Neoanalitiari

Carl Gustav Jung

Alfred Adler

Karen Horney

Asmir Graanin
2009/2010
Carl Gustav Jung
(1875 - 1961)

Analitika
psihologija
-Iznimno znakovita biografija,
posebice djetinjstvo

-Predsjednik meunarodnog
psihoanalitikog udruenja i
planirani Freudov nasljednik

-Razlaz s Freudom prvenstveno

zbog neslaganja oko uloge
seksualnosti u psihikom ivotu
 Analitika psihologija

Proizlazi iz psihoanalize, ali...

... Smanjen je naglasak na osobnu prolost

... ovjeka karakterizira traenje smislenog osobnog identiteta i
osobnog znaenja
... ovjek je usmjeren na budunost (primjer religije)
... Jung uvodi pojam KOLEKTIVNO NESVJESNO
- KOLEKTIVNO NESVJESNO

Kumulativno iskustvo ljudskog roda

Arhetipovi
Npr.
Self
Animus / Anima
brak
heroj/spasitelj
zmija

Univerzalnost !

- INTROVERZIJA / EKSTRAVERZIJA
 Alfred Adler
(1879-1937)

Individualna
psihologija
 Osnovni koncepti i doprinosi
Inferiornost i kompenzacija
Temeljni motiv: tenja ka savrenstvu (u suvremenijim
teorijama samo-aktualizacija) teleologija
Holizam individualna psihologija
Kompleks inferiornosti/kompleks superiornosti
Socijalni interes
Psiholoki tipovi
Red roenja
 Inferiornost i kompenzacija

Inferiornost:
organska
psihika a) razmaenost; b) zanemarenost
prirodna inferiornost u djece

Ishodi:
Samointeres
kompleks inferiornosti neuroza
kompleks superiornosti
Socijalni interes kompenzacija zdrav ishod
 Psiholoki tipovi
Razlika izmeu tipova linosti i osobina linosti

Tip kategorija koja iskljuuje drugu kategoriju (ako je

netko A onda nije B). Npr. A tip linosti. Sinonim za
tip linosti je stil linosti

Osobina kontinuirani parametar na kojem pojedinac

moe varirati. Pojedinca istovremeno odreuju sve
mogue osobine koje su kod njega vie ili manje
izraene. Npr netko ima nisku introverziju, visoki
psihoticizam, itd.
 Psiholoki tipovi
- Razlikuju se prema koliini energije i socijalnog interesa; Kod
prva tri tipa je prisutna neuroza koja je posljedica nedostatka
socijalnog interesa; etvrti tip je jedini zdravi psiholoki tip

Vladajui (ruling) tip

(energiniji sadizam, maltretiranje; manje energini agresija prema sebi:
alkoholizam, droge) motiv za moi u kombinaciji s niskom inhibicijom je kod
mukaraca povezan s alkoholizmom (McClelland, Davis, Kalin i Wanner, 1972)
Pognuti (leaning) tip
(niska razina energije; ovisni o drugima, anksiozni, skloni histeriji)
Izbjegavajui (avoiding) tip
(najnia razina energije; u ekstremnom sluaju psihotinost)
Socijalno korisni tip zdravi tip

- Rano uspostavljanje psiholokih tipova do 5. godine ivota

 Red roenja
- Prvi teoretiar koji naglaava ulogu brae i sestara u razvoju linosti

Jedinci
dva mogua nepoeljna ishoda:
1. previe roditeljske pozitivne panje ili zabrinutosti
razmaenost
2. roditeljska sklonost zlostavljanju
kapacitet za zlostavljanje usmjeren samo na jedinca, nema se na koga
drugog rasporediti

Prvoroeni
izbacivanje s trona od strane drugoroenog djeteta; Adler smatra da imaju
veu ansu postati problematina djeca ili da mogu prerano sazrijeti. Takoer
su konzervativniji.
 Red roenja
Drugoroeni

Kompetitivni, pokuavaju prestii prvoroeno dijete. I nakon uspjeha

nastavljaju s kompetitivnou kao trajnim obiljejem linosti.

Zadnjeroeni

Vie moguih ishoda: Mogua razmaenost; Adler smatra da su anse da

postanu problematina djeca odmah iza onih za prvoroene. Takoer je
mogue da kao najmlai osjeaju inferiornost ili pak da su motivirani
prestii svu stariju brau i sestre.
 Red roenja
Redosljed roenja i petofaktorski model linosti (Sulloway, 1996)

Efekt redosljeda roenja na linost rezultat je konflikta izmeu djece

unutar iste obitelji za roditeljske resurse.

Selekcijski pritisci koji proizlaze iz konflikta meu braom/sestrama

prisutni su zajedno s roditeljskim preferencijama prema veem ulaganju u
prvoroeno dijete.

