Univerzitet u Sarajevu

Pedagoki fakultet
Odsjek za razrednu nastavu vanredni studij
Akademska 2014/2015. Godina

Kritiki osvrt knjige Iz naeg svijeta razliitosti

Student:
Bakija Irma

Profesor:
Doc. dr. Lejla Kafedi

Sarajevo, decembar, 2014.

U ovom mom kritikom osvrtu neu puno isticati inkluziju, i to da li djeca sa posebnim
potrebama treba da se ukljue u redovnu nastavu, jer je je to pitanje ve rijeeno. Sada se
postavlja pitanje kako tu inkluziju najbolje sprovesti.
1.
2.

Pravi uspjeh se ogleda u zadovoljstvu djeteta, ne samo u uspjenim ocjenama.

Bez inkluzije djeca sa posebnim potrebama ne bi mogla dokazati da i ona mogu biti

3.
4.
5.

uspjena.
Djeca vide da nisu sama!
Drutvo bi se trebalo vie angaovati u pruanju podrke.
Potrebna dodatna edukacija uitelja, kola, roditelja.

Svako dijete je u isto vrijeme isto i razliito od druge djece. Svakom od te djece treba posvetiti
panju, i nikad isticati to da su djeca sa posebnim potrebama drugaija.
1.
2.

Djeak Arnes me nauio da djeca sa posebnim potrebama mogu da budu izvrsni slikari!
Djeak Arnes me nauio da ni od jednog djeteta, ma koliko ono bilo zamiljeno i naizgled

3.

djelovalo kao da mu se ne moe pomoi, ne treba odustati.

Iste metode uspjene na jednom djetetu, ne mora znaiti da e biti uspjene i na drugom

4.

djetetu.
Uitelj ima veliki utjecaj na razred, kada je rije o prihvatanju djece sa posebnim

5.

potrebama.
Uspjeh uitelja je kada bez naglaavanja posebnih programa, i uz svima prilagoen
program, dobije razred u kojem djeca zajedno ue, igraju se, rade.

Roditelji su svakako ti koji proivljavaju zaista najtee trenutke. Od trenutka kada saznaju da
njihovo dijete ima neku bolest, pa do trenutka kada to prihvate, dug je proces.
1. Da je elja za ivotom jaa od smrti, lekcija je koju me je djevojica Lejla nauila!
2. Roditelji nakon saznanja da imaju bolesno dijete, ne treba da se predaju, ve da odmah
trae rjeenje. Lejli je tako pomogla njena majka da stane na svoje noge.
3. Jedan razlog vie za inkluziju je to djeca oponaaju okolinu, svakako elimo da djeca
oponaaju normalnu djecu oko sebe, koja e im pomoi da napreduju.
4. Djecu sa posebnim potrebama ne treba sklanjati sa ulica, ona su djeca ko i sva druga, ne
unitavajmo im samopouzdanje!!!
5. Lejlina majka me nauila da djecu sa posebnim potrebama odgajamo da budu
samostalna, i da se veinom mogu brinuti sama za sebe.

I djeca sa posebnim potrebama, kao i sva druga djeca, imaju svoje snove. Mataju o nekome,
neemu, ele da postignu neko i neto u ivotu. Takve snove ne smijemo ignorisati nikada.
1.
2.
3.

Djeak Avdo mi je pokazao da i on ima svoje snove.

Djeak Avdo ima samopouzdanje, on ne eli biti bilo kakav slikar, ve najbolji!
Djeci sa posebnim potrebama trebamo dati povratnu informaciju da su dobri, da vjeruju u

4.
5.

sebe.
Drutveni ivot, prijatelji, drutvene mree, sport, nisu strani pojmovi za djeaka Avdu.
Djeca sa posebnim potrebama osjete ako neko ne vjeruje u njih, kao to je i Avdo kada je
tek krenuo u kolu.

Veliku podrku roditeljima, djeci prije svega, kolama, prua Pedagoki zavod. Roditelji se
uvijek mogu konsultovati sa njima, porazgovarati. To je jedan ita tim ljudi, zaduen da se
pobrine za potrebe djece.
1.
2.

Svijest ljudi, tradicionalna shvatanja se uz jaku volju mogu izmijeniti.

