BAROK arhitektura, skulptura, slikarstvo

(Ullmann & Knemann)

UVOD
-metafora svijet kao pozornica prevladava kroz barokni period, od kraja 16. do kasnog
18.st.
-umjetnost ima ulogu: impresionirati, odueviti narod i istodobno prenijeti odreenu
ideologiju
-leitmotiv memento mori odraava stanje drutva guenog egzistencijalnim problemima
-barokna umjetnost na prvu loptu eli stvoriti senzualni efekt na promatraa kroz
dramatini patos, iluzionistike metode, meuigru razliitih formi; zato se ponekad ini
da je ovaj stil percipiran kao ekstravagantan, gotovo pretenciozan
-dublje shvaanje barokne culture i umjetnosti mogue je promatranjem pojedinih
umjetnika
Barok kao concept stila i kao povijesno razdoblje
-u kasnom 19.st., prije nego je odreen kao stil, pojam barok koristio se u pejorativnom
znaenju oznaavao je neto bizarno, loe definirano i zbunjeno, umjetno i afektirano
(pojam se inae odnosi na perle)
-negativna slika baroka potencirana je dodatno akademicima kolovanim u konceptima
estetikih vrijednosti utemeljenih duboko u slavljenju klasine antike
-Jacob Burckhardt je bio prvi koji je prouio arhitekturu 17. i 18.st. kao vie nego
izolirani fenomen, naglaavajui njegove veze s formama renesanse
-1880tih je barok prihvaen kao subject vrijedan akademskog istraivanja Cornelius
Gurlitt

ARHITEKTURA I GRAD U ITALIJI OD RANOG BAROKA DO RANOG

NEOKLASICIZMA
-najvaniji talijanski barokni centri: Rim, Torino, Napulj
-papinske gradnje imale su namjeru biti rivalom ili ak nadvisiti spomenike antike to je
bio odraz auctoritas ecclesiae (autoriteta Crkve), ali i nain za pridobivanje nevjernika i
slabovjernika; jo je jedan povod papinskih gradnji - zagarantirati vjenu osobnu slavu
pape
-obnova Rima, koju su razvili Julije II i Leo X serija planova koji se najvie odnose na
Sv. Petra (iju je konstrukciju potakla protestantska reformacija)
-dva su pape nastavili i reorganizaciju srednjovjekovnog grada koju je zapoeo Sixto IV.
vaan dio te modernizacije bio je i uvoenje ravnih cesti
-Via dei Coronari, Via Giulia, Via della Lungara izgraene za vrijeme Julija
-Via Ripetta za vrijeme Lea
-trivium (tri ceste), vrlo utjecajan u vizualnoj kulturi baroka, takoer datira iz prvih
desetljea 16.st.
-jedan znaajan aspect baroknog urbanizma bio je razvoj dugih vista usmjerenih prema
obeliskima (za vrijeme Sixta); obelisk je postao sredinja toka izmeu linije graevina
iza njega i linije ulice
Pavao V Borghese
-zavretak Sv. Petra nakon gotovo sto godina je bio izuzetno vaan nakon godina
diskusije o tome treba li crkva biti centralnog tlocrta (kako ju je dizajnirao Bramante i
planirao Michelangelo), papa Pavao V je odluio o izgradnji broad; narudbu je dobio
Carlo Maderno
-Maderno je prije toga napravio fasadu crkve S. Susana neobino u ovoj crkvi je bio
smjetaj fasade, paralelno s Via Pia (koju je postavio Michelangelo) i dijagonalno na
ulicu koja je danas Via Torino; njegov dizajn jako se kosio s akademskim klasicizmom i
idejom o jednom planu; Maderno je reflektirao unutranju strukturu glavnog i bonih
brodova u fasadi, te je stvorio koncentrirani pokret prema centru s brodovima i
stupovima, naglaavajui dojam prostora i dubine

-Maderno nije uspio stvoriti isti dojam u Sv. Petru; papino inzistiranje na brodu znailo je
da e Michelangelova kupola biti zasjenjena; Maderno se trudio potovati Michelangelov
dizajn, ograniivi visinu fasade; istodobno je osmislio bone tornjeve koji su trebali
uokviriti i naglasiti kupolu
-1612. zapoinje rad na tornjevima, ali dovreni su samo temelji; problem kupole, fasade
i tornjeva preputen je Berniniju
Visoki barok u Rimu
-negdje oko 20tih godina 17.st., revitalizacija crkve (nakon ratova i protestantizma) je
dovrena, te zapoinje era ekstravagantnih baroknih graenja koja e potrajati pedesetak
godina
-u umjetnosti, to je znailo da je formalizirani stil manirizma zamijenjen revolucionarnim
zamahom baroka kojeg je podravala katolika crkva
-protestanti su komentirali da katolici ne mogu uiniti nita kako bi dobili Boju milost; s
druge strane, katolika Crkva je irila saznanja da Bog doputa vjernicima da aktivno
rade kako bi zasluili spasenje uloga Crkve bila je voditi vjernike na putu prema
iskupljenju
Urban VIII Barberini (1623-44)
-pod ovim papom zapoinje nova era; on je potvrdio edikte koncila u Trentu i uinio
jezuite najvanijim saveznicima u propagiranju katolike vjere
-istodobno je dopustio sekularizaciju papinskog dvora
-umjetnost vie nije samo trebala uiti i iriti vjeru, nego je trebala izazivati i estetsko
zadovoljstvo
-prva graditeljska shema koju je pokrenuo Urban trebala je ukljuiti cijeli grad Rim;
njegova je ideja bila izgraditi nove zidove oko grada; takoer je naredio i restauraciju
niza polupropalih ranokranskih crkvi neke od tih crkvi povezane su novim cestama i
bile su ukljuene u planove grada (npr. cesta koja spaja crkve S.Eusebio i S.Bibiana za
ovu crkvu Urban je zaposlio Pietra da Cortonu da naslika freske i Berninija da napravi
fasadu)
-samostan Chiesa Nuova Borromini