Starija braa i sestre pokuat e zatititi svoj favorizirani status u pogledu

roditeljskih ulaganja, dok e s druge strane mlaa braa i sestre pokuati
doi do veeg roditeljskog ulaganja, bez obzira na prepreke, kao to su
snaga i veliina starije brae i sestara.
 Iz dosadanjih se istraivanja moe izvesti nekoliko zakljuaka:

dobiveni rezultati esto ne pokazuju nikakve razlike u osobinama linosti s

obzirom na redosljed roenja, meutim, kada se razlike dobiju tada su one esto u
skladu sa Sullowayevim hipotezama. Dakle, moglo bi se zakljuiti da redosljed
roenja ima efekt na individualne razlike, meutim, taj je efekt relativno slab
(Jefferson, Herbst i McCrae, 1998).

Efekt redosljeda roenja ee se pojavljuje u istraivanjima koja se zasnivaju

na mjerenju stvarnog ponaanja, te na procjenama drugih (branog partnera, brae
i sestara), a rjee u istraivanjima koja koriste samoprocjene.

Efekt redosljeda roenja lake se moe identificirati usporeujui pojedince iz

istih nego iz razliitih obitelji (Paulhus, Trapnell i Chen, 1999).
Karen Horney
(1885-1952)
 Osnovni koncepti i doprinosi
Rodne uloge

Neuroza kao normalan dio ivota

Feminina psihologija

Samo-analiza (Self Analysis, 1942)

 Neurotske potrebe
Karen Horney izdvaja 10 neurotskih potreba, za

1. ljubavlju i odobravanjem Popustljvost, udovoljavanje

(Compliance)
2. partnerom
3. moi
4. Iskoriavanjem drugih Agresija
5. Socijalnom zamjetljivou
6. Osobnim divljenjem
7. Osobnim postignuem
8. Samodostatnou
9. Savrenou Povlaenje
10. Pojednostavljivanjem ivota
 Osnovni koncepti
Indiferentnost (nezainteresiranost, ravnodunost) roditelja
temeljno zlo

Posljedice:
tri oblika neurotinog ponaanja
1. temeljna hostilnost (agresivno suoavanje)
2. temeljna anksioznost (popustljivost i udovoljavanje)
3. povlaenje
 Osnovni koncepti
prezreni self nastaje na osnovu toga
to neurotik misli kako ga drugi vide u
negativnom svjetlu a idealni je u startu
nerealan jer se takva osoba u stvari niti
ne moe biti;
primjer: popustljivi tip osobe ima
idealni self da je sveta, nikome nee
nauditi, podnosi rtve
agresivna osoba ima ideal pobjednika,
treba biti mona
Osoba koja je odabrala strategiju
povlaenja ima ideal nezavisnosti,
distanciranosti i savrenstva.
 Osnovni koncepti
- Zavist za maternicom kod mukaraca

- Ovisnost, submisivnost i osjetljivost ena odreeni su kulturom a ne biologijom

- Karen Horney kao jedan od prvih psihoanalitiara koji su istaknuli kulturalne i

povijesne odrednice linosti

- Distinkcija izmeu spola i roda

- Strah od uspjeha
Suvremene spoznaje o spolnim razlikama u
linosti i njihovom porijeklu
Ellenore Maccoby i Carol Jacklyn: Psychology of Sex Differences

(1974)

ene su neznatno bolje u verbalnim sposobnostima a

mukarci u matematikim (geometrija, algebra) i
prostornim (rotacije) sposobnostima.
jedina razlika u osobinama linosti:
mukarci su agresivniji

Zakljuak: spolnih razlika je malo i nevane su!

Nova istraivanja spolnih razlika
Nunost uzimanja u obzir spolnih razlika u svim kasnijim istraivanjima

Metaanalize
veliina efekta (d)
d = 1 = 1sd

0,20 ili -0,20 mala razlika

0,50 ili -0,50 srednja
0,80 ili - 0,80 velika

verbalne sposobnosti: - 0,11

matematika: 0,15
spacijalne sposobnosti 0,73 (npr. odreivanje putanje baenog objekta)
 Spolne razlike - Petfaktorski model linosti

Ekstraverzija
Razlike na facetama:
ene su neto vie na drutvenosti a mukarci na aktivnosti.
Od umjerenih razlika jedino je asertivnost vana mukarci su asertivniji (0.50)

Ugodnost
ene su neto vie sklone povjerenju od mukaraca a znatno su vie (ak 0.97)
sklone briljivosti (tender-mindedness).
ene su openoto sklonije smijeenju (0.60) (Hall, 1984). Na to moemo gledati kao
na viu ugodnost iako neki utjecajni autori to interpretiraju kao pokazivanje
submisivnosti (Eagly, 1995).
ljudi nieg statusa se vie smijee.
 Spolne razlike - Petfaktorski model linosti
Agresivnost (osobina koja je suprotna ugodnosti)

