TEORIJE KOLE

ODNOS DRUTVENE STVARNOSTI I

KOLSKE PEDAGOGIJE KAO
JEDNE OD ZNANOSTI O ODGOJU

Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

POSTOJE LI TEORIJE KOLE?

Dva oprena stava:

Nema smisla govoriti o teoriji kole, jer se to svodi

na pustu elju da neto to je samo iskaz
poznatih znanstvenika pretoimo u znanost (70tih god. 20. st.)
O teoriji kole se mora govoriti: prvo, zato to je to
oigledna znanstvena potreba (veliki broj
znastvenika je u posljednjih 50 godina objavljivao
radove ba iz ove oblasti) i drugo, analiza
predodbi o koli pomae praktinim rjeenjima
za koja se zalaemo u radu sa djecom i roditeljima
Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

IME SE BAVE TEORIJE

KOLE?
Jezgru teorije kole predstavlja odnos

izmeu institucije kole i cjelokupnog

drutvenog sistema
Drutvo kontrolira kolu i socijalizaciju
zasnovanu na drutvenim odnosima za ta
se drutvo zalae?
kolska pedagogija prouava didaktika
pitanja, kurikulum i teorije kole do treeg
pitanja (teorije kole) ona dolazi kada iscrpi
prva dva, zanimajui se za prisilu kolskog
sistema i znaaj te prisile za razvoj djece
Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

O KOJIM TEORIJAMA KOLE

NALAZIMO INFORMACIJE?
DUHOVNOZNANSTVENA PEDAGOGIJA
STRUKTURALNO-FUNKCIONALNA TEORIJA

KOLE
PSIHOANALITIKA TEORIJA KOLE
INTERAKCIONISTIKA TEORIJA KOLE
RADIKALNA KRITIKA KAO TEORIJA KOLE
Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

Duhovnoznanstvena pedagogija
Praksa i teorija se proimaju u mnogostrukom

odnosu
Praksa je starija od teorije teorija razrauje ono to
praksa implicira i stoga reflektira praktine spoznaje
teorija ne moe dati recepte ona samo praktiare
ini senzibilnijima i fleksibilnijima onda kada trebaju
donijeti odluke o postupku
Historijski pristup u razumijevanju pojava je vaan, ali
nije jedini
Kontekstualno razumijevanje hermeneutiki metod
Prirodu objanjavamo, duhovni/duevni ivot
razumijevamo
Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

Strukturalno-funkcionalne teorije
kola
kola je u vrstoj vezi sa drutvom i drutvenim

sistemom ona ostvaruje ciljeve drutva

Da bi drutvo opstalo, djeca moraju usvojiti uloge
odraslih razred je idealan prostor za ovu
socijalizaciju
Problem: jaz na relaciji vrijednosti kole (drutva) i
vrijednosti obitelji
Razred kao socijalni sistem: potiskuje se vezanost
za obitelj, preuzima se univerzalna orijentacija prema
uspjehu i razvija se statusna diferencijacija prema
tipu uspjeha (priznanje koje se dobija za uspjeh)
Autoritet roditelja (elim se sviati mami)
zamjenjuje autoritet nastavnika (elim se sviati
6
uiteljici)

Strukturalno-funkcionalne teorije
kola i socijalizacija
U procesu socijalizacije mlad ovjek ui:

Djelovati samostalno i biti odgovoran za

svoje postupke
Preuzimati zadae i obaveze po svojim
mjerilima vrijednostima
Smatrati se jednakopravnim s drugima s
obzirom na pojedina obiljeja
Samo povremeno isticati svoju
posebnost tamo gdje je ona praktina i
korisna u datoj situaciji

Strukturalno-funkcionalne teorije kola u

svjetlu primarne i sekundarne socijalizacije
Obitelj odgaja, ali nema mogunost to initi na

kolski nain (ponekad je kolski nain surov)

kola je agencija obrazovanja uz ostale
alternativne obrazovne institucije (muzeje,
pozorita, biblioteke..) no, ona nema
monopol na obrazovanje
kola je nezamjenjiva pri davanju znanja, ali
ako se svede na tu vrstu davanja, njena
sveobuhvatna odgojna misija prestaje
Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

