Prirucnik Za Trenereweb

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA
PET KORAKA DO ODLUKE O KOLI I ZANIMANJU
PRIRUNIK ZA TRENERE
Pet koraka do odluke o koli i zanimanju
PRIRUNIK ZA TRENERE
Izdava:
Axel Sachs
Deutsche Gesellschaft fr
Technische Zusammenarbeit GmbH (GTZ)
Direktor ureda za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku,
voa projekta Struno obrazovanje i usavravanje
po nalogu Saveznog ministarstva za privrednu saradnju
i razvoj(BMZ) Savezne Republike Njemake
Konsultant:
Dr. Erwin Kmmerer
Pedagoki fakultet Saveza u tajermarku
(Pdagogische Hochschule des Bundes in Steiermark)
Redakcijski savjet:
Viktorija Beevi-omi, Federalni zavod za zapoljavanje
Stanislava voro, Zavod za zapoljavanje Republike Srpske
Ida Matkovi, Sluba za zapoljavanje SBK/KSB
Nermina Hadimuhamedovi, Slubenica za mlade,Opina Gradaac
Marko Savi, Slubenik za mlade,Optina Milii
Mirsada Jaganjac, Osnovna kola Isak Samokovlija, Sarajevo
Koordinatori GTZ projekta:
Prelazak mladih u svijet rada na zapadnom Balkanu
u Bosni i Hercegovini:
Mirza Jusufovi
Tanja Junuzagi
Lektor:
Gordana Hadi
Dizajn:
Benjamin Krni
tampa:
GRAFIKUS
Tira:
200
Pet koraka do odluke o koli i zanimanju

PRIRUNIK ZA TRENERE
Sadraj:
Predgovor
7
1. Uvod u ogled
2. Uzroci za sve veu neophodnost profesionalne orijentacije
2.1 Promjene u svijetu zanimanja
9
2.2 O pojmu orijentacija
2.3 Teorija odluke o izboru zanimanja pristupi za pedagoku i didaktiku
implementaciju profesionalne orijentacije
10
2.3.1 Pregled
10
2.3.2 Analiza
11
2.4 Koncept aktivne procesne profesionalne orijentacije
na zapadnom Balkanu
12
2.4.1 Struktura toka procesa izbora zanimanja
12
2.4.2 Didaktika implementacija petofaznog postupka
13
2.4.3 Rezimirajui prikaz najvanijih ciljeva uenja u odnosu na razvoj
kompetencije za izbor zanimanja
13
Okvirni nastavni plan: Profesionalna orijentacija
Osnovna kola: zavrni razredi (npr. 7. i 8.)
14
2.4.4 Obrazovni zadatak i zadatak nastave
14
2.4.5 Didaktika naela
14
2.4.6 Prijedlog godinjeg plana profesionalne orijetacije
15
2.4.7 Oblasti uenja i nastavni sadraji, tj. sadraji uenja
21
2.4.7.1 OBLAST UENJA 1: Samospoznaja
21
2.4.7.2 OBLASTI UENJA 2 i 3: Informacije i pretraivanje/mogunosti
kolovanja i karijere
22
2.4.7.3 OBLAST UENJA 4: Realni susreti
23
2.4.7.4 OBLAST UENJA 5: Odluka
24
2.4.8 Organizacija nastave profesionalne orijetacije
25
2.5 Roditelji instanca odluivanja
27
2.6 Uvod u profesionalnu orijetaciju i petofazni model PO u BiH
29
3. MODUL 1 SAMOSPOZNAJA
3.1 Uvod u prvi modul
33
33
PREGLED RADIONICA
3.2 Igra zagrijavanja: Izrada beda
3.3 R1: Linija ivota
3.4 R2: Uvod u profesionalnu orijentaciju i petofazni model PO
3.5 R3: Vezanje odluke za bitnu linost
3.6 R4: Samoprocjena
3.7 R5: Portfolio u profesionalnoj orijentaciji
3.8 R6: Mapa uma
3.9 R7: Pogodi ko sam!
3.10 R8: Drugi o meni
3.11 R9: Ja u budunosti
3.12 R10: Dvostruki krug/Moj izbor
3.13 R11: Put sposobnosti
3.14 Moderacijski materijali za I fazu PO
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
4. MODULI 2 I 3 - INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I PUTEVIMA

OBRAZOVANJA
74
4.1 Uvod u drugi i trei modul

PREGLED RADIONICA
4.2 Igra zagrijavanja: S tim povezujem
4.3 R1: Metode rada u nastavi
4.4 R2: Svijet se mijenja
4.5 R3: Vane informacije
4.6 Igra zagrijavanja Vjealice
4.7 R4: Klasifikacija zanimanja
4.8 R5: Putevi obrazovanja u BiH
4.9 R6: Zanimanja i putevi obrazovanja
4.10 Igra zagrijavanja: U krug
4.11 R7: Ona direktorica/On direktor Novac je najvaniji za i
zbor zanimanja/Novac nije najvaniji za izbor zanimanja
4.12 R8: Netradicionalna zanimanja
4.13 Moderacijski materijali za II i III fazu PO
5. MODUL 4 REALNI SUSRETI

5.1 Uvod u etvrti modul
PREGLED RADIONICA
5.2 Igra zagrijavanja Asocijacije
5.3 R1: Komunikacija
5.4 R2: Ljudi oko nas/Stvaranje mree
5.5 Igra oputanja mi gradimo mreu
5.6 R3: Kako organizirati realne susrete
5.7 R4: Intervju tokom realnih susreta
5.8 R5: Dani individualne prakse
5.9 R6: Promjenjljivi svijet rada
5.10R7: Brainstorming
5.11 R8: Poduzetnitvo
5.12 Moderacijski materijali za IV fazu PO
74
76
77
78
79
82
83
84
85
87
88
PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE
89
91
92
117
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
6. MODUL 5 ODLUKA O KOLOVANJU/IZBORU ZANIMANJA

139
6.1 Uvod u peti modul
139
PREGLED RADIONICA
141
6.2 Igra zagrijavanja: Brod na otvorenom moru igra odluivanja
142
6.3 R1: Trka u predizbornoj kampanji Moje budue zanimanje je najbolje
zanimanje
143
6.4 R2: Sad kad sam odluio/la
145
6.5 R3: Rad sa roditeljima
146
6.6 Igra oputanja: Brkovi
147
6.7 Igra zagrijavanja: Prazna stolica
147
6.8 R4: Plan profesionalne orijentacije u koli
148
6.9 R5: Priprema za intervju i pisanje poslovne biografije
149
6.10 Moderacijski materijali za V fazu PO
150
7. Omladinski centri u BiH organiziranje i nain rada
155
7.1 Aktivnosti omladinskih centara
155
7.2 Omladinski lideri
156
7.3 Uloga omladinskih centara i omladinskih lidera u profesionalnoj
orijentaciji
156
Izvori
158
5
Predgovor:
Prirunik za trenere iz oblasti profesionalne orijentacije je jedan od rezultata regionalnog
GTZ projekta Prelazak mladih u svijet zanimanja na zapadnom Balkanu. Projekat je
istovremeno implementiran
u etiri zemlje (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo i Srbija) kroz postojee projekte
GTZ-a. Prilikom realizacije projekta i obuke nastavnika (razrednici zavrnih razreda) iz
est pilot kola i omladinskih lidera iz pet omladinskih centara, u sklopu koje su preraene
radionice sa svrhom usavravanja osoba zaduenih za rad sa uenicima i mladima na ovu
temu, obraena je posebna panja na realne mogunosti implementacije samih radionica.
Redakcijski savjet je prilikom kreiranja radionica
uzeo u obzir godinji plan zavrnih razreda, optereenost uenika kao i postojeu
saradnju osnovnih kola sa privredom i srednjim strunim kolama. U tu svrhu je izraen
i prijedlog godinjeg plana profesionalne orijentacije za dva zavrena razreda osnovnih
kola. Ovaj prijedlog plana podrazumijeva rad u oblasti profesionalne orijentacije na
osnovu integracije sadraja u postojee nastavne predmete. Interaktivni nain rada
prilikom odravanja seminara i unoenje iskustava nastavnika i radnika iz omladinskih
centara pruio je veliki doprinos nastanku prirunika.
Petofazni model profesionalne orijentacije, detaljno opisan u prvom dijelu prirunika,
je posluio kao vodilja prilikom izrade materijala. Sve radionice su kreirane na nain da
omoguavaju ostvarivanje ciljeva pojedinanih modula petofaznog modela.
Prirunik je namijenjen kolskim pedagozima, psiholozima i nastavnicima zaduenim za
realizaciju profesionalne orijentacije i usavravanje svojih saradnika u osnovnim kolama.
Isto tako ga mogu koristiti i omladinski radnici u omladinskim centrima za radionice
posveene profesionalnoj orijentaciji.
Pomo u organizaciji i implementaciji projekta pruili su Prosvjetno-pedagoki zavod
Kantona Sarajevo kao i ministarstva za obrazovanje nadlena za navedene kole.
Ovom prilikom se posebno elimo zahvaliti osnovnim kolama i omladinskim centrima
iji su predstavnici uestvovali u realizaciji projekta i svojim angamanom uveliko
doprinijeli nastanku ovog ali i drugih materijala u sklopu projekta:
O Isak Samokovlija Sarajevo
O Kovaii Sarajevo
O Pale Pale
O Aleksa anti Vojkovii
O Hasan Turelo Brzi Ilovaa
O Ustikolina Ustikolina
OC KULT Gradaac
OC MOZAIK Odak
OC Milii
OC Vlasenica
OC Srebrenica
Nadamo se da e izraeni materijal ciljanoj grupi pomoi da na to jednostavniji i efikasniji
nain doe do eljenih rezultata.
elimo Vam ugodan rad,
Koordinatori projekta u BiH
GTZ-ovi lokalni sagovornici iz zemalja zapadnog Balkana esto su ukazivali na to

da postoje neki pristupi, ali ne i sistematska profesionalna orijentacija uenika i
uenica i mladih na prelazu iz osnovne kole u srednju. Na osnovu ovih saznanja,
GTZ-ovi projekti reforme strunog obrazovanja i projekti za mlade u zemljama
zapadnog Balkana su, uz podrku lokalnih eksperata i ekspertkinja, sproveli
manja istraivanja koja su potvrdila i izdiferencirala sliku: Postoje mnogi pristupi
kao to su sajmovi obrazovanja, reklamne kampanje strunih kola, diskusije sa
ekspertima i iz preduzea , ali ne i sistematska i institucionalizovana profesionalna
orijentacija.
Pomou finansijske podrke Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i
tehniki razvoj, GTZ sa regionalno kreiranim projektom profesionalne orijentacije
pokuava u pilot osnovi da se suoi sa masovnim problemom, koji se ini tipinim
za zemlje sa kolskim sistemima strunog obrazovanja. U zemljama zapadnog
Balkana 75% generacije stie pravo upisa na visokokolske ustanove. Skoro svi
mladi sa steenom kvalifikacijom za upis na visokokolske ustanove upisuju
studije. Ipak, samo 20% onih koji upisuju studije na visokokolskim ustanovama
dobija posao u struci. To znai i da se 55% generacije koluje za pogrena
zanimanja. To je zastraujue veliki broj. Na zapadnom Balkanu se situacija ne
razlikuje od one u zemljama zapadne Evrope. Pogrena usmjerenja su skupa,
plaaju ih: roditelji koji finansiraju studije, drava koja finansira studiranje velikog
dijela studenata i odrava enormne obrazovne kapacitete na visokokolskim
ustanovama, te privreda koja mora dodatno da obuava akademski obrazovane
graane da bi mogli da rade u preduzeima. Na kraju, ova situacija nije nita
manje razoaravajua za akademske graane i graanke. Posije studiranja u
trajanju od pet ili est godina zapoljavaju se na radnim mestima za koje bi bio
dovoljan period obuke od oko 3 meseca.
Sistematska profesionalna orijentacija treba da doprinese informisanju na
svim nivoima o skupim i dugotrajnim stranputicama obrazovanja, otkrivanju
alternativnih karijera i njihovom razvoju. Odluka o izboru zanimanja svakako
je na uenicima i uenicama, mladima i roditeljima. Sloboda izbora zanimanja i
radnog mjesta spada, na kraju krajeva, u osnovna prava.
Ciljna grupa razvijenog i isprobanog modela profesionalne orijentacije u Bosni i
Hercegovini, u Crnoj Gori, na Kosovu i Srbiji su mladi koji zavravaju posljednja
dva razreda osnovne kole ili su zavrili samo osnovnu kolu. Model profesionalne
orijentacije posebno karakteriu tri obiljeja:
rije je o petofaznom konceptu profesionalne orijentacije sa fazama:
(1) Samospoznaja, (2) Informacije o zanimanjima; (3) Putevi karijere; (4)
Realni susreti; (5) Odluka o izboru zanimanja,
u ovom konceptu poseban znaaj pridaje se otkrivajuem odnosu prema
svijetu rada. Uenici, uenice i mladi ne treba samo da se raspituju u
preduzeu, ve da uei odrade kratke prakse u preduzeima,
cjelokupna nastava profesionalne orijentacije i realni susreti osmiljeni su
kao individualni proces uenja i razvoja.
Ervin Kemerer (Erwin Kmmerer), spiritus rektor modela koji je u Austriji
1. Uvod u ogled
primijenjen na nivou cijele zemlje, obuio je 20 lokalnih eksperata i ekspertkinja,

tzv. multiplikatora, iz 4 zemlje prema ovom modelu. Vrhunac obuke bio je realni
susret sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije u okviru studijskog
putovanja u Austriju. Svi uesnici su bili impresionirani onim to su vidjeli u
austrijskim kolama i preduzeima. Impresionirala ih je osjetljiva profesionalna
orijentacija, postavljena tako da otkriva perspektive, kao i metodski zanimljivo
osmiljavanje nastave. Takoer su bili impresionirani saradnjom svih relevantnih
institucija koje pomau svakom pojedincu da razvije svoju karijeru.
Vjerovatno je upravo to oduevljenje motivisalo domae strunjake da intenzivno
rade u okviru ovog, ipak malog, projekta. Oni su za svoje zemlje sainili prirunik
za trenere i trenerice, prirunik za nastavnike i nastavnice, portfolio fasciklu
za uenike i uenice i mlade, kao i okvirni kurikulum za kole i plan rada za
vankolsku primjenu programa. To nije sve. Dvadesetero multiplikatora iz
projekta obuilo je 178 nastavnika i profesionalaca koji rade sa mladima. Svojim
programom, obukama i konsultacijama u 20 osnovnih kola i 15 omladinskih
centara i kancelarija za mlade dospjeli su do 2753 mladih iz ovih zemalja.
Ovim putem elim srdano da se zahvalim za veliku angaovanost svim
multiplikatorima, nastavnicima i svim profesionalcima koji se bave mladima,
koji su bili angaovani na projektu. Posebno se zahvaljujem, naravno, i uenicima
i uenicama i mladima koji su uestvovali u ovom ogledu. Svakako, i Ervinu
Kemereru koji se uz veliko angaovanje posvetio ovom projektu.
Gustav Rajer (Gustav Reier)
voa projekta Prelazak mladih u svijet rada na zapadnom Balkanu
2. Uzroci za sve veu neophodnost

profesionalne orijentacije
2.1 Promjene u svijetu zanimanja
Svi smo svjesni aktualnih promjena u svijetu zanimanja. One znae vie od
spoljnih promjena u obliku poslovnih djelatnosti. Promjene se odnose na sam
koncept zanimanja koji je generacijama, pa ak i vijekovima, inio osnovu
poslovnih djelatnosti, a time i osnovu obrazovnog sistema u Evropi. U praksi to
pogaa sve, a naroito kolske sisteme strunog obrazovanja, koji su se orijentisali
prema ovom konceptu.
To mijenja i prethodnu i prateu orijentaciju. Takozvane atipine karijere,
fleksibilni ulazi i prelazi na mjestima presjeka izmeu kole i svijeta rada, nisu
vie izuzetak.
To sa sobom ne donosi samo promjene kvalifikacionih zahtjeva, ve mijenja i sam
zahtjev za profesionalnom orijentacijom. Nemamo vie ciljne take, koje vae
jednom zauvijek; sve se kree i dinamika orijentacija smjenjuje pripremu za
neto to se smatralo poznatim uslovima.
2.2 O pojmu orijentacija

Pojam orijentacija upuuje na razliite sadraje znaenja.
Orijentacija oznaava kako stanje, tako i proces. Orijentacija moe da oznai
i svojstvo orijentisanosti neke individue, kao i aktivnost ili vrenje uticaja da se
neko orijentie, bez obzira na koji nain.
Pojmom profesionalna orijentacija opisuje se velika paleta koraka. Ona see od
informacija o obrazovanju i zanimanju, sve do individualnog savjetovanja. Tu
spada intrinzino shvatanje profesionalne orijentacije u nastavi (pobude nastale
iz unutarnjih potreba), tj. pogled u sopstvenu linost, kao i eksterno u realni
svijet i zanimanja sve do praenja i instruktae u procesima izbora zanimanja i
odluivanja.
U profesionalnu orijentaciju ubrajaju se i konkretna priprema za zanimanje,
radna iskustva, prakse, Work Experience, mjere opeg strunog obrazovanja, te
ponude konkretne pomoi u odluivanju, pa i u dovoenju pomoi koje vode ka
uspenom prelazu i koraku u zanimanje, odnosno struno obrazovanje.
10
2.3 Teorije odluke o izboru zanimanja pristupi

za pedagoku i didaktiku implementaciju profesionalne orijentacije
Ovdje emo odustati od detaljnog izlaganja razliitih aspekata teorija o odluci o
izboru zanimanja, poto o tome postoji obimna literatura.1
2.3.1 Pregled
Cilj ovog pregleda je da uputi na razliite teorijske pristupe, koji djelimino ine
osnovu za pedagoke i didaktike pristupe za implementaciju profesionalne
orijentacije:2
Izbor zanimanja kao proces alokacije3: Izbor zanimanja se ne smatra ni
razvojnim ni izbornim procesom individue, ve se zastupa stanovite da se
pozicije zanimanja, koje postoje u naem drutvu, distribuiraju na njihove budue
nosioce. Izbor zanimanja se u skladu s tim smatra alokacijom zanimanja.
Ovaj proces alokacije pozicije zanimanja H.Dahajm (H. Daheim)4, predstavnik
ovog shvatanja, dijeli na tri faze:
1. Odluku o odreenom kolovanju donosi porodica koja na nju i utie.
2. Odluka o poziciji zanimanja donosi se pod uticajem porodice, vrnjake
grupe i nastavnika.
3. Pozicije zanimanja u toku radnog vijeka odreuju kolege, pretpostavljeni i
porodica koju osniva odnosna individua.
Izbor zanimanja kao proces klasifikacije5: Onom, koji bira zanimanje, potreban
je to optimalniji nivo informisanosti o samom sebi, o to boljoj prilagoenosti
sklonostima, interesovanjima, sposobnostima i talentima, kao i zahtjevima
zanimanja. Teza glasi da svako trai ono okruenje i zanimanja, u kojima moe da
ostvaruje svoje sposobnosti i vjetine i da preuzima prihvatljive pozicije i uloge.
Izbor zanimanja kao proces odluivanja6: Pod izborom zanimanja kao procesom
1 Busshoff L. , Berufswahl - Theorien und ihre Bedeutung fr die Praxis der Berufsberatung, StuttgartBerlin-Kln, 1989; Daheim H.: Der Beruf in der modernen Gesellschaft, Kln 1967; Ginzberg, E. et
al.: Okkupational Joice, New York 1951;Lange E.: Berufswahl als Interaktionsprozess, in: Klner
Zeitschrift fr Soziologie und Lange E./Bschges G.: Aspekte der Berufswahl in der modernen
Gesellschaft, Frankfurt/M, 1975;Ries H.: Berufswahl in der modernen Industriegesellschaft,
Bern 1970; Schweikert K.: Berufswahl, in: Kreklau C./Uthmann K.J.: Handbuch der Aus- und
Weiterbildung, Kln 1987, 20. Ergnzungslieferung, Abschnitt 30/65, S. 1 ff; Super D. E.: Psychology
of cerias, New York, 1957; Steffens H.: Berufswahl und Berufsentscheidung zur Theorie und Praxis
eines Aufgabenbereiches der Arbeits- und Wirtschaftslehre, Ravensburg 1975;
2 Struktura se u najveoj mjeri oslanja na L. Busshoff i K. Schweikert (vidi gore)
3 Na odluku o izboru zanimanja prema ovoj sociolokoj teoriji utiu i ekonomske determinante
(ekonomska struktura, stanje u privredi, trite rada, struktura zanimanja, itd, kao i sociokulturoloke
i socijalno-psiholoke determinante (pripadnost odreenom sloju, roditeljska kua, kola, vrnjaci,
karijerno savjetovanje, itd.).
4 v. H. Daheim, Der Beruf in der modernen Gesellschaft, Kln 1967.
5 spada u teorije orijentisane ka linostima i poznata je u literaturi i pod Diferencijalna psiholoka
orijentacija kao poreenje izmeu osobina linosti, zahtjeva zanimanja i socio-ekonomskih
determinanti. U ove teorije orijentisane ka linosti pored diferencijalno-psiholokog pristupa u
ovu kategoriju spadaju i pshioanalitiki pristup i teorija line koncepcije (v.i TH. A. Pollmann, Beruf
oder Berufung? Zum Berufswahlverhalten von Pflichtschulabgngern, Frankfurt/M, Berlin, New
York, Paris, Wien 1993.
6 Sa stanovita teorije odluivanja, odluke o izboru zanimanja objanjavaju se postupcima izbora
odluivanja podrazumijeva se proces interakcije izmeu neke osobe (strukture

linosti) i neke oblasti objekta (struktura zanimanja) sa ciljem analize, poreenja
strunih poslova, te nakon postavljanja prioriteta, donoenja odluke. Ovaj proces
se odvija kroz vie faza, od opaanja problema, preko prijema i obrade informacija
do odluke i realizacije (strateko ponaanje informisanja).
Izbor zanimanja kao proces uenja7: Pristup u teoriji uenja u vezi objanjenja
izbora zanimanja posmatra lini koncept, cjelokupnost utisaka iz ivotne oblasti
(porodini, kolski, itd.) i nauene metode rjeavanja problema kao iskustva
uenja koja se nadovezuju jedna na druga i dovode do svjesnog izbora zanimanja.
Izbor zanimanja kao razvojni proces8: Izbor zanimanja ne smatra se
izolovanom vremenskom radnjom, ve poglavljem u toku cjeloivotnog procesa
profesionalnog razvoja. Ovaj pristup postulira zavisnost odluka koje mlada
osoba sama donosi i onih koje se o njemu/njoj donose. Izbor zanimanja je dio
kontinuiranog razvojnog procesa identiteta sopstvenog ja koji se razvija. Izbor
zanimanja kao razvojni proces poinje npr. odlukom o izboru kole nakon
osnovne kole. Ona privremeno definie dalji pristup situacijama obrazovanja,
ali sadri i moguu odluku o promjeni zanimanja, odnosno o novoj orijentaciji
(prekvalifikacija, alternativni put kolovanja).
Izbor zanimanja kao proces interakcije9: Izbor zanimanja shvata se kao
rezultat interakcije izmeu onoga ko bira zanimanje i njegovog okruenja (roditelji,
nastavnici, savjetnici, itd.). U tu interakciju ulaze i najrazliitija interesovanja i
vrjednosne predstave uesnika. Kod uenika koji se u nastavi detaljnije upoznaju
sa stvarnou obrazovanja i svijeta rada (dani informisanja u kolama vieg nivoa,
raspitivanja u kolama i preduzeima, prakse) razvija se visok stepen racionalnosti
u izboru zanimanja.
2.3.2 Analiza
Polazei od ovog pregleda teorija odluka o zanimanju, pitanje mogunosti provjere
saglasnosti teorijskih modela procesa odluivanja o zanimanju sa postupcima
odluivanja koji se mogu opaziti nije relevantno za nae razmatranje. U prvom
planu e stajati razmiljanje, da teorijski pristupi:
- izbora zanimanja kao procesa alokacije,
- izbora zanimanja kao procesa klasifikacije,
- izbora zanimanja kao procesa odluivanja,
- izbora zanimanja kao procesa uenja,
- izbora zanimanja kao razvojnog procesa i
- izbora zanimanja kao procesa interakcije
sadre elemente koji pospeuju osmiljavanje konkretnih pedagokih
procesa za profesionalnu orijentaciju.
i odluivanja koje odreuju prethodne pozicije u kolovanju i zanimanju. Pritom se individualni i

socijalni aspekti vrenja uticaja na izbor zanimanja ne stavljaju u prvi plan. (K. H. Seiffert).
7 Busshoff, L.,Berufswahl. Theorien und ihre Bedeutung fr die Praxis der Berufsberatung.
Kohlhammer, Stuttgart, 1984..
8 U odnosu na teorije orijentisane ka linostima ,predstavnici razvojnopsiholokih teorija biljee da
se izbor zanimanja ne smije shvatiti statiki i pojedinano, ve kao cjeloivotni, kontinuirani razvoj
strunih motiva i orijentacija. Najpoznatiji predstavnici ove teorije su E. Ginzberg i D.E. Super).
9 v. H. Ries i E. Lange (v.gore)
11
Poto je profesionalna orijentacija dalekosean sistem, koji obuhvata mnoge

relevantne grupe i predstavnike interesa, bilo je neophodno da se na pregledan
nain ukae na najvanije mogunosti objanjavanja izbora zanimanja.
ini se da ni jedna od teorija izbora zanimanja pojedinano ne nudi dovoljno
objanjenje svih uticaja i uslovljenosti odluke o zanimanju i kolovanju, te time
ni o prethodnoj profesionalnoj orijentaciji. Poto svaka od tih teorija sadri
vane pristupe za objanjenje dijelova oblasti odluivanja, odnosno pripreme
za odluivanje, ni jedna se ne moe odbaciti u potpunosti kao nesavremena ili
netana.
Stoga smo kao osnovu za razvoj naeg modela projekta uzeli integrativni pristup.
Kod izrade koncepta polo se od toga da se pospjeujua dejstva mogu postii
naroito onda, kada se proces profesionalne orijentacije shvati primarno kao:
(1) proces uenja,
(2) proces klasifikacije u dinamikom smislu okrenut ka budunosti i
(3) kompetencija odluivanja.
U vezi (1)- Proces teorije uenja polazi od toga da za osmiljavanje procesa
profesionalne orijentacije iskustva uenja treba da osnae lini koncept, da se
omogue ciljana iskustva u svijetu rada (realni susreti), kao i da se razviju metode
za rjeavanje problema. Tu se ubrajaju: samostalno prikupljanje informacija,
suoavanje sa vrijednostima, praenje buduih dogaaja, itd.
U vezi (2) i (3) -Objanjenje izbora zanimanja kao procesa alokacije, odnosno
prepoznavanja i objedinjavanja interesovanja, sposobnosti, sklonosti i talenata sa
zahtjevima u nekoj oblasti kolovanja / zanimanja ne moe se shvatati statiki i
jednodimenzionalno, poto i onaj koji bira i svijet rada podlijeu promjenama i
poto postoje uzajamne uslovljenosti.
Ako u obzir treba uzeti i promjene u obrazovanju i svijetu rada, kao i ciljano
osnaivanje i unapreenje sposobnosti, stavova i znanja, onda e za to naroito
biti podesan viefazni postupak sa mogunou refleksije i provjere donijetih
preliminarnih odluka, odnosno odluka. Time je i proces alokacije konano
proces uenja koji ciljano pospjeuje objedinjavanje i poreenje profila linosti sa
zahtjevima kolovanja i struke u nekoj koli/nekom zanimanju.
2.4 Koncept aktivne procesne profesionalne

orijentacije na zapadnom Balkanu
Osnovu naeg sveobuhvatnog, dosljedno izgraenog koncepta orijentacije i
praenja mladih u procesu odluivanja o kolovanju, odnosno zanimanju na
zapadnom Balkanu ini viefazni postupak, takozvani petofazni model.
2.4.1 Struktura toka procesa izbora zanimanja (petofazni model)

Samospoznaja: Kroz odgovarajue osmiljavanje nastave prepoznati
sopstvene kapacitete, spremnost na postignua i sklonosti.
12
Informacije o zanimanjima: Raspoloive ili nove informacije, koje treba
Mogunosti kolovanja: Poznavanje mogunosti kolovanja i karijere koji

vode do ostvarenja eljenog zanimanja
Susreti sa svijetom zanimanja: Kroz postavljanje pitanja predstavnicima

zanimanja, strunu praksu u preduzeima (isprobavanje) i raspitivanje u
preduzeima, eljeno zanimanje se podvrgava testu realnosti.
Odluka o izboru zanimanja
2.4.2 Didaktika implementacija petofaznog postupka

Pratee mjere za osmiljavanje procesa profesionalne orijentacije treba da
omogue iskustva uenja koja pospeuju suoavanje sa samim sobom, sa
linim interesovanjima, sposobnostima, eljama, podesnostima, itd. sa ciljem
upoznavanja profila linosti i sticanja line i socijalne kompetencije i da osnae
sposobnost odluivanja i odlunost.
Neophodno je da se mladima kroz bavljenje ponudama za informisanje, pribavljanje
informacija i njihovu selekciju i obradu prenese kompetencija orijentisanja.
Puko kognitivno bavljenje sopstvenom linou i infromacijama svakako nije
dovoljno. Mladoj osobi se za njena pitanja mora ponuditi pristup preko sopstvenih
iskustava i doivljaja. Za to su neophodne aktivne metode, saznajno, istraivako,
samostalno uenje kroz igru i refleksiju.
Izvoenje vjebi i igara bliskih praksi, veliki stepen aktivnosti mladih i
pospjeivanje spremnosti i motivacije, uputanje u procese izbora zanimanja mora
da se dopuni realnim doivljajem. To se ini raspitivanjem u koli i preduzeu sa
odgovarajuom pripremom i naknadnom obradom, sajmovima informisanja, itd.
kako bi se kompetencija orijentacije osnaila kroz upoznavanje stvarnosti.
Razvoj kompetencije za izbor zanimanja kod mladih na osnovu linog
koncepta konano je cilj i preduslov za uspjean kolski prelaz i prelaz u svijet
rada. Pod kompetencijom za izbor zanimanja podrazumijeva se sposobnost da se
donese u velikoj meri samostalna odluka o kolovanju ili obuci u preduzeu, te da
se ona i implementira. Odluka mora da se donese u saglasnosti linog koncepta
(sposobnosti, interesovanja, sklonosti, podesnosti, itd.) sa realnim okolnostima
(zahtjevi za dalje kolovanje, odnosno zanimanja, izgledi na tritu rada, itd.).
razviti o zanimanjima, pripremiti na strukturiran nain, da se omogui

informisano odluivanje o izboru zanimanja.
2.4.3 Rezimirajui prikaz najvanijih ciljeva uenja u odnosu

na razvoj kompetencije za izbor zanimanja
Mladi treba:
- da otkriju, istrae i preispitaju sopstvene elje, interesovanja i sklonosti;
- da uoe talente i sposobnosti;
- da se upoznaju sa profilima zahtjeva za strune poslove i kolovanje;
- da u skladu sa sopstvenim interesovanjem steknu detaljnije uvide u odabrane
13
mogunosti kolovanja i zanimanja;

