mr. sc.

Sanja Prelogovi, ravanteljica O uro Ester, Koprivnica

Izvedbeni kolski program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja Graanskog odgoja i

obrazovanja za godinji plan i program rada kolske ustanove, O uro Ester Koprivnica

Koraci u izradi Izvedbenog kolskog programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja Graanskog odgoja i
obrazovanja
1. Upoznati se s Programom meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja Graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje
kole (Narodne novine br. 104/14 od 28. kolovoza 2014.) Program je dostupan na mrenim stranicama: www.mzos.hr ,
www.azoo.hr
2. Podijeliti se u struna vijea s ciljem izrade Izvedbenog kolskog programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja GOO-a
za godinji plan i program rada kolske ustanove.
Izvedbeni kolski program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja GOO-a integrira se:
- u nastavni plan i program,
- u kolski kurikulum na naelu racionalizacije, integracije i korelacije
3. Zajedniki planirati i programirati ishode i teme graanskog odgoja i obrazovanja pronalaenjem i usklaivanjem
meupredmetnih poveznica u pojedinim predmetima (nastavnim jedinicama) te izvanuionikim aktivnostima
4. Tijekom godine provoditi kratkorono (mjeseno) meupredmetno planiranje i programiranje ishoda Graanskog odgoja i
obrazovanja
5. Jednom mjeseno na satu razrednika razgovarati s uenicima o njihovim postignuima iz Graanskog odgoja i obrazovanja kroz
razne predmete
Plan integriranja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja (ishoda) GOO-a u postojee predmete i
izvanuionike aktivnosti
1

Meupredmetno RN (15 sati) - u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, Likovna kultura, Glazbena kultura, strani jezici, Matematika,
Priroda i drutvo, Tjelesna i zdravstvena kultura, Vjeronauk, programi strunih suradnika
Meupredmetno PN (20 sati) u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, strani jezik, Matematika, Informatika, Tehnika kultura,
Priroda, Biologija, Kemija, Fizika, Povijest, Geografija, Vjeronauk, Likovna kultura, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura,
programi strunih suradnika.
Navedeni broj sati ne znai poveanje broja sati, nego integriranje i koreliranje sadraja s ciljem istodobnog razvijanja i
predmetne i graanske kompetencije.

Sat razrednika navedeni broj sati ukljuuje teme predviene planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) - izbori za predsjednika razreda
i vijee uenika, donoenje razrednih pravila, komunikacijske vjetine i razumijevanje razreda i kole kao zajednice uenika i
nastavnika i ureene na naelima potovanja dostojanstva svake osobe i zajednikog rada na dobrobit svih (10/5 sati)
Izvanuionike aktivnosti - ostvaruju se suradnjom kole i lokalne zajednice. U njih trebaju biti ukljueni svi uenici prema
njihovim interesima i mogunostima kole. Oblici ukljuivanja mogu biti razliiti: na razini cijele kole, pojedinog razreda ili skupine
uenika. Obuhvaaju istraivake aktivnosti (npr. projekt graanin, zatita potroaa), volonterske aktivnosti (npr. pomo starijim
mjetanima, osobama s posebnim potrebama, djeci koja ive u siromatvu), organizacijske aktivnosti (npr. obiljeavanje posebnih
tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zatita okolia, rad u kolskoj zadruzi i/ili zajednici tehnike kulture) i druge
srodne projekte i aktivnosti (10 sati)

Obrazac za meupredmetno izvedbeno planiranje

KAKO POSTII ELJENI ISHOD UENJA?
kola, razred, vrijeme:
Uitelj/nastavnik:
Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice,
izvanuionike aktivnost, projekta i dr. )

Naziv
Svrha
Ishodi
Strukturne dimenzije
graanske kompetencije:

Kratki opis aktivnosti

Ciljna grupa
Model
Nain
provedbe

Metode i
oblici rada

Meupredmetni / Izvanuioniki

KAKO POSTII ELJENI ISHOD UENJA?

III. O akovec, drugi razred (2. A) svibanj/ lipanj
Uiteljica tefanija Musta, vjerouitelj Nikola Bistrovi

Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice,
izvanuionike aktivnost, projektI i dr.)

Naziv

Osobni i zaviajni identitet i meukulturni dijalog

Svrha

Ishodi
Dimenzije GOO
Ljudsko-pravna dimenzija
Politika dimenzija
Drutvena dimenzija
Kulturoloka dimenzija

Aktivan i odgovoran lan razreda, kole i lokalne zajednice koji poznaje i potuje
vrijednosti osobnog i zaviajnog identiteta te prihvaa razliitosti.
1. opisuje znaajke svog i zaviajnog identiteta; navodi koja je uloga gradonaelnika kao elnika
lokalne zajednice; prepoznaje i opisuje dobrobiti lokalne zajednice; opisuje svojim rijeima
kako o odgovornom ponaanju graana i gradonaelnika ovisi dobrobit lokalne zajednice.
(znanje i razumijevanje)
2. uoava, pokree i sudjeluje u raspravama o pitanjima koja su vana za ivot i rad u obitelji,
razredu, koli i gradu u kojem ivi; koristi osnovne vjetine komuniciranja; predlae i sudjeluje
u aktivnostima vezanima uz obiljeavanje vanih datuma u gradu akovcu.
(vjetine i sposobnosti)
3. sudjeluje u donoenju i prihvaa zajednika pravila, dogovore i rjeenja; pokazuje interes i
odgovornost za ishod zajedniki planiranih aktivnosti; pokazuje privrenost ouvanju zaviajne
kulturne, znamenitosti te potuje razliitosti
(vrijednosti i stavovi)