-dao je proiriti Piazza Quirinale ispred papinske rezidencije kako bi bilo vie mjesta za
hodoasnike koji su se skupljali u nadi da e dobiti blagoslov loggia prema piazza
napravljena je od strane Berninija, kao i promatraki toranj
-na kraju, Urban je naruio dekorativnu fasadu fontane Trevi (koja je stajala odmah uz
Palazzo Quirinale) to je zapravo ostvareno tek stotinjak godina kasnije; istodobno,
Borromini je planirao Palazzo Carpegna za Piazza Fontana di Trevi
-Urban je posebno volio monumentalnu arhitekturu kasnije su arhitekti koje je
preferirao, Bernini, Borromini i Pietro da Cortona, razvili svoje reputacije na dosta
razliite naine
-Bernini je, mpr., brzo na sebe skrenuo pozornost kardinala Scipiona Borghesea tijekom
svoje rane karijere, napravio je sculpture Eneje i Ankisa, te Davida; ubrzo je postao
Urbanov miljenik (Bernini je stalno radio za Crkvu, za vrijeme Urbanova nasljednika
Innocenta i najvie za Alexandera)
-ubrzo nakon to je postao papa, naruio je od Berninija da se pone baviti ljuskom Sv.
Petra koju je nedavno zavrio Maderno tim se poslom Bernini bavo 40tak godina, od
dizajna baldahina do planova za Trg Sv.Petra ti su radovi postali symbol katolike
obnove te kljuna struktura visokog baroka
-dizajn baldahina iznad groba Sv.Petra predstavlja sintezu arhitekture i sculpture
Bernini je bazirao svoj plan na tipu baldahina koji se inae nosi u procesijama, samo ga je
jako uveao; efekt koji postie udaljavanje od baldahina je fascinantan baldahin postaje
element broda koji vodi prema oltaru; Bernini je napravio i reference prema
salomonovim stupovima oko apside i oltara u staroj crkvi Sv.Petra, te ih je takoer
znaajno poveao koristei te colonne tortili (izvinute stupove), stvorio je dojam
dinamike i pokreta; za dekoraciju stubova na kriitu koristio je dizajn originalnih
oltarnih stupova za drugi kat, tako ponavljajui baldahin i prenaajui vrlo kompleksnu
ikonografsku poruku (koritenje kontrasta sugerira kontinuitet religijske tradicije i
transformaciju iz jednostavnosti ranog kranstva do sjaja protureformacije)
-Borromini, koji je suraivao s Berninijem izmeu 1630te i 1633te, takoer je radio na
crkvi, a planirao je i goleme volte koje bi pojaali pokret stupova i koje bi dralo etiri
ogromna anela

-1624. Bernini je takoer zapoeo svoj prvi isto arhitektonski dizajn unajmljen je da
stvori novu fasadu za crkvu Svete Bibiane planove je bazirao na arhitekturi palaa, iako
je njegova verzija plastinija; naglasio je centralni dio fasade nadvisujui redove i
zavravajui ih pedimentom; kombiniranje redova reflektira kasnomaniristike motive
-Pietro da Cortona poinje karijeru kao fresco slikar na Sv.Bibiani; izmeu 1625. i
1630. stvara prvo arhitektonsko djelo za obitelj Sacchetti (Villa Sacchetti, danas u
ruevinama)
-narudba za Palazzo Barberini predstavlja suradnju izmeu Berninija, Borrominija i
Cortone stari je majstor Carlo Maderno najprije bio unajmljen da dizajnira palau
1626.g., i izgradnja je poela dvije godine kasnije na poetku je Maderno odabrao
tradicionalni oblik palae na kvadratnom tlocrtu; meutim, taj dizajn nije bio ba
pametan, budui da je graevina trebala biti podignuta na ostacima postojee palae na
brdu; zatim je razvio novi plan, temeljen na Peruzzijevoj villi suburbani, Villi Farnesini
-1629, nakon Madernove smrti, Bernini postaje glavni arhitekt Palae Barberini, a
Borromini njegov pomonik Bernini mu daje veliku dozu slobode u dizajniranju
-i Pietro da Cortona nakratko sudjeluje na projektu palae Barberini, ali njegove ideje na
kraju nisu prihvaene izgraeno je samo kazalite, a i ono je izmijenjeno; on radi i
stropnu fresku Trijumf boje providnosti u velikoj dvorani
-tek je 1634. Borromini dobio priliku izraditi vlastiti dizajn crkva i samostan S. Carlo
alle Quattro Fontane zapoinje iste godine s dvoritem (mal ii uski prostor, malo
jednostavnih komponenti; centralni motiv fasade, postignut je ritam izmjenom uskih
pravokutnih kornia sa irim polukrunima; Borromini je prekinuo s tradicijom
smjetajui ta dva stila na suprotne strane); zaoblio je kuteve dvorita
-kamen temeljac za crkvu postavljen je 1638.; dovrena je 1641. postala je prototip
rimskog baroka (uz SS. Luca i Martina)
-dizajn interijera: osnovnu strukturu ini elipsa; longitudinalne i poprene osi su
otvorene, etiri stuba su grupirani zajedno
-vertikalno, pandativi se diu iznad linije kornie na cijelom vanjskom perimetru, a
bavasti svod stvara dojam vee dubine Borrominijev dizajn vodi oko od fluidnih formi
unutarnjeg prostora do ovalne kupole; plastini efekt unutranje structure kupole ini
naizgled lanternu i vrh kupole daljima; kupola je osvjetljena prozorima koji se nalaze

odmah iznad glavne entablure osvjetljavajui ju odozdola i iz lanterne, Borromini je

