Panja

U istom trenutku bezbroj drai iz tijela i vanjskog svijeta djelije na nae tijelo i nana um. Sve
drai nemaju jednak intenzitet i mi ih sve ne registrujemo.
Kada bi u istom trenutku jednakom jainom djelovala muzika sa radio prijemnika, paralelna pria
nekoliko prisutnih, saoptavanje informacija sa TVa, galama djece koja se igraju i kada bi uz
sve tomorali sroiti nekoliko pismenih poruka prijatelju, a sve u isto vrijeme, zar
ne bi biloveoma haotino?
U mnotvu uticaja koji se istovremeno deavaju, a iji su intenzitet dovoljno
snani
da pobude nae senzore i nae centre, da razviju procese sa su
b j e k t i v n i m doivljajem, mi se usmjeravamo samo na nedan odreeni broj i na nau mentalnu aktivnost
usmjeravamo u odreenom pravcu (stiaj muziku da ujem vijesti,ne mogu vas sve jednakodobro pratiti ako
govorite svi u glas).
Govorimo o naoj panji koju vezujemo i uz nau percepciju, i uz proces upamivanja i
uz sjeanje i uz miljenje.
Panja nije zaseban proces,ve je ona pratilac ostalih psihikih procesa, ona ih usmjerava ili
zadrava.Panja je moni inilac koji usmjerava nau svijest (misli, sjeanja, percepcije) i nau
aktivnost na ogranien broj drai, tj.na odreen sadraj.Panja ima nekoliko karakteristika:
Usmjerenost panje je posljedica selektivnosti. Poto panja ima svoj pravac, to znai da se
odbacuju svi oni sadraji koji bi mogli ometati perceptivno, misaono ili neko drugo
angairanje na ono, na to je panja usmjerena, jer se osoba ne moe baviti jednakosvim
onim informacijama koje dosipjevaju u koru v.mozga. Paljivo itanje i
praenjeteksta podrazumijeva tu aktivnosti, ali ne i sluanje razgovora ili neto
drugo. Ako se prihvataju i drugi impulsi, panja se smanjuje i gubi ili premjeta na drugi
sadraj.
Ako je panja usmjerena, dolo je do odabira vanih intormacija za tu osobu u tom trenutku, a
one koje su manje znaajne zanemarene su, odnosno one su odbaene. Usmjerenost se pomae
uzimanjem samo onih sadraja koji su osobi u datom trenutku relevant
n i , d o b r o m organizacijom radnog prostora, dobrim strategijama uenja (to
znai da je potrebno razluiti bitno od nebitnog, osmisliti grau, poveati smislenost
materijala kojim se bavi).
Tako se moe poveati panja i prohodnost nervnih kanala za ono ime se bavimo.
Usredsreenost ili intenzitet panje, znai veu ili manju udubljenost u neki sadrajili neto to je predmet
panje. Npr.ako smo udubljeni u priu sagovornika, to znai da su sva naa ula utonula
snano u sadraj koji je pred nama, tj onaj koji nam sagovornik saoptava, a sve ostalo oko nas kao
da ne postoji.Obim panje je broj sadraja koje istovremeno moemo obuhvatiti.
Obim je uobrnutom odnosu sa intenzitetom. to je vei broj sadraja, intenzitet prema
svakom odnjih slabi, svakom od njih pripada djeli. Panja raste, to je manji broj sadraja.
Koliko sadraja zaista moemo obuhvatiti sa jednako panje istovremeno? Za takvo mjerenje postoji
vremensko ogranienje, budui da panja svakako opada sa vremenom.Vremenski interval u
kojem se vri mjerenje iznosi nekoliko desetina sekunde. Mjerenje sevri aparatom koji
se zove tahitoskop.
Osoba
koja kratko posmatra objekat,
moe s panjom
obuhvatiti 8 odvojenih taaka i brojeva, 6 slova, 4 figure, 3 razliite boje. Ako jerije
o sadraju filma, knjige i sl.onda je u toku dueg perioda mogue zadrati panju, jer se sadraji
stalno izmjenjuju.