Internet se moe koristiti u korisne svrhe, moe se uvezati itav tim ljudi, kako bi bili

3.
4.
5.

dostupni jedni za druge po potrebi.

Unato postignutom uspjehu, rad na inkluziji se nastavlja.
Djeca se ni u jednom momentu ne smiju osjeazi izdvojenim.
Inkluzija je druga rije za ljubav!

Nastavnici koji rade sa djecom sa posebnim potrebama, treba da se vie edukuju. To ih na neki
nain sprjeava da se opuste jer vjerovatno u podsvijesti znaju da nisu ba spremni, odn. da nisu
edukovani na pravi nain kako bi mogli sprovoditi inkluziju.
1. Ne postoji dijete a da nema barem jednu vjetinu, svako dijete posjeduje bar jednu.
2. U redovnoj koli djeca sa posebnim potrebama otkriju svoja interesovanja, to ne bi
mogla u specijalnim.
3. Dijete sa posebnim potrebama nikada ne treba saalijevati!
4. Druga djeca druenjem sa djecom sa posebnim potrebama razvijaju osjeaj empatije,
humanosti.
5. Meu djecom sa posebnim potrebama ima izvrsnih matematiara, zanatlija, a neki i
odlino sviraju, i nikako ih ne treba zapostaviti.
Djeca su svega svjesna, znaju kada ih neko odbaci, kada nisu poeljna na odreenom mjestu.
Trebamo paziti na nae reakcije, kako ih ne bismo uvrijedili.

1. Djevojica Lana me nauila da i pored tekoa i sporog govora, ipak moe rei ono to
zamisli i moe ostvariti odreene zadatke.
2. Lana je poslala poruku da iako ima disharmonian razvoj, da je mogue stii svoje
drugare u nekoj mjeri.
3. Dijete sa disharmoninim razvojem eli da ui, i pita ta je to to e slijedee da ui.
4. Lana razmilja o upisu u srednju kolu, uporna je i ima ciljeve iako ima smetnje u
razvoju.
5. Podrka strunog osoblja je neizbjena za napredak.
Uitelji nisu u stanju sami ispravno provoditi inkluziju. Potrebno je niz programa za edukaciju.
1. Uiteljica Ankica je pokazala da uitelji ele da sprovode inkluzivnu nastavu, ali imaju
2.
3.
4.
5.

strah od neuspjeha.
Svijest uitelja o ovom problem nije na niskom nivou, svijest jo uvijek radi.
Uenica Gabrijela od bjeanja iz kole, pa do ljubavi prema koli.
Svako dijete je pria za sebe.
Uitelji rade na podizanju svijesti o ovom problemu u drutvu.

Postoji mnogo primjera gdje su djeca sa posebnim potrebama uspjela da postignu puno vie nego
to bi oekivali mnogi. Jedan takav primjer je Darko.
1. Darko je primjer kako uenici koji zavre specijalnu kolu, mogu uspjeno zavriti
srednju redovnu kolu.
2. Darko je primjer da djeca sa psihofizikim smetnjama mogu zaraivati novac i biti
samostalni.
3. Darko nas ui da imamo povjerenje u djecu sa posebnim potrebama, jer su ona jako
odgovorna i temeljito obavljaju svoj posao.
4. Darko eli da otvori meksiki restoran.
5. Djeca sa psihofizikim smetanjama sposobna su da imaju drutveni ivot, i razumiju se u
politiku.
Svaka majka za svoje dijete eli samo najbolje. Na poetku se boje da njihovo dijete nee uspjeti,
ali djeca su tu da rue sve predrasude.
1. Djeak Munib me nauio da dijete sa kombinovanim smetnjama moe se ukljuiti u
redovnu nastavu.
2. Roditelji uvijek treba da vjeruju u svoje dijete.
3. Pored pomoi uiteljice, djeci sa kombinovanim smetnjama treba dodatna struna pomo.

4. Djeak Munib se vie drui sa djevojicama jer su one obazrivije, on zna procijeniti i
uporediti ljude koji su paljiviji i koji nisu.
5. Dobra priprema uiteljice moe puno pridonijeti razvoju djece sa posebnim potrebama,
kao to je sluaj sa Munibom.