postigao specifino osvjetljenje u kupoli koje se razlikuje od drugih prostora u crkvi
ini se kao da struktura lebdi iznad ostatka crkve
-ova se crkva referira na Hadrijanovu vilu i neke Peruzzijeve planove za Sv. Petra, a grki
kri u tlocrtu referira se na Bramanteov dizajn za Sv. Petra Borromini je povezao ove
ideje u snanu i inovativnu cjelinu
-1635., samo godinu nakon to je poela izgradnja S.Carla, drugi model visokobarokne
arhitekture je dovren, SS. Luca e Martina, po planovima Pietra da Cortone; arhitekt je
dobio doputenje da o vlastitom troku proiri kriptu svetih Luke i Martine (1634.), a
tijekom iskopavanja pronaeno je tijelo sv. Martine; zato je 1635. cardinal Francesco
Barberini naredio ponovnu izgradnju crkve po Pietrovim planovima; 1644. je izgradnja
gotova, a interijer dekoriran do 1650.
-dizajn se temelji na grkom kriu, s apsidom na sva etiri kraja; stvoren je izvanredan
plastini efekt alternativnom uporabom arhitektonskih redova (uoljive su tri varijacije na
razliitim spojevima zida i stupova u svakoj apsidi, stupovi su smjeteni u zidne nie; u
susjednim udubljenjima, stupovi su smjeteni ispred zida; ispod kupolnih stubova,
stupovi su umetnuti u druge stubove) u ovoj su shemi stupovi dobili autonomiju koju su
imali u antici te su postali plastiniji (a i nose vei teret)
-sustav dekoracije posebno zanimljiv: pandativi, zidovi meu lukovima i svodovi bogato
su ukraeni; u svodovima, Pietro koristi dva oprena stila ornamenta: panele kakvi su
koriteni u Panteonu (kasete?) i rebra kakva su koritena u Sv. Petru
-inovativan je i nain na koji Pietro kontrastira tu dekoraciju sa zabatima iznad prozora
ovaj se motiv ponavlja in a vanjskoj elevaciji, samo to ovdje ima definirajue odlike
-glavna fasada naizgled je oblikovana ba kao interijer, s oblom paralelom prema apsidi
unutra; stubovi na krajevima daju dojam napetosti, a odnos izmeu krivulje i ravnine
stvara vizualnu povezanost s linijom ulice na kojoj je fasada (Via Papalis)
-na Sv. Petru, nakon to je rad na baldahinu dovren 1633. i radovi na transeptu dosta
odmakli kroz sljedee godine, Urban je odluio zapoeti renovaciju fasade Madernovi
tornjevi stali sun a prizemlju, a nakon pregledavanja niza ponuda, Urban prihvaa

prijedlog Berninija za izradu tornjeva 1636. poinje rad na junom tornju, ali ubrzo
dolazi do tehnikih problema (teren neadekvatan); nije se nastavilo s radovima, 1646. je i
ono to je izgraeno razmontirano
-1637. Borromini poinje planove i izgradnju Oratorija Sv Filippa Nerija dodaje
oratoriju dvije fasade; najvei naglasak na junoj fasadi, prema Via del Pellegrino (s
elementima tradicije i arhitekture palaa); fasada osmiljena potpuno nezavisno od
unutranjosti; glavni ulaz uguran izmeu crkve i oratorija; dupla konkavno/konveksna
ljuska, svaki par stupova postavljen tako da omogui najbolji pogled promatrau i
iskoristi svjetlost; meuigra kontrasta koju ostvaruje konveksna forma prizemlja u
odnosu na prvi kat, na kojem je konkavna nia (dojam dodane dubine); prozorski
pedimenti negiraju vizualnu stabilnost cjeline
-fasada na Vii Papalis drugaije tretirana sistem arhitektosnkih redova ovdje reduciran
samo na par grafikih linija; samo okrugli toranj sa zvonom koji se die iznad fasade
ostavlja nekakav skulpturalni dojam
-sveuilina crkva S. Ivo alla Sapienza rad traje gotovo dvadeset godina, te ukljuuje
odluke i promjene tri pape
-1632. Bernini predlae Borrominija kao arhitekta za ovaj kompleks; Borromini odmah
kree sa izradom planova za juno krilo zgrade koju je zapoeo Giacomo della Porta
-1642. dobio je narudbu i za izradu crkve; tlocrt se temelji na dva jednakostranina
trokuta kojima su vrhovi odrezani trapezoidnim i polukrunim apsidama; kutevi su
odrezani lukovima koji se zaobljuju prema sredinjem prostoru
-forma kupole prati konkave i konvekse zida meutim, konveksni dijelovi prelaze u
konkavu kako se struktura die, in a kraju se spajaju svi dijelovi; rebra izmeu dijelova
stvaraju dinamiku
-kupola je dovrena za vrijeme pape Innocenta X.
-sljedei papa, Aleksandar VII. odluuje o novim promjenama mijenjanje ulaza u crkvu,
blokiranje prozora; promjena konture tambura

Innocent X. Pamphili (1644-55)

-na poetku njegova pozornost usmjerena na gradnju na Vii Papalis; najprije dovrava
Kapitol, zatim je trebala biti dovrena crkva SS. Luca e Martina (u meuvremenu malo
mijenja planove pa se posveuje nekim drugim izgradnjama)
-renoviranje S. Giovanni in Laterano zapoelo 1646. (ubrzano, jer se pribliavalo
sljavlje jubileja), dovreno u samo 4 godine; ukljuuje i osmiljavanje velikog trga a
forma di teatro (u formi kazalita) koje nije ostvareno
-Borromini renovira najveu pozornost posveuje centralnom brodu ove peterobrodne
crkve; zamjenjuje umu stupova koji su nosily visoki zid s divovskim redovima koji
zauzimaju cijelu visinu broda; iroki otvori prema etiri ostala broda i uski tabernakuli
stvaraju dinamian ritam u novim zidovima; verde antico stupovi daju dostojanstvo
tabernakulima i ostvaruju efekt svojom bojom; Borromini je planirao i bavasti svod
ispod tekog drvenog stropa, ali to nije izvedeno
-Innocentovi planovi za Piazzu Navonu htio je tamo napraviti palau za svoju obitelj,
ime je zadao udarac povijesnim gradskim strukturama, mnogo je graevina zbog toga
moralo biti srueno; osim palae, project je trebao ukljuivati i obnovu ili postavljanje
fontana na trgu i izgradnju crkve Sv. Agneze
-zaposlio je Giraloma Rainaldija da osmisli Palazzo Pamphili, njemu kasnije dolazi
pomoi i Borromini; freske u interijeru Pietro da Cortona
-1648. Bernini dobiva narudbu da napravi fontanu etiri rijeke (Fontana dei Quattro
Fiumi), a 1653. je zamoljen da redizajnira fontane Giacoma della Porte na svakom kraju
trga
-fontana etiri rijeke snana ikonografija, goleme personifikacije Dunava, Gangesa,
Nila i La Plate u mramoru; baza, proupljena sa svih strana, nosi antiki granitni obelisk
uzet iz Maxencijevog Circusa (suvremenici su vjerovali da simbolizira zrake sunca i
trijumf kranstva); kamene formacije su naturalistike, ini se da palmine grane vijore
na vjetru, a voda buno tee u zdenac
-narudbu za izgradnju crkvu Sv.Agneze in Agone dobio je najprije Giralomo Rainaldi i
njegov sin Carlo 1652. njihov project temelji se na grkom kriu, s kratkim