Pojam koncentracija znai suavanje polja panje u nekom radu, kao to je itanje,uenje i sl.
I odnosi se na usmjerenost, usredsreenost i obim oanje prilikom rjeavanja

dijela zadatka, zatim slijedi drugi dio i tako redom. Koncentracije nema ako je um umoran,zabrinut ili pod
stresom. Koncentracija se moe vjebati.
Pokretljivost panje je promjena pravca usmjerenosti percepcije, misli ili predstavasa jednog na drugi
sadraj. To se deava kada nismo u stanju da pratimo vie stvari
istovremeno, kao npr.istovremeno nam se obraaju tri osobe, svaku elimo uti,
pa neprestano i naizmjenino usmjeravamo pogleda i sluamo svaku od njih.
Fluktuacija panje ili bjeanje panje je slabljenje, gaenje ili prekid panje
za jedan sadraj. Panja varira, penje se i slabi. Ova karakteristika panje je lako uoljiva kod
loeg aka. Njegova panja se zadrava veoma kratko na jednom sadraju, pa odmah bjeina
drugi, trei, etvrti. On uzme knjigu, pa brzo zatim ide jesti, ponovo uzima knjigu, aonda mora
telefonirati i td.
Podjela panje (distribucija) na vei broj sadraja, a sa podjednakim intenzitetom je sposobnost ljudi da
istovremeno rasporede sovju panju i da npr. istovremeno sluajuemosiju na TVu, da piu pismo i
da sluaju ta im neko pria.
Transponovanje je sposobnost brzog prebacivanja sa jednog na drugi sadraj, kao to je to
sluaj kod studenata na ispitu, kada odgovara razliite oblasti ili kod slubenika uslubi
informacija, ili kod prevodioca koji se obraa as na negleskom, as na njemakom jeziku.
Trajanje panje znai njenu optu karakteristiku da jedno vrijeme traj, a onda
spontano nestaje. Ako bi smo pokuali sluati kucanje sata, neko vrije
m e b i n a m uspijevalo, ali neto kasnije, konstatovaemo da smo odavno prestali sluati i
usmjerili panju na neto drugo. Panja vezana za percepciju otkucaja sata je prestala da traje
ispontano se preselila negdje drugo.
Fizioloke odlike panje
Objanjenje zbivanja u nervnom sistemu za vrijeme postojanja panje, ukazuje da su u
vrijeme panje, odreeni novi centri razdraeni ili pobueni, odnosno aktivni, dok su
istovremeno, na drugom mjestu, centri neaktivni. To je mehanizam razdraenja i koenja
mjesta u nervnom sistemu. Mjesto gdje dolazi do nadraaja se zove ognjite
optimalnog podraaja i podsjea na pjegu koja se iri i skuplja, jaa i slabi, seli se s mjesta
na mjesto.Tako se panja usmjerava sa jednog na drugi sadraj. Svi senzitivni
centri ne moguistovremeno biti jednako jako aktivni.
Faktori koji izazivaju panju
Panja moe biti izazvana od strane faktora koji su izvan nas, ali i od strane onih
k o j i s u u n a m a . Ve p r e m a t o m e k o j i f a k t o r i i z a z i v a j u p a n j u m o e m o
g o v o r i t i o nenamjernoj i namjernoj panji odnosno o pasivnoj i aktivnoj panji.Osobine drai poput
veliine, intenziteta, kretanja ili kontrasta meu draima, izazivaju nau panju,
usmjeravaju nau percepciju ili misao, spontano, bez nae namjere.Takva panja se zove
nenamjerna ili pasivna. to su drai intenzivnije, one lake privlae nau panju. Npr.pokretne
reklame, veliki plakati, izrazito visoke ili niske osobe, glasangovor ili muzika i sl.Potrebe,
interesi, postavljeni zadaci i ciljevi su unutranji inioci. Panja koju zadravao
nad sarajem uz pomo ovih faktora se zove namjerna ili aktivna. Ona je

uslovljena spremnou i iskustvom da se ustraje, a njen rezultat je posredno

javljanjezadovoljstva. Pojavu ove panje olakavaju jo neki faktori poput: naih oekivanja, usljed