Uenje e se realizirati sljedeim koracima:

Kratki opis aktivnosti
PRIRODA I DRUTVO: Upoznajmo svoje mjesto (izvanuionika nastava)
= uenik upoznaje sredite grada (gradski trg), znaajne graevine te ui o njihovom znaaju za grad i
zaviaj , razvija sposobnost pronalaenja vanih ulica i prati smjer kunih brojeva u ulici i trgu; razvija
pravilan stav prema okolini;pomae onima kojima je pomo potrebna pri snalaenju u gradu; izgrauje
kulturu ponaanja i komunikacije
PRIRODA I DRUTVO: Turistika zajednica grada akovca (izvanuionika nastava)
= uenik pokazuje interes za upoznavanje grada akovca, saznaje o turistikoj ponudi, smjetaju,
dogaanjima i manifestacijama koje organizira Turistika zajednica grada akovca; uenik uoava,
istrauje, pokree i sudjeluje u raspravama o pitanjima koja su vana za ivot i rad u gradu (Turistika
karta grada akovca)

PRIRODA I DRUTVO: Kulturne ustanove (izvanuionika nastava)

= uenik upoznaje i razlikuje kulturne ustanove, ui njihovu osnovnu namjenu, navikava se na potrebu za 6
kulturnim sadrajima i posjeivanju kulturnih ustanova radi irenja vlastitih ivotnih obzora, prihvaanja
razliitosti, kritikog miljenja i spoznavanja prolosti te bolje razumijevanje sadanjosti i budunosti;
izgrauje kulturu pravilnog ponaanja i komunikacije na javnim mjestima

KAKO POSTII ELJENI ISHOD UENJA?

III. O akovec, 3. a razred; svibanj / lipanj
Uiteljica: Ana Jeud
Izvedbeni plan i program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja/ishoda GOO-a (nastavne jedinice, izvanuionike aktivnost,
projekta i dr.)

Naziv

Sloboda izraavanja

Svrha

Uenik koji primjenjuje pravo izraavanja na razliite naine i titi prava drugih

Ishodi

Kratki opis aktivnosti

navodi to je sloboda izraavanja (znanje i razumijevanje)

opisuje primjere zlouporabe slobode govora u svojoj neposrednoj okolini (znanje i
razumijevanje)
objanjava posljedice koje zlouporaba slobode govora ima po pojedinca i zajednicu,
ukljuujui povredu dostojanstva osobe (znanje i razumijevanje)
analizira injenice i izvodi zakljuke na temelju injenica potujui miljenja drugih
(vjetine i sposobnosti)
zastupa svoje miljenje, objanjava i navodi argumente za svoje miljenje (vjetine i
sposobnosti)
pokazuje privrenost naelima dostojanstva svake osobe, jednakosti, pravde i
ukljuenosti svih (vrijednosti i stavovi)
pokazuje samostalnost i samopouzdanje u iznoenju svojih stavova (vrijednosti i
stavovi)

HRVATSKI JEZIK
JI Rasprava obrada
Raspravljanjem o zadanoj temi uenik usvaja uljudbena pravila raspravljanja i iznosi
vlastito miljenje potujui tue.
SAT RAZREDNIKA
Djeja prava
Upoznavanjem djejih prava (l. 12. i l. 13.) iz Konvencije UN-a o pravima djeteta
uenik osvjetava da ima pravo izraavati se govorom, pismom, crteom, kretnjama
itd. Odrasli ga trebaju posluati i ozbiljno razmotriti njegovo miljenje. U svom
nainu izraavanja nitko ne smije vrijeati drugu osobu.
Aktivnosti:
1. Upoznavanje djejih prava (l. 12. i l. 13.)
2. Predstavljanje:
a) Aktivnost Halo, ja sam- simulacijom tri razliita telefonska razgovora
uenik uoava razliku
izmeu prihvatljivog i neprihvatljivog predstavljanja i usvaja pravila poeljnog i
nepoeljnog komuniciranja
b) Aktivnost Ma, da on/ona prepoznavanjem reenica poeljnog
komuniciranja u govoru o treoj osobi, kod uenika se osvjetava da sebe
predstavlja i nainom na koji govori o drugome
HRVATSKI JEZIK
JI Govorna vjeba-Raspravljanje o zadanoj temi
8
Putem raspravljanja uenik uvjebava kontrolirati svoje emocije da ne bi krio prava
drugih uenika

KAKO POSTII ELJENI ISHOD UENJA?

III. O akovec , etvrti razred ( 4. c) oujak / travanj
Uiteljica : Zdenka Novak, vjerouitelj Nikola Bistrovi
Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice,
izvanuionike aktivnost, projekta i dr. )

Naziv

Pravo na zdrav okoli i njegovo ouvanje

Svrha

Uenik koji odreuje to je zdrav okoli, zato je vaan za ouvanje ivota i sudjeluje u
njegovoj zatiti

Ishodi
Strukturne dimenzije
graanske kompetencije:
ljudsko pravna
dimenzija
ekoloka dimenzija
politika dimenzija
drutvena dimenzija
Kratki opis aktivnosti

1. objanjava znaenje i vanost prava na zdrav okoli (graansko znanje i

razumijevanje)
2. aktivno sudjeluje u uoavanju i istraivanju stanja okolia, koristi odgovarajue
postupke zatite okolia
(graanske vjetine i sposobnosti)
3. pokazuje privrenost ouvanju prirodnog bogatstva u svom zaviaju i domovini
(graanske vrijednosti i stavovi)

Uenje e se realizirati sljedeim koracima :