nadvratnikom i dijagonalno skraeni stubovi sa stupovima meutim, ovi planovi naili

sun a estoki kriticizam
-1653. Innocent zamijenjuje Girolama i Carla s Borrominijem, koji je trebao nastaviti
izgradnju na strukturama koje su ve napravljene do prizemlja (Innocent nije volio ruiti,
valjda je bio ekonomian, nego je htio da se sve iskoristi)
-ipak je Borromini uspio napraviti neke promjene najvei uspjeh u interijeru mu je bio
to da se stubovi okreu prema unutarnjem prostoru, prema transeptu; to je rezultiralo vrlo
vanom promjenom ritma interijera, budui da je sad postojao niz gotovo jednakih otvora
kriite je postalo gotovo savreni octagon; uz to, zanimljivi veliki contrast izmeu
bijele crkve i crvenih mramornih stupova; kornia, koja se projicira preko stupova,
predstavnik je dinamine tenzije izmeu arhitektonskih elemenata i daje snani vertikalni
naglasak; Borrominijevo ime je zapisano na tamburu (?), puno viem nego to se na
poetku planiralo
-fasada: izolirana sredinja kupola uokvirena s dva tornja naglasak na sredini graevine
-izmeu 1646. i 1650. Martino Longhi Mlai je izgradio crkvu ss. Vicenzo ed Anastasio
za kardinala Mazarina na Piazzi di Trevi; mjesto podizanja crkve otvaralo se dijagonalno
na trg, to je Longhiju omoguilo stvaranje jedinstvenog rjeenja za fasadu: tri
slobodnostojea stupa priblienih jedan drugome na svakoj strain fasade, s dodatnim
parom stupova isto poredanih na katu; efekt kretanja u visinu naglaen ponavljanjem tih
elemenata
-dodavanje tri pedimenta prizemlju i tri razliito oblikovanih pedimenta gornjoj razini
postie jak efekt; Longhi postie neobian smisao struktura rimske antike koristei te arh.
elemente
-S.Andrea delle Fratte Borromini 1653. dobio narudbu da dovri strukturu koja je jo
prije zapoeta; rad opet stao 1655.; kupola ima oblik masivnog ciglenog cilindra;
konkavne povrine kao da urezuju u cilindar kupole stvarajui konveksne dijelove
naglaene dodatno masivnim stupovima; nema lanterne nego toranj koji projicira na
ulicu; prvi od katova (a svaki je drukije strukturiran) je potpuno zatvoren, na
kvadratnom planu; zatim, iznad kornie, je klerestorij koji izgleda kao nekakav okrugli
hram, nadvien korniom i impozantnom balustradom; level iznad toga, podsjea na

lanternu u crkvi S.Ivo, samo tosu ovdje svostruki stupovi ukraeni kerubinima; iznad tog
dijela zaobljene volute, koje podravaju naizgled nestabilnu strukturu na kojoj je kruna
od trnja; masivni tambur i struktura kupole stvaraju savreno okruje za toranj (osnovni
izvori za ovaj neobian dizajn mogu se nai u antikoj arhitekturi, npr. La Conocchia,
rimski mauzolej)
-Collegio di Propaganda Fide grupa zgrada koja je sjedite misionarske kongregacije
direktno se nadovezuje na S.Andrea delle Fratte dugo se gradi; 1646. Borromini radi
nove structure i preinake na kolegiju (planovi ukljuuju fasadu prema Piazza di Spagna,
obnovljenu prema Berninijevom projektu, kao i crkvu koju je takoer izgradio Bernini)
-Borromini je najprije htio zadrati Berninijevu crkvu; meutim, na kraju ju je zamijenio
nekakvom velikom dvoranom; povezujui zid izraen od mnogo slojeva; vanjski tretman
kompleksa je slian onome za Oratorij kongregacije S.Fillipo Neri Borromini je
planirao redove bez puno detalja za manje vane vanjske fasade, ali za glavnu ulaznu
fasadu koristi potpuno neortodoksni dizajn posuen iz arhitekture palaa
-zbog uskih ulica, ova se fasada moe vidjeti samo skraena i pod kutem; zato je
Borromini stavio vei naglasak na sedam divovskih redova koji oznaavaju udubljenja;
uspio je usmjeriti svjetlo i sjenu preko kompliciranih prozorskih okvira i konkavnokonveksnih elemenata, stalno u detaljima koristei suprotnosti; reducirao je kapitele
redova na nekoliko vertikalnih linija i pustio korniu nedekoriranu; sredinji prostor je
konkavan te predstavlja kontrast ostatku fasade
Alexander VII Chigi (1655-57)
-velika strast za izgradnjom koja se realizirala u nizu velikih arhitektonskih pothvata
-imao je drveni model Rima u svojim odajama, koji mu je pomogao da vizualizira svoje
graevinske planove
-njegovi radovi ukljuuju izmjene trgova Piazza del Popolo, Trg Sv.Petra, trgove ispred
Panteona, kao i renovaciju mnogih manje poznatih trgova
-1655., kad je postao papa, Alexander je zaposlio Berninija da obnovi Porta del Popolo,
ulaz u grad, i renovira crkvu S.Maria del Popolo na Piazzi del Popolo
-izmeu 1652. i 1655. Bernini je obnovio kapelu papinske obitelji Chigi koju je
dizajnirao Rafael

