Professional Documents
Culture Documents
Student:
Profesor:
Turistika propaganda
Sadraj:
Uvod...........................................................................................................3
1.Pojam i karakteristike turistike propagande..........................................4
2. Istraivanje trita...................................................................................6
3. Vrste turistike propagande....................................................................7
4. Planiranje turistike propagande............................................................8
5. Sredstva turistike propagande...............................................................9
5.1. Grafika sredstva.......................................................................9
5.2. Oglasna sredstva......................................................................11
5.3. Projekciona sredstva................................................................12
5.4. Prostorno-plastina sredstva....................................................12
5.5. Propaganda na mestu prodaje..................................................12
5.6. Direktna propaganda/direktan marketing................................13
6.Zakljuak...............................................................................................15
LITERATURA.........................................................................................16
Strana
Turistika propaganda
Uvod
Strana
Turistika propaganda
Turistika propaganda
propagandne kampanje. To naravno ne iskljuuje samostalne propagandne akcije
pojedinih mesta, hotela i dr.
Sveobuhvatno definisanje pojma turistike propagande, bez obzira ko se
javlja kao njen nosilac, oteano je i tekoama koje se javljaju u definisanju
privredne propagande uopte.
Specifinosti turizma kao delatnosti i turistike, odnosno poslovne politike na
makro i mikro nivou, isto tako utiu na odreivanje sadraja i pojma turistike
propagande.
Delovanje ekonomske propagande namenjene turistikom tritu i delovanje
u smislu propagiranja turizma zajedno oznaavaju pojam pod imenom turistika
propaganda.
Turistika propaganda svaka je delatnost koja pomou dobro organizovanih i
smiljenih propagandnih akcija ima svrhu da pridobije i privlai turiste da posete
neku zemlju, podruje, mesto. Ona, nije nikada sama sebi cilj, nego je uvek
instrument za postizanje ciljeva odreene politike. Da bi se mogla smatrati
propagandom u pravom smislu, ona mora biti smiljena delatnost, koja posebnim
metodama i sredstvima nastoji da najpre privue panju na njihovu odluku da se
poslue ovim uslugama ili dobrima koja nudi spomenuta ponuda. Predstavlja jedan
od instrumenata poslovne ili turistike politike za ostvarivanje odreenih ciljeva koje
nosioci politike treba prethodno da definiu. To znai da su akcije turistike
propagande prethodno smiljene, tj. svesno odreene u odnosu na ciljeve. Sredstva i
metode kojima se slui turistika propaganda zajedniki su svim oblicima privredne
propagande, ali su prilagodjeni specifinim zahtevima nosilaca poslovne i turistike
politike da se privue panja to ireg kruga potencijalnih turista, tj. onog dela
stanovnitva koje ima objektivne uslove da se ukljui u turistika putovanja.
Turistika propaganda deluje, pre svega, na razvijanje sklonosti i elja za
turistikim putovanjima, a zatim utie i na donoenje odluka o realizovanju elja, tj.
o preduzimanju konkretnih akcija od strane potencijalnih turista, kako se to i elelo
postii turistikom propagandom. Ona mora da se posmatra integralno sa ostalim
instrumentima turistike odnosno poslovne politike (politika cena, politika razvoja
turistike ponude, politika organizacije prodaje i dr.).
Osim svoje osnovne funkcije (pridobijanje ili privlaenje turista), turistika
propaganda ima neke posebne ciljeve za poveanje dolazaka turista a to su:
a) produenje boravka turista,
b) produenje sezone, propagiranje prolene i jesenje sezone; s tim u vezi,
dunost je savremene propagande da menja ve ustaljene navike ljudi da
putuju u glavnoj, letnjoj sezoni,
c) propagiranje specifinosti pojedinih turistikih podruja ( planine, banje,
srednjevekovna umetnost u Srbiji).
Osnovni ciljevi turistike propagande mogu biti oznaeni kao:
a) injenje sastavnih delova turistikog proizvoda opipljivim, kako bi
potencijalni potroa mogao shvatiti ta je sadraj ponude,
b) obeanje koristi koja moe biti isporuena i/ili moe omoguiti reenje
problema potroaa,
c) diferenciranje proizvoda u odnosu na konkurenciju,
d) uticaj na zaposlene koji moraju ispunjavati obeanja data propagandom,
e) ostvarivanje efekata kroz usmenu propagandu.