- da izvre refleksiju rada u njegovim mnogostrukim znaenjima i formama
kao elementarnog ljudskog faktora;
- da prepoznaju akutalne forme, kao i promjenjivost rada i zanimanja;
- da se upoznaju sa svijetom rada i zanimanjima sa kulturnih, ekonomskih,
socijalanih i ekolokih stanovita;
- da prepoznaju uticaje novih tehnologija na razliite oblasti struke i ivota;
- da razmisle o dimenzijama zdravlja kao faktoru u radu i struci;
- da pomou realnih susreta steknu uvide u svijet rada i zanimanja;
- da budu u stanju da okarakteriu raznovrsne mogunosti kolovanja sa
njihovim specifinim zahtjevima i zavrnim kvalifikacijama;
- da budu u stanju da izgrade linu strategiju za sopstveno planiranje karijere
i ivota;
- da budu u stanju da uporede profil linosti sa profilom zahtjeva za put
kolovanja i karijere i da ga provjere u pogledu odluke.
2.4 Okvirni nastavni plan: Profesionalna orijentacija10

osnovna kola: zavrni razredi (npr. 7. i 8.)
2.4.1 Obrazovni zadatak i zadatak nastave:
Profesionalna orijentacija nailazi na mnoge polazne take u drugim nastavnim
predmetima, ali slijedi i spostvene ciljeve koji prevazilaze okvire drugih nastavnih
predmeta.
Nastava profesionalne orijentacije tei ka izgradnji sposobnosti odluivanja kod
uenica i uenika i treba da integrie dvije glavne komponente:
snagu sopstvenog Ja (linu kompetenciju) i poznavanje mogunosti kolovanja i
zanimanja, odnosno suoavanje sa njima (predmetnu i metodsku kompetenciju).
Socijalna kompetencija sve vie dobija na znaaju u svijetu zanimanja. Ona treba
da bude i predmet istraivanja, i predmet uvjebavanja u okviru profesionalne
orijentacije.
Na ovaj nain treba da se da znaajan doprinos formiranju linosti uenica i
uenika. Centralno mjesto treba da zauzimaju razvoj i osnaivanje nade, volje,
sposobnosti odluivanja, ciljanosti, marljivosti, spremnosti na postizanje uinaka,
izdrljivosti i sposobnosti ostvarivanja veza.
Profesionalna orijentacija prua i priliku da se provjere tradicionalni stavovi i
predrasude u pogledu mogunosti kolovanja i zanimanja, te ima za cilj da proiri
prostor za mogue odluke o zanimanju i kolovanju.
2.4.2 Didaktika naela

Nastava treba da uzme u obzir injenicu da profesionalna orijantacija ima
procesni karakter. Ona treba da uvede izbor zanimanja i kolovanja, da ga prati, te
14
10 Izvori: Nastavni plan profesionalne orijentacije za HS i AHS, izdava Ministarstvo prosvjete,

objavljen: BWK (BGBL. II Nr. 134/2000); Nastavni plan politehnike kole, izdava Ministarstvo
prosvjete, objavljen:BWK (BGBL II Nr. 236/1997).
Doprinosi profesionalne orijentacije formiranju linosti uslovljavaju poseban

nain osmiljavanja nastave: pregledan, neposredan doivljaj sopstvenih aktivnosti
preduslov su za ovakvu nastavu.
Za implementaciju u nastavi preporuuju se metode koje omoguavaju aktivno
uenje i u okviru procesa izbora zanimanja/kolovanja posebno pospjeuju razvoj
kljunih kvalifikacija, naroito kompetencije orijentacije: razgovori u odjeljenju,
igre po ulogama, rad u grupama, ekspertska metoda, mindmap, portfolij
profesionalne orijentacije, uenje po stanicama (npr.put sposobnosti), debata Za
i Protiv, individualni rad, rad u parovima, intervju, realni susreti, itd.
Realni susreti pruaju irok spektar mogunosti: raspitivanje u koli, preduzeu i
struci, kao i individualne strune prakse, prakse u preduzeu i koli, posjetu sajmovima
za informisanje o zanimanjima, itd. Zahtjevaju temeljne pripreme i naknadne obrade
sa uenicama i uenicima i intenzivnu saradnju izmeu kola i preduzea. Kod
definisanja termina treba imati na umu ukupan tok procesa profesionalne orijentacije.
Treba imati u vidu da su odluke o planiranju kolovanja i zanimanju line i da
se esto donose u porodinom krugu ili kroz individualna savjetovanja. Stoga se
u nastavi mogu samo pripremiti. Kod uenika i uenica treba promovisati ciljano
koritenje usluga kolskih i vankolskih savjetodavnih ustanova.
da dovede do samostalne odluke o izboru zanimanja i kolovanja. Pritom se treba

pozvati na elemente profesionalne orijentacije sadrane u drugim nastavnim
predmetima, kao i prethodnim razredima.
2.4.6 Prijedlog godinjeg plana profesionalne orijentacije

Nastava profesionalne orijentacije se provodi prvenstveno kroz asove odjeljenjske
zajednice, sa mogunostima dopune kroz vannastavnu aktivnost u 8.razredu,
odnosno zavrnom razredu osnovne kole.
Realni susreti se realiziraju van redovne nastave, a u okviru rada odjeljenjskog
starjeine. Koordinator je pedagog/ica kole.
8.razred devetogodinje osnovne kole

7. razred
Oblast
Tema
Br.asova
Cilj uenja
OBLAST UENJA:
Samospoznaja
To sam ja:
Moje elje, interesovanja i
sklonosti
Uenici/ce e:
-znati prepoznati
vlastite elje i
sklonosti;
-znati povezati
iste sa izborom
eljenog
obrazovanja/
struke.
15
Uenici/ce e:
-znati prepoznati
vlastite
sposobnosti i
osobine;
-moi kritiki
sagledati i
povezati iste sa
izborom
eljenog
obrazovanja/
struke.
Procjenjujem sebe-drugi
me procjenjuju
Uenici/ce e:
-moi kritiki
procijeniti sebe,
uz sagledavanje
kako ih drugi
vide.
Svega
OBLAST UENJA:
Informacije
o zanimanju/
kolama
Svega
16
Moj uspjeh-moje
sposobnosti i line
osobine
4 asa
Izvori informacija:ta
elim da znam o koli/
zanimanju i kako saznati?
Oblasti rada,kvalifikacioni
okviri
Obrazovni sistem: kole

u mom gradu i profili
zahtjeva
4 asa
Uenici/ce e:
-znati mogue
izvore, vanost
i znaaj linog
prikupljanja
informacija;
-moi koristiti
informacije u
svrhu sticanja
dubljeg uvida u
izabrane kole/
zanimanja.
Uenici/ce e:
-znati
mogunosti.
Uenici/ce e:
-stei detaljnije
uvide u odabrane
mogunosti
i zahtjeve
kolovanja i
zanimanja,kao i
druge relevantne
informacije.
Slika/biografija zanimanja
Uenici/ce e:
-kroz biografije
eljenog
zanimanja/
obrazovanja
stei cjelovitiju
sliku o eljenom
zanimanju/koli.
Put
sposobnosti:Poreenje
linih sposobnosti sa
zahtjevima kolovanja
Uenici/ce e:
-moi kritiki
sagledati line
kompetencije sa
zahtjevima kole/
zanimanja.
Rad u vrijeme
promjena:Uticaj novih
tehnologija na trite rada
Svega
OBLAST UENJA:
Susreti sa svijetom
zanimanja/realni
susreti
Susreti sa kolama
4
8
Susreti sa ekspertima
13
OBLAST
UENJA: Putevi
obrazovanja i
karijere
Uenici/ce e:
-spoznati
promjenjivost
svijeta i trita
rada i tu spoznaju
uvaiti kod izbora
kolovanja.
Uenici/ce e:
-znati informacije
o kolama za
dalje obrazovanje
i iste koristiti
u donoenju
odluke.
Uenici/ce e:
-znati svijet
zanimanja i puta
kolovanja, kao i
informisati se o
lino odabranim
poljima
obrazovanja i
zanimanja.
17
18
OBLAST UENJA:
Odluka o izboru
zanimanja
Argumenti ZA i PROTIV
eljenog zanimanja
Poreenje sopstvenih
prednosti, sposobnosti,
kolskog uspjeha sa
zahtjevima kola za
eljeno zanimanje
3
Ukupno
15+13
Uenici/ce e:
-znati kritiki
sagledati mogue
izbore/ odluke.
Uenici/ce e:
-moi uporediti
svoje potencijale
sa zahtjevima
eljenog
obrazovanja/
zanimanja.
Oblast
Tema
Br.asova
Cilj uenja
OBLAST UENJA:
Samospoznaja
To sam ja: moje

prednosti, moja lina
kompetencija, moj
profil linosti
1 as
Uenici/ce e:
-moi spoznati
svoje line interese,
sposobnosti i osibine
koje ine njihov lini
profil.
Provjeravam svoj profil

linosti vezano za moje
kljune kvalifikacije i
socijalne kompetencije
2 asa
Uenici/ce e:
biti u stanju da
saznanja o sebi stave u
korelaciju sa kljunim
kvalifikacijama za dalje
kolovanje.
Za 10-15 godina sebe

vidim....
1 as
Uenici/ce e:
-moi svoje ivotne
planove kritiki
reflektovati i preispitati,
stavljajui ih u kontekst
linog i profesionalnog
cilja.
Svega
OBLAST UENJA:
Informacije o
zanimanju/kolama
4 asa
Analiza i selekcija
informativnog
materijala u odnosu
na interesovanje za
eljeno zanimanje
/kolu
Novi zahtjevi u svijetu
rada i uticaj na moju
odluku
Svega
OBLAST UENJA:
Mogunosti
kolovanja i karijere
9.razred devetogodinje osnovne kole

8.razred
2 asa
Uenici/ce e:
-moi informacije kritiki
selektirati i upotrijebiti
u informisanoj odluci za
izbor kolovanja.
1 as
Uenici/ce e:
-znati aktualizirati
informacije i staviti ih u
kontekst line odluke.
3 asa
Zahtjevi kolovanja
i struke u pogledu
kljunih kvalifikacija,
socijalnih kompetencija
i refleksija na lini
profil
1 as
Uenici/ce e:
biti u stanju da urade
refleksiju na svoju
odluku, uvaavajui
informacije o sebi i
eljenoj koli/zanimanju.
19
2 asa
Uenici/ce e:
poredei lini i profil
kole/zanimanja,
imati realniju sliku o
donoenju odluke.
ene u struci,mukarci
u struciprepoznavanje
stereotipnih uloga
spolova
1 as
Uenici/ce e:
suoavanjem sa spolnim
stereotipima u oblasti
rada,znati procijeniti
posljedice u pogledu
ivotnih odluka.
Svega
OBLAST UENJA
Susreti sa svijetom
zanimanja/realni
susreti
Svega
20
Poreenje: Profil
linosti profil zahtjeva
zanimanja
4 asa
Praksa u koliindividualno/grupno
prisustvo u srednjoj
koli
4asa
Uenici/ce e:
prisustvom u koli
stei realnija znanja o
eljenom obrazovanju.
Susreti sa
institucijama(firme,
zavod za zapoljavanje,
kole)
10 asova
Uenici/ce e:
susretima sa
institucijama
relevantnim za svijet
rada i izbor zanimanja
stei realnija znanja,kao
i dr.potrebne informacije
o eljenom obrazovanju/
zanimanju.
Susreti sa ekspertima
4 asa
Uenici/ce e: moi
informacije o eljenom
zanimanju testirati
sagledavajui ih kroz
svijet zanimanja i
puta kolovanja, kao i
informisati se o lino
odabranim poljima
obrazovanja i zanimanja.
18 asova
Moja odluka je ...

(analiza sopstvenih
sposobnosti i afiniteta)
1 as
Uenici/ce e:
uz sagledavanje svojih
sposobnosti, afiniteta
i dr.kompetencija, kao
i datih informacija o
kolovanju, biti u stanju
da donesu odluku.
Refleksija odluke o
daljem kolovanju/
izboru zanimanja
2 asa
Uenici/ce e:
znati obrazloiti svoju
odluku u kontekstu
samoprocjene i znanja o
eljenom obrazovanju.
Svega
3 asa
Ukupno
14+18 .
Sve teme se mogu implementirati kroz postojea podruja rada OZ, ne

poveavajui broj sati za PO, samo usmjeravajui sadraje na podruje PO
(kroz data podruja: pedagoko-psiholoko-saznajna komponenta, radne
navike-odnos prema radu, aktualna zbivanja)
OBLAST
UENJA:Odluka o
izboru zanimanja
Profesionalna orijentacija od 1-3.razreda se realizira kroz nastavni predmet

Moja okolina, u nastavnim jedinicama koje sadre zanimanja ljudi (npr.
Uposlenici kole, Moja porodica, ivot i rad ljudi u mjestu, Privreda u
zaviaju, posjetama raznim institicijama i sl.), a od 4 - 6.razreda i u okviru
rada odjeljenjske zajednice, sa ciljem da upoznaju sebe i dobiju informacije
o razliitim zanimanjima.
2.4.4 Oblasti uenja i nastavni sadraji, tj. sadraji uenja

2.4.4.1 OBLAST UENJA 1:Samospoznaja
Susret sa sopstvenim JA (prednosti, nedostaci, interesovanja, sklonosti,...)
predstavlja polaznu osnovu za proces odluivanja.
Ako je mlada osoba svjesna svojih linih pretpostavki (sposobnosti, prednosti,
talenti...), onda moe ciljano da se informie o mogunostima u struci/
mogunostima kolovanja i da sazna koja joj zanimanja / opcije kolovanja
odgovaraju.
Cilj: Mlada osoba treba da prepozna da je suoavanje sa sopstvenim JA vaan
preduslov za njen proces odluivanja i podstie se da sazna ta je to to dobro/
manje dobro zna i umije (prednosti/nedostaci) da bi u daljem slijedu mogla
ciljano da uporedi svoj profil linosti sa profilom zahtjeva (mogunost kolovanja/
zanimanje).
Nastavni sadraji, odnosno sadraji uenja:
Uenici treba: da naue da otkriju, istrae i ispitaju sopstvene elje, interesovanja
21
i sklonosti, kao i da umiju da uoe talente i sposobnosti, da bi nauili da procijene

i reflektuju lina oekivanja (7. i 8. razred, zavrni razredi); da prepoznaju
sopstvene kapacitete i spremnosti na uinke; da izvre samorefleksiju u pogledu
interesovanja, sklonosti, sposobnosti (samoprocjena) i da se nadoveu na izbor
zanimanja i kolovanja (7. i 8. razred, zavrni razredi); da se kritiki suoe sa
biografijama zanimanja i temom- Posao (7. i 8. razred, zavrni razredi); da osnae
osjeaj sopstvene vrijednosti, naroito djevojice, u pogledu podesnosti za irok
spektar kolovanja i zanimanja (7. i 8. razred, zavrni razredi);
2.4.7.2 OBLAST UENJA 2 i 3: Informacije

i pretraivanje / mogunosti kolovanja i karijere
Istraujem i obraujem informacije o mogunostima kolovanja i karijerama.
Poredim svoj profil sa zahtjevima kola i zanimanja.
Mladi nalaze raznovrsnu ponudu kada treba da se nabave informacije. Centri
za informisanje o zanimanjima, slube za zapoljavanje, asopisi i broure, kao i
berze poslova, baze podataka zanimanja i brojne druge ponude na internetu, itd.
nude injenice i podatke o mogunostima kolovanja i obrazovanja, oblastima
rada i zanimanjima, oblastima poslova, trendovima, itd.
Ciljevi:
Da bi se mladima prenijela kompetencija orijentacije kod izbora zanimanja i
kolovanja, oni prvo moraju da se suoe sa ponudama informacija koje ih zanimaju.
Ue da pretrauju i vre selekciju tako to samostalno nabavljaju relevantne
informacije sa interneta i iz drugih izvora o oblastima rada i kvalifikacionim
okvirima, mogunostima kolskog obrazovanja, itd. te ih obrauju u skladu sa onim
to preferiraju. Puko kognitivno bavljenje informacijama svakako nije dovoljno.
Mladima mora da se ponudi pristup preko line pogoenosti( mogunost linog
doivljaja). Ovdje, prije svega vjebe bliske praksi i realni susreti garantuju visok
stepen aktivnosti i spremnost uputanja u procese profesionalne orijentacije.
22

Uenici/uenice treba: da razviju kompetenciju orijentacije kroz samostalno
prikupljanje i kritiko suoavanje sa informacijama relevantnim za kolovanje i
zanimanje (7. i 8. razred, zavrni razredi); da budu u stanju da klasifikuju kole i
zanimanja prema odreenim kriterijumima oblasti rada (7. razred); da naue da se
informiu o razliitim oblastima kolovanja i strukama; da prepoznaju karakteristike
i da u skladu sa sopstvenim interesovanjem steknu detaljniji pregled izabranih kola
i daljeg kolovanja; da dovedu line stavove i shvatanja u kontekst sa izborom kole
i zanimanja (7. i 8. razred, zavrni razredi); da kritiki reflektuju i preispitaju svoje
ivotno planiranje i planiranje karijere (7. i 8. razred, zavrni razredi); da steknu
znanja o mogunostima kolovanja i karijere koje dovode do ostvarenja eljenog
zanimanja; da raspoloive ili nove informacije o zanimanjima obrade na strukturiran
nain, da se omogui informisana odluka o izboru zanimanja (8. razred);
da prepoznaju rad i zanimanje u njihovim mnogostrukim znaenjima i formama
kao elementarni ljudski faktori i kao svoj ivotni prostor, i da im pripiu linu
2.4.4.3 OBLAST UENJA 4: Realni susreti
Upoznajem za sebe zanimljive mogunosti kolovanja i zanimanja u praksi

Realni susreti (korist, priprema, praenje, refleksija)
Pod pojmomRealni susreti podrazumijevaju se svi direktni susreti sa svijetom
rada (raspitivanja u preduzeu, praksa isprobavanja/praksa u preduzeima),
iz oblasti kolskog obrazovanja (praksa isprobavanja u kolama), iz institucija
relevantnih za zanimanja (sluba za zapoljavanje, centri za informisanje o
zanimanjima, institucije privrede za obuke i usavravanja). Tu jo spadaju i
uglavnom jednodnevne informativne manifestacije kao npr. sajam za informisanje
o zanimanjima, girls day, odnosno girls and boys day ili dan za informisanje
o koli Dan otvorenih vrata i dr. U realnom susretu mlada osoba svoje teorijski
steeno znanje o svijetu rada i zanimanjima moe da dopuni i unaprijedi. Prije nego
to mlada osoba donese konanu odluku, od velike je prednosti da se kvalifikacioni
okvir/put kolovanja jo jednom intenzivno pregleda u stvarnosti i provjeri da li
stvarni zahtjevi odgovaraju sopstvenim predstavama i linim pretpostavkama. U
okviru instruktae naroito se podrava i insistira na proirenom raspitivanju u
preduzeu (isprobavanju u preduzeu), odnosno na razgovorima/intervjuima sa
predstavnicima nekog zanimanja.
vrijednost (7. i 8. razred, zavrni razredi);

da, kroz suoavanje sa problematikom spolno specifine koncentracije na
odreene puteve kolovanja i trita rada podijeljenog po spolovima, naue da
procijene posljedice koje iz toga proistiu za dalji ivot i karijeru (7. i 8. razred,
zavrni razredi):
Ciljevi:
Mlada osoba treba da sazna koje joj prednosti donosi realni susret na licu mjesta
za njenu odluku.
Treba da razmisli ta proputa ako ne izvri ovaj nain raspitivanja (isprobavanje
prakse/praksa u preduzeima/kolama). Na ovaj nain upoznaje svoje preduzee/
svoju kolu i treba dobro da se pripremi za mogu realni susret.
Sainjavanje pravila igre za realni susret (radni stav, naini ophoenja)
Mladoj osobi treba ponuditi mogunost intenzivne, strukturirane refleksije (npr.
analiza i procjena povratne informacije preduzea/kola) i zajedno sa njom
ispitati da li su iskustva/saznanja bila u skladu sa prvobitnim oekivanjima.
Kroz realne susrete koji se zakazuju, imajui u vidu cjelokupan tok procesa
obrazovanja, odnosno izbora zanimanja, uenice/uenici treba: da steknu
saznanja o svijetu rada i zanimanja (7. i 8. razred po 15 asova); da susrete temeljno
pripreme i naknadno obrade;
23
da budu u stanju da se samostalno informiu o oblastima kolovanja i rada koja ih

zanimaju kroz: anketiranje eksperata (predstavnika kole i zanimanja), praksu u
kolama (viednevna praksa, dani otvorenih vrata) i preduzeima (zanatske obuke
i raspitivanje u preduzeu), sajmove za informisanje o zanimanjima, specifine
manifestacije za spolove (Girls i Boys Day); da iz toga izvedu saznanja ; da put
kolovanja i eljeno zanimanje podvrgnu testu realnosti (8.razred); da upoznaju
savjetodavne ustanove koje nude pomo za planiranje kolskog/strunog
obrazovanja i da budu u stanju da za sebe iskoriste ponudu (8.razred).
2.4.7.4 OBLAST UENJA 5: Odluka
Provjeravam svoj profil sa zahtjevima, odluujem i konkretizujem

Mlada osoba poznaje svoja interesovanja i sposobnosti, razvila je sposobnost
orijentacije kroz informacije i pretraivanje, poznaje mogunosti kolovanja
i puteve karijere, umije da uporedi svoj profil linosti sa zahtjevima svijeta
zanimanja i praktino je isporbala kako to funkcionie na kolovanju i pri radu.
Sada donosi odluku (5. korak) o daljem obrazovanju u nekoj koli.
Cilj:
Mlada osoba na kraju 8.razreda, zavrnog razreda treba da bude u stanju da
samostalno donese odluku o daljem kolovanju.
Uenice/uenici treba: da izvre refleksiju svoje eljene kole i karijere i njihove
ostvarljivosti u sklopu dejstava, npr.roditelja, vrnjaka prijatelja, savjetodavnih
ustanova, privrede i drutva (7. i 8. razred, zavrni razred); u toku procesa izbora
zanimanja treba da definiu privremeno stanje u vezi eljene kole, odnosno
karijere (na kraju 7. razreda); da ukljue roditelje (staratelje) kao bitne nosioce
odluka (8.razred); da provjere izbor kole sa kontrolnom listom; da profil linosti
jo jednom uporede sa kolskim profilom zahtjeva (8. razred) i da donesu odluku.
24
Nastava profesionalne orijentacije u koli moe da se implementira kao izdvojeni

predmet, projekat ili integrativno.
Primjer 1 Profesionalna orijentacija u toku cijele godine kao samostalni
nastavni predmet
Profesionalna orijentacija se u 7. i 8. razredu (zavrnim razredima) vodi sa po 30
asova.
Ako se profesionalna orijentacija vodi kao samostalni nastavni predmet u toku
cijele godine, moe se poi od sljedeih obiljeja:
- Samostalni predmet se vie cijeni.
- Profesionalna orijentacija u toku cijele godine, sa po jednim asom
nedjeljno, omoguava proces izbora zanimanja i kolovanja u skladu sa
strukturom toka petofaznog modela.
- Kompetencija orijentacije kontinuirano moe da se razvija i unapreuje
kroz proces izbora zanimanja (lina, struna i metodska kompetencija).
- Uenici doivljavaju aktivnu nastavu:
2.4.5 Organizacija nastave profesionalne orijentacije
Formiranje linosti se kontinuirano unapreuje kod uenika kroz koritenje

otvorenih vidova uenja.
Obezbjeena je primjena vjebi sa raznovrsnim metodama koje pospjeuju
kompetenciju.
- Efikasnije mogu da se prenesu kljune kompetencije.
- Snanije je otvaranje kole prema spoljanjem svijetu (eksperti u nastavi,
realni susreti, itd.)
- Sprovode se realni susreti.
- Postoji transparentnost o zbivanjima u nastavi za roditelje/staratelje.
- Manji je posao koordinacije.
- Roditelji/staratelji vide da se njihova djeca suoavaju sa tematikom vezanom
za zanimanja, dalje kolovanje, mogunosti kolovanja, itd.
- Procesno praenje pospjeuje razvoj line strategije za sopstvenu odluku o
zanimanju i kolovanju.
Organizacione varijante implementacije
Koordinaciju vri koordinator PO.
Dodatno je u 7. i 8. razredu predvieno najmanje 30 asova za realne susrete,
sajmove za informisanje o zanimanjima i druge kolske manifestacije
vezane za zanimanja.
Dodatno se pojedinano moe omoguiti do pet dana individualne strune/
obrazovne prakse u preduzeima, kolama, savjetodavnim centrima.
25
Primjer 2 Profesionalna orijentacija integrisana u nastavne predmete

U 7. i 8. razredu (zavrni razredi) integrie se po 30 asova profesionalne
orijentacije godinje u druge nastavne predmete. Profesionalna orijentacija se
predaje interdisciplinarno.
Ako se profesionalna orijentacija vodi interdisciplinarno, moe se poi od
sljedeih obeljeja:
- U ovoj organizacionoj formi nastavnici, roditelji/staratelji i vankolski
partneri tee prepoznaju (priznaju) znaaj profesionalne orijentacije.
- Za interdisciplinarnu nastavu profesionalne orijentacije neophodan je
veliki posao oko koordinacije.
- Manje se orijentie prema nastavnom planu.
- Proces izbora zanimanja i kolovanja teko se moe realizirati u praksi u
skladu sa strukturom toka petofaznog modela.
- Kompetencija orijentacije se tee kontinuirano razvija i unapreuje.
- Potrebno je dosta zalaganja nastavnog osoblja za otvaranje kole prema
spoljanjem svijetu iz organizacionih razloga.
- Organizacija realnih susreta je neto zahtjevnija u odnosu na primjer br.1.
- Integracija i informisanje roditelja o procesu PO je mogue ali zahtjeva
aktivno sudjelovanje svih nastavnika ukljuenih u PO.
- Dodatno se u 7. i 8. razredu predvia najmanje 30 asova za realne susrete,
- Dodatno se moe omoguiti do pet dana individualne strune/kolske
prakse u preduzeima, kolama, savjetodavnim centrima...
Mogunosti varijacije : Obavezna vjeba moe se voditi integrisano samo u 7. razredu
(godini kolovanja) kao izdvojen as u nastavnom planu, ili samo u 8. razredu.
Primer 3 Profesionalna orijentacija u okviru projekata

Po 30 asova profesionalne orijentacije godinje u 7. i 8 razredu implementira se
kroz projekte, raspodjeljeno na kolsku godinu. Prebacivanje u blok, u terminu
za projekat, sa stanovita procesnog karaktera openito ne bi imalo smisla.
Dani profesionalne orijentacije odravaju se u mjeri od 30 asova.
Ako se profesionalna orijentacija vodi kao projekat, moe se poi od sljedeih
obiljeja:
26
- Manje se uoava znaaj profesionalne orijentacije kao vaan doprinos

profesionalnoj/obrazovnoj i ivotnoj orijentaciji.
- Nije se ni jedan projektni termin pokazao kao smislen.
- Kroz cjelovit nain posmatranja profesionalne orijentacije u okviru projekata
pominje se mnotvo oblasti uenja (interesovanja, lina odgovornost,
-
-
-
-
-
2.5 Roditelji- instanca odluivanja

Period donoenja odluke o izboru zanimanja i kolovanja za mlade predstavlja
veoma osjetljivo vrijeme, u kome svaki uspjean korak daje sigurnost. Jednako
osjetljivo, i roditelji ocjenjuju ovaj period odluivanja svoje djece.
planiranje, socijalno uenje, ...).