10

-Alexander je naredio izravnjavanje Via del Corso i irenje iste (kako bi imala dvije
trake) i rad na jo nekim cestama
-pravi je razlog ovih urbanistikih poteza bio izrada velianstvene palae za Alexandrovu
obitelj na Piazzi della Collona
-Trg Sv. Petra Bernini, 1656. osnovna znaajka ovog trga je niz perspektiva koje se
stalno mijenjaju i niz otvorenih prostora; trg postaje alegorija pobjednike Crkve
-oblik trga je definiran prvenstveno kao odgovor na razliite rituale i procesije koje su se
na njemu trebale odravati; posebno je vaan u ovom kontekstu bio Uskrnji urbi et orbi
(gradu i svijetu), kada papa blagoslivlja Rim i svijet; oblik trga predstavlja gestu
prihvaanja
-Berninijev najraniji projekt predvia oblik trapeze, s dvokatnom fasadom razvijenom od
tradicionalnih palaa
-1657. arhitekt je predloio ovalni oblik, najprije sa slobodnostojeim nizom stupova na
koje se na kraju poloio portik sa horizontalnom entablurom; visinski limit koji je
ograniio cijelu shemu na samo jedan kat omoguio je iri perspektivni pogled: takoer je
bio i vie ekonomian i pojaao je vizualnu komunikaciju crkve i trga
-Bernini je izvorno zamislio i trei dio trga, slobodnostojei, koji bi zatvorio trg kad bi
vjernik napokon uao na trg, ostao bi osupnut masom stupova i samom crkvom; to
meutim nikad nije realizirano
-za to vrijeme, 1656-57, Pietro da Cortona je renovirao fasadu crkve S.Maria della Pace
iz 14.st., a trebao je napraviti i trg ispred nje
-Alexander je htio reference na svoju vezu sa Sixtom IV. danas grbovi dvaju pape
zauzimaju vaan prostor na krilima crkve; uzor: Bramanteov Tempietto i Palladio; fasada
je odvojena od structure crkve; fasada vie nije granica, nego postaje nezavisna plastika
-da Cortona radi i fasadu za postojeu crkvu S.Maria in Via Lata arhitekt nastavlja s
razvojem naina za postizanje jednostavnijeg monumentalnog dojma; planira dva kata,
sredinji dio ostaje otvoren; portik flankiran masivnim strukturama na prizemlju in a
loggiji iznad; na vrhu preveliki timpanon; stvoren dojam dubine u fasadi, plastinost,
monumentalnost
(Bernini koristi istu metodu u S.Andrea)

11

-u isto vrijeme, Bernini radi tri crkve jednu za drugom (a izgleda da je na njima
djelomino radio i paralelno): S.Tommaso da Villanova (Castel Gandolfo, 1658-61),
S.Maria della Assunzione (Ariccia, 1662-64), S.Andrea al Quirinale (Rim, 1658-61)
-u planovima za ovu zadnju crkvu Bernini odbija krune planove Panteona (kojeg je u to
vrijeme renovirao) kao i plan grkog kria kojeg e kasnije upotrijebiti u Aricciji
umjesto toga, bira ovalni oblik kojeg je vec upotrijebio za Trg Sv.Petra
-Bernini stvara trg unutar same ulice; ispred ovala, zidovi obuhvaaju perimeter trga;
Bernini je razlikovao crkvu od susjednih vila i vrtova dajui joj monumentalne
proporcije; svaki je element istodobno pojednostavljen i pretjeran, poevi od
monumentalnih redova i timpana iznad njih, koji dominiraju fasadom; uz ulaz su dva
stupa; originalno su samo tri stube, prostrane i iroke, vodile do ulaza
-fasada postaje pozornica koja preuveliava strukturu do monumentalnih proporcija;
ritam i dramatina uporaba sjene imaju vrlo vanu ulogu u opem dojmu zgrade
-vrlo jasam naglasak na planu paralelnom s Viom Piom nastavlja se u interijeru; preko
puta ulaza Bernini postavlja drugu, unutarnju fasadu koja se usredotouje na oltar i sliku
muenitva (ta je slika naglaena plasticitetom prezentacije, koritenjem samo motive
para stupova i prevelikog timpana
-unutarrnji raspored naglaava duinu broda nizom pilastara, dok je dinamika potcrtana
ritmom otvora; dva luka vode u tamne kapele osvjetljene samo pozadinskim svjetlom iz
uskih prozora iznad oltarnih stolova
-u svetitu se nalazi slika muenitva predstavljena poput kazalina scena i podravana
anelima od tuka; ova pozornica jako je osvjetljena odozgora i ini se da se otvara u
vjenost kako bi postigao ovaj efekt, Bernini koristi staklene mozaike koji, varirajui
tonove plave boje, postaju sve bljei prema sredinjoj osi; ovaj je oltar toka kulminacije
sa svake toke gledita
-namjerna tama u niim nivoima, bijeli gips nebesa, likovi koji se podiu prema izvoru
svjetlosti, i golubice, sve to oito nosi alegorijsko znaenje; sveti Andrej se uspinje u
nebesa; osim boje, i svjetlo se koristi da pripremi scenu za ovo putovanje u nebo; u
nebeskim sferama daleko od zemlje, ujednaeno osvjetljenima prozorima iznad kornie,
boje su bijela i zlatna; kapele su mnogo tamnije, a meu njima postoje suptilne razlike u

12

bojama obje kapele blizu broda su okupane difuznim svjetlom, dok su ostale jako
tamne to sve podrava dramatini efekt
-svali dio ove graevine trg, ulaz, ovalni interijer, svetite, kupola slue kao kulisa za
savreni performance oni pretvaraju udo Sv. Andreja, njegovog spasenja u neto
vidljivo, u udo u kojoj kongregacija moe direktno sudjelovati
-1660. Alexander odluuje ponovno izgraditi crkvu S.Maria in Campitelli Carlo
Rainaldi (on otprilike u isto vrijeme radii na fasadi za S.Andrea della Valle i crkve
blizanke na Piazzi del Popolo)
-kroz sljedeih par godina Rainaldi je razvio niz skica za S.Mariu in Campitelli na kraju
dolazi do izvanrednog rjeenja: konveksna fasada; tlocrt baziran na ovalnom obliku
sluzio bi za kongregaciju, a drugi, kruni prostor bio bi rezerviran za udotvornu sliku
Djevice kojoj je crkva bila posveena; na kraju je zamijenio oval brodom, posebno
naglaavajui transept; gradnja je zapoela 1663.
-svaki detalj sudjeluje u voenju oka promatraa kroz tijelo crkve do stranje strane
graevine; dinamika prvog dijela, s tlocrtom u obliku grkoga kria, voena je prema
oltaru uporabom bavastog svoda; naglasak na transeptu potcrtava kretanje broda,
posebno kroz uporabu slobodnostojeih stupova Carlo koristi ovo rjeenje najprije u
bonim niama, zatim ih ponavlja u prijelazu iz tijela crkve prema svetitu, i prema apsidi
-glavna uloga crkvi blizanki S.Maria in Montesanto i S.Maria dei Miracoli bila je
oznaavanje sjevernog pristupa Rimu, prema tada trapezoidnom trgu del Popolo i
triviumu koji od njega vodi vrlo specifina pozicija
-Carlo Rainaldi je predloio da se crkve pretvore u spomenike koji bi stajali na trgu i koji
bi istodobno na neki nain oznaavale sidra za ulice koje se ire iz te toke
-Rainaldi je najprije osmislio dvije crkve s visokim kupolama na identinom krinom
tlocrtu; meutim, parcele su bile rezliite veliine te su se crkve poele razvijati
samostalno, vjerojatno pod Berninijevim utjecajem (plan lijeve crkve postao je ovalan)
-do 1673. Carlo Rainaldi je vodio radove na S.Maria in Montesanto, koje je nakon zastoja
nastavio Carlo Fontana pod nadgledanjem Berninija (crkva je dovrena 1675.)