PRIRODA I DRUTVO :
Sunce uvjet ivota
Voda uvjet ivota
Tlo uvjet ivota
Zrak uvjet ivota
Istraujemo na okoli terenska nastava
Izvanuionika nastava u AKOM-u (poduzee koje zbrinjava otpad)
Zatita vode, zraka i tla
Uenik e moi objasniti vanost sunca, vode, zraka i tla za ivot.
Objasnit e potrebu za njihovim ouvanjem od oneienja (voda, zrak i tlo) odnosno
zatitom od tetnog djelovanja (sunce) .
Istraivanjem okolia otkriva primjerena/neprimjerena mjesta gdje je smee odloeno i
spoznati nain pravilnog zbrinjavanja.
Prati i predlae aktivnosti za obiljeavanje meunarodnih dana u zatiti okolia; Dan
uma(21.03. ), Dan voda ( 22. 03.), Dan planeta Zemlje (22. 04.), Svjetski dan ouvanja
okolia(5.06.) e i na taj nain primjerom pokazuje zato je vano odgovorno ponaanje
prema zajednikoj imovini, tj. okoliu.
SAT RAZREDNIKA : Okoli i mi radionica
U radionici uenici itaju, razgovaraju i zakljuuju o l. 24 Konvencije UN-a o temeljnom
10
ljudskom pravu na zdravu i pitku vodu, na zdrav okoli, ali i o odgovornosti svakog pojedinca u
uvanju okolia i racionalnom troenju pitke vode
SAT RAZREDNIKA: Zagaenje pitkih voda - radionica

KAKO POSTII ELJENI ISHOD UENJA?

III. O akovec , etvrti razred ( 4. c) rujan / listopad
Uiteljica : Zdenka Novak
Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice,
izvanuionike aktivnost, projekta i dr.)
Naziv
Demokratski izbori u razredu i koli
Svrha
Ishodi
Strukturne dimenzije
graanske kompetencije :
ljudsko pravna
dimenzija
politika dimenzija
drutvena dimenzija

Uenik koji aktivno i odgovorno sudjeluje u razvijanju demokratskih odnosa u razredu i koli
donoenjem i provoenjem pravila te sudjelovanjem u izborima
1. opisuje i navodi primjere informiranog, slobodnog i aktivnog sudjelovanja u odluivanju
objanjava hrvatski domovinski identitet (graansko znanje i razumijevanje)
2. aktivno i konstruktivno sudjeluje u utvrivanju kriterija za izbor predstavnika;
koristi vjetine sudjelovanja u izbornim procesima u razredu i koli kao glasa i kandidat
(graanske vjetine i sposobnost)
3. zalae se za izgradnju razreda i kole kao demokratske zajednice
(graanske vrijednosti i stavovi )

Kratki opis aktivnosti

Uenje e se realizirati sljedeim koracima:

SAT RAZREDNIKA:
Razredna pravila
Uenik objanjava zato se razred i kola razvijaju kao demokratska zajednica ukoliko svi djeluju
prema dogovorenim zajednikim pravilima.
SAT RAZREDNIKA:
11

Izbori za predsjednika i zamjenika razrednog odjela (kandidatura, kampanja, izbori)

Izbori za predstavnika u Vijeu uenika kole; (kandidatura, kampanja, izbori)
Uenik aktivno sudjeluje u odluivanju u razredu i koli, ue o vanosti odreivanja pravila izbora, o
sposobnostima kandidata za izbore te o nainu provoenja izbora, razvija vjetine sudjelovanja u
izbornim procesima u razredu i koli kao glasa i kandidat.
Uenik opisuje naine na koje se kola razvija kao demokratska zajednica.
Obrazlae vanost odreivanja pravila izbora i potrebnih obiljeja kandidata za uspjeno obavljanje
odreenih dunosti.
Navodi najvanija naela demokratskog izbora i objanjava svojim rijeima zato je sudjelovanje u
odluivanju u koli (Vijeu uenika) vaan dio uenja za aktivno i odgovorno demokratsko
graanstvo.
HRVATSKI JEZIK :
Obavijest i izvjee o izborima - pisana vjeba
MATEMATIKA Brojenje glasova i prikaz rezultata izbora, zadaci zadani rijeima
Uenik pisanjem obavijesti, izvjea i prikazom rezultata izbora ui da svaki lan zajednice ima
pravo biti informiran o odreenoj aktivnosti.
PRIRODA I DRUTVO:
Naa domovina RH ; Zagreb glavni grad kao politiko sredite (Markov trg, Vlada, Sabor)
Iz prolosti domovine Hrvatske; Samostalna Republika Hrvatska
Uenik proiruje znanje steeno u 3. razredu o institucijama lokalne vlasti na institucije na nivou
drave = Sabor, Vlada, predsjednik RH, Sabora i Vlade .
Uenik e znati da je RH 1991. proglaena samostalnom dravom i imenovati prvog i sadanjeg
predsjednika RH. Razvijat e domovinski identitet, navesti najvanije dravne institucije i njihove
ovlasti.
HRVATSKI JEZIK:
Da sam predsjednik/ predsjednica - pisana vjeba
Uenici iznoenjem primjera mogueg vlastitog djelovanja pokazuju razumijevanje da o odgovornom
ponaanju vlasti ovisi dobrobit zajednice.
12