Proces izbora zanimanja i kolovanja prema strukturi toka petofaznog
modela stalno se prekida na due periode.
Kompetencija orijentacije samo punktualno moe da se razvija i unapreuje
kroz proces izbora zanimanja.
Pospjeuje se razvoj linosti kod uenika kroz primjenu otvorenih vidova
uenja, ali ne kontinuirano.
Otvaranje kole prema spoljnom svijetu zavisi od strukture projekta.
Veoma je veliki posao koordinacije.
U 7. i 8. razredu dodatno je predvieno najmanje 30 asova za realne susrete,
Dodatno se pojedinano moe omoguiti do pet dana individualne strune/
obrazovne prakse u preduzeima, kolama, savjetodavnim centrima.
Studije pokazuju da roditelji imaju bitnu ulogu kod izbora kolovanja i zanimanja
mladih. I dalje vre bitan uticaj na njihovu odluku - u ruralnim podrujima snanije
nego u gradskim. Roditelji i staratelji su u fazi odluivanja o izboru kolovanja i
zanimanja neizostavni sagovornici za svoju djecu. Oni tano znaju dobre strane
i talente svojih keri i sinova i mogu da ih podre na njihovom putu ka odluci.
Savjet roditelja je u velikoj meri nepotpun, a razlog je izmeu ostalog, u tome to
mnogi kriterijumi za odluivanje i faktori uticaja, koji su vaili u trenutku izbora
zanimanja roditelja, danas potpuno drugaije izgledaju.
Pored toga, kroz sve veu distancu izmeu porodinog i strunog ivota,
mogunosti da se posao roditelja sagleda sa stanovita mladih, te da se iz toga
izvedu zakljuci za sopstveni izbor zanimanja, sve su manje.
Problematika je u tome to se savjet roditelja vie na zasniva na strunoj
kompetenciji, ve se daje preko nivoa odnosa. Drugim rijeima savjetodavna
kompetencija, koju mladi pripisuju svojim roditeljima u pogledu sopstvene
profesionalne orijentacije, vjerovatno je pretjerano idealizirana.To znai da
najvanija instanca orijentacije nije u stanju da ispuni oekivanja mladih. Zato
je neophodno da se instanca koja uestvuje u odluivanju, a to su roditelji,
rano ukljui u viegodinji proces orijentacije sve do odluke o kolovanju,
odnosno zanimanju. Sve ee roditelji vole da prihvate ponude informacija
o promijenjenim zahtjevima u koli i svijetu rada kao pomo u orijentaciji.
Kod tolikog broja mogunosti kolovanja i zanimanja koji se mogu izabrati, i
ekspertima je teko da zadre pregled. Roditelji zato savjetuju svojim sinovima
27
28
i kerima da se opredjele za poznata, oprobana zanimanja. Rijetko se predlae

deaku ili devojici da se opredijeli za neko netradicionalno zanimanje.
Dok se roditeljski sastanci tradicionalnog tipa sve manje posjeuju, roditeljski
sastanci na temu profesionalne orijentacije i te kako su traeni.
Roditeljski sastanci i realni susreti sprovode se preteno zajedno sa uenicima i
preporuuju se za pospjeivanje procesa odluivanja.
Prijedlog tema: Roditeljski sastanci
Tema: Profesionalna
orijentacija ta je to? ta
sve planiramo ove kolske
godine?
Lica:
roditelji, nastavnici,
uenici
Didaktike napomene:
-upoznavanje procesa
profesionalne
orijentacije na
primjeru: godinji plan
Put sposobnosti (vrhunac

svih roditeljskih sastanaka)
roditelji, nastavnici,
uenici
Isprobavanje
prednosti, sposobnosti
i podesnosti sa
roditeljima po
stanicama i njihovo
poreenje
Prezentacija rezultata
kolske prakse
provjera i odluka
roditelji, nastavnici iz
osnovne kole, nastavnici
iz daljeg kolovanja
Prezentacija rezultata prakse roditelji, nastavnici,

u preduzeu
zadueni za uenike iz
preduzea, uenici
provjera odluke
14 mi je godina ta sad?
provjera odluke o
daljem kolovanju u
skladu sa faktorima
vrednovanja
eksperti iz obrazovanja,
privrede i sa trita rada,
nastavnici, roditelji,
uenici
Historija PO u BiH
Profesionalna orijentacija nije nova aktivnost u BiH. Jo od 1954. god. prolog
stoljea opinski biroi za zapoljavanje su u saradnji sa obrazovnim institucijama
obavljali savjetodavni rad i vannastavne aktivnosti, kao to je profesionalno
informisanje. Jugoslavensko drutvo za profesionalnu orijentaciju osniva se 1957.
god, a 1958. god. unutar biroa za zapoljavanje formiraju se savjetovalita za izbor
zanimanja. Bio je to klasini model PO s ciljem pronalaenja pravog/idealnog
zanimanja za cijeli ivot, dakle trajnog zaposlenja.
Krajem 80-tih godina prof. dr. Ejub ehi razvio je novi koncept PO na ovim
podruju, ije su se aktivnosti kontinuirano sprovodile do poetka 90-tih godina
prolog stoljea.
Promjena paradigme i naziva
Pomenute promjene uticale su na pojavu nove terminologije u ovoj oblasti. Tako se
pored termina profesionalna orijentacija, esto mogu uti i termini profesionalno
usmjeravanje, cjeloivotno profesionalno usmjeravanje, karijerno usmjeravanje.
U zemljama EU u upotrebi je iri termin karijerna orijentacija odnosno career
guidance. Po toj definiciji karijerna orijentacija predstavlja organiziran sistem
aktivnosti koji pomae pojedincu pri identifikaciji vlastitih osobina, mogunosti
za obrazovanje i rad, pri donoenju odluka i realizaciji svojih ciljeva. Po toj
definiciji karijerna orijentacija obuhvata:
linu orijentaciju (personal guidance/orijentation),
obrazovnu orijentaciju (educational guidance) i
profesionalnu orijentaciju (vocational guidance).
Kod nas je termin profesionalna orijentacija jo uvijek najuestaliji.
Razvoj i promjene u oblasto PO mogu se prikazati i ovako:
(od) Ekspert koji sve zna ------------------(do) Ekspert koji pomae
donoenju vlastitih odluka;
(od) Ekspert koji postavlja dijagnozu -------- (do) Ekspert koji pomae u
procesu uenja i daje svoj savjet ta uraditi.
Novi trendovi PO
Konstantne promjene u svim segmenitma drutva, posebno ubrzani razvoj novih
tehnologija, uticali su i na promjene pojednica prema sebi, drugima, radu. Dok
je ranije vailo pravilo trajnog zaposlenja, danas se susreemo sa izuzetnom
dinamikom razvoja i sve veom nesigurnou na tritu rada koja zahtijeva stalno
prilagoavanje znanja, ee mijenjanje zanimanja i zaposlenja. U EU Rezoluciji
o cjeloivotnoj karijernoj orijentacji iz 2004. godine stoji: Karijerna orijentacija
se u kontekstu cjeloivotnog uenja odnosi na niz aktivnosti koje omoguavaju
individuama u bilo kojoj taki ivota identifikaciju vlastitih sposobnosti,
kompetencija i interesa za donoenje odluka na podruju obrazovnog, strunog
osposobljavanja i izbora zanimanja.
2.6 Uvod u profesionalnu orijetaciju i petofazni model PO u BiH
29
Tok profesionalne orijentacije

Segmenti profesionalne orijentacije:
profesionalno informisanje ukljuuje samoinformisanje, individualno
informisanje, grupno informisanje vezano za izbor daljnjeg obrazovanja/
kolovanja;
profesionalno savjetovanje pomae u procjenjivanju vlastitih sposobnosti,
osobina linosti, interesa, vrijednosti;
profesionalna selekcija.
Profesionalna orijentacija, dakle, oznaava i stanje i proces. Orijentacija
moe da oznai i svojstvo orijentisanosti neke individue, kao i aktivnosti ili
uticaj da se neko orijentie bez obzira kojim sredstvima. Kako je i pomenuto,
profesionalna orijentacija opisuje irok spektar koraka, od informacija o
kolovanju i zanimanju do individualnog savjetovanja, pa sve do praenja i
voenja u procesima izbora zanimanja i odluivanja. Konkretna priprema za
zanimanje, radno iskustvo, praksu, osnovne mjere upoznavanja sa zanimanjem,
takoer, spadaju u profesionalnu orijentaciju i pruaju konkretnu pomo u
odluivanju. Upuivanje mladih ljudi u puteve obrazovanja koji sa jedne strane
najvie odgovaraju njihovim sklonostima, interesovanjima, tenjama i talentima,
a sa druge strane pruaju konkretne izglede za razvoj, sve vie dobija na znaaju.
Zadatak profesionalne orijentacije u velikoj mjeri predstavlja i odgovornost kole
jer treba da se ostvaruje u saradnji sa kolskim partnerima i drugim relevantnim
osobama: nastavnicima, roditeljima, uenicima, prijateljima, poznanicima,
preko vankolskih ustanova, sajmova informisanja o zanimanjima, slubom za
zapoljavanje, medijima, a naroito sa vankolskim svijetom rada, preduzeima i
privredom. Put ka zrelosti za izbor zanimanja prolazi tako kroz splet raznovrsnih
i uzajamnih interakcija izmeu mladih, raznih relevantnih osoba i insititucija.
Ovaj prelaz od uobiajne nauke o zanimanjima ka aktivnom i odgovornom
suoavanju uenika sa svijetom rada i zanimanja zahtijeva pored jaanja linosti
i individualno praenje i podrku od kole. Nastava profesionalne orijentacije
u svojim razliitim vidovima izvoenja za cilj ima osposobljenost uenika za
odluivanje u procesu izbora zanimanja.
Profesionalna orijentacija u nastavi:
- pomae mladima da spoznaju i razviju sebe i svoju karijeru;
- utie na razvoj nunih, kljunih kompetencija za kasniju karijeru (razvoj
kritikog miljenja i cjeloivotnog uenja);
- usmjerava i doprinosi formiranju linosti kod uenika/uenica.
30
Dimenzije profesionalne orijentacije:

otkriti, istraivati i preispitati sopstvene elje, interesovanja i sklonosti;
uoiti talente i sposobnosti;
upoznati se sa profilima zahtjeva za strune poslove i kolovanje;
u skladu sa sopstvenim interesovanjima stei detaljniji uvid u eljena
zanimanja;
reflektovati rad u njegovom mnogostrukom znaaju i formi kao elementarni
faktor za ljude;
Petofazni model PO
Struktura procesa izbora zanimanja:
I faza - Samospoznaja: prepoznati spostvene potencijale, spremnost za

postignua i sklonosti preko odgovarajue osmiljene nastave.
II faza -
Informacija o zanimanjima: na strukturiran nain pripremiti

raspoloive informacije o zanimanjima ili informacije koje

tek treba razviti.
III faza -
Putevi obrazovanja: prepoznavanje puteva obrazovanja i

karijere koji vode ka ostvarenju eljenog zanimanja
IV faza -
Realni susreti: preko eksperata u nastavi, anketiranja predstavnika

zanimanja, strune prakse u preduzeima, raspitivanja u

preduzeima
V faza -
Odluka o izboru zanimanja
prepoznati aktualne forme kao i promjenjivost rada i zanimanja;

upoznati se sa svijetom rada i zanimanja sa kulturnog, ekonomskog,
socijalnog i ekolokog stanovita;
prepoznati dejstva novih tehnologija u razliitim oblastima rada i ivota;
razmotriti zdravstvene dimenzije kao faktor u radu i zanimanju;
pomou realnih susreta stei uvid u svijet rada i zanimanja;
mogunost karakterizacije razliitih puteva obrazovanja sa njihovim
posebnim zahtjevima i zavrnim kvalifikacijama;
mogunost razvijanja line strategije za sopstveno planiranje karijere i
ivota, te linog kategorisanja vrijednosti rada.
31
3.1 UVOD U PRVI MODUL:

Prva faza petofaznog modela Samospoznaja podrazumijeva susret sa samim
sobom, tj. upoznavanje samoga sebe i suoavanje sa svojim sposobnostima,
interesovanjima, sklonostima, eljama i sl.
Otkriti svoje sposobnosti, sklonosti, talente i interesovanja, prepoznati svoje
kapacitete, uoiti prednosti i nedostatke predstavlja vaan preduslov u donoenju
odluke o buduem zanimanju.
Prije svega, pojedinac treba intenzivno da se bavi samim sobom i suoava sa
sopstvenim JA, jer e mu to pomoi da sazna ta zna dobro, a ta manje dobro.
Otkrit e svoje prednosti i nedostatke kako bi u daljem toku procesa formiranja
linosti uporedio svoj profil linosti sa zahtjevima obrazovanja i zanimanja.
Uporeivanje sopstvenih predstava o sebi sa predstavama drugih je, takoer
veoma vano. Ponekad nas druge osobe mogu procijeniti drugaije nego mi sami
sebe. Ova interakcija daje objektivniju sliku o samoprocjeni dopunjenu sa tuom
procjenom.
Formiranje linosti je prvi korak i polazna osnova u procesu odluivanja za
izbor budueg obrazovanja i zanimanja. Kada mladi prepoznaju svoje sopstvene
potencijale i kada postanu svjesni svojih linih preduslova, tek onda mogu da
se ciljano informiu o putevima obrazovanja , svijetu rada i da saznaju koja im
zanimanja odgovaraju.
Kod donoenja odluke o daljem kolskom obrazovanju, vano je uskladiti svoja
oekivanja, sposobnosti i interesovanja sa zahtjevima odreenog zanimanja,
realnim injenicama kao to su izgledi na tritu rada, uspjesi u struci, itd.
U procesu formiranja linosti znaajnu ulogu imaju kole koje su dune da
svojim svrenim uenicima prenesu zrelost za dalje kolovanje, odnosno svijet
rada. Nastavnici treba da preko odgovarajueg osmiljavanja nastave kod uenika
razvijaju vrline sopstvenog JA, a to su: nada, volja, sposobnost odluivanja,
usmjerenost ka cilju, vrednoa, izdrljivost, sposobnost stvaranja veza, susret sa
samim sobom...
Na putu ka odluivanju o buduoj karijeri, kroz proces samospoznaje uenici treba
da naue da otkrivaju sopstvene elje, interesovanja i sklonosti, da ih istrauju
i preispituju te tako opaze svoje talente i sposobnosti to sigurno olakava sam
proces donoenje ispravne odluke.
SADRAJI:
Upoznavanje uesnika i njihova socijalizacija u grupi
Uvod u profesionalnu orijentaciju i petofazni model PO
Samoprocjena
Portfolio uenika
Spoznaja vlastitih interesovanja, sposobnosti, talenata, sklonosti, zahtjeva
vanih za eljeno zanimanje/obrazovanje
Vanost viestruke procjene
Prikupljanje, prepoznavanje, selekcija vanih informacije u procesu izbora
3. MODUL 1. SAMOSPOZNAJA
33
zanimanja/obrazovanja
Znaaj planiranja budunosti
TRAJANJE:

Tri dana
TEME I CILJEVI MODULA:

Upoznavanje uesnika i njihova socijalizacija u grupi
Uesnici su svjesni znaaja profesionalne orijentacije i upoznati su sa
petofaznim modelom profesionalne orijentacije.
Razumiju vanost usmjeravanja i poticanja mladih ljudi da prepoznaju
vlastite specifinosti pri izboru zanimanja, tj.u procesu razvoja karijere.
Uesnici, i kroz vlastite primjere, prepoznaju potrebne korake do donoenja
odluke kao i mogue pozitivne i negativne uticaje okoline u tom procesu.
Svjesni su da je konana odluku o izboru zanimanja lina odgovornost
pojedinca.
Prepoznaju vanost samoprocjene pri izboru zanimanja.
Uesnici mogu svoja interesovanja i sposobnosti povezati sa svojim
predstavama o zanimanju.
Uesnici su upoznali vanost stvaranja i koritenja portfolija PO.
Spoznali su svoja interesovanja, sposobnosti, talente, sklonosti i zahtjeve
koji su vani za eljeno zanimanje.
Svjesni su vanosti i znaaja procjene od strane drugih, odnosno viestruke
procjene, te su shvatili da ih drugi mogu procijeniti drugaije nego oni sami
sebe.
Uesnici poznaju naine prikupljanja, prepoznavanja i selekcije vanih
informacije u procesu izbora zanimanja.
Prepoznali su znaaj planiranja budunosti i sposobni su sagledati posljedice
vlastitih oekivanja.
Uesnici vre refleksiju sopstvenog procesa izbora zanimanja, odnosno
kolovanja.
PREGLED METODA:
34
Warm up igrica : Izrada beda

R1 : Linija ivota
R2 : Uvod u profesionalnu orijentaciju i petofazni model PO
R3 : Vezanje odluke za bitnu linost
R4 : Samoprocjena
R5 : Portfolio u profesionalnoj orijentaciji
R6 : Mapa uma
R7: Pogodi ko sam
R8: Drugi o meni
R9 : Ja u budunosti
MODERACIJSKI MATERIJAL:

Loptica ili klupko vunice

Olovke i flomasteri
Papir
Kartice i kartoni u bojama
Plakati
Flipchart
Ljepilo selotejp traka
Makaze
Laptop
Projektor
Prilog 1 Profesionalna orijentacija
Prilog 2 Novi trendovi profesionalne orijentacije i petofazni model
Set upitnika Rad na linosti
Obrazac za kopiranje 1
Obrazac za kopiranje 3 Praenje Puta sposobnosti
Obrazac za kopiranje 4 Tablica: Zahtjevi i strune oblasti,
Pregled klasifikacija zanimanja u 11 oblasti
R10 : Dvostruki krug /Moj izbor

R11: Put sposobnosti
35
PREGLED RADIONICA
3.2 Igra zagrijavanja: Izrada beda
Ciljevi:
Metode:
Upoznavanje uesnika
Socijalizacija uesnika u grupi
Rad u grupi
Raspored sjedenja
Multiplikator daje sljedei uvod:
Kako ste i primijetili, im ste doli, sjeli smo u krug. Dakle, eljeli
smo izbjei uobiajni frontalni nain rada, kakav je prisutan u naim
kolama, gdje jedna osoba pria, a ostali sluaju. Na ovakav nain
se bolje vidimo, ujemo, imamo osjeaj jednakosti, ravnopravnosti
i iskljuuju se fizike barijere u komunukaciji to pozitivno utie na
radnu atmosferu. Molim Vas da govorite jasno, glasno, te da sluate
i potujete jedni druge. Nadam se da se ugodno osjeate.
Zagrijavanje
Trener podijeli listie papira svim lanovima grupe i da
sljedeu uputu:
Sekvence:
Zadatak svakog uesnika jeste da napie svoje ime i uz to nacrta

simbol ili napie rije koja je u skladu sa njenim/njegovim trenutnim
raspoloenjem.
Kada svi u grupi izvre zadatak, zamoli ih da zalijepe bed sa

svojim imenom na vidljivo mjesto svoga odijela i da ustanu
tako da se svi meusobno dobro vide, proitaju imena ostalih
i pokuaju ih zapamtiti.
Oekivanja grupe
Nakon kratkog uvodnog predstavljanja,
postavlja pitanje:
Koja su Vaa oekivanja u vezi ovog seminara?
multiplikator
Svaki uesnik ukratko iskazuje svoja oekivanja, zapisuje ih na

karticu i lijepi na flipchart .(Materijal se uva do zadnjeg dana
seminara i slui za evaluaciju.)
36
Trajanje:
Socijalna forma:
Moderacijski
materijal:
Osvrt na radionicu
Uesnici se meusobno upoznaju i iznose svoja oekivanja. Radi
se na njihovoj socijalizaciji, objanjava im se princip rada u grupi i
sjedenja u krugu.
40 minuta
Rad u grupi
Flipchart, flomasteri, samoljepljivi listii, selotejp traka
Ciljevi:
Metoda:
Uesnici se upoznaju i saznaju vie jedni o drugima.

Spoznaju znaaj usmjeravanja u razvoju karijere.
Rad u grupi
Individualni rad
Multiplikator postavlja pitanje da li neko od uesnika zna

radionicu Linija ivota.
Ako zna, zamoli tu osobu da je prezentuje ostalima.

Ako niko od uesnika ne poznaje navedenu radionicu,
multiplikator je prvi izvodi uz objanjenje:
Sekvence:
Svi mi imamo svoju liniju ivota i profesionalnog razvoja. Zamislite

da svaki korak (stopa izrezana od papira) koji napravimo predstavlja
jedno poglavlje u naem ivotu, sa posebnim osvrtom na nau
karijeru. Svako od Vas e pojedinano praviti korake po stopama
izrezanim od papira, tako da svaki korak predstavlja jedno poglavlje
u vaem ivotu. Npr:
Korak 1: Moje ime je:Imam godina:...Dolazim iz:...Brani
status:...Djeca:...
Korak 2: Osnovnu kolu sam zavrio/la:...Moje najdrae
sjeanje na osnovnu kolu je:...
Korak 3: Srednju kolu sam zavrio/la: ....(Ako je potrebno,
postaviti dodatna pitanja: Da li Vam je neko pomogao
pri izboru srednje kole? Zbog ega ste se odluili za upis
ba u tu srednju kolu?
Korak 4: Fakultet sam zavrio/la:...(dodatna pitanja: Na koji
nain ste izabrali ba taj fakultet? Da li Vam je neko
pomogao? Da li ste zadovoljni svojim izborom?)
Korak 5: Daljnji profesionalni ili lini razvoj (ukoliko uesnici
istaknu planove za budunost)
Trajanje:
Osvrt na radionicu
Uesnici saznaju vie jedni o drugima, porodici, kolovanju, poslu,
planovima za budunost. Poseban akcenat stavlja se na pitanja
vezana za izbor srednje kole/fakulteta, faktore ili osobe koje su
uticale na taj izbor, naine prikupljanja informacija o odreenoj
koli/zanimanju kao uvod u osnovne faze procesa profesionalne
orijentacije.
45 minuta
Socijalna forma:
Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Kola papir, makaze ili

pripremljane stope izrezane od papira u razliitim bojama
3.3 R1: Linija ivota
37
3.4 R2: Uvod u profesionalnu orijentaciju i petofazni model PO
Ciljevi:
Metoda:
Sekvence:
Uesnici su svjesni znaaja profesionalne orijentacije i upoznati su

sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije.
Razumiju vanost poticanja mladih ljudi da prepoznaju vlastite
specifinosti pri izboru zanimanja/obrazovanja.
Prezentacija
Multiplikator radi prezentaciju pripremljenog materijala.

Upoznaje uesnike sa pojmom profesionalne
orijentacije, njenim znaajem, razvojem, srodnim
terminima (karijerno voenje, karijerna orijentacija...),
novim trendovima i pozitivnim praksama u PO.
Uesnicima predstavlja procesni, dinamini model
profesionalne orijentacije koji obuhvata pet faza:
1. faza- Samospoznaja
2. faza- Informacije o zanimanjima
3. faza- Putevi obrazovanja
4. faza- Realni susreti
5. faza- Donoenje odluke o izboru zanimanja
Kao pomo mogu posluiti ve izraene PowerPoint
prezentacije:
Profesionalna orijentacija
Novi trendovi profesionalne orijentacije i petofazni model
Nakon prezentacije predvidjeti vrijeme za eventualna pitanja
i razmjenu iskustava.
Osvrt na radionicu
Uesnici razumiju profesionalnu orijentaciju kao proces i upoznati su
sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije.
38
Trajanje:
90 minuta
Socijalna forma:
Moderacijski
materijal:
Rad u grupi
Materijal Uvod u profesionalnu orijentaciju
PowerPoint prezentacije:
Prilog 1 Profesionalna orijentacija
Prilog 2 Novi trendovi profesionalne orijentacije i petofazni model
Laptop, projektor, flipchart, flomasteri
Ciljevi:
Uesnici, kroz vlastite primjere, prepoznaju potrebne korake do

donoenja odluke kao i mogue pozitivne i negativne uticaje okoline
u tom procesu.
Upoznaju se sa ulogom nastavnika u procesu izbora zanimanja.
Svjesni su da je konana odluku o izboru zanimanja lina odgovornost
uenika.
Metoda:
Rad u grupi
Multiplikator pozove uesnike da na praznom listu papira
Sekvence:
napiu ime jedne njima bliske i vane osobe, a koja je, ili koja
e biti, pred izborom srednje kole ili zanimanja (djeca, unuci,
rodbina, prijatelji).
Zamoli svakog uesnika da proita ime (ukoliko eli) i da kae
ta bi sve trebalo da urade nastavnici kako bi navedenoj
osobi pomogli da lake izabere svoje budue zanimanje/
obrazovanje.
Diskusija po iznesenim prijedlozima i modelima
3.5 R3: Vezanje odluke za bitnu linost
Osvrt na radionicu
U procesu izbora zanimanja nastavnik treba da:
- prui individualno, partnersko i suzdrano praenje;
- bude na raspolaganju uenicima i spreman da prui podrku;
- pokazuje naklonjenost, interesovanje, razgovara sa
uenicima, potuje njihovo pravo na samoopredjeljenje;
- unapreuje saradnju sa roditeljima;
- zajedno sa uenicima razmilja o problemima i pokazuje im
gdje i kako mogu da nau odgovore na svoja pitanja;
- ne preuzima odgovornost za odluku o zanimanju, nego dobro
pripremljene uenike preputa njihovoj linoj odgovornosti.
Trajanje:
60 minuta
Socijalna forma:
Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Papir, flomasteri, olovke
39
3.6 R4: Samoprocjena

Ciljevi:
Uesnici prepoznaju vanost samoprocjene pri izboru zanimanja.

Razumiju da svaki ovjek ima dobrih strana i mana koje ine linost.
Metoda:
Nedovrene reenice
Multiplikator uesnicima dijeli prazne listove papira i daje

sljedeu uputu:
Va zadatak je da reenicu JA SAM......dopunite sa

deset linih osobina koje ete u listi navoditi jednu
ispod druge. Vrijeme predvieno za rad je pet minuta
Ukoliko ele, uesnici mogu naglas proitati svoje osobine.

Pitanja za diskusiju:
Sekvence:
- Da li je bilo teko u tako kratkom vremenu napisati

deset linih osobina?
- Da li esto razmiljate o svojim osobinama?
- Da li ste u listi naveli i neke osobine koje se ne
smatraju drutveno prihvaenim?
- Da li mislite da je samoprocjena vana pri izboru
zanimanja?
Osvrt na radionicu
Navodei vlastite osobine, uesnici rade introspekciju. Razmiljajui
o sebi i svojim osobinama, prepoznaju i njihov znaaj pri izboru
zanimanja. Takoer postaju svjesni da svaki pojedinac pored dobrih
osobina ima i one manje dobre koje su sastavni dio linosti, te da i o
tome treba voditi rauna prilikom izbora kole/zanimanja.
40
Trajanje:
30 minuta
Socijalna forma:
Moderacijski
materijal:
Rad u grupi
Prazni listovi, flomasteri, olovke
Ciljevi:
Metoda:
Uesnici su prepoznali vanost stvaranja i koritenja portfolija PO.

Spoznaju svoja interesovanja, sposobnosti, talente, sklonosti i
zahtjeve koji su vani za eljeno zanimanje.
Shvataju znaaj procjene od strane drugih i prepoznaju ta drugi
misle o njihovim sposobnostima, talentima i uspjehu u nastavi.
Portfolio
Portfolio
Multiplikator uesnicima objanjava pojam i znaaj portfolija
u PO:
Portfolio je fascikla za prikupljanje rezultata rada. Vodi
se za svakog uenika posebno u toku cijelog procesa
PO. Obuhvata rezultate rada u koli, van kole
kao i izbor najboljih radova uenika. Portfolio, kao
konaan proizvod, olakava ueniku donoenje odluke
vezane za dalje kolovanje i karijeru
Sekvence:
- Da li Vai uenici imaju portfolio?

- Ako imaju, od kog razreda se vodi i kako izgleda
njegov sadraj?
- Da li, s obzirom na znaaj portfolija u procesu
samospoznaje, uenici sami trebaju brinuti o njemu ili
je bolje da se portfolio ostavlja kod pedagoga /
nastavnika?
3.7 R5: Portfolio u profesionalnoj orijentaciji
Osvrt na radionicu
Portfolio, odnosno mapa uenika, vrlo je vaan materijal u
procesu profesionalne orijentacije jer sadri sve radove u kojima
je dokumentovan cijeli proces PO i tako prua sistemski uvid u sve
kvalifikacije pojedinca. Omoguava, dakle, pregled sposobnosti i
kvalifikacija uenika. Portfolio uenika pokazuje da je uenje proces,
pa su mogue i ispravke/promjene.
Predstavljanje seta upitnika Rad na linosti
Multiplikator uesnicima predstavlja set upitnika Rad na
linosti i daje kratka uputstva o njihovoj primjeni:
Upitnici u kojima se pored vlastite procjene trai da
procjenu napravi i druga bliska osoba, npr. prijatelj iz
razreda, mogu se raditi na nastavi, dok je ostale upitnike
mogue raditi i van kole. Upitnike pregledajte i ukoliko
elite i sami ih popunite
Popunjeni upitnici kao i svi drugi Obrasci za kopiranje, koji su
sastavni dio procesa PO, odlau su u portfolio uenika.
Trajanje:
40 minuta
Socijalna forma:
Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Set upitnika- Rad na linosti: Trenutno stanje u mom odluivanju o

zanimanju/ Za ta sam zainteresovan-a/ Moje predstave o zanimanju/
Znaaj roditelja kod odluke o izboru obrazovanja zanimanja/
Moje ponaanje/ Ustanovi svoje talente i sposobnosti/ Procjena
moje uspjenosti u odreenim predmetima/ Moja interesovanja i
sklonosti u slobodno vrijeme
41
3.8 R6: Mapa uma
Ciljevi:
Metoda:
Strukturiranje i vizualizacija centralne teme Mape uma

Uesnici prikupljaju, sjedinjuju, prepoznaju i selektuju vane
informacije na zadatu temu.
Mapa uma
Uesnike podijeliti u tri grupe ( 3-5 lanova) koritenjem
karata, kartica sa istim simbolima, istim bojama, bombonama
i sl.
Multiplikator daje uputu za izradu mape uma:
Na sredinu plakata ili bijelog papira bez linija, formata A4,
se unosi centralna tema kao kljuna rije. Centralna tema
moe da se naslika i kao crte.
Prvo razmislite ta vam pada na pamet na tu temu.
Potom iscrtajte glavne grane koje se nadovezuju na
centralnu temu, na poetku deblje, prema krajevima tanje.
Svaka od glavnih grana ima sopstvenu boju.
Na tim glavnim granama ispisuju se pojmovi koji imaju
vezu sa centralnim pojmom. Tako nastaju kljune rijei
- kategorije. Iz glavnih grana nastaju nove grane koje su
takoer prema krajevima sve tanje i crtaju se istom bojom.
Ukoliko grupa ima potekoa u izdvajanju kljunih rijei
onda im multiplikator moe pomoi (vidjeti primjer Obrazac
za kopiranje 1).
Sekvence:
Svaka od grupa izvlai jednu od ponuenih kartica sa razliitim
centralnim temama (npr. profesionalna orijentacija, razliita

zanimanja, srednje kole i sl.).
Uesnici u grupama izrauju mape uma na odabranu
centralnu temu.
Nakon izrade svaka grupa prezentuje svoju mapu uma i radi
se izloba plakata.
- Da li ste dobili nove informacije o centralnoj temi?
- Da li ste imali problema u pronalaenju kljunih rijei?
- Da li ste na ovaj nain stekli cjelovitu sliku o centralnoj
temi?
42
Trajanje:
Osvrt na radionicu
Mapa uma kao metoda u nastavi daje mogunost uenicima za vrlo
kreativan, istraivaki i konstruktivan rad. Prikupljanje informacija o
zanimanju/koli i strukturiranje po odreenim kljunim segmentima,
olakava njihovo usvajanje, razumijevanje i razvija sposobnost
prepoznavanja vanih informacija.
60 minuta
Socijalna forma:
Rad u grupama
Moderacijski
materijal:
Obrazac za kopiranje 1, flipchart, flomasteri
Ciljevi:
Uesnici svoja interesovanja i sposobnosti mogu povezati sa svojim

predstavama o zanimanju.
Odgovorno postupaju sa linim podacima drugih i u stanju su ih
prepoznati na odgovarajui nain.
Metoda:
Moja interesovanja i sposobnosti
Svaki uesnik izvlai jednu od ceduljica s brojem od 1 do 15,

zavisno koliko uesnika ima u grupi.
Uesnici se potom zamole da putem crtea (format A4)
predstave svoja posebna interesovanja, elje za dodatnim

kolovanjem ili predstave o zanimanju. Crtei se obiljeavaju
iskljuivo brojem kojeg su izvukli ne navodei ime autora.
Gotovi crtei se izlau na tabli.
Multiplikator potom daje sljedei zadatak:
Pokuajte prepoznati autore crtea. Na listu papira, svako

za sebe, neka pored broja crtea upie i ime crtaa kojeg
je prepoznao. Uesnici, iji su crtei ispravno odgonetnuti,
dobijaju svoj crte nazad. O ostalim crteima se razgovara u
grupi, odgonetaju se i dodjeljuju pravim autorima.
Sekvence:
3.9 R7: Pogodi ko sam !
Uesnici se potom dijele u parove koji zajedno razgovaraju o

crteima, pri emu se mogu postavljati nejasna pitanja.
Na kraju svaki od uesnika pomou crtea i dobijenih
Trajanje:
pojanjenja predstavlja svog para.

Pitanja za refleksiju :
- Da li Vam je odmah palo na pamet ta ete crtati (kako
ete se predstaviti)?
- Da li je bilo teko prepoznati autore crtea?
- Kako ste se osjeali kada je neko od uesnika uspio
prepoznati va crte?
- Kako su se osjeali uesnici iji crtei nisu prepoznati?
- U kojoj mjeri ste na crteima prikazali svoja interesovanja,
sposobnosti, zanimanja?
- Da li ste kroz razgovor saznali neto novo o svom paru?
- Da li Vas je va par predstavio tako da ste se mogli
prepoznati u njegovom opisu ?
- iji izbori ili elje su vas iznenadili?
60 minuta
Socijalna forma:
Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Listovi papira, flomasteri, olovke
43
3.10 R8: Drugi o meni
Ciljevi:
Uesnici su svjesni da ih druge osobe mogu procijeniti drugaije

nego oni sami sebe.
Uporeuju vlastito miljenje sa miljenjem drugih.
Spoznali su vanost i znaaj viestruke procjene.
Metoda:
Multiplikator svakom uesniku daje prazan list papira i po

jedan flomaster uz sljedeu uputu:
Svaki uesnik na listu papira treba da nacrta cvijet sa

to veim laticama. Cvijet treba imati onoliko latica
koliko je i uesnika. U centar cvijeta uesnik upisuju
svoje ime. Kada nacrta cvijet i upie svoje ime, list
predaje osobi do sebe. Ta osoba u jednu laticu upisuje
jednu osobinu za koju smatra da najbolje opisuje osobu
ije ime se nalazi u centru cvijeta. Nakon toga cvijet se
prosljeuje dalje u krug, dok ponovo ne doe do osobe
ije se ime nalazi u centru kruga.
Sekvence:
Ukoliko ele, uesnici naglas itaju sadraj svoga cvijeta.

- Da li kod sebe prepoznajete osobine navedene u

laticama vaeg cvijeta?
- Da li su Vas neke navedene osobine iznenadile?
- Da li ste otkrili neto novo o tome kako vas drugi ljudi
vide?
- Da li smatrate da je tua slika o vama realna?
44
Trajanje:
Osvrt na radionicu
U procesu samospoznaje miljenje drugih ljudi iz naeg okruenja
ne smijemo zanemariti. Vano je uporediti sopstvenu sliku sa tuom
predstavom. U tom procesu, zapravo izotravamo sliku o sebi i
opaenje sebe, razvijamo suosjeajnost i postupno poveavamo
samopouzdanje.
40 minuta
Socijalna forma:
Rad u grupi
Moderacjski
materijal:
Papir A4 formata, flomasteri, olovke
Ciljevi:
Uesnici su prepoznali znaaj planiranja budunosti.