- najvee spolne razlike dobivene su pri koritenju projektivnih tehnika (0,86),

- neto su manje pri procjeni od strane vrnjaka (0,63)
- a najmanje pri samoprocjeni (0,40)
(Hyde, 1986)

- U cijelom svijetu mukarci

poine 90% svih ubojstava
Spolne razlike - Petfaktorski model linosti

Savjesnost
Jedina spolna razlika u savjesnosti oituje se na faceti red (order) osobna
organzacija (ene neto malo vie: 0.13)

Emocionalna stabilnost
Larsen i Buss (2005) emocionalna stabilnost nasuprot ekspresivnosti ili
promjenjljivosti raspoloenja (umjesto neuroticizma). Impulzivnost neznatno
vea kod mukih 0,06 a anksioznost malo vea kod ena (0,28). Npr. ene se
neto vie boje pauka i zmija.

Otvorenost za iskustva
faceta ideje: minimalna razlika muki minimalno vie (0.03), novija
istraivanja: nema razlike!
Spolne razlike u seksualnosti
- Iznimno plodno podruje istraivanja u kontekstu evolucijske psihologije!

Najvaniji nalaz:
Spremnost na povremene seksualne odnose mukarci su tome znatno skloniji
d = 0.81

Istraivanje koje su proveli (Bleske i Buss, 2001) je pokazalo:

Mukarcima je znatno tee odravati prijateljstvo s osobom suprotnog spola nego li

to je to enama. Mukarci su:

- skloniji zapoeti prijateljstvo s osobom suprotnog spola zato jer ih ta osoba

seksualno privlai
- postoji vea vjerojatnost da e prijatelj suprotnog spola kad-tad poeti
seksualno privlaiti mukarca nego li enu
- mukarci su skloniji prekinuti takvo prijateljstvo ako nije dolo do seksualnog
odnosa (Bleske i Buss, 2001).
Spolne razlike u seksualnosti
Vea vjerojatnost da e mukarci prisiljavati ene na seksualne odnose onda
kada one to nee nego li to e to ene biti sklone initi (Buss, 2003).

Takvo ponaanje je prisutno kod onih mukaraca koji su visoko na dimenziji

hostilna maskulinost (dominirajui i omalovaavaui stavovi prema enama) i
koji su nisko na dimenziji empatije a visoko na dimenziji narcisoidnosti

Ostale dimenzije:

Dimenzija ljudi/stvari (Little, 1972; Lippa, 1998)

vezana je uz profesionalne interese
d = 1.35
Spolne razlike - samopotovanje

d = 0.21, muki imaju neto vie globalno samopotovanje

Razlike u samopotovanju najvee Dob d

su tokom adolescencije a u starijoj dobi 7-10 0.16
se u potpunosti gube.
11-14 0.23
15-18 0.33
Takav se obrazac razlika moe sagledati
u kontekstu poveane enske sklonosti 19-22 0.18
depresivnosti koju pojedini autori vezuju 23-59 0.10
uz ulazak u kompeticiju za partnera a koji se 60 i vie -0.03
dogaa upravo u adolescenciji.
Spolne razlike sklonost depresiji

- U djetinjstvu nema spolnih razlika u sklonosti depresiji.

- Od puberteta na dalje kod ena se ona javlja 2 do 3 puta ee nego kod

mukaraca;
25% ena ima barem 1 depresivnu epizodu tokom ivota dok je to sluaj
samo s 10% mukaraca.

- ene su openito sklonije ruminaciji a ruminacija sama po sebi doprinosi

nastanku i odravanju depresije ( Nolen-Hoeksema, Larson i Grayson,
1999).
 Spolne razlike sklonost depresiji
Istraivanje koje su proveli Hoyenga i Hoyenga (1993) je pokazalo razlike u
mnogim obiljejima depresije izmeu ena i mukaraca:

- depresivne ene sklonije jedenju iako je smanjen apetit karakteristika

depresije
- ene ee plau dok su mukarci agresivniji
- mukarci ee ne dolaze na posao a ene ee trae psiholoki tretman
- ene ee iskazuju nervozno ponaanje dok su mukarci ee pasivni
- meu depresivnim studentima mukarci su skloniji povlaenju i uzimanju
droga, te izvjeavanju o bolovima u tijelu dok su ene sklonije
subjektivnom osjeaju negativnih emocija i padanju samopotovanja
- mukarci e vjerojatnije uspjeti u pokuaju samoubojstva (iz tehnikih
razloga)
 Spolne razlike sklonost depresiji
Prema jednoj od vanjih teorija ea depresivnost kod ena je vezana uz njihov
ulazak u kompeticiju za seksualne partnere i nezadovoljstvo fizikim izgledom
(Hankin i Abramson, 2001).