LIKOVNA KULTURA:
Crtanje
Toka i crta, Crte prema znaenju
Likovni problem: Kompozicija toaka i crta, omjer
Vrsta poticaja : vizualni - Portret predsjednice razreda/predstavnika u Vijeu uenika
Likovno- tehnika sredstva: olovka
Ciljna grupa

etvrti razred O
Model

Nain
provedbe

Meupredmetno
Oblici : individualni, frontalni, rad u paru, rad u skupinama

Metode i
oblici rada

Resursi

Vremenik

Nain vrednovanja i
koritenje rezultata
vrednovanja
Trokovnik (npr. za projekt)
Nositelj odgovornosti

Metode : razgovora, izlaganja, rada na tekstu, kritikog miljenja, suradniko uenje, demonstracije
A) ZA UENIKE : udbenik prirode i drutva, biljenica, Intelektualni alat za procjenu poloaja
vlasti, novinski lanci, listii sa zadacima , glasaki listii, glasake kutije, plakati kandidature i
kampanje, pribor za pisanje, pribor za likovnu kulturu
B) ZA UITELJE : Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i
obrazovanja za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14); Zakon o provoenju izbora
u RH, papiri, flomasteri, prijenosno raunalo, projektor, informativni zaslon u holu kole
objava rezultata izbora
Rujan / listopad
SAT RAZREDNIKA 6 sati
HRVATSKI JEZIK 3 sata
LIKOVNA KULTURA 1 sat
PRIRODA I DRUTVO 2 sata
MATEMATIKA 1 sat
Opisno praenje
----Uiteljica Zdenka Novak, uenici 4. razreda, gradonaelnik, ravnateljica

13

KAKO POSTII ELJENI ISHOD UENJA?

III. osnovna kola akovec, 5. razred
Uiteljica: Martina Horvat, vjerouiteljica, Tihana Preksavec, uiteljica hrvatskog jezika
Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice,
izvanuionike aktivnost, projekta i dr.)

14

Naziv

Vjerske i druge razliitosti u drutvu

Aktivan i odgovoran graanin koji razumije i potuje vjersku, ali i druge razliitosti u drutvu
te koristi postupke za suzbijanje drutvene iskljuenosti i diskriminacije.

Svrha

Ishodi
Strukturne dimenzije graanske
kompetencije:

ljudsko pravna
kulturoloka

Kratki opis aktivnosti

Uenik:
opisuje i usporeuje osnovna obiljeja veinske religije i religijskih manjina u Hrvatskoj.
navodi razliite identitete koji postoje u koli i lokalnoj zajednici prema religijskoj
pripadnosti.
objanjava da prava koja uiva u koli jednako pripadaju svakom drugom ueniku bez
obzira na vjersku pripadnost
(znanje i razumijevanje)
koristi postupke za zatitu vjerskih sloboda i drugih razliitosti u drutvu te za suzbijanje
drutvene iskljuenosti i diskriminacije po vjerskoj osnovi
(vjetine i sposobnosti)
pokazuje privrenost naelima dostojanstva svake osobe
(vrijednosti i stavovi)
Uenje e se realizirati slijedeim koracima:
KATOLIKI VJERONAUK: Velike monoteistike religije: islam
Vjerski ivot muslimana (izborna tema)
(glavni dogaaji u vjerskom ivotu muslimana, damija)
Uenici e opisati najvanije o velikoj monoteistikoj religiji - islamu (ime, simbol, osniva,
sveta knjiga, Bog, rasprostranjenost).
Usvojit e stav potovanja osim prema svojoj katolikoj i prema svim drugim religijama.
Izgraivat e stav potovanja duhovnih vrijednosti razliitih kultura i civilizacija.
Razgovarat e o pojavama vjerske diskriminacije u Hrvatskoj i svijetu; razgovarat e u
skupinama i donositi zakljuke o tome kakvi su plodovi vjerske iskljuivost i mrnje a kakvi
potovanja i uvaavanja.
Razvijat e sposobnosti iznoenja vlastitih miljenja i stavova te uvaavanja tuih stajalita i
miljenja i razvijati potovanje prema drugim narodima i podnebljima.
Uenici e prepoznati i nabrojiti neke vjerske obiaje muslimana.
U razgovoru s gostom predavaem imamom u nastavi katolikog vjeronauka saznat e
najzanimljivije podatke o islamu openito, ali i njegovim osobnim stavovima o islamu i vjeri
openito.
HRVATSKI JEZIK:
Subjektivno i objektivno pripovijedanje
Uenici e nauiti razliku izmeu subjektivnog i objektivnog pripovijedanja te e susret s
islamskim sveenikom u pisanoj vjebi opisati na objektivan i subjektivan nain.
SAT RAZREDNIKA:
15
a) saznati podatke koliko uenika/uenica koji nisu katolici pohaa nau kolu.
b) u razgovoru s nekima od njih saznati to vie o njihovim vjerskim obiajima,
slobodnom vremenu te kako se osjeaju u koli u kojoj predstavljaju vjersku manjinu

KAKO POSTII ELJENI ISHOD UENJA?

III. O akovec, 6. razred rujan / studeni
Uiteljica: Sanja Janui (priroda)
Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice,
izvanuionike aktivnosti, projekta i dr.)
Naziv

Svrha

Ishodi

Gospodarska dimenzija
Ekoloka dimenzija
Drutvena dimenzija

Utjecaj ovjeka na okoli

Uenik graanin koji odreuje to je odriv razvoj i odgovorno ponaanje prema okoliu te
potuje i titi okoli u kojem i od kojega ivi

Uenik opisuje ulogu pojedinca i civilnog drutva u osiguranju odrivog razvoja i koristi
razliite naine zatite ivih bia te prirodnog i kulturnog okolia.
(graansko znanje i razumijevanje)
Uenik sudjeluje u dobrovoljnim akcijama koje pridonose dobrobiti pojedinca i grupa na
razini kole, a u suradnji s odgovarajuim drutvenim dionicima (graanske vjetine i
sposobnosti)
Uenik svojim ponaanjem pokazuje privrenost ouvanju ivih bia te prirodnog i
kulturnog bogatstva Republike Hrvatske
(graanske vrijednosti i stavovi)
Uenje e se realizirati sljedeim koracima:

Kratki opis aktivnosti

PRIRODA:
GLJIVE MOGA KRAJA - predavanje i razgovor u grupama, zakljuci
TERENSKA NASTAVA - kontinentalna listopadna uma
KORIST OD UMA, ZATITA UMA
ONEIENJE UMA I UTJECAJ OVJEKA
ZATITA PRIRODE U RH

16

Poveznice s GOO
Uenik uoava, raspravlja i zakljuuje o velikoj bioraznolikosti svoga kraja te o potrebi
odgovornog ponaanja prema okoliu.
Uenik u grupama ita,razmatra, iznosi svoje spoznaje, donosi zakljuke u suradnji s drugim
uenicima o prirodnim i gospodarskim vrijednostima ume.
Prepoznaje i opisuje tetna djelovanja pretjeranog iskoritavanja uma, posljedice uinka
staklenika, kiselih kia i ozonskih rupa te objanjava uzroke nestanka biljnih i ivotinjskih vrsta
SAT RAZREDNIKA:
Ureenje kolskog dvorita
Poveznice s GOO
Uenik se osobno angaira i aktivno ukljuuje u akciju ureenja (ienja i/ili sadnje novih biljaka) u
postojeem cvjetnjaku kole.
SAT RAZREDNIKA:
Akcija prikupljanja starog papira
Poveznice s GOO
Uenik se dobrovoljno ukljuuje u akciju prikupljanja starog papira i tako svojim odgovornim
djelovanjem doprinosi ouvanju okolia.
Ciljna grupa

Nain provedbe

6. razred O

Model

Meupredmetno, izvanuioniki

Metode i

Oblici : individualni, frontalni, rad u skupinama

oblici rada

Metode: izlaganje, razgovor, rad na tekstu, praktian rad, demonstracija

Za uenike: udbenik, nastavni listii, zidne slike, izvorna stvarnost (gljive, herbarizirani primjerci biljaka)

Resursi

Za uitelje : Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja

za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14), udbenik prirode, radna biljenica, pribor za
terensku nastavu (termometar, fotoaparat, paga, metar, pastele, papiri) pribor i kemikalije za izvoenje
17

pokusa, videozapis Ozonske rupe, Uinak staklenika, projektor, raunalo, Zakon o zatiti prirode
("Narodne novine", broj 80/13)
Vremenik

rujan / studen
PRIRODA 7 sati
SAT RAZREDNIKA 3 sata

Nain vrednovanja i koritenje

Opisno praenje

rezultata vrednovanja
Trokovnik (npr. za projekt)

-----------------------

Nositelji odgovornosti

Uiteljca prirode - Sanja Janui , predstavnik GD Smrak g. Vlado Mislovi , uenici estih razreda

18

KAKO POSTII ELJENI ISHOD UENJA?

III. O akovec, 7. razred svibanj / lipanj
Uitelj: Nikola Pongrac (Njemaki jezik) u suradnji s drugim uiteljima
Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice,
izvanuionike aktivnosti, projekta i dr.)
Naziv

Zemljopis zemalja njemakog govornog podruja / Landeskunde der deutschsprachigen

Lnder

Svrha
Uenik koji objanjava i usporeuje kulturne posebnosti zemalja njemakog govornog podruja
i Hrvatske, potuje kulturne razliitosti i koristi interkulturni dijalog
Uenik:
Ishodi

opisuje narodne obiaje, objanjava to je osobni a to zaviajni identitet, te obrazlae razliku

izmeu kulture i identiteta.

Kulturoloka dimenzija
Drutvena dimenzija

opisuje obiljeja hrvatske veinske nacionalne kulture i kultura nacionalnih i religijskih manjina u
Hrvatskoj

opisuje i dokumentira primjere uspjene suradnje u izgradnji zajednike hrvatske kulture

objanjava u emu se sastoji interkulturni dijalog s graanima zemalja njemakog govornog

podruja i zato je vaan za izgradnju demokratske zajednice

pokazuje privrenost uzajamnom razumijevanju, potovanju, suradnji i solidarnosti na razini razreda,

kole i drutva u cjelini

objanjava to su stereotipi, predrasude i diskriminacija po razliitim osnovama te vanost njihova

suzbijanja u svrhu stabilnosti viekulturalne demokratske zajednice Republike Hrvatske.

19

Kratki opis aktivnosti

Ciljna grupa

Nain provedbe

Uenje e se realizirati sljedeim koracima :

Uenici u grupama izrauju mentalne mape sa svojim trenutnim znanjem i asocijacijama
vezanim uz zadanu dravu. Po jedna grupa radi mapu na papiru A3 formata o Njemakoj, Austriji i
vicarskoj.

Grupe prezentiraju svoje mape, a druge grupe po potrebi dopunjuju sa svojim asocijacijama.

Uenici ue o kulturnim, povijesnim, industrijskim i drutvenim znamenitostima i posebnostima

pojedine drave te vanosti nacionalnog identiteta.

Uenici po grupama rjeavaju kviz (multiple choice) na temu geografije i kulture zemalja
njemakog govornog podruja.

Sljedei sat uenici po grupama prezentiraju neku posebnost, industriju, glazbu, znamenitosti
zemlje kuju su obraivali u prethodnom satu. Koriste Powerpoint prezentacije, pjevaju himnu,
prezentiraju autohtona jela.