Sposobni su sagledati posljedice vlastitih oekivanja.
Razumiju vanost potrebe za planiranjem i postupnom realizacijom
planova vezanih za budue zanimanje.
Metoda:
Prikupljanje kljunih rijei

Izrada plakata
Multiplikator uesnicima podijeli upitnik Moj ivot za 15

godina (Obrazac za kopiranje 2).
Uesnici odgovoraju na pitanja, a nakon toga svaki uesnik
Sekvence:
formulie svoj ivotni moto, koji je u skladu sa njihovim

oekivanjima.
Na osnovu datih odgovora uesnici osmiljavaju kola u
kojem e biti predstavljen njihov ivot za 15 godina.
Svaki uesnik prezentira svoj kola.
- Da li esto razmiljate o svojoj budunosti?
- Da li na svoju budunost gledate optimistino ili sa
strahom?
- Da li je mogue da ova slika za 15 godina postane
stvarnost?
- Da li vidite neke prepreke na tom putu?
3.11 R9: Ja u budunosti
Osvrt na radionicu
Svaki pojedinac treba biti svjestan onoga to oekuje od ivota i
razlike izmeu realnih i neralnih predstava. Nije dovoljno formulisati
oekivanja, treba prepoznati posljedice tih oekivanja na izbor
kolovanja/zanimanja, te rad kao kartu za budunost.
Trajanje:
60 minuta
Socijalna forma:
Rad u grupi
Moderacjski
materijal:
Upitnik Moj ivot za 15 godina (Obrazac za kopiranje 2).

Papiri, flomasteri, novine-asopisi, plakati, makaze lijepilo
45
3.12 R10 : Dvostruki krug/Moj izbor
Ciljevi:
Uesnici su upoznati sa metodom dvostukog kruga.

Uesnici vre refleksiju sopstvenog procesa izbora zanimanja,
odnosno kolovanja.
Metoda:
Dvostruki krug
Multiplikator zamoli uesnike da sjednu jedni naspram
drugih, tako da formiraju dva kruga, spoljni i unutranji.
Potom zadaje temu za razgovor, npr.
Sekvence:
Kako sam izabrao/la svoje zanimanje.

Uesnici iz unutranjeg kruga prvi svome paru priaju
priu o datoj temi. Njihovi sagovornici sluaju i mogu
postavljati pitanja.
Nakon toga, uesnici iz unutranjeg kruga se pomjeraju za
dvije stolice u pravcu kazaljke na satu i tako nastaju novi
parovi za razgovor.
Sada uesnici iz spoljnjeg kruga priaju svome paru priu o
datoj temi.
Nakon toga, uesnici iz unutranjeg kruga se ponovo
pomjeraju za dvije stolice dalje, itd. u krug.
Kada su svi uesnici imali priliku da govore i da sluaju i da sa
svakim uesnikom budu u paru, krug se zatvara.
Osvrt na radionicu
Uesnici proiruju svoja znanja o metodski organiziranoj nastavi,
upoznajui se sa metodom Dvostrukog kruga.
Kroz zadatu temu prisjeaju se vlastitog procesa izbora zanimanja,
odnosno kolovanja.
46
Trajanje:
45 minuta
Socijalna forma:
Rad u grupi
Ciljevi:
Metoda:
Sekvence:
Trajanje:
Socijalna forma:
Moderacijski
materijal:
Uesnici provjeravaju i uviaju svoje sposobnosti, sklonosti,

interesovanja.
Otkrivaju u kojim oblastima rada lee njihove sposobnosti.
Rad po stanicama
Multiplikator priprema prostoriju sa dovoljnim brojem
stolova na koje moe smjestiti 11 stanica rasporeenih po
cijeloj prostoriji kako bi uesnici mogli nesmetano raditi
zadatke na svakoj pojedinoj stanici.
Multiplikator daje uputstvo za prolazak svake od stanica
i naglaava da se precizan opis zadatka za svaku stanicu
nalazi u Obrascu za kopiranje 3 (Obrazac za praenje Puta
sposobnosti).
Svaki uesnik samostalno prolazi svih 11 stanica.
Za neke zadatke je potreban rad u paru gdje uesnici sami
biraju partnera.
Uesnici odmah po prolasku stanice rezultat upisuju u
Obrazac za kopiranje 3.
Svi rezultati evidentirani u Obrascu za kopiranje 3 uporeuju
se sa rezultatima iz Obrasca za kopiranje 4 Tablica: Zahtjevi i
strune oblasti u kojem su navedeni
zahtjevi - sposobnosti vani za zanimanja klasificirana
u strune oblasti (vidi Pregled klasifikacija zanimanja u
11 oblasti).
Osvrt na radionicu
Uesnici su upoznati sa Radom po stanicama kao metodom rada
u nastavi. Na ovaj nain uesnici stiu uvid i provjeravaju svoje
sposobnosti, sklonosti, interesovanja.
120 minuta
Rad u grupi
1.
stanica - ulo sluha kasetofon
2.
stanica ulo mirisa pet numerisanih boica sa razliitim
mirisima
3.
stanica ulo okusa etiri razliite vrste okolade
4.
stanica ulo dodira neprovidna vreica sa deset razliitih
sitnih predmeta
5.
stanica spretnost ake i prstiju
5a: ria i grah
5b: list sa krugom
6.
stanica snaga lopta medicinka
7.
stanica sposobnost pamenja
7a: crtanje linije po pamenju
7b: cedulja sa biljekama
8.
stanica koncentracija
8a: poreenje parova slova i brojki
8b: figure u ogledalu
9.
stanica preciznost savijanje papira po shemi
10. stanica osjeaj za formu i prostor tijelo i njegov presjek
11. stanica prevac okretanja slike sa zupanicima
Obrazac za kopiranje 3 - Praenje Puta sposobnosti
Obrazac za kopiranje 4 Tablica: Zahtjevi i strune oblasti,
Pregled klasifikacija zanimanja u 11 oblasti
3.13 R11: Put sposobnosti
47
48
3.14 Moderacijski materijali za I fazu PO

Prilog 1
Profesionalna orijentacija
Novi trendovi profesionalne orijentacije i petofazni model
Prilog 2
49
50
Razmisli dokle si doao/la u procesu odluivanja!

Ako ve ima eljeno zanimanje, jednostavno ga provjeri!
Ako nema, vidi dokle si doao/la u svojoj odluci!
Uz svaku reenicu oznai samo jedan od tri ponuena odgovora zavisno od toga
koliko se navedena tvrdnja odnosi na tebe.
Oznai odgovor, odnosno upii X u kolonu u kojoj se nalazi tvoj odgovor.
Imaj na umu da ovdje ne postoje tani i netani odgovori J

Skala za procjenu:

1 uope se ne slaem

2 - donekle se slaem

3 u potpunosti se slaem
1
Uope se
ne slaem
2
Donekle
se slaem
3
U potpunosti
se slaem
Trenutno stanje u mom odluivanju o zanimanju
Ve imam konkretno eljeno zanimanje.

Jo uvijek nemam konkretno eljeno
zanimanje, ali imam vie ideja o tome
ta bih mogao/la da radim.
Moj uspjeh u koli moe imati uticaja na
moj uspjeh u ivotu.
Postoji samo jedan ispravan nain da se
donese odluka o buduem zanimanju.
Donoenje odluke o izboru zanimanja
ne ovisi o predmetima koje uim u
osnovnoj koli.
Hobi i slobodne aktivnosti su povezani
sa izborom zanimanja.
Moje line osobine nemaju veze sa
izborom zanimanja.
Moja porodica utie na izbor mog
eljenog zanimanja.
Svi uimo na isti nain pa, ako imam
problem da neto nauim, to znai da
se ne trudim dovoljno.
ta god odaberem za svoje zanimanje,
to u raditi itav ivot.
Radne navike se razvijaju kad se
zaposli.
51
52
Za ta sam zainteresovan/a
Interesi podrazumijevaju trajnije zanimanje pojedinca za odreene aktivnosti.
Ljudi imaju razliite interese zanimanja za tehniku, prirodne i drutvene nauke,
knjievnost, likovnu umjetnost, muziku, sport, ekonomiju, poslovne aktivnosti.
U tablici su navedena neka od interesovanja.
Razmisli i odgovori koliko se pomenuta interesovanja odnose na tebe.
Oznai odgovor, odnosno, upii X u kolonu u kojoj se nalazi tvoj odgovor.
Molimo te da bude iskren/a jer ovdje nema ispravnih ili pogrenih odgovora J

Skala za procjenu:

1 Uope me ne zanima

2 - Donekle me zanima

3 Jako me zanima
da budem meu ljudima

da se bavim djecom
da pomaem bolesnim i starim ljudima
da se angaujem oko drugih
da se bavim sam sobom
rad sa ivotinjama
da boravim u prirodi
da budem u pokretu
moda
da se fiziki napreem
tehnika
muzika, da sviram neki instrument
hemija
jezici
daleke zemlje
kuhanje
da sam sebi raspodjeljujem posao
organizacija
elektronika
slikanje, crtanje, dizajniranje
rad u bati, uzgoj biljaka
da se bavim miljenjima drugih ljudi
pravo
sve u zdravstvu
da neto planiram , konstruiem
reklame
1
Uope me
ne zanima
2
Donekle
me zanima
3
Jako me
zanima
Moje predstave o zanimanju

Kad pomislim na svoje eljeno zanimanje
zamiljam da...
elim da radim sa ljudima.

Zamiljam posao koji ima veze sa savjetovanjem i usluivanjem.
elim da se naem ljudima, da im pomaem, da se staram o njima i njegujem
ih.
elim da radim sa djecom.
elim da radim u kancelariji.
elim da radim sa ivotinjama, da ih njegujem.
elim da radim sa biljkama.
elim da radim u prirodi / sa prirodom.
elim da se bavim nekim zanatom.
elim da zanatski obraujem i preraujem materijale.
Volio bih da radim sa metalom.
Volio bih da radim sa drvetom.
Volio bih da radim sa tekstilom.
Volio bih da radim sa plastikom.
Volio bih da radim sa glinom, staklom ili keramikom.
elim da radim sa grubim alatom (eki, testera ...).
Vie bih volio da radim sa preciznim alatom (kao optiar, zlatar).
elio bih da radim sa/na mainama.
elim da sklapam, montiram ili instaliram dijelove.
elim i sam neto da koncipiram, isplaniram.
elim da radim na kompjuteru.
elim da radim na mainama kojima se kompjuterski upravlja.
Zanima me obrada podataka.
Zanima me hemija, volio bih da istraujem i ispitujem.
Volio bih da radim na graevini.
elim da dizajniram, da budem kreativan, da budem u stanju da
implementiram svoje ideje.
elim da organizujem.
Razmisli koja od tvojih interesovanja bi te mogla uputiti,odnosno usmjeriti ka

izboru zanimanja!
Koja od interesovanja eli na neki nain primijeniti ili ostvariti u svome pozivu
jednog dana?
Razmisli i zaokrui one stavke koje se najvie odnose na tebe!
53
Znaaj roditelja kod odluke

o izboru obrazovanja/zanimanja
Razmisli koji iskazi se odnose na tebe, a koji ne!
U praznoj koloni oznai samo one reenice koje se odnose na tebe.
Moji roditelji ...
... se isuvie mijeaju u moju odluku.

... se uope ne interesuju koje obrazovanje/zanimanje elim da
izaberem.
... me podravaju u tome da donesem odluku o odgovarajuoj
oblasti rada, ali ne donose odluke umjesto mene.
... pokuavaju da me ubijede da se odluim za neto to me
uope ne zanima.
... preputaju meni konanu odluku o izboru obrazovanja/
zanimanja.
... mi daju dobre savjete kako da izaberem odgovarajue
obrazovanje/ zanimanje zbog ega sam sretan.
... bi trebali da gledaju svoja posla ,a ne da mi stalno daju
savjete.
Kako bi se roditelji trebali ponaati kada je u pitanju izbor zanimanja njihove
djece?

ta ti konkretno eli od svojih roditelja kad je u pitanju izbor obrazovanja/
zanimanja?

54
Svako zanimanje zahtijeva svoj sklop osobina linosti koji se moe razlikovati od
osobina koje su potrebne u nekom drugom zanimanju. Stoga je za pravilan izbor
zanimanja, vrlo vano suoiti se i pravilno procijeniti svoje sposobnosti i stav
prema radu.
Pokuaj procijeniti kako se ponaa u odreenim situacijama: kod kue, u
koli, u slobodno vrijeme, sa prijateljima.
Prvu procjenu neka napravi tvoj kolega/ica iz razreda i odgovore upie u kolonu
Ti me procjenjuje. Nakon toga sam napravi procjenu svoga ponaanja/
sposobnosti. Odgovore upii u kolonu Ja se procjenjujem.
Odgovor, odnosno odgovarajue slovo, koje se nalazi ispred tvrdnji iz skale
za procjenu (A B ili C), upii u kolonu za odgovore.

Skala za procjenu:

A: malo prisutna

B: srednje izraena

C: prisutna u dovoljnoj mjeri
Ja se
procjenjujem
Moje ponaanje
Ti me
procjenjuje
Ponaanja
Izdrljivost (Mogu da rjeavam jedan
zadatak sve dok ne postignem eljeni
rezultat.)
Smisao za red (uredno radno mjesto, bez
zaboravljanja...)
Preciznost (paljivo raditi, biti taan)
Pouzdanost (biti taan, svijest o
obavezama, odrati obeanje)
Spremnost da pomognem
Nastup (siguran, samouvjeren nastup,
dobre forme ophoenja)
Sposobnost timskog rada (Volim da
saraujem sa drugima.)
Sposobnost uspostavljanja kontakta
Samopouzdanje (Znam ta umijem i
elim.)

55
Ustanovi svoje talente i sposobnosti!

U svakom zanimanju potrebni su odreeni talenti i sposobnosti. to je vei sklad
izmeu naih sklonosti i potreba odreenog zanimanja, vea je i vjerovatnoa
linog uspjeha i radnog zadovoljstva u eljenom zanimanju.
Stoga, razmisli i procijeni svoje talente i sposobnosti. Prvu procjenu neka napravi
tvoj kolega/ica iz razreda.
Rezultate procjene ( broj 1 2 ili 3) upii u kolonu Ti me procjenjuje.
Nakon toga sam napravi procjenu svojih talenata/sposobnosti i odgovore upii u
kolonu Ja se procjenjujem.
Ja se
procjenjujem
Kritiki procijeni svoju:

spretnost:
kod pravljenja manjih
predmeta, kod
popravljanja predmeta
...
graa tijela, zdravlje:
na sportu sam,
pjeaim ...
koncentraciju:
kod stvari koje me
malo zanimaju, ja sam
...
pamenje (rijei,
brojke):
pamtim nauene
tekstove, rijei i brojke
...
matu:
kod pisanja sastava,
izrade crtea i
rjeavanja praktinih
problema imam ...
jeziki talenat:
tekstove, rijei,
reenice ...uim i
shvatam u nastavi
jezika
56
Ti me
procjenjuje
nespretan
osrednji
spretan
brzo se umaram
uglavnom
otporan
ilav, izdrljiv
rastrojen,
bez panje
prilino paljiv
veoma
koncentrisan
skoro i da ne
pamtim
relativno dugo
odlino
nikakve ili malo

ideja
ponekad dobre
ideje
uglavnom
dobre ideje
sa dosta muke
dobro
veoma brzo i
odlino
crtanje i dizajniranje:
za slobodno crtanje i
dizajniranje...
geometrijsko crtanje:
kod geometrijskog
crtanja radim ...
talenat za tehnike
probleme:
kontekst i
funkcionisanje aparata
i tehnikih ureaja,
koritenje alata
shvatam ...
smisao za forme:
kod crtanja,
oblikovanja, pravljenja
manjih predmeta i kod
runih radova stvari mi
uspjevaju ....
sa mukom i
neprecizno
sam manje
nadaren
pojmovno
razmiljanje:
teoretska pitanja i
logike kontekste
razumijem ...
senzorne sposobnosti:
vid, sluh, dodir
osrednje
uglavnom
veoma nad.
veoma
precizno i
uredno
neuredno
osrednje
samo uz puno
muke
osrednje
veoma brzo i
precizno
rijetko
upotrebljive su
dobro i lijepo
osrednje
lako i bez
problema
sposobnost prostornih
predstava:
mogu da zamislim kako
uglavnom teko
planovi, skice i crtei u
stvarnosti izgledaju ...
podjela, planiranje:
kod slobodnih
aktivnosti, zadataka i
ostalih radova svoje
vrijeme umijem da
podijelim ...
veoma brzo i
esto prilino lako sigurno
teko
prilino
muno
ne ba dobre
prilino dobro
matematiki talenat:
raunske zadatke,
zadatke iz matematike
i fizike i sve to ima
veze sa brojkama
rjeavam...
smisleno i
odlino
zadovoljavajue
veoma lako
zadovoljavajue
veoma dobre
57
Procjena moje uspjenosti

u odreenim predmetima
Razmisli na koji nain si uio pojedine predmete. Svoja iskustva ocijeni od 1 do 4.
Broj koji odgovara tvojoj procjeni upii kod svake tvrdnje u kolonu Moja
procjena
Nakon toga, jedan od roditelja takoe treba dati svoje miljenje o tome i svoj
odgovor, odnosno odgovarajui broj, upisati u kolonu Procjena roditelja
Skala za procjenu:
1: Uim sa mukom...
2: Uim osrednje...
3: Uim lako...
4: Jako me zanima...
Nastavni predmet
bosan. hrvat. srps. jezik
matematika
engleski i/ili _________jezik
biologija
fizika
hemija
geografija
historija
muzika kultura
tjelesni i zdr. odgoj
likovna kultura
tehniki odgoj
informatika
kultura ivljenja
vjeronauka
gra. obraz./demokratija i ljudska prava
ta me jo zanima:
58
Moja
procjena
ta jo zanima moje dijete:
Procjena
roditelja
Moja interesovanja i sklonosti u slobodno vrijeme

Izraz interesovanje zanimanje podsjea na to da bi se ovjek trebao baviti
upravo onim to ga zanima.
Ovaj radni list podijeljen je na dvije polovine: strana A i strana B.
Polovina A pomoi e ti da ustanovi ta sve voli da radi u slobodno vrijeme.
Polovina B ti pomae da sazna ta e pritom doivjeti, osjetiti.
I jedno i drugo za tvoju odluku o strunoj oblasti ili o zanimanju moe da bude
od velikog znaaja.
A ta volim da radim u slobodno vreme?
B ta pritom doivljavam?
Zato volim to da radim?
Podvuci svoje aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i Pitaj se zato ti svi poslovi podvueni u koloni A
one stvari i strune oblasti kojima se rado bavi.
predstavljaju zadovoljstvo. Podvuci odgovaraue
Moda ima jo oblasti interesovanja. Dopii ih!
podsticaje. Ukoliko eli obrazloi svoje naklonosti.
1.
Runo pravljenje manjih predmeta
ta: pokloni, tehnike sprave (avioni, brodovi, radio,

elektrini ureaji) nakit, dijelovi nametaja, komadi
odjee
___________________________________________
ime: od drveta, metala, papira, kartona, lima, slame,
tekstila, vune, hemikalija, ljepila, gline, boja, alata,
aparata, maina
___________________________________________
2.
Pomaganje u domainstvu
paziti na djecu, kuhati, postavljati sto, spremati, istiti,

prati sudove, brisati ih, iti, peglati, njegovati i starati
se, rukovati ureajima i aparatima, upravljati novcem
___________________________________________
3.
Dranje ivotinja i rad sa biljkama
pse, make, kunie, morske svinje, hrka, morske

ribe, ptice, mieve, kornjae ili ________________
__________________drati
ili volim da se bavim biljkama u saksijama, bunjem,
povrem ili __________________________________
Tvoja interesovanja i izabrane oblasti u koli mogu na bitan nain da te

upute na pravilan izbor zanimanja!
Jer volim ...

da radim rukama, da popravljam, proizvodim, sklapam
neto, ostvarujem svoje ideje, lijepo oblikujem, neto
ukraavam, uljepavam, radim precizno i tano, druge
obradujem, pravim pokuse, istraujem, uim novo,
sam sam u sobi, u radionici sam.
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
Jer volim ...
da kupujem, obavljam poslove, da idem u
prodavnice, da budem meu ljudima, da se
vozam, pomaem, njegujem, drugima priinjavam
zadovoljstvo,ukraavam, ureujem, spremam,
organizujem, dijelim, kod kue sam
_________________________________________
____
Jer volim ...
da radim sa ivotinjama, njegujem ih, staram se
o njima perem ih, istim, uzgajam, posmatram,
istraujem njihov nain ivota, jer sam sam, napolju
sam, radim sa ivim biima, uim novo, fiziki radim
_________________________________________
____
59
4.
Sakupljanje
Jer volim ...
potanskih marki, razglednica, omota ploa,

fotografija, mapa, umjetnike reprodukcije, knjige,
crtee, kovanice, plakete, minerale, okamenjene biljke
i ivotinje, leptire
___________________________________________
da poredim, procjenjujem, istraujem, pokazujem,

ukraavam, dekoriem, posjedujem vrijedne stvari,
prodajem, mijenjam, prepariram, sam radim, uim
novo, vidim lijepe boje i oblike
_________________________________________
____
5.
Jer volim ...
Sport
plivanje, ronjenje, surfanje, jedrenje, pjeaenje,

vonja bicikla, laka atletika, trke orijentacije,
kampovanje, jahanje, planinarenje, letenje, umjetnika
gimnastika, tenis, stoni tenis, golf, mini-golf, skijanje,
klizanje, voenje skutera, boks, streljatvo, dudo,
fudbal, rukomet
___________________________________________
da budem napolju, doivim prirodu, budem u pokretu,

doivim novo, putujem, fiziki radim, rizikujem,
preuzimam odgovornost, doivljavam avanturu,
ispitujem svoju hrabrost, da budem sam, da se
takmiim, pobjeujem, vodim, organizujem, njegujem
prijateljstvo, volim da budem sa drugima
_________________________________________
____
A ta volim da radim u slobodno

vrijeme?
6. Da itam i budem informisan
Jer volim...
ta: novine, asopise, knjige

______________________________________
da razmiljam, uim novo, irim znanja, budem

informisan, da se zabavim, da imam predstavu
o tome ta se dogaa, da imam intelektualnu
okupaciju, da budem sam, da imam promjene
______________________________________
______________________________________
______________________________________
sluam radio, gledam televiziju, video

ta me posebno zanima?
-politika, rat, nesree, automobili, eljeznica,
saobraaj, ekonomija, prestupi, senzacionalni
dogaaji, putovanja, avanture, ljubavne prie,
geografija, historija, sport, medicina, prirodne
nauke, tehnika, umjetnost, muzika, religija,
moda, zabava, reklama
______________________________________
Pisanje: pisama, pjesama, pria
______________________________
7. Oblikovanje
ta pritom doivljavam?
Zato volim to da radim?
Jer volim...
da prikazujem neto, osmiljam, oblikujem,

formiram, kreiram, neto tano imitiram,
prikazujem ideje ili osjeanja, ostvarujem
ideje, budem u pokretu, budem sam, neto
saoptavam.
ime: rad sa bojama, papirom, glinom, olovkom, _____________________________________
aparatima, notama
_____________________________________
______________________________________
_____________________________________
___
ta: crtanje, slikanje, modeliranje,
fotografisanje, snimanje, smiljanje pria,
sviranje, pjevanje, pozorine igre, ples
_____________________________________
60
Grupe mladih, udruenja, omladinski

centri
Koje?
______________________________________
Pritom obavljam sljedee poslove ili funkcije:
______________________________________
staranje o djeci
9.
Igre kod kue
karte, kockice, kompjuter

______________________________________
______________________________________
10. Ostali poslovi
Npr: raznoenje novina, kurirski poslovi ili
_____________________________________
_____________________________________
Jer volim...
da se zabaljam, da se usavravam, da upoznajem
nove drugare, da budem sa drugima, da
diskutujem, organizujem, pomaem drugima,
vodim, predvodim
______________________________________
______________________________________
_______
Jer volim...
da se zabavim, da budem sa drugima, da
pobjeujem
______________________________________
______________________________________
_______
Jer volim...
da zaradim novac, da budem u pokretu, da se
upoznam sa strunim poslovima
______________________________________
_______
8.
Razmisli koji od poslova koje si podvukao jednog dana eli da obavlja i u okviru
svog zanimanja!
61
Uslov: matura, prijemni ispit

za fakultet ili diplomirana
medicinska sestra
3 godine VSS (kvalifikacija
Bachelor), potom mogunost
za master
radno mjesto
bolnica
ambulantne kune
us.ge us. njege i njege
njega starih lica
rehabilitacija
ljekarske ordinacije
samostalno
ambulante
kolovanje
srodna zanimanja
FIZIOTERAPEUTKINJA
zahtjevi
karakterno
poslovi
elja za kontaktima
sposobnost komunikacije
psihika izdrljivost
saoseajnost
urednost
pouzdanost
spremnost da pomogne
strpljenje
preciznost
brzina reakcije
teoretsko znanje
sposobnost uenja
dobra memorija
interesovanje za pitanja iz
medicine i prir.nauka
ustrajnost
izdrljivost
ulo dodira
spretnost prstiju
snaga
62
ergo-terapija
logoped
maser
nastavnik fizikog
intelektualno
fiziki
manuelna terapija (tehnike

kao npr. mobilizacija
zglobova)
terapija kretanja
motivisanje pacijenata,
podsticaj na sopstvenu
aktivnost i izdrljivost
koncepcija odnosnog plana
tretmana na osnovu ljekarskog
naloga
izrada planova vebi
upuivanje pacijenata u
samostalno sprovoenje
aktivne terapije, korekcija
pogrenih poloaja i pogreno
uvjebanih pokreta, uputstva
za bliske osobe
elektroterapija
Moj ivot za 15 godina

Pomou sljedeih kljunih rijei formulii tekst :
Kako izgledam: ...................
..................................................................................................................................................
Gdje ivim: ..............
..................................................................................................................................................
Moja porodica: ...........
..................................................................................................................................................
Moj stan: ..............

..................................................................................................................................................
Moje radno mesto:.....................
..................................................................................................................................................
Svakog dana radim od do ................................................
Kako osmiljavam svoje radno vrijeme: .................
..................................................................................................................................................
Vikendom: .............................................................................................................................
..................................................................................................................................................
U slobodno vrijeme:..................
..................................................................................................................................................
Moje usavravanje: ............
..................................................................................................................................................
Moji planovi za budunost:.........
..................................................................................................................................................
63
Praenje Puta sposobnosti

1. SLUH
Molim vas da ukljuite kasetofon! Koji su to zvukovi? Zapiite ih!
1 ..... ...................................
2......................................
3........................................
4........................................
5........................................
Uporedite sa kontrolnim listom!

Da li vam padaju na pamet dva zanimanja u
kojima je sluh veoma vaan?
Razgovarajte sa svojim parom o tome!
2. ULO MIRISA
1 ..... ...................................
2......................................
Da li imate dobar nos?
3........................................
Sada ete imati priliku da i sami to utvrdite!
4........................................
Zapiite nazive mirisa!
5........................................
Lista za izbor
jela
naranda
Listovi karanfila
rua
mandarina
ljubiica
Limun
menta

3. ULO OKUSA
Testirajte svoje ulo okusa!
Probajte po kockicu okolade i zapiite vrstu!
Prijatno!
1........................... 2...........................
Lista za izbor:
3................................. 4.................................
mlijena okolada pralina sa rumom

64
crna okolada
okolada sa
ljenjacima
moka
4. ULO DODIRA
Uzmite neprovidnu vreicu i zatvorite oi!
U vreici se nalazi deset predmeta koje treba da odgonetnete dodirom.
Kada prepoznate neki predmet, stavite ga iza sebe i zapiite ga na cedulju.
Molim vas, uradite to sa svih deset predmeta!
Na kraju prekontroliite.
Da li vam padaju na pamet dva zanimanja u kojima je ulo dodira veoma vano?
Razgovarajte sa svojim parom o tome!
5. SPRETNOST AKE I PRSTIJU
Sigurno znate neke uenike iz odjeljenja za koje moete rei da spretno obavljaju
poslove rukama i prstima. Kod odreenih zanimanja ova spretnost se posebno
zahtijeva. Urar mora da izvodi precizne pokrete prstima da bi popravio runi sat.
Kod malih ureaja precizni mehaniar mora da pokae izuzetnu spretnost prstiju,
kako bi zamijenio malene rezervne dijelove. Ova i druga zanimanja zahtijevaju
sposobnost izvoenja malih i preciznih pokreta rukom ili prstima. Takve pokrete
prstima ili akom sad moete da izvedete kako biste i sami ispitali spretnost svojih
aka i prstiju.
okolada sa
jagodama
nugat
5a: Ria-grah: prospite sadraj plastine ae od jogurta na sto!

Imate minut i po vremena da razdvojite riu od graha!
5b: Molim vas, uzmite list sa krugom!
Zadatak: Pokuajte da idete pokazanim putem pomou naotrene obine olovke.
Pazite da ne dirate granine linije. Treba da radite to bre, ali ipak precizno.
Pravila:

Ne trebate pritiskivati olovkom papir. Strelice vam pokazuju pravac.

Dakle,
povucite krugove jednom u lijevu i jednom u desnu stranu. Ako
olovkom na poetku ne pritisnete papir isuvie vrsto, do cilja e
ostati donekle otra (umjesto obine, moe koristiti i hemijsku
olovku).
6. SNAGA
Pokuajte trideset sekundi drati loptu medicinku sa ispruenim rukama, a da
vam
65
pri tome lea ostanu uspravno oslonjena na zid. Koljena moraju biti ispruena.
Ako ste uspjeli ESTITAMO!
Ispiite deset zanimanja kod kojih je fizika izdrljivost vana!
..................................................................................................................................................
..................................................................................................................................................
7. SPOSOBNOST PAMENJA NACRTATI LINIJE NA OSNOVU ZAPAMENOG
7a: Osoba koja radi sa vama u paru pokazat e vam u trajanju od 30 sekundi neku
figuru. Pokuajte je zapamtiti i nakon 30 sekundi nacrtati na osnovu zapamenog!
To uradite sa tri figure. Nakon toga se parovi mijenjaju. Kontrola! I, kako je bilo?
SPOSOBNOST PAMENJA CEDULJA SA BIlJEKAMA
7b: Molim vas, uzmite cedulju sa biljekama!
Imate 2 minute vremena da zapamtite ta na njoj pie.
Sada zapiite ta ste zapamtili!
Uporedite sa kontrolnom ceduljom!
8. KONCENTRACIJA - POREENJE PAROVA SLOVA I BROJKI
8a: Zamolit u vas da uzmete list Parovi slova i brojki i prekriite one
parove koji nisu identini.