13

-napokon je Rainaldi zapoeo crkvu blizanku, S.Maria dei Miracoli, koju je Fontana
dovrio izmeu 1671. i 1681.
-model za ove crkve je bio Panteon; meutim, zbog razliite veliine interijera trebalo je
naglasiti efekte arhitektonskih elemenata, posebno kupole; zato je Rainaldi i jednoj i
drugoj crkvi dao vrlo duboki tambur i kupolu
-Berninijev projekt za palau Chigi postao je formula za aristokratske barokne palae;
sedam dekoriranih odjeljaka definiraju sredinji dio palae, dok su tri krila na svakoj
strani nebitni; prizemni dio slui kao baza za red divovskih redova velikih dva kata
-Borrominijeva fasada za S.Carlo alle Quatro Fontane postao je sinonim za barokna
odstupanja koje su klasiari toliko kritizirali; fragmentirana i nedosljedna fasada;
Borromini se odupire Michelangelovim idejama o divovskim redovima ponavljajui ih na
dva kata; odupire se i idejama o ujedinjenoj fasadi lomei ju na tri dijela; ok one moe
nai odmor, sve je puno kipova i stupova
Kasni barok i rani neoklasicizam u Rimu
-era visokog baroka naglo zavrava smru Aleksandra VII.; pad vladavine Crkve, jaanje
Francuske kao politike i umjetnike sile; Rim gubi primat pred Parizom, Louis XIV.
postaje novi dinamini centar umjetnike produkcije
-na prijelazu stoljea u Rimu se malo gradi, ali dolazi puno umjetnika (manje u nadi za
poslom, a vie u divljenju starim spomenicima); tome pridonosi i politika Francuske
akademije njeni su studenti prouavali, kopirali ideje klasinog svijeta
-antika je reinterpretirana u ovom razdoblju, njena povijest postaje teorijski ideal, razvija
se i nova znanost arheologija; konzervacija i restauracija postaju sredinji elementi
radova u Vatikanskim Muzejima
-Carlo Rainaldi apsida crkve S.Maria Maggiore
-Bernini Ponte degli Angeli niz ekspresivnih skulptura koje kao da plutaju iznad vode
Tibera na laganoj balustrade koju je takoer on dizajnirao (kao kontrast masivnoj
strukturi Castela S.Angelo) most postaje veza izmeu Vatikana i centra Rima
-za vrijeme Innocenta XI. Carlo Fontana imenovan kao glavni majstor izgradnje Sv.Petra
(zato jer je stabilnost kupole naizgled bila pod prijetnjom)

14

-Fontana se ubrzo postavio kao najutjecajniji arhitekt ovog razdoblja radio je na

crteima u studijima Pietra da Cortone i Rainaldija, i kroz 10 godina, u uredu Berninija;
samostalni rad zapoinje 1665.
-prvi vaniji rad S.Marcello al Corso promjena u oblikovanju fasade u odnosu na
visoki barok (ova je fasada kljuno ostvarenje u razvoju kasnog baroka i ranog
klasicizma): tretiranje svakog elementa je logino i nedvosmisleno; arhitektonski jezik je
lako itljiv; fasada opet postaje projekcija unutarnjeg prostora; simetrija, ponavljanje,
ritam
-u svom traktatu Templum Vaticanum daje dva rjeenja za dovrenje Trga Sv.Petra prvi
ukljuuje ruenje sredinjih zgrada Borga kako bi se izgradila cesta ot Castel Sv Angela
do trga; drugi se nastavlja na Berninijev plan o izgradnji tornja sa satom izvan ovalnog
perimetra trga on daje ideju o drugom trapeze koji bi reflektirao onaj Berninijev (i na
njegovom kraju bi bio taj toranj)
-Fontana Palazzo Ludovisi (kasnije Palazzo di Montecritorio) (zapoeo ju je Bernini)
-panjolske stube Alesandro Specchi i Francesco de Sanctis (usput, Bernini je napravio
neki tajni konjaniki kip za stube po nareenju kardinala Mazarina (?))
-papa Klement XII Alessandro Galilei fasada crkve S.Giovanni in Laterano
(klasicizam, utjecaj Michelangela i Maderna)
-Nicola Salvi Fontana di Trevi motiv trijumfalnog luka, puno alegorijskih i mitolokih
scena; rokoko ornament posebno u nii s Neptunom
Torino
-glavni grad kneevine Piedmont
-Guarino Guarini (1624-83) Capella della Santissima Sidone; crkva S.Lorenzo; Palazzo
Carignano
-Fillipo Juvarra (1678-1736) Palazzo Madama; crkva Superga; lovaka kua Stupinigi;
Chiesa del Carmine
-Bernardo Vittone (1705-70) S. Chiara

15

Napulj
-1713. Mir u Utrechtu, panjolska gubi kontrolu nad junom Italijom; ipak, 1734. sim
Charlesa III. okrunjen kao kralj Napulja i Sicilije vlada kao prosvijetljeni despot
-Cosimo Fanzago je najvaniji arhitekt Napulja u 17.st. S. Maria Egiziaca
-Luigi Vanvitelli (1700-73) Palazzo Reale blizu Napulja; Chiesa dellAnnunziata
Venecija
-kroz 17.st. Venecija je vezana uz arhitekturu Palladija i njegovih nastavljaa zato se
grad poeo asocirati s neoklasicizmom 18.st., mnogo ranije nego Rim, Torino ili Napulj
-Baldassare Longhena (1598-1683) S. Maria della Salute; stubite u samostanu
S.Giorgio Maggiore; CaPesaro (od 1652)
-Giovanni Scalfarotto SS. Simeone e Giuda
-Andrea Tirali fasada za S. Nicolo da Tolentino
-Giorgio Massari Palazzo Grassi
-Tommaso Temanza S. Maria Maddalena
-Gianbattista Piranesi Rim S. Maria del Priorato