Uenici istrauju o glavnim gradovima zemalja njemakog govornog podruja.

Uenici u grupama pripremaju kviz, po 10 pitanja o kulturi, povijesti, znamenitostima zaviaja,

akovcu, Meimurju, Republici Hrvatskoj. Meusobno sueljavanje grupa.
Sedmi razred osnovne kole

Model

Meupredmetno

Metode i
oblici rada

Oblici: individualni, frontalni, rad u skupinama

Metode: razgovora, izlaganja, rada na tekstu, rasprave, prezentacije, demonstracije, kviz,
izrada umne mape
ZA UENIKE: PowerPoint prezentacije, listii, udbenik, plakati

Resursi
Vremenik

ZA UITELJE: Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i

obrazovanja za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14), udbenik njemakog jezika Wir 4,
projektor, prijenosno raunalo
NJEMAKI JEZIK 6 sati i drugi predmeti

Nain vrednovanja i koritenje

rezultata vrednovanja

Opisno praenje

Trokovnik (npr. za projekt)

--------------------

Nositelji odgovornosti

Uenici sedmih razreda, uitelj Nikola Pongrac i drugi uitelji

20

KAKO POSTII ELJENI ISHOD UENJA?

III. O akovec, osmi razred (8.a, 8.b) studeni
Uiteljica: Tihana Preksavec (hrvatski jezik) Uitelj: Tomica Hlapi (povijest)
Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice,
izvanuionike aktivnosti, projekta i dr.)
Naziv
Demokracija, prava i odgovornosti pojedinca u drutvu
Svrha

Uenik graanin koji objanjava ishodita demokracije, slobodu miljenja,

pravnu dravu i jednakost pred zakonom te koristi postupke za suzbijanje
ideoloke iskljuivosti prema pojedincu s drugaijim stavovima i
miljenjem

Ishodi

Uenik/ca
-

Ljudskopravna dimenzija
Politika dimenzija
Drutvena

opisuje i dokumentira podatcima kako se u demokraciji tite temeljna ljudska prava; pravo na ivot,
slobodu, vlasnitvo, privatnost; ravnopravnost u odnosu na dob, spol, rasu, etniku, vjersku, klasnu
pripadnost i druge osobine
opisuje ishodita demokracije prema Johnu Locku, objanjava to je drutveni ugovor; kako se
formira demokratska vlast; zato je svrha demokratske vlasti pridonositi razvoju zajednikog
(javnog) dobra
objanjava odakle pravo i obveza svakoga graanina u demokraciji da sudjeluje u vlasti
odreuje hrvatskoga graanina kao politikog subjekta i nositelja hrvatske dravne vlasti
objanjava to je ustavna vlast i argumentira zato je potrebna trodioba vlasti
navodi razloge za ogranienje svakog oblika vlasti u demokraciji
objanjava na koje naine graani u demokraciji nadgledaju postupke vlasti i rad demokratski
izabranih zastupnika na svim razinama odnosno moe li se dovesti u pitanje opstanak demokracije
kada su graani pasivni
razlikuje poloaj graana u demokraciji i nedemokratskim reimima
iznosi i argumentira svoje stavove i miljenja uz potovanje stavova i miljenja drugih
objanjava zato je pravna drava temelj svake demokracije i vladavine prava; da se temelji na
jednakosti i jednakopravnosti
objanjava to znai pred zakonima imati ista prava bez obzira na nae vrijednosti, stajalita, fizike i
duevne osobine
21

objanjava da je pravna drava iznad svake ideologije jer ideologije same po sebi znae iskljuivost
prema onima koji drukije misle; to povezuje s injenicom ako bi ideologija bila u sri demokracije,
svako bi diskriminatorno tretiranje pojedinaca ili skupine graana bilo demokratsko ponaanje
primjenjuje drutvene komunikacijske vjetine; timski rad, suradnja,
dogovaranje te poticanje i ukljuivanje u dijalog, upravljanje emocijama, javni

nastup, prezentacija.
POVIJEST
Kratki opis aktivnosti

Uenici u interaktivnim oblicima uenja itaju, razgovaraju, iznose miljenje i

argumentiraju ga te donose zakljuke o pojmovima: ishodita demokracije prema
Johnu Lockeu, drutveni ugovor, ustav, formiranje demokratske vlasti, demokracija,
narod izvor ustavne vlasti, pravo naroda na sudjelovanje u vlasti, trodioba vlasti,
podjela i ogranienja vlasti, uloga vlasti, zajedniko dobro, socijalna drava, politika
normativni i provedbeni procesi, javne politike, institucije, procjena poloaja
vlasti, veza izmeu pravila, zakona i vladavine prava.
HRVATSKI JEZIK
Steeno znanje primjenjuju u parlaonici na satovima lektire.
Uenici su na satovima lektire podijeljeni u dvije skupine, afirmacijsku i negacijsku,
te im je ponuena teza: Izbacivanje galeba Jonatana iz jata demokratski je
in. Sluei se argumentima (citatima iz knjige) te znanjem steenim na satovima
povijesti, afirmacija e pokuati dokazati da je izbacivanje galeba Jonatana iz jata
bilo demokratski in, dok e negacija pokuati dokazati suprotno.

Ciljna grupa

Nain
provedbe

8. razred

Model

Meupredmetno

Metode i

Oblici: individualni, elni, rad u skupinama, , parlaonica

22

oblici rada

Metode: razgovora, izlaganja, suradnikog uenja, rada na tekstu, demonstracije,

usmenog izlaganja, zakljuivanja

Resursi

Za uitelja: Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i

obrazovanja za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14), udbenik povijesti, roman Galeb
Jonatan Livingston, Ustav RH, toperica.
Za uenike: roman Galeb Jonatan Livingston, itanka HJ Iz prie u priu, udbenik
povijesti, papiri, olovke.

