ta je panja?

Panja je moni inilac koji usmjerava nau svijest (misli, osjeanja, percepcije) i
nau aktivnost na ogranieni broj drai tj. na odreeni sadraj.
Govorimo o naoj panji koju vezujemo i uz nau percepciju, i uz proces
pamenja i uz sjeanje i uz miljenje. Panja nije zaseban proces, ve je ona
pratilac ostalih psihikih procesa, ona ih usmjerava ili zadrava.
Karakteristike panje?
USMJERENOST- panje je posljedica selektivnosti. Poto panja ima svoj
pravac, to znai da se odbacuju svi sadraji koji bi mogli ometati perceptivno,
misaono ili neko drugo angairanje na ono, na ta je panja usmjerena. Ako se
prihvataju i drugi impulsi, panja se smanjuje i gubi ili premjeta na drugi
sadraj. Usmjerenost se pomae:
Uzimanjem samo onih sadraja koji su osobi u datom trenutku
relevantni;
Dobrom organizacijom radnog prostora;
Dobrim strategijama uenja (odvojiti bitno od nebitnog);
INTEZITET PANJE- znai veu ili manju udubljenost u neki sadraj ili nesto
to je predmet panje.
OBIM PANJE- je broj sadraja koje istovremeno moemo obuhvatiti. Obim je
u obrnutom odnosu sa intezitetom. to je vei broj sadraja, intezitet prema
svakom od njih slabi, svakom od njih pripada djeli.
Koliko sadraja moemo obuhvatiti s jednakom panjom istovremeno? Za
takvo mjerenje postoji vremensko ogranienje. Vremenski interval u kojem se
vri mjerenje iznosi nekoliko desetina sekundi. Mjerenje se vri aparatom koji
se zove tahitoskop.
POKRETLJIVOST PANJE- je promjena pravca usmjerenosti percepcije, misli
ili prestava sa jednog sadraja na drugi. To se deava kad nismo u stanju da
pratimo vie stvari istovremeno.
FLUKTUACIJA PANJE- ili bjeanje panje, je slabljenje, gaenje ili prekid
panje za jedan sadraj. Panja varira, penje se i slabi. Ova karakteristika
panje je lako uoljiva kod loeg aka. Njegova panja zadrava se veoma
kratko na jednom sadraju, pa odmah bjei na drugi, trei, etvrti.
PODJELA PANJE- na vei broj sadraja, a sa podjednakim intezitetom je
sposobnost ljudi da istovremeno rasporede svoju panju i da npr. sluaju
emisiju na TV-u, da piu pismo itd.
TRANSPONOVANJE- panje je sposobnost brzog prebacivanja sa jednog na
drugi sadraj, kao to je to sluaj kod studenata na ispitu, kada odgovara
razliite oblasti.
TRAJANJE PANJE- znain njenu opu karakteristiku da jedno vrijeme traje, a
onda spontano nestaje.

FIZIOLOKE ODLIKE PANJE
Objanjenje zbivanja u nervnom sistemu za vrijeme postojanja panje, ukazuje
da su u vrijeme panje, odreeni nervni centri razdraeni ili probueni,
odnosno aktivni, dok su istovremeno na drugom mjestu, centri neaktivni. To je
mehanizam razdraenja i koenja mjesta u nervnom sistemu, mjesto gdje
dolazi do nadraaja se zove ognjite optimalnog podraaja.
FAKTORI KOJI IZAZIVAJU PANJU
Panja moe biti izazvana od strane faktora koji su izvan nas, ali i od strane
onih koji su u nama. Ve prema tome koji faktori izazivaju panju moemo
govoriti o nenamjernoj i namjernoj panji, odnosno o pasivnoj i aktivnoj
panji.
Osobine drai poput veliine, inteziteta, kretanja ili kontrasta meu draima,
izazivaju nau panju, usmjeravaju nau percepciju ili misao, spontano bez
nae namjere. Takva panja se zove nenamjerna ili pasivna panja.
Potrebe, interesi, postavljeni zadaci i ciljevi su unutranji faktori. Panja
koju zadravamo nad sadrajem uz pomo ovih faktora zove se namjerna ili
aktivna panja. Ona je uslovljena spremnou i iskustvom da se ustraje, a
njen rezulatat je posredno javljanje zadovoljstva.
Panja je odreena naim potrebama, interesima ili nekim vanjskim
dogaajima, pa zato govorimo o determinatorima panje koje dijelimo na
unutranje i vanjske.
Unutranji determinatori su potrebe i interesi. Gladan ovjek prije e
primijetiti hranu nego ovjek koji nije gladan. Ljubitelj muzike prije e
primijetiti reklamu za concert, nego ljubitelj sporta.
Vanjski determinatori su razliita svojstva predmeta i dogaaja : Veliina
predmeta, poloaj, boja i sadraj predmeta. Ako je neki predmet (npr.reklama
za film) velik, lakse emo ga primijetiti nego ako je malen, ili ako je u bojama
ili osvijetljen.

TA ODRAVA PANJU?
Osnovni bioloki aspekt je budnost i pozornost. Budnost je stanje centralnog
nervnog sistema, koje se oituje u opoj receptivnosti za podraaje i njenoj
aktivnosti. Primjetljivi su i vanjski izrazi panje:
Prilagoavanje receptora (usmjerenost oiju, uiju, usta su
poluotvorena);
Miii napeti;
Retikularna formacija je aktivna i pobuuje modanu koru;
Sa budnou se smjenjuje umor, dosada, pospanost. Uzroci umora su
smanjenje kiseonika u mozgu i pad eera u krvi, zbog njegove potronje
tokom rada i aktivnosti, a mogue je i zbog nekih toksinih materija koje
radom nastaju u organizmu. Umor je sveobuhvatan osjeaj malaksalosti,
iscrpljenosti, neugode i preteno je fizioloka pojava, za razliku od dosade koja
je psihiko stanje.
Kada smo nekim sadrajem zasieni, a moramo nastaviti njime da se bavimo
javlja se dosada.
Odmor uklanja umor, a san, odnosno spavanje je idealno stanje za fiziko i
psihiko osvjeenje. Tada prestaju svjesni procesi, jer se modana aktivnost
izuzetno usporava, usporava se i rad unutranjih organa, smanjuje miini
tonus, opada osjetljivost na vanjske podraaje.
I na kraju emo rei samo da od stanja budnosti do stanja sna postoji nekoliko
promjenjenih stanja svijesti, a to su stanja svijesti u hipnozi, meditaciji,
ekstrasenzornoj percepciji.