Radite to bre!
Rjeenje: identini su 1,4,7,8,10
KONCENTRACIJA - FIGURE U OGLEDALU
8b: Uzmite list Figure u ogledalu i nacrtajte figure kao u ogledalu (vidi primjer
1). Zadate take treba da poslue kao pomo. Vrijeme za rad: 5 minuta
9. TANOST / PRECIZNOST
Da li ste precizni?
Onda vam zadatak savijanja nee predstavljati problem!Uzmite list i savijte ga!
Linije sa ....... se savijaju ka spolja. Linije sa ------ se savijaju ka naprijed.
Nakon pet minuta, molim vas, prekinite!
Djelo ne mora da bude dovreno, vana je preciznost!
10. OSJEAJ ZA FORMU I PROSTOR
66
Uzmite list Tijelo i odredite koje tijelo spada u presjeke / horizontalne projekcije
u koloni 1.
Rjeenje: B,D,B,D,D,B
Uzmite list Pravac okretanja i odredite u kom se pravcu kree svaki zadnji toak.
Rjeenje: lijevo, lijevo, lijevo, lijevo
11. FIZIKO I TEHNIKO RAZUMIJEVANJE PRAVAC OKRETANJA
67
68
List sa krugom
69
Put sposobnosti
Tablica: Zahtjevi i strune oblasti
U tablici su navedeni zahtjevi - sposobnosti vani za zanimanja klasificirana u
strune oblasti (vidi Pregled Klasifikacija zanimanja u 11 oblasti)
IME I PREZIME

Fiziki zahtjevi:
1. ulo sluha
2. ulo mirisa
3. ulo okusa
4. ulo dodira
5. spretnost aka i
prstiju
5a. ria, grah
5b. krug
6. snaga
Intelektualni zahtjevi:
7. sposobnost
pamenja
7a. nacrtati
linije
7b. cedulja sa
biljekama
8. koncentracija /
mo opaanja
8a. poreenje
parova slova,
brojeva
8b. figure u
ogledalu
9. tanost /
preciznost
10. osjeaj za oblik i
prostor
11. fiziko i tehniko
razumijevanje
70
STRUNE OBLASTI
1
2
3
4
5
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
10
11
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
OBLAST 1 obrada materijala

pekar
proizvoa betonskih elemenata
bravar
poslastiar
etkar
brusa dijamanata
brusa plemenitih metala
emajler
pukar
kolar
precizni optiar
mesar
izraiva kalupa
liva
kova
izraiva duvakih instrumenata
staklar
brusa stakla
izraiva predmeta od kartona
kuhar
liva bakra
izraiva kone galanterije
metalobrusa
stolar
proizvoa ortopedskih cipela
sedlar i remenar
postolar
izraiva alata
OBLAST 2 sklapanje montiranje
monter postrojenja
graevinski bravar
postavlja podloga
pogonski elektriar
pogonski bravar
izraiva limeno-duvakih
instrumenata
graditelj amaca
graditelj bunara
mehaniar kancelarijskih maina
izraiva hirukih instrumenata
krovopokriva
elektroinstalater
elektromehaniar za niske napone
elektromehaniar za visoke napone
precizni mehaniar
instalater za vodovod i gas
izraiva rukavica
proizvoa harmonika
graditelj harmonijuma i muzikih
instrumenata
izraiva drvenih muzikih
instrumenata
izraiva koija
graditelj klavira
autoelektriar
automehaniar
mehaniar rashladnih ureaja
mehaniar poljoprivrednih maina
graditelj lakih aviona
aviomehaniar
mainski bravar
zidar
mehaniar
mjerni i regulacioni mehaniar
optiar
izraiva orgulja
ortopedski mehaniar
izraiva predmeta od porcelana
oslikava porcelana
tehniar tukature
tapetar
zubotehniar
pozlaiva
postavlja podnih obloga
mehaniar za radio i TV
monter cijevi
brodograditelj
Pregled Klasifikacija zanimanja u 11 oblasti
71
bravar
izraiva skija
vodoinstalater
monter visokog napona
graditelj gudakih instrumenata
tekstilni mehaniar
stolar
urar
univerzalni zavariva
izraiva vaga
mehaniar oruja
monter izolacije
monter centralnog grijanja
OBLAST 3 oblikovanje i modeliranje
cvjear
knjigovezac
kroja enske odjee
obraiva drveta
fotograf
frizer i izraiva perika
graver na staklu
oslikava stakla
kova zlata i srebra i draguljar
graver
izraiva kaia
kroja muke odjee
klesar
eirdija
krtolitograf
keramiar
oslikava keramike
poslastiar
pleta korpi i pletenog namjetaja
lakirer
krznar
voskar
kroja koe
moler
modista
tapetar
OBLAST 4 rukovanje mainama i
nadzor nad mainama i postrojenjima
72
rudarski bravar
profesionalni voza
pivar
hemijski tehniar
destilater
tampar
tokar
mlinar itarica
metalo- bravar
obraiva plastike
proizvoa mlijeka i mlijenih
proizvoda
konzerver voa i povra
tesar
liva slova
tampar u sito-tampi
proizvoa trikanih proizvoda
oplemenjiva tekstila
mehaniar sredstava za pakovanje
vulkanizer
alatni mainski tehniar
proizvoa trikotae
OBLAST 5 izgradnja i uzgoj
batovan za groblja i ukrasne vrtove
pejzani batovan
OBLAST 6 ispitivanje i mjerenje
hemijski laborant
fotolaborant
laborant za fiziku
ispitiva materijala
OBLAST 7 crtanje i reprodukcija
graevinsko-tehniki crta
crta uzorka za tampanje na tekstilu
tehniar tamparske forme
crta fotogravure
preparaptor
tehniar reprodukcije
izraiva natpisa
tehniki crta
crta tekstilnih modela
OBLAST 8 posluivanje i
savjetovanje
poslovni administrator
administrator u veletrgovini
administrator u hotelijerstvu i
ugostiteljstvu
trgovac u knjiari
farmaceutski tehniar
trgovac u maloprodaji
trgovac u fotografskoj radnji
kelner
trgovac muzikim instrumentima
agent u turistikoj agenciji
OBLAST 10 obezbjeenje i red
OBLAST 9 ekonomija i
administracija
pediker
maser
kozmetiar
dimnjaar
deratizer
pediter
OBLAST 11 njega i staranje
Napomena:
Navedena klasifikacija nije u skladu sa klasifikacijom zanimanja u BiH.
izraiva kalupa za duboku tampu
73
4. MODULI 2 I 3 INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I PUTEVIMA OBRAZOVANJA

4.1 UVOD U MODULE 2 I 3:
ivimo u svijetu dinaminih promjena usljed globalizacije i uznapredovale
tehnologije. Stoga je i svijet rada podloan stalnim promjenama. Stvaraju se
potpuno nove strukture i oblasti rada. Javljaju se potpuno nova zanimanja,
tradicionalna nestaju ili mijenjaju svoj izgled i svijet rada se mijenja iz dana u dan.
Usljed toga izbor zanimanja i obrazovanja postao je sve tei. Poznavati svijet rada
znai upoznati razliita zanimanja, njihove glavne karakteristike, zahtjeve, uslove
i perspektive zaposlenja.
Informisanje o zanimanjima je od velikog znaaja pri izboru budueg zanimanja.
Cilj je usmjeriti pojedinca, pruiti mu strunu pomo pri procesu izbora
zanimanja i ukazati na mogunosti daljeg profesionalnog razvoja, perspektive
zanimanja i zapoljavanja. Aktivno prikupljanje i obrada informacija je od velike
vanosti za izbor budueg zanimanja i predstavlja osnovu za odluivanje. Danas
postoji zaista raznovrsna ponuda kada je rije o prikupljanju informacija o svijetu
rada i obrazovanja.
Izvori profesionalnog informisanja:
lanovi porodice
prijatelji i poznanici
nastavnici
kolski pedagozi i psiholozi
saradnici u Zavodu za zapoljavanje koji se bave profesionalnom
orijentacijom
tampa
elektronski mediji
savremeni digitalni mediji internet
broure i knjige
Kod izbora zanimanja vano je znati da je za neka zanimanja potrebno trogodinje
obrazovanje, za druga etverogodinje obrazovanje, a za neka zavren fakultet. Za
veinu zanimanja je potrebno i usavravanje tokom itavog radnog vijeka. S toga
je veoma bitno procijeniti vlastite sposobnosti i uskladiti ih sa sa zahtjevima
eljenog zanimanja.
SADRAJI:
Kljune kompetencije savremenog svijeta rada i obrazovanja
Metode rada u nastavi
Naini prikupljanja informacija o svijetu rada i obrazovanja
Klasifikacija zanimanja, vrste i porodice zanimanja
Klasifikacija srednjeg obrazovanja u BiH
Netradicionalna zanimanja
74
Tri dana
TEME i CILJEVI MODULA:
Refleksija 1. modula Samospoznaja
Evaluacija realiziranog u kolama i omladinskim centrima
Suoavanje sa razliitim pojmovima iz svijeta zanimanja
Spoznaja kljunih kompetencija savremenog svijeta rada i obrazovanja
Primjena novih metoda rada u nastavi
Spoznaja razliitih naina prikupljanja informacija o svijetu rada
i obrazovanja
Razumijevanje vanosti selekcije prikupljenih informacija
irenje znanja o putevima srednjeg obrazovanja
Pregled zanimanja, skupina zanimanja i strunih kvalifikacija
Razumijevanje znaaja veze izmeu sposobnosti i drugih informacija
o sebi sa zahtjevima zanimanja i obrazovanja
Identificiranje i razbijanje stereotipa i predrasuda o tipino mukim i
tipino enskim zanimanja
Razvoj vjetina komuniciranja i zastupanja vlastitih stavova

TRAJANJE:
Uesnici seminara treba da postanu svjesni savremenih tokova u svijetu rada i

obrazovanja, te da svojim iskustvom i znanjima steenim kroz itav niz pomenutih
koraka olakaju put mladim ljudima u procesu njihovog odluivanja.
Vano je da shvate da i uenici takoe trebaju to ranije postati svjesni dinaminih
promjena u svijetu rada i obrazovanja. Svijet se mijenja i treba znati pratiti te promjene.
Ako izbor zanimanja podrazumijeva niz koraka poput sistematskog prikupljanja
relevantnih informacija, traenja podrke iz okoline, raspitivanje o mogunostima
kolovanja i perspektivama zapoljavanja u skladu sa vlastitim sposobnostima,
interesovanjima, vrijednostima, onda straha od pogrenog izbora jednostavo nema.
PREGLED METODA:
Tehnika asocijacija
Prezentacija
Igra uloga
Rad po grupama ili ekspertska metoda
Izrada plakata
Analiza teksta
Izrada cedulje sa kljunim rijeima
Izrada moderacijskih kartica
Individualni rad
Pregled i primjena upitnika
Prikupljanje informacija
Debata- Za i Protiv
75
PREGLED RADIONICA
Warm up igrica : S tim povezujem
R1: Metode rada u nastavi
R2: Svijet se mijenja
R3: Vane informacije
Warm up igrica : Vjealice
R4: Klasifikacija zanimanja
R5: Putevi srednjeg obrazovanja u BiH
R6: Zanimanja i putevi obrazovanja
Warm up igrica: U krug...
R7: Debata:
Ona direktorica / On direktor

Novac je najvaniji za izbor zanimanja/ Novac nije

najvaniji za izbor zanimanja
R8: Netradicionalna zanimanja
MODERACIJSKI MATERIJAL
Olovke i flomasteri
Papir
Plakati
Flipchart
Ljepilo selotejp traka
Vjealice
Makaze
Obrazac za kopiranje 3/1 i 3/2
Set upitnika Strune oblasti
Set upitnika Netradicionalna zanimanja
Gesellschaft fur technische Zusammenarbeit, Federalni zavod za
zapoljavanje, Zavod za zapoljavanje Republike Srpske, Federalno
ministarstvo obrazovanja i nauke, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike
Srpske, Vodi kroz zanimanja za uenike zavrnih razreda osnovne kole
2006.
76
4.2 Igra zagrijavanja: S tim povezujem
Ciljevi:
Metode:
Sekvence:
Poveanje motivacije i koncentracije

Suoavanje sa razliitim pojmovima iz svijeta rada i zanimanja
Tehnika asocijacija
Uesnici formiraju krug.
Multiplikator u sredite kruga stavlja karticu sa ispisanim
pojmom (obrazac za kopiranje 1) i daje sljedeu uputu:

Svaki pojedinac, kome bude baena loptica ili klupko
vunice, treba da kae prvu asocijaciju na pojam
istaknut na kartici. Nakon izgovorene asocijacije loptica
ili klupko vunice se dobacuje sljedeem uesniku u
krugu koji ima isti zadatak. Tako se nastavlja niz.
PREGLED RADIONICA
Multiplikator nove pojmove ispisane na karticama daje

nakon 5 - 6 asocijacija, zavisno od veliine grupe.
Osvrt na radionicu
Uesnici se kroz tehniku asocijacija upoznaju, odnosno
usvajaju neke od osnovnih pojmova svijeta rada i zanimanja
(kompetencija, komunikacija, timski rad, pouzdanost, pravina
plata, ravnopravnost spolova i sl.).
Trajanje:
20 minuta
Socijalna
forma:
Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Kartice sa ispisanim pojmovima (Obrazac za kopiranje 1)

77
4.3 R1: Metode rada u nastavi

Ciljevi:
Metode:
Uesnici prepoznaju razliite metode rada u nastavi.

Prezentacija
Igra uloga
Kroz sljedei uvod multiplikator upuuje uesnike na
razliite metode rada primjenjive u nastavi:
Rezultati empirijskog istraivanja uenja pokazali su
da uenici u prosjeku zapamte samo 20% onoga to
uju, oko 30% onoga to vide, odnosno proitaju i ak
80-90% onoga to usvoje kroz rad. Bez uenja kroz
rad nema zadovoljavajuih strunih kompetencija.
Opis pojedinih metoda dat je u Obrazacu za kopiranje
2. Njihov nain primjene emo i praktino pokazati za
to trebamo i vae aktivno sudjelovanje.
Sekvence:
- Da li su Vam pomenute metode ve poznate?
- Mislite li da postoji razlika u motiviranosti uenika
za rad u frontalno orijentiranoj i interaktivnoj nastavi?
- Kakva je mogunost primjene interaktivnih metoda
rada u razliitim nastavnim predmetima i kojim?
Osvrt na radionicu
Pojaano obrazovanje u oblasti osnovnih metoda uenja
rastereuje nastavnika. Ovim putem omogueno je da uenik
u nastavi radi samostalno na konstruktivan nain, te time
razvija motivaciju i ui preuzeti odgovornost za svoj rad. U
ovom procesu nastavnik je vie trener/instruktor.
Trajanje:
45 minuta
Socijalna
forma:
Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
78
Ciljevi:
Metode:
Uesnici se upoznaju sa najznaajnijim promjenama u svijetu

zanimanja i obrazovanja.
Spoznaju kljune kompetencije savremenog svijeta rada i
obrazovanja.
Upoznati su sa razliitim nainima prikupljanja informacija o
svijetu rada i obrazovanja, te su prepoznali vanost selekcije
tih informacija.
Rad po grupama ili ekspertska metoda
Izrada plakata
Prezentacija grupe
Uvod u II i III modul
Uesnicima se predstavi uvodni dio II i III modula:
Savremeni svijet rada i obrazovanja - permanentni proces
promjena i potrebe za prilagoavanjem istom (materijal
Uvod u II i III modul).
Sekvence:
4.4 R2: Svijet se mijenja
Svijet se mijenja
Uesnike podijeliti u tri grupe (izvlaenjem istih vrsta
bombona). Dvije grupe mogu raditi na izradi iste
radionice.
Svaka grupa izvlai jednu od kartica sa temama:
a) Kljune kompetencije savremenog svijeta rada i
obrazovanja
b) Naini prikupljanja informacija o svijetu rada i
obrazovanja te vanost selekcije prikupljenih
informacija
Nakon toga daje im se sljedea uputa:
Zadatak svake grupe jeste da na zadatu temu osmisli
sadraj i koncept jedne nastavne jedinice, odnosno
jednog kolskog sata. Radionice treba prikazati na
plakatima. Vrijeme predvieno za rad iznosi 30
minuta. Po jedan predstavnik iz svake grupe e izvriti
prezentaciju.

Na osnovu prezentiranih plakata izvode se temeljni
zakljuci radionice.
79
Osvrt na radionicu:
Dinamine promjene savremenog svijeta uticale su i na
nastanak novih strunih zahtjeva rada kao to su :
spremnosti na cjeloivotno uenje, sklonost timskom radu,
fleksibilnost i sl. U tom kontekstu vrlo je vano mladima pruiti
mogunost da u procesu izbora zanimanja i prikupljanja
relevantnih informacija djeluju samostalno, aktivno,
istraivaki, odgovorno, oslanjajui se na razliite izvore
informacija, kako bi to ranije identificirali i razvijali svoje
kompetencije.
Uesnicima se na kraju prezentiraju i ve izraene
radionice na zadate teme, koje prema svojim
mogunostima mogu implementirati kroz razliite
nastavne jedinice.
Sekvence:
80
Primjer 1: Umjetnost istraivanja

Cilj:
Uenici mladi:
- Znaju opisati razliite karakteristike odreenog zanimanja.
- Mogu prepoznati svoje osobine vane za istraivanje svijeta
rada.
Metode:
- Pretraivanje
- Izrada plakata
- Prezentacija grupe
- Izrada linog foldera
Sekvence obuke:
- Uenici se podijele u nekoliko grupa zavisno od broja uenika
u razredu.
- Svaka grupa treba ,koristei se globusom ili kartom svijeta,
pronai podruja koja su kroz istoriju bila istraivana (u
skladu sa znanjem steenim kroz kolu) te izdvojiti imena
nekoliko uvenih istraivaa.
- Nakon toga, svaka grupa pravi listu najmanje 10 osobina
dobrog istraivaa. Sve osobine se zapisuju na flipchart.
- Pitanje za sve grupe: Da li istraivanje karijere zahtijeva
sline osobine?
- Zadatak svakog uesnika jeste da sa liste osobina odaberu tri
osobine koje su i njihove osobine linosti.
- Nakon toga, neka obaberu dvije osobine koje ne posjeduju, a
eljeli bi imati jer bi im mogle koristiti ivotu.
- ta bi bili vani koraci u svijetu istraivanja rada?
- ta biste eljeli istraiti u svijetu rada?
- Koje informacije bi bile relevantne za daljnji izbor? (osvrt
na samospoznaju)
- S kojim izazovima ete se suoiti u istraivanju svoje
budue karijere?
Sekvence:
Trajanje
Socijalna
forma
Moderacijski
materijal:
Primjer 2 : Budue zanimanje = Moj izbor

Cilj:
Uenici mladi:
- Prikupljaju vane informacije o sistemu kolovanja.
- Znaju navesti kljune zahtjeve faktore pojedinih kola.
- Prepoznaju motive i razloge svoga izbora.
- Za svoje eljeno zanimanje izrauju individualni nain
kolovanja.
Metode:
- Pretraivanje, prikupljanje informacija
- Analiza teksta
- Izrada plakata ili mape uma
- Prezentacija grupe
- Izrada linog foldera
Sekvence obuke:
- Uenici se podijele u vie grupa i svaka dobije zadatak da
kod kue prikupi to vie informacija o jednoj od kola koje
se nalazi u njihovom okruenju
- Zadatak na nastavi bi bio da svaka grupa napravi plakat
odreene kole (ili mapu uma ukoliko ve nije koritena)
- Na sljedeem satu radi se Izloba plakata nakon ega
svaki uenik pravi svoju listu motiva izbora odreene kole,
koju stavlja uz plakat eljene kole.
- Ukoliko je potrebno, na nivou grupe razmjenjuju se miljnja i
trae dodatne informacije.
Trajanje:
- 2 nastavne jedinice
Socijana forma:
- Rad u grupi
- Individualni rad
Moderacijski materijali:
- Flomasteri, papiri, plakati
Trajanje:
- 1 nastavna jedinica
Socijana forma:
Rad u grupi
Moderacijski materijali:
- Karta ili globus svijeta, flomasteri, papiri ili plakati
100 minuta
Rad u grupi
Flomasteri, papir, flipchart, kartice, plakati, 3 vrste bombona.
81
4.5 R3: Vane informacije
Ciljevi:
Metode:
Analiza teksta
Izrada cedulja sa kljunim rijeima
Uesnike podijeliti u tri grupe (izvlaenjem kartica sa
istim simbolima) i dati im sljedeu uputu:
Svaki uesnik e dobiti tekst (Obrazac za kopiranje
3/1 i 3/2) koji treba brzo pregledati i proitati. Svako
za sebe u tekstu prepoznaje i oznaava najvanije
tvrdnje o poslovanju, odnosno najvanije zahtjeve za
dati posao/zanimanje.
Sekvence:
Trajanje:
Socijalna
forma:
Moderacijski
materijal:
82
Uesnici razumiju informacije koje im se prezentiraju ili koje

sami pronalaze.
Znaju izdvojiti kljune pojmove prezentiranih informacija,
odnosno znaju selektirati vane informacije.
Zajedniki zadatak za svaku grupe jeste da komparira

i po potrebi napravi korekcije izdvojenih tvrdnji o
poslovanju. Nakon toga se izdvojene tvrdnje, prema
kriterjumima grupe, svrstavaju u nadreene pojmove
iz teksta, odnosno izvodi se njihova kljuna rijei
(Obrazac za kopiranje 4).
Rezultati prvog dijela zadatka provjeravaju se pomou
kontrolnih listova (Obrasci za kopiranje 5/1 i 5/2),
dok se rezultat drugog dijela zadatka provjerava
koritenjem Obrasca za kopiranje 6.
- ta bi bile vane informacije o nekom zanimanju?
- Da li je podjednako vano govoriti i o prednostima,
ali i o nedostacima odreenog zanimanja?
- ta bi bili nedostaci odreenog zanimanja?
Osvrt na radionicu:
Nuan preduslov pravilne odluke o izboru zanimanja
podrazumijeva da informacije o zanimanjima, bilo da su
potpuno nove ili ve raspoloive, treba prikupljati i obraivati
strukturirano, vodei rauna o razliitim faktorima i uticajima.
45 minuta
Rad u grupi
Katice sa razliitim simbolima, olovke
Ciljevi:
Metode:
Sekvence:
Trajanje:
Socijalna
forma:
Moderacijski
materijal:
Razvijanje kreativnosti.
Rad po grupama
Uesnike podijeliti u 3 ili 4 grupe (izvlaanjem papiria
sa jednakim simbolima).
Svaka grupa treba da obaveznim koritenjem vjealice
i svog ostalog raspoloivog materijala, u vidu visuljka
predstavi profesionalnu orijentaciju (kao proces i sl.).
Po zavretku vjebe radi se prezentacija visuljaka.
Diskusija po potrebi.
30 minuta
Rad u grupi
Vjealice (za odjeu), papiri, flomasteri, kartoni, ljepilo,
makaze, konopac ili vunica.
4.6 Igra zagrijavanja - Vjealice
83
4.7 R4: Klasifikacija zanimanja
Ciljevi:
Metode:
Sekvence:
Uesnici su upoznati sa razliitim vrstama i porodicama

zanimanja.
Prepoznaju razliita zanimanja, poznaju njihove prave
nazive, kategorije i nadreene pojmove, pripisuju im razliite
poslove...

Rad u grupama
Individualni rad
Izrada moderacijskih katrica
Izrada plakata
Prezentacija
Svaki uesnik pravi to vie moderacijskih kartica tako

to na svaku karticu upisuje po jedno zanimanje.
Potom se uesnici pomou karata podijele u etiri
grupe.
Multiplikator daje sljedeu uputu:
Unutar grupe provjeriti nazive zanimanja na
karticama i sortirati viestruke izbore. Nakon toga,
zadatak svake grupe jeste da svoja zanimanja
klasifikuje po sistemu za koji se sama odlui, bez
zadatih kriterijuma. Kartice se sortiraju, klasifikuju
prema odabranim kriterijumima i prikazuju na
plakatima. Vrijeme predvieno za rad iznosi 20
minuta. Na kraju se radi prezentacija plakata.
Izdvojene kategorije se mogu uporediti sa
kategorijama datim u Obrascu za kopiranje 7.
- Koliko esto su se ponavljali nazivi odreenih
zanimanja?
- Koliko su ta ponavljana ve sama po sebi
indikativna za budui izbor zanimanja?
- Kod kojih kriterijuma je klasifikacija bila tea, a kod
kojih laka?
- Koja zanimanja nisu mogla biti jasno klasifikovana
prema odabranim kriterijumima?
- Da li bi davanje zadatih kriterijuma pojaalo
predrasude prema odreenim zanimanjima?
84
Trajanje:
Socijalna
forma:
Moderacijski
materijal:
45 minuta
Rad u grupi
Karte, papir, olovke, flomasteri, plakati
Ciljevi:
Metode:
Sekvence:
Uesnici proiruju znanja o putevima srednjeg obrazovanja u

BiH.
Upoznati su sa 13 porodica zanimanja prema klasifikaciji
srednjeg strunog obrazovanja u BiH.
Rad u grupama
Plenum
Klasifikacija zanimanja i pregled srednjeg obrazovanja u BiH
Uesnici se prebrojavanjem podijele u tri grupe
izvlaenjem kartica sa istim simbolima (maksimalno 5
osoba).
Ovisno o procjeni multiplikatora, teme na kojima se
moe raditi su:
- Pregled srednjeg obrazovanja u BiH (vrste i smjerovi
srednjih kola koje poznajete ili koje se nalaze u vaem
okruenju) ili
- Osnovna klasifikacija zanimanja
Uesnicima se potom daje sljedea uputa za rad:
Zadate teme prikazat ete na plakatima. Svaka grupa
radit e u razliitom uglu prostorije i izraivati svoj
plakat, s tim da za rad moete koristiti iskljuivo
flomastere u jednoj boji, npr. 1. grupa koristi flomastere
crvene boje, 2. grupa flomastere zelene boje, 3. grupa
flomastere plave boje. Vrijeme predvieno za rad jeste
20-30 minuta. Na kraju, plakati se izlau u onom dijelu
prostorije u kojem je grupa i radila. Nakon to izloi svoj
plakat, svaka grupa krenut e u obilazak plakata drugih
grupa, pri emu imate mogunost da pravite korekcije,
dopune ili ispravke istih, ali koristei iskljuivo boju
flomastera kojom ste radili u svojoj grupi.
Svaka grupa radi prezentaciju dopunjenih plakata.
- Da li Vam je jasna osnovna klasifikacija srednjeg
obrazovanja / klasifikacija zanimanja u BiH?
- Da li ste imali potekoa da se prisjetite svih kola /
zanimanja?
- Koliko uenici imaju informacije o tome?
- ta je po Vama osnovni razlog elitnog statusa
pojedinih kola / zanimanja?
- ta bi bila vana ili relevantna informacija o odreenoj
koli / zanimanju?
4.8 R5: Putevi srednjeg obrazovanja u BiH
85
86
Analiza seta upitnika Strune oblasti

Uesnicima se predstavlja set upitnika koji e olakati
shvatanje klasifikacije srednjeg strunog obrazovanja u
BiH.
Njihov zadatak jeste da upitnike pogledaju i sami ih
ispune.
Sekvence
Vodi kroz zanimanja

Multiplikatori plenarno rade pregled Vodia kroz
zanimanja za uenike zavrnih razreda osnovne kole,
s posebnim osvrtom na:
- prijedlog klasifikacije zanimanja sa strunim
kompetencijama,
- pregled srednjeg obrazovanja u BiH, zanimanja,
skupina zanimanja i strunih kvalifikacija.
Osvrt na radionicu:
Uesnici su upoznati sa klasifikacijom zanimanja, te
klasifikacijom srednjeg strunog obrazovanja u BiH.
Trajanje:
120 minuta
Socijalna
forma:
Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Plakati, vie flomastera u tri razliite boje

Vodi kroz zanimanja za uenike zavrnih razreda osnovne
kole
Set upitnika Strune oblasti
Ciljevi:
Metode:
Sekvence:
Uesnici su svjesni znaaja povezivanja sposobnosti i drugih

informacija o sebi sa zahtjevima zanimanja i obrazovanja.
Znaju navesti zahtjeve razliitih zanimanja.
Pretraivanje, prikupljanje informacija
Rad u grupama
Izrada plakata
Uesnici se zamole da nasumino navedu nekoliko
zanimanja razliitih stupnjeva strune spreme.
Multiplikator navedena zanimanja zapisuje na
flipchart.
Uesnici se potom podijele u tri grupe po maksimalno
5 osoba (izvaenjem istih vrsta bombona).
Svaka grupa izvlai jednu od tri kartice na kojima stoje
razliiti stupnjevi strune spreme: VSS, SSS ili KV.
Multiplikator potom daje sljedeu uputu:
Ovisno o stupnju strune spreme koju ste izvukli na
kartici, izabrat ete jedno od zanimanja ispisanih na
flipchartu. Potom ete na plakatima prikazati:
- sposobnosti koje smatrate naophodnim za dato
zanimanje,
- puteve obrazovanja za to zanimanje,
- zahtjeve datog zanimanja.

Predstavnik svake grupe prezentira plakat svoje grupe.

- Da li ste se mogli prisjetiti svih vanih
informacija?
- Jeste li saznali neto novo?
- Koje su mogue posljedice nedovoljne
koliine informacija?
- Da li Vae sposobnosti, interesi, talenti
odgovaraju zahtjevima nekog od
prezentiranih zanimanja?
Osvrt na radionicu:
Vlastiti potencijali, sposobnosti, spremnost na postignua
pojedinca i sl. moraju biti usklaeni sa zahtjevima i
potrebama eljenog zanimanja o kojem prikupljamo
informacije.
Trajanje:
45 minuta
Socijalna
forma:
Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
4.9 R6: Zanimanja i putevi obrazovanja
Papiri, olovke, flomasteri, kartice u bojama, flipchart

87
88
4.10 Igra zagrijavanja: U krug

Ciljevi:
Metode:
Razvoj grupne kohezije, povjerenja i koncentracije.

Rad po grupi
Uesnike zamoliti da ustanu i stanu iza svojih stolica.
Multiplikator potom daje sljedeu uputu za izvoenje
vjebe:
Svaki uesnik svoju stolicu treba da nakosi tako da
stoji na stranjim nogama i da je pridrava rukama.
Zadatak je da svi uesnici istovremeno, kreui se u
krug u smjeru kazaljke na satu, pridravaju stolicu
svoga desnog susjeda, ali u istom nakoenom
poloaju. Cilj je, dakle, kretati se ukrug, izbjegavajui
pri tome da stolica padne ili se vrati u normalan
poloaj.
Sekvence:
Trajanje:
20 minuta
Socijalna
forma:
Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Stolice
Uesnici uporeuju vlastito miljenje sa miljenjem drugih.

Znaju zastupati svoje stavove i uvjerenja.
Ciljevi:
Metode:
Razmiljaju o stavovima i miljenju drugih,

Znaju identificirati predrasude.
Razvijaju vjetine komuniciranja i kulture dijaloga.
Debata: Za i Protiv
Uesnici se podijele u etiri grupe (izvlaenjem istih
vrsta okolade).
Grupe trebaju imati isti ili podjednak broj uesnika.
Svaka grupa potom izvlai jednu od etiri kartice na
kojima su teme:
1. Ona direktorica
2. On direktor
3. Novac je najvaniji za izbor zanimanja
4. Novac nije najvaniji za izbor zanimanja
Prvu debatu vodit e grupe koje su izvukle teme vezane
za funkciju direktora kao ne/tradicionalnog zanimanja.
Multiplikator im daje sljedeu uputu za rad:
Sekvence:
4.11 R7: Debata: Ona direktorica / On direktor

Novac je najvaniji za izbor zanimanja / Novac nije najvaniji
za izbor zanimanja
Obje grupe po 30 minuta radit e na pripremi. Kao

pomo mogu vam posluiti teze izdvojene na Obrascu
za kopiranje 8. Predstavnici obje grupe prezentirat
e svoje argumente, nakon ega e obje strane imati
mogunost da postavljaju pitanja i rade na pobijanju
teza suprotne grupe. Uesnici koji su izvukli kartice sa
temama vezanim za ulogu novca u ovom sluaju imat
e funkciju porote koja e paljivo pratiti izlaganja
afirmacijske i negacijske ekipe. Na kraju, iskljuivo
na temelju iznesenih teza i argumenata, donijet e
odluku o boljoj ekipi.
U drugom dijelu uloge se mijenjaju. Debatanti postaju
porota, a porota preuzima ulogu afirmacijske ili
negacijske grupe ovisno o njihovoj temi.
Uputa za pripremu je ista kao i u prethodnom sluaju,
a vrijeme predvieno za pripremu ekipa ponovo iznosi
30 minuta. Kao pomo u radu mogu se koristiti teze
izdvojene na Obrascu za kopiranje 9.
89
Sekvence
Porota ponovo na temelju iznesene argumentacije

donosi konanu presudu. Za tu priliku mogu se koristiti
i kartonii razliite boje, npr. zeleni kartoni izraavaju
slaganje, a crveni kartoni izraavaju neslaganje sa
iznesenim navodima.
Vrlo je vano da multiplikator prati vjebu i ne dozvoli
da diskusija i iznesena argumentacija izau iz okvira
vjebe.
- Koliko su stereotipi o izboru zanimanja prisutni u
dananjem drutvu?
- Moete li se pored spolnih predrasuda prisjetiti jo
nekih?
- Poznajete li primjere koji predrasude pobijaju i
pokazuju suprotno?
- Da li je pri zauzimanju vlastitih stavova vano razmiljati
i o stavovima drugih ljudi?
- Kako biste ocijenili komunikaciju tokom izvoenja
vjebe?
- Koliko je vana kultura dijaloga u svakodnevnom
ivotu, odnosno u koli ili na poslu?
- Kako moemo unaprijediti vjetine komuniciranja?
Osvrt na radionicu:
Uesnici identificiraju predrasude o tipino mukim i tipino
enskim zanimanja. Upoznaju sebe i druge i unapreuju
vlastite kompetencije.
90
Trajanje:
120 minuta
Socijalna
forma:
Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Olovke, flomasteri, papiri

3 4 vrste okolade
Ciljevi:
Metode:
Sekvence:
Uesnici uporeuju vlastito miljenje sa miljenjem drugih.