Vremenik

Studeni
Povijest: 5 kolskih sati
Hrvatski jezik: 2 kolska sata

Nain vrednovanja i
koritenje
rezultata vrednovanja

Nain vrednovanja: opisno

Koritenje rezultata vrednovanja
Povijest: Kao poticaj i motivacija za nastavak uenja i promiljanja o odnosu
pojedinca i drutva
Hrvatski jezik: Kao dodatna ocjena za razumijevanje lektirnoga djela

Trokovnik (npr. za
projekt)

-----------

Nositelji odgovornosti

Uiteljica hrvatskoga jezika, uitelj povijesti, uenici osmog razreda

23

KAKO POSTII ELJENI ISHOD UENJA?

III. O akovec, 5., 6., 7., i 8. razred Tijekom kolske godine i nacionalne kampanje Stvorimo bolji Internet zajedno
Uitelji: Nataa Boj (informatika) i Zvonko Ljubi (tehnika kultura)
Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice,
izvanuionike aktivnosti, projekta i dr.)
Stvorimo bolji internet zajedno
Naziv
Svrha
Ishodi
Ljudsko pravna
dimenzija
Drutvena
dimenzija

Kratki opis

Uenik graanin koji koristi dobrobiti interneta i drutvenih mrea za razvoj demokratskog
drutva te izbjegava i titi se od moguih zlouporaba
Uenik:
- objanjava razloge za potovanje pravila sigurnog koritenja interneta
- opisuje ulogu drutvenih mrea na internetu
- objanjava i opisuje oblike rizinog ponaanja na internetu
- navodi postupke koji prethode i vode u trgovanje ljudima
(graansko znanje i razumijevanje)
- aktivno sudjeluje u uoavanju e-nasilja i rizinih ponaanja na internetu prijavljuje ih
roditeljima i uiteljima
- primjenjuje sigurnosne postavke zatite privatnosti i osobne sigurnosti na drutvenim
mreama, koristi drutvene mree za irenje prijateljstva, dijeljenje obrazovnih
sadraja, zabavnih sadraja
- pokazuje otpornost na e-provokacije te drutveno nepoeljno i rizino ponaanje
- koristi Internet za pokretanje i sudjelovanje u akcijama solidarnosti, volontiranja,
rjeavanja drutvenih problema te zatite i razvoja zajednike dobrobiti
(graanske vjetine i sposobnosti)
- pokazuje privrenost dobrobitima interneta i drutvenih mrea te izbjegava mogue
zlouporabe
graanske vrijednosti i stavovi
Najava ukljuenja u nacionalnu kampanju
Stvorimo bolji Internet zajedno
24

aktivnosti

Ciljna grupa
Nain
provedbe

Model
Metode
i oblici
rada

Resursi

Vremenik
Nain vrednovanja i
koritenje rezultata
vrednovanja
Trokovnik (npr. za
projekt)

Upute za rad, dogovor o radu

Pregled radova na portalu www.ucitelji.hr koji su objavljeni u prolim kampanjama
Razgovor, rasprava to radimo i kako se ponaamo na internetu?
Ideja-koju vrstu rada odabrati
Pretraivanje informacija na internetu
Prouavanje zakona (Kazneni zakon, lanaka koji se odnose na sankcije vezane uz
vrijeanje na internetu)
Izrada uenikih radova - prezentacija, filmova, glogstera, crtea, kvizova, stripova
Ispunjavanje obrasca za prijavu rada
Objava rada na portalu www.ucitelji.hr
Prezentacija rada pred razredom i uiteljima
Praenje broja lajkova pojedinog rada na portalu www.ucitelji.hr
Uenici 5., 6., 7., i 8. razreda
Meupredmetno
Izborna nastava informatike I redovna nastava tehnike kulture
Metoda usmenog izlaganja, razgovora, rad na tekstu, rasprava, rad na raunalu, frontalni
rad, individualni rad, izrada plakata, crtea, stripova, video zapisa i kvizova
Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja
za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14)
Raunala spojena na Internet, Facebook profili uenika i njihovih prijatelja, interesne
grupe na Facebook-u, broura Zatitite svoju privatnost na Facebook-u, Kazneni zakon
RH, on-line alati, portal:www.ucitelji.hr, e-mail usluga
Tijekom kolske godine i nacionalne kampanje Stvorimo bolji Internet zajedno - Izborna
nastava informatike I redovna nastava tehnike kulture
5. razred 2 sata, 6. razred 2 sata po razredu, 7. razred 6 sati po razredu, 8. razred
6 sati po razredu
Analiza i evaluacija prezentiranih radova od strane uitelja, uenika i ire drutvene
zajednice (radovi su objavljeni na portalu: www.ucitelji.hr. Svaki rad dobio je odreeni
broj lajkova (glasova publike).
-------------------25

Nositelj
odgovornosti

Nataa Boj, uiteljica informatike, Zvonko Ljubi, uitelj tehnike kulture, uenici petih,
estih, sedmih i osmih razreda