Strana
Turistika propaganda
2. Istraivanje trita
Za propagandu neke privredne organizacije neposredno ili posredno
zainteresovane na turistikom tritu potrebno je da ima detaljne podatke o profilu
turistikog trita, profilu onog dela trita kojem je namenjena roba i usluga koja
moe koristiti turisti, odnosno potencijalnom turisti. Dosadanja istraivanja
turistikog trita ukazala su na neke osobine koje razlikuju potroaa neturistu od
potroaa turiste. Glave osobine potroaa turista su:
- potroa turista, odnosno potencijalni turista relativno je vee kulturne
svesti. to je stupanj kulture vii, to je i vea sklonost za uestvovanjem na
turistikom tritu.
- potroa turista ima relativno visoku kupovnu mo, to je odraz njegove
relativno visoke produktivnosti. Te su okolnosti u potpunom skladu s
injenicom da turista gotovo redovno potie iz industrijalizovane, odnosno
urbane sredine.
- potroa od trenutka kad postaje turista osea drugaije, uglavnom
kvalitetnije potrebe nego to ih je do tada imao, pa je stoga za zadovoljenje
tih novonastalih potreba neophodno potrebna i razvijenjija privreda koja bi
mogla pruiti adekvatnu robu i usluge.
Turistiko je trite u pravilu spremno platiti robu i usluge koje
zadovoljavaju relativno visoke zahteve. Upravo turistiko trite pokazuje
veliki smisao i interes za prihvatanje nove jo neafirmisane robe.
- turista pokazuje natprosenu sklonost ka prihvatanju informacija
(radoznalost), to znai da je neuobiajeno sklon (osetljiv) na delovanje
ekonomske propagande na turistikom tritu i propagiranju turizma.
Iz toga sledi da ekonomska propaganda ima daleko vei uticaj nego na
svakodnevnom neturistikom tritu. Njeno je znaenje pojaano okolnou da se
turistiko trite nalazi u fazi razvoja, tj. da nije formirano. U isto vreme, to znai da
zadovoljenje turistikih potreba dolazi na red nakon zadovoljenja drugih
neophodnijih potreba. Odgovarajua propaganda moe turistu, odnosno potencijalnog
turistu navesti da smanji ostale svoje potrebe, ili da ih bar ne hipertrofira (s obzirom
na manje, odnosno vee prihode), u korist uestvovanja na turistikom tritu. Time
ini sebi i ekonomskoj zajednici neprocenjivu uslugu. Radi potpunije identifikacije
turistikog trita potrebno je naglasiti da se struktura potronje turista kvalitativno
razlikuje od potronje neturista, da je ta potronja savremenija, to znai
produktivnija.
Ako dobro poznaje psihu potroaa i svoje prodajne artikle, prodavac e uz
pomo propagande, stvoriti kompletan servis koji zahteva moderna trgovina.
Propaganda e mu pomoi da povea prodaju na zadovoljstvo potroaa, proizvoaa
i na sopstveno zadovoljstvo.
Strana
Turistika propaganda
Turistika propaganda
odreenih efekata od preduzimanja tih mera dugoronije ili kratkoronije posmatrano.
Propagandu neke zemlje, podruja ili regiona mogu da vode dnevna tampa, magazini
ili asopisi konkretne zemlje, publikovanjem odreenih lanaka i reportaa o toj
zemlji ili podruju. Putnike agencije i kompanije vazdunog saobraaja ili ostalih
saobraajnih grana isto tako odvajaju znaajna sredstva za propagandu datih
turistikih zemalja, polazei od svog interesa obezbeujui istovremeno i
propagandne efekte za zemlje ili regione koji su u pitanju. Takoe su jako bitne
reportae na televiziji i radiju o odreenim zemljama, koje vre znaajan propagandni
uticaj na stanovnitvo tih zemalja.