Identificiraju predrasude i stereotipe o tipino mukim i
tipino enskim zanimanja.
Uesnicima se predstavlja set upitnika koji imaju za cilj
identificirati i uticati na promjenu stavova, predrasuda
i stereotipa o tradicionalno enskim i tradicionalno
mukim zanimanjima.
Uesnici analiziraju i ispunjavaju upitnike.
Trajanje:
30 minuta
Socijalna
forma:
Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Set upitnika Netradicionalna zanimanja
4.12 R8: Netradicionalna zanimanja
91
92
4.13 Moderacijski materijali za II i III fazu PO

Kartice sa kljunim rijeima
pouzdanost
stres
sposobnost timskog
rada
ene u struci
kompetencije
nova zanimanja
uslovi rada
predstave o
zanimanju
cjeloivotno uenje
komunikacija
radna atmosfera
prednosti i nedostaci
odmor
pravina plata
gubitak radnog mjesta
Metode rada u nastavi

Klaster - Ispitivanje pomou kartica
Pred grupu se postavlja vizuelno prikazano pitanje (koje treba biti ranije
pripremljeno). Odgovori se zapisuju na moderacijske kartice koje trebaju
biti jednoobrazne po boji i sl. Uenicima se naglaava da prilikom zapisivanja
odgovora obrate panju da:
- piu flomasterom;
- piu veliki tampanim slovima;
- piu jasno, najvie do tri reda;
- zabiljee najvie jednu ideju po kartici.
Korak koji slijedi je sakupljanje kartica. Pritom treba obratiti panju na to da se
one prikupe u skrivenoj formi (licem ka dolje). To je vano poto i otvoreno
ispitivanje pomou kartica treba da bude to anonimnije. Potom slijedi kaenje
prvih kartica na tablu. Kod kartica koje slijede nastavnik postavlja pitanje
uenicima da li one mogu da se kategoriu kod ve okaenih kartice ili ine novu
cjelinu. Proces traje dok se ne okae sve kartice. Nakon toga, odjeljenje jo jednom
provjerava kategorizaciju kartica i daje naslove pojedinim grupama (smisaonim
jedinicama) pomou odgovarajueg nadreenog pojma.
Dvostruki krug
Uenici se pripremaju za tematska izvoenje u okviru kratke faze podsjeanja.
Teme mogu biti razliite: metodska pitanja (npr. priprema pismenih zadataka),
lini izvetaji o iskustvima (npr. zanimljiv dogaaj sa raspusta), strune teme (npr.
tema Klimatske promjene)U prvom planu su,dakle, iskustva, pretpostavke i/
ili predznanja uenika. Da bi se izveo (stvorio) dvostruki krug, uenici sjedaju
u obliku kruga u parovima jedni nasuprot drugih, tako da nastaje unutranji i
spoljni krug. Ako se prave pojedinani parovi, sagovornici se mogu birati i
izvlaenjem kartica ili simbola/brojeva u paru. U nastavku, uenici iz unutranjeg
kruga ispriaju svoju priu. Njihovi sagovornici sluaju i eventualno postavljaju
pitanja. Nakon toga, uenici iz unutranjeg kruga se pomjeraju, npr. dvije stolice u
pravcu kazaljke na satu, tako da nastanu novi parovi za razgovor. Tada se aktiviraju
uenici iz spoljnog kruga i priaju / izvetavaju iz svog ugla o zadatoj temi. Potom
se predstavnici unutranjeg kruga ponovo pomjeraju za dvije stolice dalje, itd. Na
kraju, proces razgovora moe da se analizira i sa komunikacionog i sa strunog
stanovita.
Ekspertska metoda
Rad u osnovnim grupama
Prvo se vri podjela na sluajne grupe (osnovne grupe) izvlaenjem materijala za
rad u grupama. Uenici prvo itaju tekst individualno. Poslije toga slijedi zajedniki
rad na tekstu u okviru osnovnih grupa. Razgovara se i diskutuje o najvanijim
tezama i sadrajima teksta, zapisuje se (eventualno) ta treba proslijediti drugima
koji ovaj tekst uopte ne poznaju.
93
Formiranje ekspertskih grupa

U svakoj osnovnoj grupi lanovima se podijeli odreeni broj brojki ili simbola. Svi
uenici sa istim brojem/simbolom potom formiraju ekspertsku grupu.
Sada se najmanje po jedan ekspert iz osnovne grupe naao u grupi sa novim
sastavom. Svaki uenik kao ekspert prezentuje lanovima nove grupe rezultate
zajednikog rada iz osnovne grupe. Nakon toga se teme rada meusobno povezuju
i rezimiraju u zajedniko predavanje.
Rad u grupama
1. Postavljamo stolove za grupe:

Tiho

Brzo

Paljivo
2. Planiramo svoj rad:

Brzo poinjemo

Sreujemo radni materijal

Proitamo materijal

Razjasnimo da li smo razumjeli radne zadatke

Raspodjeljujemo zadatke

Izraujemo vremenski plan
3. Ugovaramo pravila grupe:

Svako preuzima zadatke

Niko se ne iskljuuje

Svako biljei rezultate rada

Slua drugog/e u grupi

Niko nikome ne upada u rije
4. Izraujemo gradivo:

Intenzivno se bavimo materijalom

Dogovoramo se oko toga koje informacije elimo da zapamtimo

Klasifikujemo rezultate rada

Formuliemo ta druge grupe treba da znaju o naoj temi
5. Pripremamo prezentaciju:

Odreujemo kako emo prezentirati

Dijelimo zadatke prezentacije u timu

Izraujemo vizualizaciju

Definiemo tok grupnog izlaganja
Pretraivanje po internetu
Multiplikator ima moguost da posegne za tematskim osnovama koje se nude na
internetu (teme: o gradovima, zemljama, epohama, piscima, itd. ). Na poetku,
uenicima se daje odreen broj pitanja, koja treba da rijee pomou interneta.
Pritom postoji mogunost da se uenicima da i lista sa linkovima koju treba
da iskoriste za obradu pitanja ili uenici mogu da pronau rjeenja i preko
pretraivaa, to poveava nivo zahtjevnosti.
94
Mind Map (mapa uma)

Postupak izrade mape uma dat je u konceptu 1. modula, radionica: Mapa uma.
Intervjuisanje parova
Primjenjivo je svuda gdje treba razmijeniti line podatke, iskustva, stanovita
ili specijalna znanja. U okviru pripreme za vjebu odjeljenje se po pravilu dijeli
na dvije polovine. Uenici jedne polovine dobijaju zadatak za intervjuisanje A, a
uenici druge polovine zadatak za intervjuisanje B (pod odreenim okolnostima,
oba zadatka mogu biti i ista). Zadaci za intervjuisanje prilino su otvoreni
(npr: pokuaj da sazna kako tvoj par zamilja dobru nastavu; ta zna o Slubi
za zapoljavanje, kako je proveo vikend; itd.). Svi uenici se u fazi rada, u tiini
pripremaju za svoje zadatke. Onda se kroz izvlaenje biraju parovi (po jedan
predstavnik A i B). Intervju moe trajati po 3 min. za obje strane, te imati sljedeu
strukturu: pitanja, odgovori, potpitanja, rezime i izvoenje kljunih rijei. Nakon
toga, svi uenici sjedaju na polukruno postavljene stolice i predstavljaju svog
para sa odgovarajuim linim podacima / iskusvima / objektivnim informacijama.
Pravila oznaavanja
Uenik ima zadatak da proita odreeni sadraj i podvue vana mjesta u
datom tekstu. Nakon toga ponovo ita podvueno i jo jasnije ga oznaava (npr.
markerom ili crvenim flomasterom).
Prezentacija
Pet pravila za uspjenu prezentaciju:
1. Dobra priprema :
Ona je najvanija kod prezentacije, jer svaki ovek, bilo da je nastavnik ili
uenik, odmah primjeuje da li su osobe koje izlau dobro pripremljene ili
nisu.
2. Napraviti cedulju sa biljekama:
Ako zapiemo sve to elimo da iznesemo, postoji opasnost da samo
itamo i zanemarimo naueno. Ako nita ne napiemo, moe se dogoditi
da izgubimo nit. Zato je poeljno koristiti cedulje sa biljekama kao pomo
za pamenje.
3. Govoriti slobodno:
Sluaoci mogu mnogo bolje pratiti izlaganje ako predava govori slobodno.
Vrlo je vano pratiti i gledati publiku.
4. Pobrinuti se za panju:
Za poetak izlaganja potrebna je tiina. Za panju i tiinu predava i sam
moete zamoliti.
5. Posebno istaknuti vane informacije:
Onaj ko izlae eli da sluaoci zapamte najvanije informacije. Dakle, u
pripremi treba razmisliti koju pomo kod pamenja treba iskoristiti, npr.
tablu, slajdove, PP prezentaciju i sl.
95
Prezentacija: Cedulja sa kljunim rijeima (tehnika dvije kolone)

Uenici dobijaju neki kratak struan tekst. On treba da se transformie u osnovu
za slobodno izlaganje pomou cedulje sa kljunim rijeima. Prvo uenici paljivo
itaju tekst. Ako je potrebno, razjanjavaju nepoznate formulacije ili strune
pojmove. Nakon toga, rezimiraju smislene dijelove pomou podnaslova.
Kolona sa kljunim rijeima razdvaja se od teksta i sada slui kao osnova za
izlaganje. Uvod i rezime moraju da se dopune nezavisno od nacrta teksta.
Primjer:
Polazni tekst
EU trenutno ipak ima problem ima premalo
tehniara! Ako bi se sada budet za tehnika
istraivanja poveao za 50%, novac uope ne
bi mogao da se iskoristi - samo u Austriji
narednih godina nedostajat e 5000 tehniara.
Zato Ministarstvo ekonomije u saradnji sa
industrijskim udruenjem eli da ohrabri prije svega
djevojice da krenu na tehniko obrazovanje.
U nekim granama odnos izmeu ena i mukaraca
danas iznosi jo 50%.Tehnika zanimanja i
porodica da li se to uklapa?
Volfgang Tritremel potvruje: Industrija ne podrazumijeva
vie rad na pokretnoj traci i sat koji otkucava vrijeme
sve je manje fizikog rada. Rad glavom umjesto rukama
dakle, tu se moe uklopiti i porodica. Softverski inenjer, na
primjer i u toku porodiljskog odsustva kod kue moe da
radi na projektima preko interneta.
Kolona sa kljunim reima (vidi gore)
nedostaje 5000 tehniara
Ministarstvo ekonomije, industrijsko udruenje
privlaenje djevojica
9 prema 1
rad glavom umjesto rukama
istraivanje i razvoj
moe se uskladiti sa porodicom
internet
Prezentacija pomou simbola
Uenici imaju zadatak da simbole ili slike iskoristite za prikaz kljunih rijei nekog
teksta. Rezultat treba da bude vizualno predstavljena karta sa kljunim rijeima.
Kod ove metode, od uenika se trai da pronau odgovarajue simbole pri emu
se pospjeuju imaginacije uenika.
Istovremeno se poveava panja slualaca poto simbole vjerovatno ne mogu
da dovedu neposredno u kontekst teksta. Tek pomou izlaganja simboli i njihov
sadraj postaju razumljivi.
96
Primjer polaznog teksta kojeg treba prikazati kroz slike/simbole

Kolumbo onaj koji je otkrio novi svijet
Kristofer Kolumbo bio je neobina linost.
Roen 1451. u italijanskoj enovi, kao i
njegov otac, uio je da prede vunu. Ipak,
blizina luke i mora navela ga je da u uzrastu
od 14 godina plovi po moru. Vaio je za
naroito gladnog znanja i gutao je prije svega
izvetaje o dalekim zemljama.
Avanturista
1478. poznati istraiva oenio se portugalskom
plemkinjom. ivio je u Maderi i odlazio
najmanje na jedan put du afrike obale.
Kao ni uenjaci njegovog doba, ni Kolumbo
nije vie vjerovao da je zemlja pljosnata.
Ako je okrugla, bio je uvjeren, onda bi moralo i
zapadnim putem da se stigne do Indije. Ova
dionica bi morala da bude kraa nego kopneni
putevi do Indije.
Igra po ulogama
Multiplikator smilja osnovnu situaciju, u kojoj razliite osobe na otvoren i/ili
kontroverzan nain pregovaraju o nekoj temi. Npr: otac, majka, ki i sin diskutuju
na porodinoj konferenciji o kolskim, odnosno profesionalnim predstavama
keri, ili ef, struni radnik, uenik na obuci, praktikant i predstavnik omladine
diksutuju na konkretnom sluaju o zatiti mladih na radu u preduzeu i sl. Za
pripremu razgovora formira se vie timova koji pripremaju po jednu ulogu. Zato
dobijaju ranije pripremljene, kratko formulisane kartice sa ulogama koje se od
tima do tima razlikuju. Tu jo po pravilu dolaze i osnovne strune informacije na
odreenu temu/problem koje su iste za sve. lanovi pojedinanih, pripremnih
grupa itaju i prvo razgovaraju o postojeim materijalima, a potom razmiljaju
kako e se ponaati njihov predstavnik uloge i kako treba da argumentuje u igri.
Nakon toga, predstavnici grupe okupljaju se na improvizovanoj bini i sprovode
igru po ulogama. Ako je potreban i voa igre, multiplikator se moe pojaviti u
nekoj sporednoj ulozi. Na kraju igre po ulogama povratne informacije dobijaju i
igrai, kao i sluaoci.
Metoda grudve snijega
Uenicima se zadaje odreeni impuls za brainstoriming koji pokree tematski
usmjeren tok misli. Svaki uenik u trominutnoj fazi razmiljanja biljei npr. tri
prednosti, tri nedostatka, tri cilja, tri razloga, bira tri slike, tri pitanja Nakon
toga se odjeljenje dijeli na vie grupa po troje, u kojima se objedinjuje do devet
razliitih taaka. Zadatak lanova grupe sada je da, npr. za deset minuta od ovih
maksimalnih devet taaka iskristaliu etiri koje smatraju najvanijima i to to
objektivnije, fer i konstruktivno. Ova pravila vae i za treu etapu, u kojoj se
vodi razgovor u grupama od po devetero. Za ovaj razgovor je planirano jo deset
97
minuta (zadato vrijeme moe i da varira). U ovom vremenskom okviru ova tri tima
po troje u svakoj velikoj grupi treba da se dogovore oko pet zajednikih taaka i
da se na odgovarajui nain informiu, argumentuju, diskutuju, vre selekciju. O
tako dobijenih pet bitnih stavki svaka grupa potom prezentira plenarno. Vjeba se
zavrava, izmeu ostalog, metodski usmjerenim povratnim informacijama.
Razgovor po stanicama
Rad sa slikama- impulsima
Nastavnik kai impulse za razgovor na spoljne zidove uionice (ranije pripremljene
teze, pitanja, citati, karikature, slajdovi, itd.). Stanice razgovora koje tako nastanu
se numeriu. Uenici izvlae cedulje sa odgovarajuim brojevima. Potom se svi sa
brojem 1 okupljaju na prvoj stanici, svi sa brojem 2 na drugoj, itd. Tada poinju
razgovori, imajui u vidu direktive koje zadaje nastavnik (npr. razgovor traje 3
minuta, svaki lan grupe mora da doe do rijei, kratko izlaganje, cijele reenice,
nadovezivati se na druge, obaviti ciljni zadatak). Nadzor nad pridravanjem pravila
vri posmatra koga imenuje grupa.On istovremeno moe biti i voa razgovora,
a sa ogranienjem moe da uestvuje i u diskusiji. im istekne ugovoreno vrijeme
za razgovor, nastavnik zvoni, a grupe se pomjeraju u pravcu kazaljke na satu do
slijedee stanice i diskutuju o impulsu za ragovor koji se tu nalazi. Onda se ponovo
uje zvonce, grupe se pomjeraju,itd. Kao to je reeno, razgovori prvenstveno
treba da privuku, inspiriu i prenesu glavnu temu. Kad grupe prou sve stanice,
prvo se interno daju povratne informacije u grupi, a potom plenarno slijedi runda
analize, i to uz posebno uee posmatraa grupa.
Runda reklama
Uenicima se zadaje odreena okvirna tema (npr. reklama za posjetu Sarajevu,
reklama za boravak u BiH, za neku od zemalja EU, za odabrani strani jezik,
itd.). Uenici se kod kue pripremaju za svoje reklamno obraanje koje treba
da traje oko dvije minute. Pripremaju se biljeenjem kljunih rijei, eventualno
vjebanjem pred ogledalom i/ili pomou kasetofona. U nastavi se prvo formira
vie grupa sa po pet do est uenika, koje uzajamo dre probna izlaganja
(zagrijavanje). Potom se bira vie uenika koji e pred cijelim odjeljenjem drati
svoje reklamne govore (eventualno mogu da se angauju i dobrovoljci). Nakon
obraanja, publika dobija priliku da ocijeni prezentirano i to pomou kartica u tri
boje koje se dijele svim uenicima. Pri tome, npr. zelena kartica znai obraanje
je veoma uvjerljivo, uta kartica znai obraanje je dijelom uvjerljivo, a crvena
kartica znai obraanje je neuvjerljivo. Promotor reklame ima pravo da pita
do tri sluaoca da mu detaljnije obrazloe svoj izbor boje. Na kraju ove vjebe
zapisuju se kriterijumi koji ine obiljeja ubjedljivog obraanja.
98
Metoda akvarijum
Primjer 1
Slino kao u akvarijumu, u sredini uionice sjedi npr. 5 uenika spremnih
na diskusiju. Oko njih sjede svi ostali uenici, koji e kao posmatrai pratiti
zbivanja koja e uslijediti u diskusiji. Zadaje se neka kontroverzna tema koja je
diskutantima u odreenoj mjeri poznata. Grupa akvarijum zapoinje diskusiju
(npr. 15 minuta). Uenici sluaoci imaju zadatak da posmatraju po jednu osobu

koja diskutuje, imajui u vidu zadatke posmatranja koji se ranije utvrde i definiu.
Nakon 15 minuta i diskutanti i grupe posmatraa zajedno vre kratku analizu.
Prvo se izjanjava grupa posmatraa o odgovarajuoj osobi koju je pratila. Nakon
toga ,diskutanti izlau svoje napomene i iskustva.
Primjer 2
Za diskusiju o kontroverznoj temi na raspolaganju su grupa Za i grupa Protiv.
Svaka grupa ima po 3 stolice, od kojih su dvije zauzete. Dva predstavnika grupe
Za i dva predstavnika grupe Protiv poinju diskusiju. Ako neko od posmatraa
eli da se umijea u diskusiju, moe da sjedne na praznu stolicu u jednoj od grupa
i da se ukljui u raspravu. Nakon dogovorenog vremena (npr. 2 minute) stolica se
mora osloboditi za nekog drugog.
99
Obrazac za kopiranje 3 / 1
Primjer: Izvjetaj menadera hotela na brodu / kvalifikacioni okvir
hotelskog menadera
Svoj posao poinjem od ranog jutra mnogim brojkama jer moraju da se provjere
statistike od prethodnog dana iz svih oblasti broda (barovi, restorani, prodavnice,
kazino). Onda se bavim aktualnim dnevnim planom i odlazim na jutarnju
konferenciju. Tamo se sastajem sa svojim efovima slubi iz oblasti hotela i
razgovaram sa njima o glavnim dogaajima za taj dan, kao i informacijama o VIPosobama koje su trenutno na brodu. Slijedi sastanak sa nautiarima i kapetanom.
Tu je rije o ruti broda; da li moe da se ue u sve luke kako je planirano. Daljnji
tok radnog dana prolazi uz obavljanje prepiske, kontrolnim obilascima palube,
linim kontaktom sa gostima hotela i prikupljanjem komentara gostiju (prijedlozi,
pohvala, kritika, itd.).
Prednosti mog zanimanja su: ogromne mogunosti za napredovanje, kontakt
sa mnogim ljudima i visoka zarada. Osim toga, industrija odmora i razonode i
dalje je privredna grana u ekspanziji, koja je stoga relativno bezbjedna od kriza.
Posjeujem i mnoge zanimljive zemlje. Saznajem dosta toga o drugim kulturama
i, kada mi dnevni raspored dozvoli, pratim goste u obilasku znamenitosti.
Postoji i tamna strana mog zanimanja. Morate biti svjesni da na brodu
nemate ureeno radno vrijeme, da morate stalno biti dostupni i da esto, vie
mjeseci,morate biti van kue, to gotovo onemoguava uredan porodini ivot.
Obrazac za kopiranje 3 / 2
Primjer: Izvjetaj menadera hotela na brodu / Opis posla hotelskog
menadera
Moje zanimanje pred mene postavlja mnoge zahtjeve : elju za uspostavljanjem
kontakata, jeziku spretnost, organizacione sposobnosti, veliko ope znanje,
poznavanje stranih jezika, vidove ophoenja, strpljenje, spretnost u pregovanju i
sposobnost razmiljanja u kontekstima. Sposobnost timskog rada i velika svijest
o odgovornosti neophodni su za uspjeno obavljanje ovog posla. Fiziki moram
biti u odlinoj kondiciji.
Odgovoran sam za oko 1000 zaposlenih i do 4000 gostiju.
Osim toga, u mojoj brani nikad nema ivota od stare slave. Usavravanje u svim
oblastima (motivacija zaposlenih, line obuke, menadment kriznih situacija, itd.),
neizostavne su ako elite da ostanete u vrhu. Lino sam poeo nakon trogodinje
ugostiteljske kole kao hotelski administrator. Na svom putu do menadera hotela
nailazio sam stalno na nastavnike, nadreene i kolege koji su prepoznali moje
prednosti.
Mladima bih u vezi izbora zanimanja preporuio da steknu to ire ope
obrazovanje, te da svoju odluku o zanimanju donesu u skladu sa sopstvenim
oekivanjima, interesovanjima i dobrim stranama.
100
Cedulja sa kljunim rijeima: hotelski menader na brodu za krstarenja
101
Obrazac za kopiranje 5 / 1 kontrolni list

Primjer: izvjetaj hotelskog menadera na brodu / kvalifikacioni okvir hotelskog
menadera
Svoj posao poinjem od ranog jutra mnogim brojkama jer moraju da se provjere
statistike od prethodnog dana iz svih oblasti broda (barovi, restorani, prodavnice,
kazino). Onda se bavim aktualnim dnevnim planom i odlazim na jutarnju
konferenciju. Tamo se sastajem sa svojim efovima slubi iz oblasti hotela i
razgovaram sa njima o glavnim dogaajima za taj dan, kao i informacijama o VIPosobama koje su trenutno na brodu. Slijedi sastanak sa nautiarima i kapetanom.
Tu je rije o ruti broda; da li moe da se ue u sve luke kako je planirano. Daljnji
tok radnog dana prolazi uz obavljanje prepiske, kontrolnim obilascima palube,
linim kontaktom sa gostima hotela i prikupljanjem komentara gostiju (prijedlozi,
pohvala, kritika, itd.).
Prednosti mog zanimanja su: ogromne mogunosti za napredovanje, kontakt
sa mnogim ljudima i visoka zarada. Osim toga, industrija odmora i razonode i
dalje je privredna grana u ekspanziji, koja je stoga relativno bezbjedna od kriza.
Posjeujem i mnoge zanimljive zemlje. Saznajem dosta toga o drugim kulturama
i, kada mi dnevni raspored dozvoli, pratim goste u obilasku znamenitosti.
Postoji i tamna strana mog zanimanja. Morate biti svjesni da na brodu nemate
ureeno radno vrijeme, da morate stalno biti dostupni i da esto, vie mjeseci,
morate biti van kue, to gotovo onemoguava uredan porodini ivot
Obrazac za kopiranje 5 / 2 kontrolni list
Primjer: Izvjetaj menadera hotela na brodu / Opis posla hotelskog menadera
Moje zanimanje pred mene postavlja mnoge zahtjeve : elju za uspostavljanjem
kontakata, jeziku spretnost, organizacione sposobnosti, veliko ope znanje,
poznavanje stranih jezika, vidove ophoenja, strpljenje, spretnost u pregovanju i
sposobnost razmiljanja u kontekstima. Sposobnost timskog rada i velika svijest
o odgovornosti neophodni su za uspjeno obavljanje ovog posla. Fiziki moram
biti u odlinoj kondiciji.
Odgovoran sam za oko 1000 zaposlenih i do 4000 gostiju.
Osim toga, u mojoj brani nikad nema ivota od stare slave. Usavravanje u svim
oblastima (motivacija zaposlenih, line obuke, menadment kriznih situacija, itd.),
neizostavne su ako elite da ostanete u vrhu. Lino sam poeo nakon trogodinje
ugostiteljske kole kao hotelski administrator. Na svom putu do menadera hotela
nailazio sam stalno na nastavnike, nadreene i kolege koji su prepoznali moje
prednosti.
Mladima bih u vezi izbora zanimanja preporuio da steknu to ire ope
obrazovanje, te da svoju odluku o zanimanju donesu u skladu sa sopstvenim
oekivanjima, interesovanjima i dobrim stranama.
102
Posao:
provjera statistika
izrada dnevnog plana
jutarnja konferencija: efovi slubi
kapetan ruta broda
Prednosti:
dobri izgledi za napredovanje
kontakt sa ljudima
dobra zarada
prepiska
kontrolni obilasci
kontakt sa gostima hotela
posao bezbjedan od kriza

upoznavanje zanimljivih zemalja
uenje
Tamne strane:
nema urednog radnog vremena
porodian ivot gotovo nemogu
mjesecima odsutan
Zahtjevi :
elja za uspostavljanjem kontakata
jezika spretnost
organizaciona sposobnost
iroko opte obrazovanje
poznavanje stranih jezika
dobro ophoenje
Obrazac za kopiranje 6 / kontrolni list

Cedulja sa kljunim rijeima: menader hotela na brodu za krstarenja
strpljenje
spretnost u pregovaranju
razmiljanje u kontekstima
sposobnost timskog rada
svijest o odgovornosti
odlina fizika kondicija
Usavravanje :
motivacija zaposlenih
lina usavravanja
menadment kriznih situacija
Izbor zanimanja:
iroko ope obrazovanje
odluka o zanimanju u saglasnosti sa oekivanjima,interesovanjima, prednostima
103
zanimanja sa tradicijom zanimanja bez tradicije

tipina muka tipina enska zanimanja
zanimanja sa visokim drutvenim ugledom
zanimanja sa dobrim mogunostima zarade
zanimanja sa dugim kolovanjem
omiljena zanimanja manje omiljena zanimanja
kreativna zanimanja manje kreativna zanimanja
bezopasna zanimanja opasna zanimanja
naporna zanimanja manje naporna zanimanja
ena treba da se uda, vodi domainstvo i vaspitava djecu.

ene se udaju i dobijaju djecu, nije neophodno dugo i skupo kolovanje.
ene kuhaju bolje od mukaraca.
Djeaci su zanatski spretniji od djevojica.
Majka prve tri godine nakon roenja djeteta treba da ostane kod kue.
Majke koje rade vie su optereene od mukaraca.
Djeca majki koje rade uglavnom su problematina.
Mukarci gotovo uvijek vie zarauju od ena.
Okolina ne odobrava da se djeaci igraju sa lutkama kao djevojice.
Djeca zaposlenih ena jedu samo nezdrave, gotove proizvode.
ena po prirodi ima sklonost ka brinom i socijalnom ponaanju.
ene su rijetko na rukovodeim pozicijama.
104
Kod izbora zanimanja na umu treba imati i novac.

Domaice treba da budu plaene za svoj rad.
Dobro obrazovanje nije presudno za platu.
Nastavnici su isuvie/premalo plaeni.
Za puno para radio bih i na naftnoj platformi.
Menaderi previe zarauju.
Ko eli da radi, nalazi posao.
Ako mogu dobro da zaradim, radiu bilo koji posao.

Nezaposleni ne ele da rade.
Nezaposleni treba da dobiju dovoljno novca za svoj ivot i ivot svoje
porodice.
Ljudi koji rade teke fizike poslove treba vie da zarauju.
Neki ljudi puno zarauju, a ne rade skoro nita.
Radnici koji rade u smjenama i nou treba vie da zarauju od onih koji
rade preko dana.
105
Strune oblasti
Porodice zanimanja
Poljoprivreda i prerada hrane (10)

umarstvo i obrada drveta (7)
Geologija, rudarstvo i metalurgija (10)

Mainstvo i obrada metala (13)
Elektrotehnika (8)
Tekstilstvo i koarstvo (7)

Hemija, nemetali i grafiarstvo (5)
Ugostiteljstvo i turizam (5)
Geodezija i graevinarstvo (7)
Saobraaj (10)
Ekonomija, pravo, administracija
i trgovina (5)
Zdravstvo (6)
Ostale djelatnosti (8)
106
Klasifikujmo zanimanja u odgovarajue porodice zanimanja

Na radnom listu pokuaj klasifikovati dolje navedena zanimanja u odgovarajue
porodice zanimanja:
Poljoprivreda i prerada hrane
Hemija, nemetali i grafiarstvo
umarstvo i obrada drveta
Geodezija i graevinarstvo
Geologija, rudarstvo i metalurgija
Saobraaj
Mainstvo i obrada metala
Ugostiteljstvo i turizam
Elektrotehnika
Zdravstvo
Tekstil i koarstvo
Ekonomija, pravo, administracija,

trgovina
EP
Ostale djelatnosti
umarski tehniar
Prehrambeni proizvoa
Metalurki tehniar
Tehniar cestovnog
saobraaja
Hemijski tehniar
Tehniar za obradu drveta
Poljoprivredni tehniar
Tehniar elektroenergetike
Mainski tehniar
Medicinski tehniar
Turistiki tehniar
Koar
Fiziotarapeutski tehniar
Ekoloki tehniar
Prehrambeni tehniar
Automehaniar
Tehniar raunarstva
Tehniar PTT prometa
Farmaceutski tehniar
Veterinarski tehniar
Metalurg
Voza motornih vozila
Aviotehniar
Konobar
Kozmetiki tehniar
Rasadniar
Cvjear-vrtlar
Tehniar elektronike
Rukovalac graevinskim i
pretovarnim mainama
Graditelj i restaurator
muzikih instrumenata
Laboratorijsko-sanitarni tehniar
Farmer
Kuhar
Grafiki tehniar
Strune oblasti
107
Obuar
Mesar
Tehniar u industriji nemetala
Frizer
Zidar (moler,keramiar,fasader)
Pekar
Valjaoniar
PTT manipulant
Akuersko-ginekoloki tehniar
Stolar
Tehniar za mehatroniku
Graevinski tehniar
Ugostiteljsko-kulinarski tehniar
Ekonomski tehniar
Urar
Preraiva mlijeka
Rukovatelj rudarskom
mehanizacijom
Hemijski operater
Manipulant u eljeznikom
saobraaju
Armira-betonirac
Dimnjaar
Instalater
Brodovoa
Pirotehniar
Geoloki tehniar
Trgovac
Fotograf
Kroja
Elektriar
Metalobrusa
Izolater-asfalter
Mehaniar
Obraiva metala rezanjem
Autoelektriar
Tesar-polaga obloga
Geobua
Mehaniar rudarskih strojeva
Kova
Kamenorezac
Elektriar telekomunikacija
Oplemenjiva mineralnih
sirovina
Tekstilni tehiar
Tehniar vodnog prometa
Koarski tehiar
Limar
Monter
Poslovno-pravni tehniar
Tekstilac
Trgovinski tehniar
Bravar
Rudar
Galanterist
Poslovni sekretar
umar
Finomehaniar
108
Tehniar eljeznikog
saobraaja
Zubno-stomatoloki tehniar
Zavariva
Voar-vinogradar
Geodetski tehniar
Slastiar
Proizvoa primarnih
proizvoda
od drveta
Zlatar-draguljar
Rudarski tehniar
Tapetar-dekorater
Elektriar-mehaniar
Panja, slijepi putnik!