Psihoanalitika teorija kole

Tri razine problema:
Zahtjevi koje drutvo postavlja pred kolski sistem

Struna kvalifikacija
Individualno prihvatanje vrijednosti drutva
Graanska poslunost
Prisila na uenje zbog postizanja uspjeha kakav
je odnos solidarnosti i uspjeha? (zavist, mrnja,
netolerancija... Tek kad ih priznamo moemo raditi na
njima )
Organizacija rada podjela na razrede, predmete,
nastavne sate odvojenost od ivota
Razred je druga obitelj, ali funkcionira udno sa
dvije negativne ocjene bivate izbaeni iz obitelji

Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

Intreakcionistika teorija kole

Osnovni pojmovi

Interakcija i identitet samo simbolima, rijeima

moemo komunicirati s drugima imamo svoj
osobni i socijalni identitet
Institucija i socijalna kontrola oekivanja
okoline preuzimamo oekivanja i gradimo identitet
Biografija (CV) i karijera potvrujemo se unutar
institucije, ne samo znanjem, ve i izgledom,
modom i t.d.
Stigmatiziranje i etiketiranje socijalno znaenje
etikete
Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

10

Radikalna kritika kole kao teorija

kole
dolje kole, kola kao bolest...
Prva kritika: kolska nastava je kontrolirani proces

koji drugi odreuju, a rezultira veom apatijom i

agresijom kola je mjesto uenja i odgajanjamit
ili stvarnost?
Druga kritika: da bismo uili treba nam voditelj
(uitelj) odgovornost za uspjeh lei u liku
uiteljamit ili stvarnost?
Trea kritika: kole slue privilegiranima
obrazovanje smanjuje nejednakost meu ljudima
mit ili stvarnost?
etvrta kritika: vana je diploma uenje je
didaktiki i pedagoki zadatakmit ili stvarnost?
Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

11

KOJE PREDODBE O KOLI

IMA PROSJEAN GRAANIN?
kola je ustanova za stjecanje znanja - za odreeni

iznos novca neko je spreman to veem broju

uenika pribliiti neko znanje
kola je utoite kad roditelji nisu kod kue ona
titi od ulice, od preuranjenih iskustava iz svijeta
odraslih kola je djeiji svijet i zato mora biti
prirodna (usklaena s prirodom djece)
kola je tvornica ljudi tu se ljudi oblikuju i prave
kola je produena ruka obitelji i prostor koji
priprema za svijet odraslih
kola je ureeni sistem vrijednosti - upravlja i
opravdava, usmjerava dijete prema drutvenim
potrebama
Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

12

KOLA KAO POLIS?

Jedna od predodbi za koju se zalae pisac

knjige Humana kola, Hartmund von Hentig

Uzeti u obzir ivotne probleme uenika, a
ne probleme s uenjem
Ovo je mogue samo u koli u kojoj se ivi
ivot
kola mora odgajati za snalaenje u
nesigurnom vremenu katastrofa
kola mora odgajati za politiku i graanstvo
kola mora odgajati za odgovornost
Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

13

Andragogizacija teorija kole

Zato kolu smatramo iskljuivo pedagokom

institucijom? Ako je pohaaju odrasli, kako se

predodba o koli mijenja?
Reforma visokog obrazovanja dovodi u
pitanje univerzalnost sveuilinog znanja i
mijenja pojam znanje ako sveuilite
postaje kola, kako su teorije kole
primjenjive na sveuilinu stvarnost?
Kada smjestimo studenta u okvire razliitih
teorija kole i predodbi o koli, gdje je
njegovo mjesto u socijaliziranju?
Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

14

Za dalje itanje...
Klaus Jrgen Tillmann, Teorije kole, Educa,

Zagreb, 1994
Hartmund von Hentig, Humana kola, Educa,
Zagreb, 1997
Ne zaboraviti: teorija nam nije nuna da bismo bili
dobri praktiari, ali lake nam je objasniti ta elimo
uiniti i na kojoj liniji djelujemo ako nam je jasno koju
teoriju, koji sistem vrijednosti zastupamo.

Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

15