U prilog teoriji Hankina i Abramsona:

spolne razlike u depresiji javljaju se upravo pri porastu heteroseksualnih

interakcija (oko 13. godine ivota) a mukarci pridaju veu vanost fizikom
izgledu pri odabiru partnera (Buss, 2003).

Upravo je nezadovoljstvo tjelesnim izgledom vezano s depresivnou kod

ena
Maskulinost, femininost, androginost i spolne uloge
maskulinost/femininost kao jedna dimenzija da li se sve spolne razlike mogu
podvesti pod tu dimenziju?!

da li pojedinac moe istovremeno biti i maskulin i feminin pa se ustvari radi o

dvije dimenzije?
androginost

Skale spolnih uloga (Bem, 1974; Spence, Helmreich i Stapp, 1974)

skala maskulinosti: asertivnost, hrabrost, dominantnost, samodostatnost i
instrumentalnost
skala femininosti: briljivost, ekspresija emocija, empatija
- Androgini pojedinci visok rezultat na obje skale; smatrani su psihiki
najrazvijenijima.
- Nediferencirani pojedinci nizak rezultat na obje skale
Maskulinost, femininost, androginost i spolne uloge

Rezultati kasnijih istraivanja ne idu u prilog dvodimenzionalnosti!

Ipak, ne moe se iskljuiti mogunost da dio pojedinaca posjeduje vie ili manje
androgene karakteristike!
Teorija socijalizacije i socijalnih
uloga
Osnovna pretpostavka:
Djeaci postaju maskulini a djevojice feminine jer ih roditelji potkrepljuju za
takva ponaanja.

Empirijski podaci doista dokazuju da roditelji u veoj mjeri potiu ovisnost kod
djevojica nego li kod djeaka (Block, 1983).

Bandura (1977) : teorija socijalnog uenja:

djeca takoer ue kroz promatranje modela ak i ako direktna potkrepljenja
izostanu.
Hormonalne teorije
Hormonalni utjecaji na spolne razlike
zapoinju u maternici

Kongenitalna adrenalna hiperplazija (CAH)

enski fetus ima prereaktivnu adrenalnu
lijezdu to dovodi do disbalansa estrogana i
androgena.

Djevojice sa CAH-om preferiraju

muke igrake
ene sa CAH-om pokazuju poboljane
muke kognitivne sposobnosti:
spacijalna rotacija, preciznost pri
bacanju predmeta. Takoer preferiraju
tradicionalno muka zvanja.
 Testosteron
Kod ena se koliina cirkulirajueg testosterona kree izmeu
200 i 400 pikograma na mililitar krvi u najnioj fazi menstrualno ciklusa i izmeu
285 i 445 u najvioj fazi (neposredno prije ovulacije)

Kod mukaraca se kree izmeu

5 140 i 6 460 pg

Visoka razina testosterona kod ena vezana je uz

odabir tipino mukog zanimanja
vei uspjeh u karijeri
kod homoseksualnih parova identifikaciju s maskulinom ulogom
zatvorenice s viom razinom testosterona imale su vei broj disciplinskih prijestupa
Testosteron
Razina testosterona je kod oba spola vezana uz dominantnost i agresivnost

Studentska bratstva koje karakterizira divlje ponaanje imaju i veu

prosjenu koliinu testosterona

Koliina testosterona najvia pred ovulaciju; ene u istom razdoblju

izvjetavaju o najvioj potrebi za seksualnom interakcijom; takoer
izvjetavaju o poveanom broju seksualnih odnosa koje su same inicirale

Mukarci s (trajno) viom razinom testosterona izvjetavaju o i o vioj

seksualnoj motivaciji

Tjedne promjene u razini testosterona kao i one vezane uz godinja doba

takoer su vezane uz promjene u seksualnoj motivaciji
 Testosteron
Zakljuak o tome da je testosteron odgovran
za razlike meu spolovima nije u potpunosti
mogu zbog podataka o utjecaju razliitih
faktora na razinu testosterona:
kod drugih primata ona raste pri poveanju
statusa i dominantnosti u skupini
seksualno uzbuenje dovodi do porasta razine
testosterona
r. testosterona kod navijaa se poveava kada
njihov tim pobjedi na utakmici

Ipak, da li je stvarno mogue da je razina

testosterona kod mukaraca via zbog
situacijskih utjecaja?!
Evolucijsko porijeklo spolnih razlika
Razliiti selekcijski pritisci za
mukarce i ene

Mlade enke vervet majmuna odabiru

lutke i lonie a mujaci lopte i autie
(Alexander i Hines, 2002).

Evolucijska psihologija !

Evolucijsko stajalite ne iskuljuuje

teoriju socijalizacije! Npr. spolno
tipina ponaanja se mogu uiti
odnosno pojaavati uvjetovanjem i
promatranjem modela.