16

BAROKNA ARHITEKTURA U PANJOLSKOJ I PORTUGALU

-barok se pojavljuje kroz 17. i poetak 18.st.
-crkveni redovi franjevci, dominikanci, jezuiti
-izmeu 1563. i 1584. Filip II gradi samostan i palau El Escorial
-1561. odabire Madrid kao svoju rezidenciju i budui glavni grad
-kasno 16. i 17.st. poznati kao Siglo de Oro (zlatno doba) panjolske slikarstvo
Velasqueza i Zurbarana, drame Lope da Vege i Calderona
-novu eru zapoinje izgradnja samostana i palae San Lorenzo de El Escorial uporaba
rimskog stila, baziranog na Vitruviju; racionalni plan, klasino strukturirana fasada bez
trunke suvinoga, monumentalne proporcije interijera, koritenje karakteristinog sivog
granite iz okolice sve e to imati utjecaja na dvorsku arhitekturu panjolske do ranog
19.st.
-izgradnja samostana i palae oznaava poetak apsolutizma
-u kompleks su ukljuene znanstvene i administrativne zgrade, stvarajui samodostatnu
okolinu, mikrokozmos
-za neke, El Escorial je bio slika Solomonovog hrama, za druge je reetkasti oblik bio
oznaka muenitva na grilu Sv. Lovre, sveca zatitnika
-Juan de Herrera kontrolirao je procese planiranja svih vanih graevinskih projekata u
zemlji
-gradi Valladolid je igrao kljunu ulogu u nastanku barokne arhitekture u panjolskim
carstvu jer je bio sruen sredinom 16.st. pa se sve opet moralo graditi
-obnova katedrale u Valladolidu Juan de Herrera
-bolnica Medina del Campo JUan de Tolosa
-i u Galiciji je bio niz odlinih izgradnji od strane Herrerinih uenika
-Andaluzija Lonja, Sevilla Herrera
-Juan Gomez de Mora jezuitski kolegij Clerecia u Salamanci

17

-njegova je najvanija uloga u razvoju Madrida kao rezidencije panjolskih

Habsburgovaca Plaza Mayor; pregradnja starog dvora Alcazara; dvorski zatvor Carcel
de Corte
-njegov rad izvan Madrida Panteon u El Escorialu
-Fray Pedro Sanchez i Fray Francisco Bautista katedrala San Isidro el Real, Madrid
-Fernando de Casas y Novoa Santiago de Compostella (fasada katedrale)
-Jerez de la Frontera kartuzijanski samostan Santa Maria de la Defension (fasada)
-Alonso Cano katedrala u Granadi (fasada)
-Francisco de Hurtado Izquierdo kartuzijanski samostan, Granada
-Filippo Juvarra i Giovanni Battista Sacchetti La Granja (lovaka kua); Kraljevska
palaa u Madridu
-

18

BAROKNA ARHITEKTURA U FRANCUSKOJ

-urbanizam i arhitektura kao izraz/metafora apsolutne vladavine
-centralizacija moi znaila je da su Pariz i dvor postali sredite arhitektonskog razvoja:
ostale su regije kopirale ili potpadale pod provincijalizam
-imitacija antike, inzistiranje na klasinim formama kao najprikladnijima za
monumentalne gradnje
-rokoko se razvio u Francuskoj, ali zadrava gotovo iskljuivo dekorativni oblik
-uvod u gotovo dvjesto godina dugu nadmo francuske arhitekture je urbanistiki razvoj
Pariza kojeg je zapoeo Henri IV elja za stvaranjem novog grada koji bi reflektirao
apsolutistiku vlast
-prvi projekt Place Dauphine (trokutasta forma, u centru konjaniki kip Henrija IV, prvi
moderni kraljevski spomenik)
-Place des Vosges postaje prototip kraljevskih trgova koji nastaju po cijeloj Europi
kvadrat, sa svih strana okruen identinim dvokatnim strukturama smjetenim na arcade;
istiu se nasuprotno smjeteni Paviljon Kralja i Paviljon Kraljice; u sredini konjaniki kip
-vladavina Louisa XIII. arhitekti Salomon de Brosse, Francois Mansart, Louis Le Vau
razvijaju modele palaa i crkvi koji e se dugo kopirati
-De Brosse dvorski arhitekt, gradi tri vane palae: Coulommiers, Blerancourt, Palais
du Luxembourg
-Blerancourt najzanimljivija: po prvi se put prekida sa standardnim francuskim tipom
palae u obliku slova U; nema bonih krila; reducirana na sredinji dio (corps de logis);
otvara se prema pejzau, tj. vrtovima
-Palais du Luxembourg corpe de logis, boni paviljoni, rusticirana fasada na tragu
Palazzo Pitti
-Francois Mansart vie zainteresiran za plastino oblikovanje fasade nego za
preoblikovanje tlocrta palaa; uenik de Brossea
-paviljon Gaston u dvorcu Blois; cijeli kompleks je trokrilna graevina koja okruuje
malo dvorite; bona i sredinje krilo povezano zaobljenom kolonadom