U svakoj porodici zanimanja potkralo se neko zanimanje koje tu ne spada.
Ui mu u trag pomou leksikona zanimanja i svrstaj ga na pravo mjesto.
Nai i naziv porodice zanimanja i dopii je u gornju tabelu.
Naziv porodice zanimanja:

Poljoprivredni tehniar, veterinarski tehniar, prehrambeni tehniar, farmer,
mesar, cvjear-vrtlar, prehrambeni proizvoa, preraiva mlijeka, voarvinogradar, stolar

umarski tehniar, tehniar za obradu drveta, umar, elektriar, rasadniar,
proizvoa primarnih proizvoda od drveta, tapetar-dekorater,
Strune oblasti

Rudarski tehniar, metalurki tehniar, geoloki tehniar, pirotehniar, rukovatelj
rudarskom mehanizacijom, valjaoniar, metalurg, mehaniar rudarskih maina,
geobua, oplemenjiva mineralnih sirovina,

Mainski tehniar, automehaniar, bravar, zavariva, instalater, brodovoa, monter,
mehaniar, metalobrusa, obraiva metala rezanjem, kova, finomehaniar

Tehniar elektroenergetike, tehniar elektronike, tehniar za raunarstvo,
tehniar za mehanotroniku, elektroniar-mehaniar, elektriar telekomunikacija,
izolater-asfalter, autoelektriar
Grafiki tehniar, tehniar u industriji nemetala, hemijski operater, hemijski
tehniar, pekar,
109

Graevinski tehniar, geodetski tehniar, limar, armira-betonirac, tesar-polaga
obloga, kamenorezac, zidar (moler, keramiar, fasader)

Tehniar drumskog saobraaja, aviotehniar, tehniar PTT saobraaja, tehniar
vodnog saobraaja, tehniar eljeznikog saobraaja, voza motornih vozila,
rukovalac graevinskim i pretovarnim mainama, manipulant u eljeznikom
saobraaju, rudar, PTT manipulant,
Tekstilni tehniar, koarski tehniar, urar, tekstilac, galanterist, koar, obuar

Ugostiteljsko-kulinarski tehniar, trgovac, konobar, slastiar, kuhar,
Ekonomski tehniar, frizer, poslovni sekretar, poslovno-pravni tehniar, trgovinski
tehniar,

Medicinski tehniar, farmaceutski tehniar, fizioterapeutski tehniar, zubnostomatoloki tehniar, laboratorijsko-sanitarni tehniar, akuersko-ginekoloki
tehniar, turistiki tehniar

Ekoloki tehniar, kozmetiki tehniar, dimnjaar, graditelj i restaurator muzikih
instrumenata, fotograf, zlatar-draguljar, kroja
110
U kojim zanimanja se radi sa ...?
rad ...
sa drvetom
sa metalom
zanimanja
Strune oblasti
sa namirnicama
sa graevinskim materijalom
sa ureajima za pisanje
sa osobama koje imaju

zdravstvene tekoe
sa strujom
111
112
Strune oblasti
Moji favoriti
Upii dvije porodice zanimanja koje ti se najvie dopadaju u zvijezde!
Potrai ih u leksikonu zanimanja i iz tih porodica izaberi najmanje po 3
zanimanja koja ti se dopadaju i dopii ih!
Moje TOP 2

Top1:
Porodice zanimanja
Top2:
Porodice zanimanja - moj privremeni bilans

1. Bavljenje porodicama zanimanja za mene je bilo ...

2. Znam ta je porodica zanimanja, struna oblast...

3. Objasni: struna oblast je ...
DA NE
4. Dosta sam saznao o strunim oblastima ...
DA NE
5. ta bih jo elio/eljela saznati na ovu temu:
Strune oblasti
6. Test interesovanja bio je za mene ...

zato to ....
7. Mislim da je bilo vano da se bavim svojim interesovanjima, jer ...
8. Imam osjeaj da sam kroz bavljenje oblastima mog interesovanja stekao

jasniji pregled..
DA NE
113
Oekivanja od ene / mukarca

Koje osobina smatra vanim?
U tablici su navedene razliite osobine mukaraca i ena.
Razmisli, te na skali od 1 do 5 procjeni koliko je svaka osobina vana za enu, a
koliko za mukarca.
1
2
3
4
5
NEVANO
Broj koji odgovara tvojoj procjeni upii u kolonu kod svake tvrdnje.
Nakon toga, neka zajedniku procjenu napravi itavo odjeljenje.
Osobine:
114
VEOMA VANO
uredna - uredan
lijepa - lijep
njegovana - njegovan
dinamina - dinamian
mlada - mlad
ljubazna - ljubazan
armantna armantan
uspena - uspjean
vitka -vitak
iskrena - iskren
tedljiva -tedljiv
snana - snaan
vjeta u kunim
poslovima vjet u
kunim poslovima
njena - njean
umiljata - umiljat
graciozna - graciozan
oputena - oputen
sportski tip
duhovita - duhovit
otvorena - otvoren
saosjeajna saosjeajan
ena
Mukarac
Procjena
odjeljenja:
ene
Procjena
odjeljenja:
Mukarci
Prikaz idealne ene / idealnog mukarca

Razmisli kako se u drutvu prikazuje idealna ena / idealan mukarac.
Koje su tipine osobine idealne ene / idealnog mukarca?
Idealne ene:
Idealni mukarci:
Posebna panja kod ena se

obraa na:
Posebna panja kod mukaraca se

obraa na:
Kako je dolo do tih idealnih predstava?
115
Tipino zanimanje za ene / za mukarce?

Razmisli u koju kolonu se najbolje uklapaju izdvojene porodice zanimanja.
Da li ih moemo podijeliti na tipine enske i tipine muke?
-zanimanje:
- zanimanje:
/- zanimanje:
Porodice zanimanja:
poljoprivreda i prerada hrane, geologija, rudarstvo i metalurgija, mainstvo
i obrada metala, elektrotehnika, hemija, nemetali i grafiarstvo, tekstilstvo i
koarstvo, umarstvo i obrada drveta, geodezija i graevinarstvo, ugostiteljstvo
i turizam, ekonomija, pravo, administracija i trgovina, saobraaj, zdravstvo,
ostale djelatnosti
Koja su po tebi tipina enske, a koja tipina muke zanimanja?
tipino -zanimanje:
116
tipino -zanimanje:
5.1 UVOD U ETVRTI MODUL

O svijetu rada i zanimanja saznajemo na razliite naine. Pretraga tampanog
materijala ili pretraga putem interneta moe biti od pomoi, ali esto ne stvara
pravu sliku nekog zanimanja, jer moe biti daleko od stvarnog stanja. Pri izboru
zanimanja, odnosno daljeg obrazovanja, bitno je:
razgovarati sa ekspertima o eljenom zanimanju, te na taj nain saznati
nove informacije;
organizirano ili samostalno posjetiti preduzea i vidjeti nain na koji se
obavlja odreeni posao;
razgovarati sa uenicima koji su zavrili ili pohaaju eljenu srednju kolu,
te na taj nain spoznati njihova iskustva;
razgovarati sa profesorima iz srednjih kola na temu nastavnog plana i
programa;
organizovano ili samostalno otii u posjet eljene srednje kole;
posjetiti zavod za zapoljavanje i saznati kretanja na tritu rada;
i slino.
5. MODUL 4 - REALNI SUSRETI
U organizaciji realnih susreta, uestvuju uenici, profesori i pedagozi, koordinatori

centara za mlade i roditelji. Ovaj modul, osim to uesnicima seminara treba
pribliiti vrste realnih susreta, organizaciju i implementaciju, ima za cilj i ukazati
na znaaj komunikacije i socijalne mree kako u svakodnevnom ivotu tako i u
realnim susretima. Takoe, imajui u vidu trendove na tritu rada, ukazat emo i
na znaaj stvaranja poduzetnikog duha kod mladih ve u osnovnoj koli.
SADRAJI:

Komunikacija
Socijalna mrea (networking)
Priprema realnih susreta
Realizacija realnih susreta
Refleksija realnih susreta
Poduzetnitvo
TRAJANJE:
Dva dana
TEME I CILJEVI MODULA:

Znaaj komunikacije (verbalne i neverbalne)

Socijalna mrea (networking) kao alat pri realizaciji realnih susreta
117
Znaaj realnih susreta za izbor daljeg kolovanja i zanimanja

Vrste i organizacija realnih susreta (eksperti u nastavi, eksperti u uoj i iroj
okolini, samostalno i organiziraano raspitivanje u preduzeima i kolama,
sajmovi informisanja, individualna praksa)
Promjenjivi svijet rada, poduzetnitvo
U uvodnom dijelu modula, osvrtom na znaaj komunikacije i socijalne
mree, uesnici seminara e prepoznati koliko su socijalne vjetine, koje esto
zanemarujemo, bitne kako u svakodnevnom ivotu tako i pri izboru daljeg
obrazovanja i realizaciji realnih susreta.
Centralni dio modula podrazumijeva da su uesnici seminara prepoznali potrebe
mladih za organiziranjem realnih susreta, te da su usvojili metode koje mogu
koristiti u planiranju, organizaciji i realizaciji realnih susreta za mlade koji se
nalaze pred izborom daljeg obrazovanja i zanimanja. Uesnici su prepoznali da
realan susret moe potvrditi ili promijeniti konanu odluku mlade osobe za izbor
daljeg kolovanja i zanimanja. U zavrnom dijelu modula, uesnike podsjeamo
na promjenjivo trite rada i ukazujemo na znaaj stvaranja poduzetnikog duha
kod mladih osoba.
PREGLED METODA:

Tehnika asocijacija
Igre za zagrijavanje (warm up)
Modana oluja (brainstorming)
Rad u parovima
Rad u grupama plenarno
Individualna analiza upitnika i tekst
Igra uloga
Intervju
PREGLED RADIONICA

118
Igra zagrijavanja: Asocijacije;

R1: Komunikacija
R2: Ljudi oko nas/ stvaranje mree; Igra za oputanje Mi gradimo mreu
R3: Kako organizirati realne susrete
R4: Intervju tokom realni susreta
R5: Dani individualne prakse
R6.: Promjenjivi svijet rada
Igra zagrijavanja: Argumenti Za i Protiv;
R7: Poduzetnitvo
Plakati
Flipchart
Table
Papir, olovke, flomasteri, ljepilo, selotejp traka,makaze, pribadae
Klupko vunice
Teniska ili neka druga manja lopta
Stare novine
Obrazac za kopiranje IV-1 Primjer socijalne mree
Obrazac za kopiranje IV-2 Organizacija realnih susreta
Obrazac za kopiranje IV-3 Pitanja tokom realnih susreta
PREGLED RADIONICA
5.2 Igra zagrijavanja - Asocijacije
Ciljevi:
Metoda:
Sekvence:
Trajanje:
Socijalna
forma:
Moderacijski
materijal:
Postepeno ukljuivanje u temu radionice, podizanje

motivacije i koncentracije kod uesnika seminara
Tehnika asocijacija
Na flipchartu se napie kljuna rije, npr. Razgovor,
ili bilo koja druga rije koja je direktno ili indirektno
povezana sa pojmom komunikacije.
Zadatak uesnika je da kau prvu rije (asocijaciju) koju
povezuju sa zadatom rijeju.
Ispod kljune rijei zapisuju se prve asocijacije
uesnika, bez komentiranja obrazloenja.
10 minuta
Rad u grupi
Flipchart, flomaster
119
5.3 R1: KOMUNIKACIJA
Ciljevi:
Metode:
Svaki uesnik seminara, pojedinano, prepoznao je koliko vjetine

verbalne i neverbalne komunikacije mogu pomoi pri prenoenju
poruke drugoj osobi, kao i primanju i pamenju poruke od strane
druge osobe. Svi uesnici su prepoznali znaaj razvoja vjetina
komunikacije kod mladih.
Rad u paru
Uesnike zamolimo da ustanu i izaberu svog para sa kojim e
raditi ovu radionicu.
Kada uesnici izaberu svog para, pitamo ih ko e u paru biti
broj Broj 1, a ko Broj 2.
Nakon to se izjasne, dajemo im sljedeu uputu:
Sada ete uzeti svoje stolice i sjesti na mjesto koje vam oboma
odgovara. Nakon toga,Broj 1 ima 10 minuta da Broju 2
ispria neto to smatra zanimljivim iz svog ivota. Dok Broj 1
pria zanimljivost iz svog ivota, Broj 2ne smije nita rei niti
postavljati pitanja. Broj 2 treba samo sluati i to vie pamtiti
detalje. Nakon to istekne 10 minuta, ut ete znak kada
trebate zamijeniti uloge. Dakle, Broj 1, koji je priao, sada
slua i pamti, dok Broj 2, koji je sluao, sada treba ispriati
zanimljivost iz svog ivota.
Nakon to uesnici izmijene uloge aktivnog sluaoca i
govornika, zamolimo ih da se vrate na svoja mjesta nakon

ega im postavljamo pitanja.
Pitanja za osobe koje su bile Broj 1:
-
-
Sekvence:
-
-
Da li ste se mogli brzo sjetiti ta ete ispriati svome paru?

Kako ste se osjeali dok ste priali, a va par nije smio nita
rei?
Da li ste imali potekoa da u tako kratkom vremenu
kaete sve to ste eljeli?
Da li ste se bolje osjeali dok ste priali ili dok ste sluali?
Pitanja za osobe koje su bile Broj 2:

-
-
-
-
120
Trajanje:
Socijalna forma:
Moderacijski
materijal:
Kako ste se osjeali dok ste sluali svog para kako vam
pria zanimljivost iz svog ivota?
Da li vam je bilo teko izdrati da nita ne kaete?
Da li ste uspjeli zapamtiti priu koju vam je ispriao va
par?
Da li ste se bolje osjeali dok ste sluali ili dok ste priali?
Osvrt na radionicu: Komunikacija je bitan svakodnevni dio ivota.

Ponekad smo u ulozi sluaoca koji treba pozorno sluati i pamtiti,
dok ponekad trebamo za kratko vrijeme donijeti odluku koju
poruku elimo prenijeti drugoj osobi na nain da je razumije i
zapamti. Kod izbora zanimanja, a i u svakodnevnom ivotu, za
uenike je veoma bitno da razvijaju svoje vjetine komunikacije,
kako bi znali sluati ta im drugi imaju za rei, kao i drugima
prenijeti ono to oni imaju za rei ( npr.postavljanjem pitanja o
zanimanjima.)
45 minuta
Individualno i u paru
/
Cilj:
Uesnici su prepoznali vanost socijalne mree kao i vanost

saradnje i povezivanja sa drugima u svrhu organiziranja
realnih susreta. Takoe, uesnici su prepoznali na koji
nain socijalna mrea moe pomoi uenicima prilikom
samostalnog organiziranja realnih susreta.
Metode:
Individualan rad, diskusija

Na flipchartu nacrtati okvire socijalne mree i dati
realan primjer socijalne mree Obrazac IV-1 ili neki
drugi primjer;
Zamoliti uesnike da uzmu prazan list papira i olovku, i
nakon toga im dati sljedeu uputu:
Molim Vas da svako za sebe nacrta svoju socijalnu
mreu (kategorije: obitelj, prijatelji, poznanici, bivi
poslodavci) i u tu mreu upie imena ljudi koji pripadaju
osnovnim kategorijama. Nakon toga, pored svakog imena
napiite naziv preduzea/ustanove gdje osoba radi, ako
radi, i zanimanje te osobe. Pokuajte da mrea bude to
razgranatija. U mreu upiite i osobe koje vi ne poznajete,
ali znate da su poznate osobama koje vi poznajete. Imate
dvadeset minuta na raspolaganju.
Sekvence:
5.4 R2: LJUDI OKO NAS / STVARANJE MREE
Kada su uesnici zavrili sa crtanjem socijalne mree,

zamoliti ih da prebroje koliko osoba, koliko zanimanja i
koliko preduzea ima svako u svojoj mrei.
Dok uesnici broje lanove svoje mree, na flipchartu
napiite kategorije: osobe, zanimanja, preduzea.
Svaki uesnik treba rei broj osoba, zanimanja,
preduzea koje ima u svojoj mrei, a vi zapisujete
brojeve ispod naziva pripadajue kategorije.
Na kraju, zbrajate brojeve ispod svake kategorije.
Uesnicima moete dobacivati lopticu, i na taj nain postii
da vei dio aktivno uestvuju u diskusiji.
- Da li ste u svoju mreu upisali i neke osobe kojih se
niste odavno sjetili?
- Zato je mudro kreirati mreu osoba i ustanova kada
se planira karijera?
- Postoji li u vaoj mrei neko koga biste mogli dovesti
mladima sa kojima radite, kako bi opisao svoj tok
kolovanja i ono ime se bavi?
121
Naveli ste i odreena preduzea. Kada biste bili u

situaciji da Vas neko zamoli da posjeti preduzee koje
ste naveli, da li biste to mogli organizirati?
Osvrt na radionicu: Proitajte ukupan zbir ispod svake

kategorije (rodbina, prijatelji, preduzea, zanimanja) i
napravite osvrt. Uoit ete da svako od nas poznaje veliki
broj osoba razliitih zanimanja na razliitim radnim mjestima.
Ti ljudi, takoe poznaju neke druge ljude, do kojih se moe
doi preko primarne mree. Socijalna mrea moe biti veoma
vana mladima prilikom izbora daljeg kolovanja/ zanimanja
jer na ovaj nain oni mogu prepoznati kome mogu postaviti
pitanja vezana za svoj daljnji izbor i koja sve preduzea mogu
posjetiti.
Trajanje:
60 minuta
Socijalna
forma:
Individualno
Moderacijski
materijal:
Flipchart, flomaster, obrazac IV-1, papir, olovka, loptica
5.5 IGRA OPUTANJA MI GRADIMO MREU

Cilj:
Metoda:
Sekvence:
122
Trajanje:
Socijalna
forma:
Moderacijski
materijal:
Opustiti uesnike prije sljedee radionice

Tehnika asocijacija
Uzmite klupko vunice i zamolite uesnike da ustanu i
formiraju krug.
Jednom od uesnika dobacujete klupko vune
zadravajui kraj. Tokom dobacivanja klupka, kaete
neto lijepo o uesniku kojem ste dobacili klupko.
Zadatak uesnika je da jedan drugome dobacuju
klupko, zadravaju krajeve i svaki put kau neto lijepo
osobi kojoj dobacuju.
Na ovaj nain bit e formirana mrea od vune.
Kada je mrea formirana, uesnici se zamole da je
spuste na tlo.
Zavrni komenar oblikovati na nain da ukaete na slinost
vae mree sa socijalnom mreom.
10 minuta
Rad u grupi
Klupko vunice
Cilj:
Metoda:
Sekvence:
Uesnici se pripremaju za samostalnu organizaciju realnih

susreta (eksperti u nastavi, posjeta preduzeu, posjeta
srednjih kola osnovnim kolama).
Rad u grupama ili ekspertska metoda
Izrada plakata
Plenum
Prezentacija grupe
Podijeliti uesnike u grupe na nain da u svakoj grupi
bude tri do pet lanova; grupama podijeliti po etiri
kartice.
Grupa 1 na svojim karticama treba napisati 4
preduzea koja bi voljeli da mladi/uenici posjete.
Grupa 2 na svojim karticama treba napisati 4 eksperta
koja bi voljeli da mladi/uenici upoznaju.
Grupa 3 na svojim karticama treba napisati 4 srednje
kole koje bi voljeli da obave prezentaciju mladima/
uenicima.
Nakon to su se lanovi grupa sloili, zamoliti da
svaka grupa za sebe na plakatu osmisli ta je sve
potrebno za pripremu i realizaciju dovoenja
eksperta u nastavu, posjet srednjih kola, posjet
preduzeima... Grupama dati razliite boje flomastera.
Svaka grupa na plakatu treba pisati iskljuivo jednom
bojom flomastera (plava,crvena,zelena...)
Kada su uesnici zavrili sa pripremom plakata, prva
grupa prezentira posjetu preduzeu, a onda lanovi
druge i tree grupe prilaze posteru i svojom bojom
dopisuju dopune za posjetu preduzeu (ukoliko
ih ima). Zatim druga grupa prezentira svoju temu,
a ostale dvije grupe daju komentare na posteru
sa dopunama. Na isti nain se vri prezentacija i
komentari za treu grupu.
5.6 R3: KAKO ORGANIZIRATI REALNE SUSRETE
Osvrt na radionicu: S obzirom da su grupe ve

pregledale i prokomentirale meusobne zadatke,
napraviti kratak osvrt na dodatne mogunosti,
prednosti i mane realiziranja realnih susreta.
Zajedniki pregled obrasca za kopiranje IV-2
Organizacija realnih susreta
Trajanje:
Socijalna
forma:
60 minuta
Moderacijski
materijal:
Kartice, posteri, flomasteri, flipchart, table

Obrazac za kopiranje IV-2 Organizacija realnih susreta
Rad u grupama
123
5.7 R4: INTERVJU TOKOM REALNIH SUSRETA

Cilj:
Metoda:
Sekvence:
Uesnici seminara su spoznali na koji nain mogu zajedno sa

mladima/uenicima pripremiti pitanja za intervju osoba pri
realnim susretima.
Izrada plakata
Plenum
Prezentacija grupe
Podijeliti uesnike u grupe na nain da u svakoj grupi
bude tri do pet lanova.
Grupe biraju oblast rada (npr.zdravstvo, elektrotehnika,
graevinarstvo i dr.) ili preduzee koje bi posjetili.
Grupama podijeliti po dvadesetak kartica, s tim da
svaka grupa dobije razliitu boju kartica.
Uesnici unutar svojih grupa diskutuju o pitanjima koja
bi postavili osobama koje su zaposlene u razliitim
oblastima ili u preduzeima (zavisno od toga da li
su odabrali preduzea ili oblasti rada), na nain da
se obuhvate sva zanimanja bez obzira na stepen
sloenosti.
Nakon to svaka grupa zavri internu diskusiju,
potrebno je da na kartice napiu pitanja, a potom svoje
kartice okae na tablu ili plakat.
Kada grupe okae svoja pitanja, zajedno sa svim
uesnicima napravite kategorizaciju, svrstavajui
pitanja u: potrebno obrazovanje, opis poslova radnog
mjesta, uslove rada, mogunosti napredovanja,
poeljne osobine i sl..
Osvrt na radionicu: Zajedno sa uesnicima prodiskutovati
pitanja i kategorije pitanja koja su primjenjiva za svako
zanimanje bez obzira na stepen sloenosti. Mladi/uenici
trebaju znati smjer u kojem e postavljati pitanja, a na koja e
dobiti sve potrebne odgovore vezane za svako zanimanje koje
ih interesuje.
Zajedniki pregled obrasca za kopiranje IV-3 Pitanja
tokom intervjua
Trajanje:
Socijalna
forma:
Moderacijski
materijal:
124
Prijedlog za rad sa uenicima/mladima: Priprema pitanja za

eksperte
60 minuta
Rad u grupama
Kartice, posteri, flomasteri i dr.,
Obrazac za kopiranje IV-3 Pitanja tokom intervjua i Obrazac
za kopiranje IV-2 Pitanja za eksperte u zanimanjima, posjet
kola
Ciljevi:
Uesnici su uvidjeli da li i na koji nain mogu pomoi

uenicima oko organizacije individualne prakse u
preduzeima.
Metoda:
Rad u grupama, plenum
Sekvence:
Podijeliti uesnike u grupe tako da u svakoj grupi

bude tri do pet lanova.
Zadatak svake grupe je da prodiskutuje na koji
nain je mogue organizovati individualnu praksu
za mlade/uenike u preduzeima. Potrebno je
obuhvatiti snage, slabosti, mogunosti i prepreke
za realizaciju prakse u preduzeima i to napisati na
plakatima.
Prezentacija svake grupe
Diskusija o realizaciji individualne prakse u
preduzeima i ta ona moe donijeti mladima/
uenicima.
5.8 R5: DANI INDIVIDUALNE PRAKSE
Osvrt na radionicu: Uvidjeti mogunosti i ogranienja

sistematske realizacije individualne prakse u preduzeima,
kao i mogunosti potpore roditelja, bivih uenika
kole, ire drutvene zajednice u organizaciji i realizaciji
individualne prakse. Da li na ovaj nain poslodavci mogu
prepoznati svoje budue zaposlenike?
Trajanje:
60 minuta
Socijalna
forma:
Rad u grupama
Moderacijski
materijal:
Posteri, flomasteri
125
5.9 R6: PROMJENJLJIVI SVIJET RADA
Ciljevi:
Uesnici e uvidjeti da vanjski uticaji konstatno mijenjaju

trite rada. Spoznat e koliko je vano pratiti vijesti,
uoavati promjene i trendove koji mogu uticati na
promjene u potranji radnika koji trebaju biti osposobljeni
za prilagoavanje razliitim situacijama. Mladi/uenici
trebaju biti spremni na promjene u svijetu rada i
pripremljeni na cjeloivotno uenje.
Metoda:
Rad u grupama, individualan rad
Sekvence:
Pripremiti asopise, novine i sve ostalo iz ega se

mogu saznati vijesti iz zemlje i svijeta.
Uesnike podijeliti u grupe i svakoj grupi podijeliti
nekoliko( tri do etiri) novina ili asopisa.
Zadatak uesnika je da, koristei se svim dostupnim
izvorima informacija, sastave popis svih promjena
i trendova koji mogu uticati na trite rada. Te
promjene mogu biti politike, ekonomske, kulturalne,
promjena okolia... Uesnici mogu rezati lanke iz
novina, asopisa.
Poto su utvrdili koje su to promjene, trebali bi
procijeniti kako takvi trendovi mogu uticati na
lokalno trite rada.
Svaka grupa na plakatu prezentira saznanja do kojih
je dola.
Diskusija:
-
-
-
Kako globalne promjene mogu uticati na

izbor zanimanja?
Kako se povoljno moe iskoristiti
poznavanje globalnih trendova?
Zato je bitno razvijati svijest o
cjeloivotnom uenju kod mladih/uenika?
Osvrt na radionicu: Promjene su neizostavan dio

ivota. Mladi/uenici trebaju biti spremni na konstantne
prilagodbe i usvajanje novih znanja kako bi bili konkurentni
na tritu rada.
Prijedlog za rad sa uenicima/mladima: Sastav na temuKako jedna globalna promjena moe uticati na trite rada?
Trajanje:
126
60 minuta
Rad u grupama, individualan rad
Moderacijski
materijal:
Novine, asopisi, plakati, flomasteri, makaze
5.10 R7: Brainstorming
Cilj:
Postepeno ukljuivanje u temu radionice, podizanje

motivacije i koncentracije kod uesnika seminara
Metoda:
Tehnika modane oluje (brainstorming)
Sekvence:
Na flipchartu napisati dva kljuna pojma:

1) privatni obrt i
2) rad kod poslodavca.
Ispod svakog pojma napisati Za i Protiv;
Zadatak uesnika je da metodom modane oluje
odrede koji su to razlozi Za ,a koji Protiv privatnog
obrta ili rada kod poslodavca.
Zapisivati argumente Za i Protiv na flipchartu.
Trajanje:
15 minuta
Socijalna
forma:
Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Flipchart, flomaster
Socijalna
forma:
127
S.11 R8: PODUZETNITVO
Cilj:
Metoda:
Sekvence:
Uesnici su spremni mladima/uenicima ukazati na

mogunosti otvaranja sopstvenog obrta nakon zavretka
kolovanja kao naina samozapoljavanja.


Izrada plakata
Plenum
Prezentacija grupe
Uesnike podijeliti u grupe

Svaka grupa donosi odluku kakav privatni obrt bi
otvorila.
Kada grupa odredi djelatnost, potrebno je da napiu
popis onoga o emu moraju voditi rauna prilikom
otvaranja obrta (ideje, znanja, pravne mogunosti,
finansije, prostor, zaposlenici, plasiranje proizvoda i
usluga i sl.). Takoe, obratiti panju i na individualne
karakteristike pojedinca.
Diskusija:
- Da li je i koliko bitno razvijanje poduzetnikog
duha kod mladih/uenika?
- Na koji nain se moe razvijati poduzetniki
duh?
- ta sve pojedinac treba razvijati kod sebe da
bi postao uspjean poduzetnik?
Osvrt na radionicu: Uenici/mladi trebaju biti svjesni
prednosti i nedostataka rada kod poslodavca, ali i otvaranja
sopstvenog obrta. Potrebno je razvijanje samostalnosti u
donoenju odluka.
Prijedlog za rad sa uenicima/mladima: Priprema projekta
Moje samozapoljavanje
Trajanje:
Socijalna
forma:
Moderacijski
materijal:
128
60 minuta
Rad u grupama
Posteri, flomasteri, flipchart
Obrazac za kopiranje IV-1 Primjeri socijalne mree
5.12 Moderacijski materijali za IV fazu PO
129
Obrazac za kopiranje IV-2 - Organizacija realnih susreta
Lista provjere za nastavnika/-cu DAN INFORMISANJA O ZANIMANJIMA posjet kola

PRIPREMA
Odluka nastavnikog vijea/saglasnost direktora
Nastavnik/-ca: ispitivanje elja uenika (za izbor zanimanja)

Tema / naslov manifestacije:

Izrada programa: (3-5 zanimanja)
Kontakti sa srednjim kolama: definisanje termina i dogovor oko programa

(datum, mjesto, postavka cilja manifestacije, postavljanje i uklanjanje, tok
manifestacije, materijal za prezentaciju, kao i alat, radni materijali, slike,
prospekti...)
Organizacija tandova sa informacijama o zanimanjima (stolovi, fotelje,
zidne table, strujni prikljuci ...)
Koordinacija postavljanja tandova zanimanja od strane predstavnika
zanimanja
Priprema sa uenicima: postavke cilja, upitnici za intervjue ...
SPROVOENJE
Nastavnik/ca: Moderacija izlaganja -pozdravna rije i predstavljanje
predavaa; usmjeravanje kratkih izlaganja kod kojih izlagai govore ono to
je najvanije u njihovom zanimanju.
Dokumentacija: fotografije, tonski snimci, videosnimci...
Uenik/ca: Uee u predavanjima - im predstavnici odreenih
zanimanja stanu kod svojih tandova za informisanje o zanimanjima i budu
na raspolaganju za razgovor:
voditi intervjue, razjasniti ostala pitanja, procijeniti pregledni material
NAKNADNA OBRADA
Nastavnik/ca: koordinacija uklanjanja tandova sa informacijama o
zanimanjima od strane predstavnika zanimanja
Naknadna obrada sa uenicima: barometar raspoloenja u razredu, povratne
informacije...
130
... prua ti mogunost da zanimanja na praktian nain upozna u koli.