Ovi oblici propagande u osnovi se mogu svrstati u grupu neplaene
propagande, i pored toga to postoje odreeni izdaci vezani za stimulisanje
predstavnika javnosti na ukljuivanje date zemlje u ovakve neplaene propagandne
programe. Najee se ovakvi oblici unapreenja poslovanja nazivaju oblici
unapreenja na bazi odnosa sa javnou(Public Relations).
Za pojam propagande su vezana dva pojma, a to su informacije i reklama.
Propaganda koja eli privui panju i uticati na odluku potroaa, mora pre svega,
obavestiti o nekim svojstvima onog to propagira. Prema tome, propaganda mora ili
neposredno sadrati informaciju, ili joj informacija mora ve prethoditi, ili pak ui
uporedno s propagandom. Informacija u turizmu moe biti bez ikakve propagandne
primese. No, najee su u turizmu propaganda i informacija u tesnoj vezi.
Vrlo srodna propagandi, je i reklama, ali je po nainu i obliku napadnija i
agresivnija. Reklama slui pojedinanom preduzeu, dok propaganda ima esto iri
znaaj. Odnos izmeu reklame i propagande je obino takav da reklama sadri i
komercijalnu propagandu, a esto je to ak poistoveeno, dok opta propaganda u
pravilu ne obuhvata reklamu.
Ulaganja u turistiku propagandu imaju znaajno uee u drutvenom
proizvodu i ostvarenim prihodima od turizma. SAD je u ove svrhe u 1988. godini
utroile 706 miliona, a kompanije pomorskog saobraaja 167 miliona dolara. Razne
turistike zemlje su utroile preko 80 miliona dolara.
Turistika propaganda
hraniti, zanimaju ga domaa jela i pia. Takoe eli razonodu, odmor, ugodno
poznanstvo, iskrenost, srdanost, gostoljubivost i dobrodolicu. Voli istou i
urednost, voli detaljnu informaciju. Turista voli komfor, osloboenje od sitnih briga,
voli specijalitete, romantiku, suvenire, izlete.
Postavlja se pitanje da li ugostiteljski objekti, mesta i ljudi mogu udovoljiti tim
zahtevima. To je prvo pitanje i temelj za planiranje propagande, izbor propagandnog
sredstva. Potrebno je upoznati objekat koji se propagira, bilo to mesto, pokrajina,
hotel, kupalite ili cela zemlja.
Planovi propagande moraju biti razraeni godinje, polugodinje, kvartalno.
Vii stupanj planiranja predvia i viegodinje planove. Izbor propagandnih
sredstava zavisi od zemlje, istraivanja trita i uspenosti pojedinog sredstva.
Turistika propaganda
koriste samostalno bez posredovanja tampe, radija i televizije kao najvanijih
masovnih medija. Kod primene oglasne tehnike postoji takva situacija da se za izradu
oglasa ili reklamnog lanka koristi takoe grafika tehnika, ali to nije dovoljan razlog
da se ova sredstva svrstaju u grupu grafikih sredstava, s obzirom na to da je za
prenos propagandne poruke u ovom sluaju potreban posrednik, tj. medij. Spadaju u
grupu vizuelnih sredstava propagande, odnosno sadre poruku koja deluje kroz tekst i
sliku.
U najvanija grafika sredstva turistike propagande spadaju:
- prospekt,
- plakat,
- turistike publikacije,
- turistike karte,
- fotografije,
- kombinovana grafika sredstva.
Prospekti predstavljaju kombinaciju teksta i slike, pri emu slika ima
centralno mesto, dok tekst ima dopunsku ulogu. Prospekti se koriste za predstavljanje
turistikih destinacija, turistikih objekata, kao i turistikih priredaba i manifestacija.
Prospekti se distribuiraju na mestima znaajnijeg usredsreenja potencijalnih
potroaa alteri turistikih agencija, informativni centri i punktovi, recepcije hotela
i dr. U ovu vrstu grafikih sredstava turistike propagande moe biti ubrojan i letak.
Koristi se za propagiranje aktuelnih manifestacija ili odreenih objekata.