26

Ui izbor nastavnih materijala i izvora uenja

Sanja Lonar-Vickovi, Zlata Dolaek-Alduk (2010), Ishodi uenja. Prirunik za sveuiline nastavnike (o formiranju ishoda uenja),
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Metode prikladne za uenje i pouavanje u Graanskom odgoju i obrazovanju ( 1999, 2011, 2014 ): Agencija za odgoj i obrazovanje
(www.azoo.hr)
Graanski odgoj i obrazovanje; Intelektualni alati za uitelje/nastavnike i uenike (2014). Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, www.azoo.hr
Pravedni medvjedii ue o pravednosti, Prirunik o osnovama demokracije (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr).
Osnove demokracije: Vlast, pravda, odgovornost, privatnost (2010), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje: www.azoo.hr
Zakon u razredu prema kulturi vladavine prava i demokracije (2012), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr).
Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu ivjeti zajedno jednaki u dostojanstvu (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje
(www.azoo.hr)
Alain de Benoist (2014), to je to identitet? Matica hrvatska,Vijenac 526
Povelja Vijea Europe o obrazovanju za demokratsko graanstvo i ljudska prava CM/Rec (2010.) 7, Odjel za obrazovanje Vijea Europe,
www.coe.int/edc, www.azoo.hr
Skoko, Boo (2009), Domoljublje, patriotizam, nacionalizam, ovinizam. Drava kao brend upravljanje nacionalnim identitetom, Matica
hrvatska, Zagreb, str. 15-42.
Graanski odgoj i obrazovanje PAMTILICA (2014), Agencija za odgoj i obrazovanje, www.azoo.hr
Kako svi nastavnici mogu poduprijeti odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava: okvir za razvoj kompetencija (2013),
Agencija za odgoj i obrazovanje, www.azoo.hr
Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu ivjeti zajedno jednaki u dostojanstvu (2011). Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb. www.azoo.hr
ai, Lj. (ur.) (2001). Humane vrednote - odgoj za humanost: Prirunik za uitelje i radni materijali za uenike. Hrvatski Crveni kri, Zagreb.
www.azoo.hr , www.hck.hr
27

Istraujemo djeja prava (2007): Rolf Golob, Peter Krapf. Knjiga V, Vijee Europe www.azoo.hr
Krizmani, M., Kuec, M., Dobranovi, M., Marui, A., Sabol, J. (2012). Bontoni ili kako svima biti prijatelj. Zagreb: Hrvatski savez udruga
tjelesnih invalida
Lonari Jelai, N. (ur.) (2007). Projekt graanin: Prirunik za nastavnike. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje. www.azoo.hr
Lonari Jelai, N. (ur.) (2009). Zatita potroaa: Prirunik za uitelje (O i S), udbenik za uenike (O i S). Agencija za odgoj i
obrazovanje, Zagreb. www.azoo.hr
Male, D., Ivanka S. (ur.) ( 2003). Mi poznajemo i ivimo svoja prava : prirunik za odgoj i obrazovanje o pravima djeteta u osnovnoj koli.
kolska knjiga, Zagreb.
Vudri, N., Petri, A., Turk, M. (2008). Neu biti rob(a)2. Hrvatski Crveni kri, Zagreb.
Rolf Gollob, Peter Krapf, Wiltrud Weidinger (2010). Odgoj i obrazovanje za demokraciju: Metodiki prirunik za uitelje i nasavnike o
obrazovanju za demokratsko graanstvo i ljudska prava, Vijee Europe, Knjiga 1 www.azoo.hr
Odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava (2007). Ur. Rolf Gollob, Peter Krapf, Wiltrud Weidinger; Knjiga V. Vijee
Europe. www.azoo.hr
Pavani, S., Bajt I. (2008). Miica Milica. Zagreb: Hrvatski crveni kri, Zagreb
Spaji-Vrka,V., Strievi, I., Male, D., Matijevi, M. (2004). Pouavati prava i slobode: Prirunik za uitelje osnovne kole s vjebama za
razrednu nastavu. Zagreb: IOC za ljudska prava, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Uzelac, M. (2008). Za Svemire: Radionica miroljubivog rjeavanja sukoba za osnovnu i srednju kolu. Zagreb: Mali korak - Centar za kulturu
mira i nenasilja
ivjeti u demokraciji (2010). Odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava, izvedbeno planiranje nastavnih cjelina, Knjiga III,
Vijee Europe, www.azoo.hr

28

Republika Hrvatska
Zakoni
Ustav Republike Hrvatske
Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima nacionalnih manjina
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina
Izborni zakoni Republike Hrvatske - za Sabor, predsjednika, lokalnu upravu i samoupravu
Zakon o volonterstvu i Etiki kodeks volontera
Obiteljski zakon
Zakon o ravnopravnosti spolova
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara
Dopunski materijali

Statuti slobodnih hrvatskih gradova (Vinodolski zakon, Dubrovaki statuti, Poljiki statuti, Krki statuti i odredbe o zatiti ena od nasilja
i drugi)
Interaktivna karta batinskih ustanova (http://kultura.hr)
Hrvatska kulturna batina zbirke po regijama (http://kultura.hr)
Nematerijalna dobra upisana na UNESCO-vu Listu svjetske batine (http://kultura.hr)
ivotopisi i djela - Ruer Bokovi, Marko Maruli, Marko Polo, Ivan Metrovi, Ladislav Ruika, Eduard S. Penkala, Dragutin
Kramberger, Vueti, Nikola Tesla i drugi
Natpis iz Kneeva dvora u Dubrovniku Obliti privatorum publica curate

Meunarodni dokumenti

Opa deklaracija o ljudskim pravima (Universal Declaration of Human Rights), UN, 1948.
Konvencija o pravima djeteta (Convention on the Rights of the Child), UN, 1989.
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (Convention on the Rights of Persons with Disabilities), UN, 2006.
Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms), VE,
1950.
Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju (Convention against Discrimination in Education), UNESCO, 1960.
29