19

-palaa Maisons istie se strmi krov, potencirana vertikalnost, visoki dimnjaci (sve to
podsjea na arhitekturu dvoraca 16.st.)
-Louis Le Vau palaa Vaux-le-Vicomte (1656) dvorac okruen staromodnim ali
funkcionalnim opkopom, otvara se sa stranje strane prema luksuznim vrtovima (Andre
Le Notre); kompleksu se pristupa preko dvorita flankiranog zgradama za poslugu; u
sreditu glavnog krila je predvorje koje vodi do ovalnog salona koji gleda na vrtove;
interijer radi Charles Le Brun
-vane znaajke ovog dvorca koje e se kopirati (najprije na Versaillesu): smjetaj dvorca
entre cour et jardin (izmeu dvorita i vrta), pristup palai preko prilaza, dvorita, ulazak
kroz hodnik do velikog salona i napokon pogled na vrtove sa stranje strane
-osim dvoraca, grade se i gradske palae (hoteli): Louis Le Vau Hotel Lambert
(neobini smjetaj vrta, paralelno s dvoritem, zbog uske parcele)
-crkvena arhitektura nije kreativna kao profana, zbog uskih veza sa tradicijom (posebno
francuskom gotikom) i tendencije ka imitiranju rimskih modela; najkarakteristinija za
ovu gradnju je uporaba velikih kupola
-prva velika gradnja: fasada crkve Saint-Gervais, Pariz (vjerojatno Salomon de Brosse)
-talijanski utjecaj se pojaava djelovanjem Jacquesa Lemerciera (koji je dugo bio u Rimu
i tamo prouavao arhitekturu) crkva Sorbonne: centralna graevina s kupolom
-Val-de-Grace izgradnju zapoinje Francois Mansart, nastavlja Lemercier, zavravaju
poetkom 18.st. Pierre le Muet i Gabriel Le Duc; it u je glavna inspiracija rimska
arhitektura (specifinost: kapele na kriitu se otvaraju dijagonalno prema sreditu u
kojem je i oltar, u maniri Berninija)
-Le Vau College des Quatre-Nations
Vrijeme Louisa XIV.
-umjetnost, i posebno arhitektura, imaju ulogu impresioniranja naroda i prenoenje
ideologije
-Jean-Baptiste Colbert vodea snaga iza ovakvog naina voenja drave; bio je na
vanoj poziciji koja mu je omoguavala kontroliranje svih graevinskih projekata

20

-najveu pozornost posveuje pregradnji Louvrea, koji se stalno pregrauje od 16.st, i

kojemu jo uvijek fali fasada prema gradu (nju e na kraju napraviti Claude Perrault
1667.); Colbert bi htio talijanskog arhitekta da to napravi, poziva Berninija, Borrominija,
da Cortonu, Rainaldija Borromini odbija ponudu, planovi Rainaldija id a Cortone nisu
previe interesantni, ostaje Bernini koji daje dva prijedloga (konveksno-konkavno
rjeenje i modificirana verzija) Colbertu se nita ne svia, ali ipak zove Berninija u
Pariz 1665. da napravi jo jedan plan, za kojeg je ak postavljen i kamen temeljac (ali
radovi su doli samo do razine temelja); na kraju je istonu fasadu napravio Perrault
(1667-68), koristi motiv kolonade kao najvaniju znaajku (masivni niz duplih korintskih
stupova)
-Versailles sve poinje pregradnjom lovake kue Louisa XIII. 1668. (Le Vau, Le Brun,
Le Notre) koncept entre cour et jardin, samo puno monumentalniji; 1677-78 Louis
XIV. eli preseliti dvor u Versailles, to zahtijeva puno rada i organizacije, za to je
zaduen Jules Hardouin-Mansart (koji vodi pregradnju sljedeih 30 godina) on gradi
dvoranu ogledala; staru strukturu koja zatvara mramorno dvorite preoblikuje u
apartmane kralja i kraljice; dodana su i nova okomita krila koja zatvaraju drugo dvorite,
Cour Royal; park kao izuzetno bitan element, ima ceremonijalnu funkciju, u njemu ima
jo nekih arhitektonskih rjeenja (npr. Trianon kojeg radi Hardouin-Mansart, Petit
Trianon Jacques Gabriel)
-iako se dvor preselio u Versailles, Pariz ostaje centar graenja
-Hardouin-Mansart najzrelija graevina francuskog baroka Les Invalides (bolnica za
ratne umirovljenike i crkva) crkva, Dome des Invalides: velika kupola, centralni prostor
(vjerojatno je Louis XIV. htio ovdje biti pokopan, ali je na kraju tu Napoleon)
-rokoko kako pada mo Kralja sunca aristokracija se polagano vraa u Pariz i tamo
gradi gradske palae trokrilne ili etverokrilne structure izvana iste kao one u 17.st., ali
s novom unutarnjom rokoko (genre pittoresque) dekoracijom (npr. Hotel Rohan Soubise)
pastelne boje, paneli, ogledala, puno tuko dekoracija po zidovima i stropovima
-klasicizam jaanje utjecaja grke i klasine arhitekture; Jacques Gabriel (najznaajniji
arhitekt ovog razdoblja)
-Jacques Germain Soufflot Sainte Genevieve (danas Pantheon)

21

BAROKNA ARHITEKTURA U ENGLESKOJ

-u Engleskoj barokno razdoblje zapoinje s otkriem renesanse
-Inigo Jones putuje u Veneciju, Vicenzu, Rim, vraajui se s entuzijastinim divljenjem
za arhitekturu Palladija njegova novoprobuena strast za klasinu arhitekturu utjecala je
na njegov rad, ali i postala definirajui stil britanske arhitekture do kasnog 18.st.
-razdoblje se ugrubo moe podijeliti u tri faze paladijansku (promovira ju Jones),
pravu baroknu (vee se uz Wrena koji djeluje nakon Velikog poara u Londonu 1666.) i
neopaladijanizam ranog 18.st. (vee se uz Lorda Burlingtona, mecenu i amaterskog
arhitekta)
-Inigo Jones (1573-1652) Queens House, Greenwich; najvea narudba Banqueting
Hall, Whitehall (London; Rubens je radio freske); Queens Chapel prva njegova crkva,
opet po uzoru na Palladija; vani su i njegovi urbanistiki planovi: Covent Garden;
Whitehall Palace
-Sir Christopher Wren (1632-1723) u njegovo vrijeme klasicizam u rimskom stilu
nastaje u Engleskoj; kapela Pembroke College; St Pauls Cathedral akademski
klasicizam je stil koji prevladava; crkva St Stephen Walbrook; Hampton Court postao je
Versailles britanske kraljevske obitelji; zadnje djelo Greenwich Hospital
-John Vanbrugh i Nicholas Hawksmoor proirili su Wrenoe stil do monumentalnih
proporcija; Castle Howard (u stilu entre cour et jardin); Blenheim Palace, Oxfordshire
-neopaladijanizam generacija koja slijedi protivi se arhitektonskim idejama Wrena i
njegovih nasljednika; Lord Burlington Chiswick House (kopira Palladijevu Villu
Rotundu); William Kent Holkham Hall; James Gibbs University Library, Oxford
-Thomas Pitt Strawberry Hill, Twickenheim gotika

22

23