Plakat predstavlja sliku, odnosno likovno reenje, dok je uee teksta
minimalno. Osnovni zadatak plakata je da privue panju i usmeri potencijalnog
potroaa na njegov osnovni sadraj. Zbog toga plakat treba da ima odreenu i jasnu
osnovnu ideju i da ne bude preoptereen detaljima. On predstavlja uvodno sredstvo u
propagandnim kampanjama, odnosno sredstvo koje pomae uvoenju proizvoda na
trite i korienju ostalih propagandnih sredstava.
Turistike publikacije - Osnovu ove vrste frafikih sredstava turistike
propagande ini tekst dopunjen odgovarajuim ilustracijama. U grupu turistikih
publikacija se mogu ubrojati: lanci i reportae sa temama iz oblasti turizmakoji se
objavljuju u turistikim i ostalim asopisima i novinama, turistiki asopisi, revije i
novine i pisani turistiki vodii, tzv. bedekeri.
Turistike karte se koriste kao nain obeleavanja i objanjavanja
turistikih sadraja uz davanje osnovnih saobraajnih informacija.
Fotografije su sredstva koja mogu delovati samostalno ili u okviru drugih
grafikih sredstava propagande (prospekt, plakat i dr.). Poseban oblik korienja
fotografija u turistikoj propagandi su razglednice.
Kombinovana grafika sredstva su sredstva iji se znaaj poveava
razvojem turistike propagande. Posebno se izdvajaju agencijski katalozi koji
predstavljaju opiran sadraj opte ili posebne ponude turistikih agencija. Velike
agencije izdaju kataloge vezane za odreenu sezonu ili konkretne turistike
destinacije. Sadre sve podatke o programima putovanja i boravka, sadraju usluga,
cenama, uslovima putovanja i dr.
Meutim, pored njih treba pomenuti i sledee najvanije: broure, cenovnici,
programi priredaba, redovi vonje, etikete nalepnice, preslikai, potanske marke,
albumi (zbirke fotografija).
Strana
Turistika propaganda
Strana
Turistika propaganda
Strana
Turistika propaganda
Estetski izgled poslovnog prostora izraava se ukupnom prijatnom
atmosferom, to povoljno utie na klijenta, ima propagandni efekat i daje argumente
za poverenje i pouzdanost u konkretnu organizaciju.
Ova grupa obuhvata raznovrsne line aktivnosti osoblja zaposlenog u
propagandno-informativnoj delatnosti, a sraunate su na to da izazovu to povoljniji
utisak na potencijalne turiste.
Strana
Turistika propaganda
Izvor: Unkovi S., Zeevi B., Ekonomika turizma, Beograd 2005.
U ovom sluaju su najvaniji mediji bili magazini, novine i televizija. Radio
nije imao neki vei znaaj. Meutim, ovo ne znai da u konkretnim sluajevima ne
postoje i znaajnije razlike u pogledu uea pojedinih medija u ukupnom obimu
propagandnih aktivnosti.
Takoe je bitno dati i pregled koji se odnosi na rangiranje znaaja pojedinih
sredstava propagande za poveanje tranje za putovanje u prethodnu Jugoslaviju od
strane putnikih agencija iz 11 zemalja:
Tabela 2
Strana
Turistika propaganda
6.Zakljuak
Strana
Turistika propaganda
LITERATURA
[1] Borislav B. Mitrovi, Prirunik za upravljanje propagandom
[2] Dr. Jovan Popesku, Marketing u turizmu
[3] Dr. Slobodan Unkovi, Dr. Bojan Zeevi, Ekonomika turizma
[4] Philip Kotler, Upravljanje marketingom 2
[5] Prof. Dr. Ognjen Baki, Marketing u turizmu
[6] Prof. Dr. Josip Sudar, Promotivne aktivnosti
[7] Prof. Dr. Ognjen Baki, Dr. Vladan Boi, Dr. Slavica Gavrilovi, Dr. Stipe
Loureta, Dr. ivota Risti, Dr. Dragutin Vraar, Marketing uslunih delatnosti
[8] Prof. Dr. Ognjen Baki, Upravljanje marketingom u poslovnoj i turistikoj
politici
Strana