... daje ti priliku da sa predstavnicima zanimanja razgovara i da ih
intervjuie.
... omoguuje ti da se upozna sa njihovim alatima, radnim materijalima
i radnom odjeom.
ta se trai?
Uenik/-ca: Analiza dokumentacionog materijala :slike, videofilmovi...

Izrada broura o zanimanjima
Izrada plakata o predstavljenim zanimanjima
Obrazac za uenike DAN INFORMISANJA O ZANIMANJIMA U KOLI
1. taka programa:
Kratka izlaganja eksperata za zanimanja na poetku manifestacije
kako bi svi saznali ono najvanije o zanimanjima
2. taka programa:
tandovi sa informacijama o zanimanjima sa ekspertima iz struke koji stoje
na raspolaganju za vaa pitanja iz oblasti zanimanja i kolovanja, a pored toga:
prezentacioni materijal (alati, radni materijal, prospekti, ...)
Ovdje e imati mogunost da sve ispita i sazna,
to si oduvijek elio da zna o tim
zanimanjima ili svijetu rada!
131
Pitanja za EDUKATORA/-KU IZ SREDNJE KOLE

Gospodin/Gospoa:
Zanimanje:
Srednja kola:
Koja zanimanja i struna zvanja se mogu stei u koli koju predstavljate?
________________________
Koliko dugo traje kolovanje(obuka) za svako od zanimanja/zvanja?
___________________________
Gde se nalazi struna kola?
Da li Vaa kola organizira praktinu nastavu?
Kakva je opremljenost Vae kole? _______________________________________
_________________
Koji su najvaniji predmeti u strunoj koli?
Koji je prosjean broj uenika u odjeljenju?
Pitanja u vezi zanimanja i strunih zvanja koja su posebno interesantna ueniku
Zadaci i poslovi u okviru zanimanja i zvanja:
Alati koji se koriste u odreenom zanimanju i zvanju:
Sirovine i radni materijali:
Kakve zahtjeve postavlja ovo zanimanje?
fizike: ______________________________________________________________
karakterne: __________________________________________________________
intelektualne:
ta su prednosti, a ta nedostaci zanimanja? ______________________________
Koje mogunosti obrazovanja i usavravanja postoje u ovom zanimanju?
____________________________________________________________________
Kakva je mogunost zapoljavanja u ovom zanimanju? _____________________
132
Dodatna pitanja:
Zanimanje za koje se koluje: __________________________________________

Da li si ranije matao o nekom drugom zanimanju? Ako jesi, o kojem?
_____________________________________________________________________
Kako si doao do odluke o izboru zanimanja? ______________________________
Da li je neko, odnosno neto uticalo na tvoj izbor zanimanja?
Ako jeste, ko, odnosno ta je uticalo?
Da li ima praktinu nastavu? __________________________________________
Da li bi se opet kolovao za ovo zanimanje?
Zato?
Pitanja za UENIKA IZ SREDNJE KOLE
Koje sve predmete ima u srednjoj koli? __________________________________

Koji su ti posebno zanimljivi struni predmeti i ta se ui u okviru njih? _______
_____________________________________________________________________
ta je za tebe bila najvea transformacija nakon osnovne kole?

J ta te raduje u tvom kolovanju, ta ti se dopada?

L ta manje voli u svom zanimanja?

ta eli da radi nakon zavretka kolovanja; kakvi su tvoji karijerni planovi?
_____________________________________________________________________
Dodatna pitanja:
Za uenika
133
DAN INFORMISANJA ZA MENE JE BIO:
pozitivno
Volio/Voljela bih da saznam jo.
134
negativno
PRIPREMA
Nastavnik/-ca: ispitivanje elja uenika (preduzea koja bi voljeli posjetiti,
eksperti koje bi voljeli upoznati)
Odluka nastavnikog vijea/saglasnost direktora (ukoliko se radi o
posjeti preduzeu)
Kontakti sa preduzeima ili ekspertima: definisanje termina i dogovor
oko programa( datum,mjesto, program)
Priprema uenika za posjet preduzeu/posjet eksperta: (ponaanje,
priprema pitanja, dodatni dogovori)
Obavijest i saglasnost roditelja (ukoliko se radi o posjeti preduzeu)
Organizacija naina transporta do preduzea (ukoliko se radi o posjeti
preduzeu)
Lista provjere za nastavnika/-cu DAN INFORMISANJA U PREDUZEIMA, Poziv eksperta
SPROVOENJE
Odlazak u preduzee / dolazak eksperta na nastavu
Nastavnik/ca: Moderacija izlaganja-pozdravna rije,usmjeravanje
kratkih izlaganja kod kojih izlagai govore ono to je najvanije u njihovom
zanimanju .
Dokumentacija: fotografije, tonski snimci, videosnimci...
Uenik/ca: aktivno postavljanje pitanja
NAKNADNA OBRADA
Naknadna obrada sa uenicima: barometar raspoloenja u razredu,
povratne informacije...
Zahvalnica preduzeu u kojem je organizirana posjeta / ekspertu
Uenik/-ca: Analiza dokumentacionog materijala :slike, videofilmovi ...
Izrada broura o zanimanjima
Izrada plakata o predstavljenim zanimanjima
135
Pitanja za EKSPERTA U ZANIMANJU

Gospodin/Gospoa:
Zanimanje:
Preduzee:

Koje je obrazovanje neophodno za ovo zanimanje i koliko dugo traje?
____________________________________________________________________
Koji se sve poslovi obavljaju u ovom zanimanju?
____________________________________________________________________
Koja sredstva rada se koriste?
____________________________________________________________________
Sa kojim materijalima se radi?
____________________________________________________________________
Kakva je podjela radnog vremena?
____________________________________________________________________
Gdje se sve moe zaposliti osoba sa ovim zanimanjem?
____________________________________________________________________
Koje zahtjeve postavlja ovo zanimanje?
fizike:______________________________________________________________
karakterne:__________________________________________________________
intelektualne:________________________________________________________
zdravstvene:_________________________________________________________
ta su prednosti , a ta nedostaci zanimanja?
____________________________________________________________________
Koje mogunosti obrazovanja i usavravanja postoje u ovom zanimanju?
____________________________________________________________________
Dodatna pitanja:
136
DAN INFORMISANJA U PREDUZEU/ POSJET EKSPERTA ZA MENE JE BIO?
pozitivno
negativno
Za uenike
Volio/Voljela bih da saznam jo.
137
Obrazac za kopiranje IV-3 Pitanja tokom realnih susreta

Prijedlog tema o kojima se moe prodiskutovati sa uenicima/mladima
U ovom dijelu emo navesti nekoliko tema o kojima se moe prodiskutovati sa
mladima/uenicima prije realizacije realnih susreta. Naravno, spektar tema i
pitanja je mnogo iri.
Preduzee:

Organizacija, struktura, funkcija

Menadment, rukovoenje, hijerarhija, organizacija rada
Trite, klijenti, dobavljai, marketing
Ciljevi, vizija, filozofija preduzea
Finansiranje, trokovi, cijene, dobit
Tehnika, perspektive
Uslovi rada, mogunosti usavravanja
Zapoljavanje
Rad, zanimanja:

Zanimanja koja su zastupljena u preduzeu

Poslovi, naini rada, radna mjesta
Sredstva rada
Uinak, proizvodi, rezultati
Uslovi rada, radno vrijeme, radno okruenje
Zapoljavanje, napredovanje u karijeri, usavravanje u preduzeu i van
preduzea
ovjek u preduzeu:

138
Pozicija zaposlenih u preduzeu

Saradnja, tim, atmosfera u preduzeu, zadovoljstvo na poslu
Prihodi, socijalna davanja
Motivacija zaposlenih
6.1 UVOD U PETI MODUL

ovjek svakodnevno donese i do 100.000 odluka, i veinu ih donosi nesvjesno u
toku jela, vonje, telefoniranja, ne razmiljajui mnogo o koracima koji su doveli
do odluivanja.
Meutim, u donoenju vanih ivotnih odluka ovjek je sklon predoavati sebi
budunost kako bi donio ispravnu odluku, to bi znailo da naa predodba o
budunosti neminovno izgleda kao iskrivljena verzija dananjice.
Odluka o izboru ivotnog zanimanja, izboru kole koju treba nastaviti nakon
osnovnog obrazovanja, svakako spada u jednu od kljunih ivotnih odluka.
Bez obzira na njenu vanost, kao korektivni faktor da se ne uini pogrean
izbor, treba imati na umu i razvijati ideju o cjeloivotnom uenju, usavravanju,
prekvalifikaciji, i sl. Poto se deavaju stalne promjene u drutvu i nainu
proizvodnje, ni na trenutni izbor zanimanja ili kolovanja ne mora biti jedan za
sva vremena.
Odluka o kolovanju / izboru zanimanja zbog emotivnih razvojnih koraka nije
jednostavna racionalna odluka. Sam proces donoenja odluke predstavlja zavrni
korak u kojem se oplemenjuju, odnosno dobijaju puni smisao prethodna etiri
koraka petofaznog modela .
6 MODUL 5 ODLUKA O KOLOVANJU /IZBORU ZANIMANJA
Cilj je da odluku donese sam uenik sagledavajui sopstvene sklonosti i

interesovanja, uzimajui u obzir objektivne okolnosti sredine u kojoj se nalazi.
Preciznije reeno, mladi koji moraju da donesu odluku pokuavaju da subjektivne
odlike (sposobnosti, interesovanja, nade...) usklade sa ponudama kolovanja i
zanimanja. Oni prepoznaju motive i razloge za odluku o izboru kole, te na osnovu
tih kriterija mogu da donesu zakljuke za kasnije odluivanje o zanimanju.
Faktori vrednovanja, prema kojima bi trebalo da se orijentie izbor daljeg
kolovanja vezano za rad, su:
upotrebljivosti kolskih kvalifikacija i sprema,
procjena izgleda u nekim zanimanjima nakon kolovanja,
trite rada,
mogunosti zarade.
Poeljno je da odluku koju donese mlada osoba podre roditelji, odnosno staratelji
kao najvaniji partneri ne samo u donoenju odluke, nego i u samoj realizaciji
donesene odluke. U isto vrijeme, roditelji samim svojim poloajem u velikoj
mjeri utiu na mladu osobu u procesu odluivanja. Roditeljski savjet je u mnogim
sluajevima nedovoljan, a uzrok je, izmeu ostalog, u tome to su mnogi kriteriji
za odluivanje i faktori uticaja, koji su vaili u trenutku njihovog izbora zanimanja,
danas potpuno drugaiji. Roditelji esto savjetuju svojim sinovima i kerima da se
opredjele za poznata dokazana zanimanja, a veoma rijetko im se preporuje da
se opredjele za netradicionalno zanimanje.
139
Pozitivna strana prie je to su roditelji zainteresovani za temu izbora daljeg

kolovanja i zanimanja svoje djece, pa rado primaju informacije koje se tiu
profesionalne orijentacije.
kolski drugovi imaju veliki uticaj na izbor daljeg kolovanja pogotovo u poetnoj
fazi donoenja odluke . Radom sa uenicima na samospoznaji negativni efekti
ovog uticaja se u znaajnoj mjeri mogu redukovati . U obzir se moraju uzeti i
ostali elementi linog nivoa (mediji, braa i sestre, roaci, prijatelji, nastavnici...)
Situativni nivo u procesu donoenja odluke ukljuuje pojedinosti kao to su :
regionalne okolnosti, materijalna situacija, privredna infrastruktura, situacija u
zapoljavanju, tehniki razvoj, ekonomski razvoj, drutvo... koje u veoj ili manjoj
mjeri limitiraju mladu osobu u donoenju odluke.
Mlada osoba se nalazi pred velikim iskuenjem da pomiri svoj lini ili dispozitivni
nivo u procesu donoenja odluke (sklonosti, interesovanja, inteligencija, posebni
talenti, motivacija za rad, spremnost na rizike, djelimini nedostaci...) sa navedena
dva nivoa koji ne zavise od njega.
U cilju to pravilnije odluke, neophodno je mladoj osobi pruiti podrku i sve
potrebne informacije i saznanja neophodna za njeno donoenje (prethodne etiri
faze), ali sama odluka mora biti njegova.
Multiplikator nastavnik ili karijerni savjetnik nikako ne smije upasti u zamku i
donijeti odluku u ime mlade osobe.
SADRAJI:

Donoenje odluke i njeno preispitivanje

Uloga roditelja u procesu donoenja odluke
Pisanje poslovne biografije
Godinji plan profesionalne orijentacije u osnovnoj koli/omladinskom
centru
TRAJANJE
2 dana
TEME I CILJEVI:
Refleksija IV modula
Evaluacija realiziranog u kolama i omladinskim centrima
Uloga roditelja u procesu donoenja odluke
Donoenje odluke i njeno preispitivanje
Pisanje poslovne biografije i intervju
Godinji plan profesionalne orijentacije u osnovnoj koli/omladinskom
centru
Uesnici treba da se obue kako da roditelje to bolje ukljue u proces profesionalne
orijentacije i proces donoenja odluke, tako da roditelji budu upoznati sa
fazama modela profesionalne orijentacije, poznaju faktore vrednovanja za izbor

140
PREGLED METODA:

Analiza upitnika
Izrada foldera
Rad u grupama
Individualan rad
Vrednovanje kriterija
Tematsko argumentiranje
Postavljanje prioriteta
Analiza teksta
Pitanja - impulsi
Intervju
zanimanja i poznaju opasnosti idealistine procjene. Osnovni cilj je da se roditelji

uz nova saznanja aktivno ukljue u aktivnosti profesionalne orijentacije kako bi
bili podrka svom djetetu pri izboru zanimanja.
Uesnici treba da budu osposobljeni da mlade osobe dovedu do trenutka donoenja
odluke o svom daljem kolovanju /zanimanju. Potrebno je da ovladaju znanjima i
metodama koje mogu primijeniti kako bi pomogli mladima da prepoznaju motive
i razloge za izbor kole/zanimanja I kako bi im ukazali na pogreke koje se mogu
desiti pri donoenju odluke. Takoe,uesnici e saznati na koje naine mogu
mlade osobe pripremiti na aktivno traenje posla nakon zavretka kolovanja.
Uesnici su nakon pet modula spremni uraditi godinji plan aktivnosti za
profesionalnu orijentaciju u osnovnoj koli i omladinskom centru.
PREGLED RADIONICA:
Igra zagrijavanja: Brod na otvorenom moru
R 1: Trka u predizbornoj kampanji Moje budue zanimanje je najbolje
zanimanje
R2: Sad kad sam odluio/la .....
R3: Rad sa roditeljima
R4: Pravimo folder o daljem kolovanju
Igra oputanja: Brkovi
Igra zagrijavanja: Prazna stolica
R:5 Plan profesionalne orijentacije u koli/omladinskom centru
R:6 Pisanje biografije i intervju sa poslodavcem

Flipchart
Papiri A4
Moderacijske kartice
Flomasteri, olovke, koverte,
Obrazac za kopiranje 1, 1 /2, 1 /3
141
PREGLED RADIONICA
6.2 Igra zagrijavanja : Brod na otvorenom moru - igra odluivanja
Ciljevi:
Metode:
Sekvence:
142
Trajanje:
Socijalna
forma:
Moderacijski
materijal:
Uesnici su uoili teinu i vanost donoenja odluke

u kljunim trenucima, kako na individualnom tako i na
grupnom planu.
Uesnici su se suoili sa teinom situacije donoenja odluke od
koje zavisi budunost jedne osobe i budunost osoba oko nje.
Analiza teksta, postavljanje prioriteta
Multiplikator uesnicima podijeli tekst vjebe i obrasce
za kopiranje 1 i 1/2.
Svako od uesnika treba da rangira po vanosti
predmete koji bi omoguili preivljavanje i upiu rang
u kolonu lino.
Nakon toga, uesnici se dijele u grupe, a zadatak je
da se unutar grupe nakon diskusije izvri rangiranje
predmeta po vanosti i taj rang upisuju u kolonu
grupa
Na kontrolnom listu (Obrazac za kopiranje 1/3)
provjeravaju koliko se njihovo rangiranje podudara ili
razlikuje od miljenja eksperata.

Diskusija:
- Da li Vam je bilo teko odrediti prioritete za
preivljavanje u situaciji iz vjebe?
- Da li Vam je lake bilo odrediti prioritete individualno
ili u grupi?
- Koliko V am je situaciju odluivanja oteavalo to to
odgovarate i za sudbinu drugih osoba?
- Koliko je teko donijeti znaajne ivotne odluke i o
emu je sve potrebno razmisliti?
Osvrt na radionicu: Odluka o izboru daljeg obrazovanja
je jedna od znaajnijih ivotnih odluka. Iako u dananje
vrijeme izbor zanimanja ne mora znaiti i izbor za cijeli
ivot, nepromiljen i ishitren izbor vodi nezadovoljstvu,
gubitku vremena i novca. Istina, ponekad je mogue ispraviti
pogreku prelaskom u drugu kolu, polaganjem dodatnih
ispita, preusmjerenjem na visokokolskim ustanovama, ali
zato ne uiniti sve da nam prvi izbor bude i pravi izbor i tako
sebi olakamo prelazak u svijet rada.
60 minuta
individualni rad, rad u grupi,
Papiri A4, olovke, Obrasci za kopiranje 1, 1 / 2, 1/3
Ciljevi:
Metode:
Sekvence:
Uesnici su shvatili vanost i uticaj naina prenoenja

informacija na proces donoenja odluke, te prepoznali
oblike manipulacije i uticaj propagande na stavove.
Grupni rad, igra uloga, prezentacija, diskusija
Uesnike podijeliti u tri grupe. Svaka grupa treba
izabrati jedno zanimanje, npr: stranka pekara, stranka
frizera, stranka nastavnika. Uesnici trebaju sami
izabrati zanimanje.
Svaka grupa treba na to efikasniji nain prikazati
zanimanje (stranku) na press konferenciji tako da
privue to vie uenika da se upie u to zanimanje,
odnosno da glasa za stranku.
Grupe predstavljaju svoje zanimanje (stranku) dok
ostali uesnici imaju mogunost postavljanja pitanja.
(Obavezna je moderacija multiplikatora.)
Nakon predstavljanja, svi uesnici dobijaju glasake
listie i glasaju za najbolju stranku. Nemaju pravo da
glasaju za svoju stranku.
Izborna komisija (multiplikator/treneri) sabira glasove
i proglaava pobjednika.
Mogua uputa multiplikatora je da jedno zanimanje bude
tipino muko, jedno tipino ensko i jedno za kojeg se
uenici rijetko opredjeljuju.
Diskusija:
- Kako ste zadovoljni temom grupe koju predstavljate
i kako ste se osjeali dok ste osmiljavali kampanju?
- Koliko je bilo teko samo afirmativno predstavljati
zanimanje/stranku?
- Da li se promocijom zanimanja moe postii i vei
upis u to zanimanje ako je traeno na tritu rada?
Ako da, na koje sve naine?
- Prilikom donoenja odluke o izboru zanimanja (u
ovom sluaju glasanja za stranku), koje sve faktore
trebamo ocijeniti?
- Kako ste izabrali kome ete dati svoj glas?
- Koliko je nain/vjetina predstavljanja stranke
uticao na va izbor?
6.3 R 1: Trka u predizbornoj kampanji Moje budue zanimanje je

najbolje zanimanje
143
144
-
-
-
Prilikom donoenja odluke o izboru zanimanja (u

ovom sluaju glasanja za stranku), koje sve faktore
trebamo ocijeniti?
Kako ste izabrali kome ete dati svoj glas?
Koliko je nain/vjetina predstavljanja stranke
uticao na va izbor?
Trajanje:
100 minuta
Socijalna forma:
Moderacijski
materijal:
plakati, posteri, makaze, ljepak, papir u boji, naljepnice

razliitih oblika, papirii pripremljeni kao glasaki listii,
glasaka kutija
Cilj:
Metoda:
Sekvence:
Uesnici su spremni uenicima/mladima pred izborom

zanimanja ukazati na bitnost preispitivanja donesene odluke.
Pitanja impulsa
Multiplikator zamoli uesnike da formiraju vei krug.
Sredinu kruga moe oznaiti nekim znakom.
Multiplikator zadaje reenicu kao impuls, koja se
poziva na kriterije (obrazac za kopiranje 2) bitne kod
donoenje odluke o zanimanju.
Zadatak uesnika je da razmisle u kojoj se mjeri
slau sa zadatim impulsom i da se u skladu sa tim
pozicioniraju ka sredini kruga.
to se uesnik vie slae sa impulsom (reenicom), to
e se vie pribliiti sredini kruga.
Nakon to su se uesnici pozicionirali, multiplikator
postavlja pitanje vezano za impuls. O izjavama se
odmah diskutuje. Nakon toga se nastavlja sa sljedeom
reenicom- impulsom .
6.4 R2: Sad kad sam odluio/la .....
Diskusija:
- ega sam postao svjestan kroz ovu vjebu ?
- Da li se ova vjeba moe primijeniti sa uenicima i
roditeljima?
- Da li je potrebno uvesti neke nove reenice
impulse?
Trajanje:
Socijalna
forma:
Moderacijski
materijal:
30 minuta
Rad u grupi
Kartice sa reenicama- impulsima, Obrazac za kopiranje 2
145
6.5 R3 Rad sa roditeljima
Ciljevi:
Metode:
Sekvence:
Trajanje:
146
Uesnici su svjesni koliko roditelji mogu pomoi, ali i

oteati svom djetetu donoenje odluke. Spremni su
odravati roditeljske sastanke na temu profesionalne
orijentacije.
Rad u grupi, plenarno
Multiplikator uesnike dijeli u grupe.
Svaka grupa ima zadatak da diskutuje i osmisli na
koji nain se moe raditi sa roditeljima na temu
profesionalna orijentacija.
Svoja razmiljanja i prijedloge grupe predstavljaju
na plakatima.
Razmatraju se ponue radionice.
Diskusija:
- Koliko roditelji utiu na svoju djecu tokom izbora
daljeg obrazovanja i zanimanja?
- Da li su roditelji upoznati sa znaajem i
aktivnostima profesionalne orijentacije?
- Na koji nain je mogue potaknuti neaktivne
roditelje da se ukljue u ovaj proces u saradnji sa
kolom?
- Na koji se nain moe suraivati sa roditeljima u
aktivnostima profesionalne orijentacije?
Osvrt na radionicu:
Roditelji svakako imaju jednu od najznaajnijih uloga
tokom izbora daljeg obrazovanja i zanimanja svog
djeteta.Zato je bitno pronai nain da se na ovu temu
istovremeno radi i sa djecom i sa roditeljima. Roditelji
esto, elei najbolje svojoj djeci, nesvjesno mogu
forsirati ispunjenje svojih neostvarenih ivotnih ciljeva
i elja, to je najee pogreno, jer je u suprotnosti sa
eljama i oekivanjima mladih osoba.
60 minuta
Socijalna
forma:
Moderacijski
materijal:
Flipchart, papiri A4, plakati, moderacijske kartice
Cilj:
Relaksacija uesnika.
Metode:
Grupni rad
Multiplikator u ovoj vjebi oputanja uesnicima daje
sljedeu uputu:
Sekvence:
Trajanje:
Socijalna
forma:
Moderacijski
materijal:
Okrenite se ka svom komiji sa desne strane, uvucite

usne na nain da se ne vide zubi i obratite se svom komiji
rijeima: DOBRO JUTRO KOMIJA. IMA LI MEMLE U VAIM
BRKOVIMA? Komija na isti nain (sa uvuenim usnama)
odgovara:NEMA, ALI PITAT U KOMIJU DO SEBE. Ovo se
ponavlja dok svi uesnici ne zatvore krug.
10 minuta
6.6 Igra oputanja: Brkovi
6.7 Igra zagrijavanja: Prazna stolica

Ciljevi:
Metode:
Zagrijavanje, oputanje uesnika, podizanje koncentracije

Grupni rad
Uesnici sjede u krugu.
Multiplikator ustaje i svoju stolicu iznosi iz kruga.
Nakon to je u krugu jedna stolica manje, multiplikator
stane u sredinu kruga i kae, npr: Svi uesnici koji
imaju smee oi, neka ustanu i zamijene stolice sa
drugim uesnikom koji ima smee oi.
Uesnik koji ostane bez stolice mora stati u sredinu
kruga i opet postaviti neku reenicu koja se odnosi na
veinu uesnika. Ova igra se odigrava brzo. Cilj je to
bre zamijeniti stolice i tako izbjei da stoji u centru
kruga. Pobjednik je onaj koji ne doe u situaciju da
stane u centar kruga.
Sekvence:
Trajanje:
Socijalna
forma:
Moderacijski
materijal:
15 minuta
individualni rad, rad u grupi
-
147
6.8 R4 Plan profesionalne orijentacije u koli

Ciljevi:
Uesnici su nakon prethodnih modula spremni napraviti

godinji plan aktivnosti u svojim kolama/omladinskim
centrima u vezi profesionalne orijentacije.
Metode:
Grupni rad, postavljanje prioriteta

Multiplikator uesnike dijeli u grupe.
Svaka grupa ima zadatak da osmisli na koji e nain
realizirati aktivnosti profesionalne orijentacije u
narednoj godini.
Takoe, potrebno je identifikovati koji se sve uslovi
trebaju ispuniti da bi aktivnosti bile realizirane.
Sekvence:
Trajanje:
Socijalna
forma:
Moderacijski
materijal:
148
Diskusija:
- Ko bi sve trebao uestvovati u stvaranju plana
profesionalne orijentacije u osnovnoj koli/
omladinskom centru?
- Da li je potrebno imati koordinatora svih aktivnosti, i
ko je ta osoba?
- Koji su opisi zadataka koordinatora?
- Koje elemente mora obuhvatiti plan profesionalne
orijentacije?
- i dr.
Osvrt na radionicu: Ukazati na promiljeno planiranje
i lou stranu ad hoc odluka. Ukazati na mogunosti kao
to su:sekcija za profesionalnu orijentaciju, realni susreti,
povezivanje sa poslodavcima, roditeljski sastanci, tematski
dani i druge metode.
60 minuta
Plakati, flomasteri i dr.
Ciljevi:
Uesnici su svjesni da mladi trebaju biti upoznati sa nainima

konkurisanja za posao, jer na ovaj nain stiu iru sliku o
svijetu rada koji ih oekuje.
Metode:
Grupni rad, igra uloga
Sekvence:
Multiplikator zamoli 4 doborovoljca koji e realizirati

igru uloga da izau van prostorije u kojoj se odrava
seminar.
Multiplikator takoe izae iz prostorije i dobrovoljcima
objasni da jedan par treba prezentirati idealan nain
komunikacije izmeu poslodavca i posloprimca, dok
drugi par prikazuje lo primjer komunikacije. Parovi
imaju na raspolaganju 15 minuta da osmisle uloge.
Multiplikator se vraa meu ostale uesnike i sa
njima razgovara o nainima aplikacije za posao (CV,
moticacijska pisma, preporuke, intervju).
Dobrovoljci se nakon isteka 15 minuta vraaju u salu i
pred grupom igraju uloge koje su dobili.
Diskusija:
- U kom uzrastu je potrebno upoznavati mlade sa
nainima apliciranja za posao?
- Koje metode rada je mogue primjenjivati za ovu
tematsku jedinicu?
Trajanje:
60 minuta
Socijalna
forma:
Individualni rad, rad u parovima, igra uloga
6.9 R5 Priprema za intervju i pisanje poslovne biografije
149
6.10 Moderacijski materijali za V fazu PO

BROD NA OTVORENOM I BRODOLOM
Privatnom jahtom plovite Pacifikom.

Veliki dio jahte i njenog sadraja uniteni su u poaru iji su uzroci nepoznati. Sada
e vjerovatno jahta potonuti. Va geografski poloaj nije jasan jer su najvaniji
navigacioni instrumenti uniteni, i jer su vlasnik i posada, usljed pokuaja da
kontroliu vatru, smeli sa uma put. Vaa najpreciznija predstava je da se nalazite
na oko 1.500 km jugozapadno od najblieg ostrva.
Trenutno imate 15 neoteenih, netaknutih predmeta (vidi listu). Pored tih stvari,
imate i gumeni amac sa veslima koji je dovoljan da se vlasnik jahte, posada i svi
dolje navedeni predmeti (vidi listu) ukrcaju na njega. itav sadraj depova ljudi
na palubi sastoji se od pakle cigara, vie kutija ibica i pet novanica po dvadeset
eura.
Va zadatak je da ovih 15 predmeta klasifikujete po rangu vanosti za preivljavanje.
Vai izgledi za preivljavanje zavise od toga da li ste u stanju da izaberete pravu
150
opremu.
LISTA PREDMETA
Eksperti
Grupa
Lino
oprema
Sekstant
Ogledalo za brijanje
Posuda od 20 litara sa
vodom
Mrea protiv komaraca
obrazloenje
Obrazac za kopiranje broj 1/2
Sanduk sa porcijama za jelo

Pomorska karta Pacifik
Jastuci za sjedenje
pomagala za plivanje
Posude od 10 litara sa
mjeavinom nafte i benzina
Mali tranzistor
Sredstva za odbranu od
ajkula
2 kvadratna metra
neprovidne plastine folije
1 litra 80% ruma
5 metara najlonskog ueta
2 table okolade
Ureaj za pecanje
151
Obrazac za kopiranje 1/2
Eksperti
Oprema
Obrazloenje
15
Sekstant
Bez tabela i mjeraa vremena

nema smisla
Ogledalo za brijanje
Slanje signala
Posuda od 20 litara sa
vodom
Mrea protiv
komaraca
Sanduk sa porcijama
za jelo
Pijaa voda, poto se slana ne

moe piti
Bez vrijednosti, nema
komaraca na sred okeana
3
14
4
Bez dodatnih instrumenata za

navigaciju
beskorisna
Pomo za spaavanje, ako neko
padne sa palube
13
Pomorska karta
Pacifik
Jastuci za sjedenje
pomagalo za plivanje
10 litara benzina, sa
mjeavinom benzina
i nafte
Sagorljivo, slati signale
12
Mali tranzistor
Bez vrijednosti, nema stanice
10
Sredstvo za odbranu
od ajkula
2 kvadratna metra
neprozirne folije
Oigledna korist
11
1 litra 80% ruma
5 metara najlonskog
ueta
Vano za prikupljanje kinice,

zatita od nevremena
U sluaju povreda antiseptiko
dejstvo
Oprema se moe i povezivati,
da se ne bi palo sa amca
2 table okolade
Rezerve hrane
Instrument za pecanje
Pecanje ribe, ali nema garancije

za to
152
Glavna prehrana
SAM SAM DONIO/DONIJELA ODLUKU O IZBORU ZANIMANJA

SHVATAM ZNAAJ SAMOSTALNOG DONOENJA ODLUKE O
IZBORU ZANIMANJA/OBRAZOVANJA
INFORMISAO/LA SAM SE O POTREBNOM OBRAZOVANJU I

ZAHTJEVIMA ZA ELJENO ZANIMANJE
RASPITAO/LA SAM SE O IZGLEDIMA ZAPOLJAVANJA

NAKON ZAVRENE KOLE
RASPITAO/LA SAM SE O MOGUNOSTIMA ZARADE NAKON

ZAVRETKA KOLOVANJA ZA ELJENO ZANIMANJE
MOJI RODITELJI SE SLAU S MOJOM ODLUKOM
MOGU DA OBRAZLOIM SVOJU ODLUKU O IZBORU ZANIMANJA
ZA OVU KOLU/ZANIMANJE BIH SE ODLUIO/LA BEZ OBZIRA

NA SVE POTEKOE
ODLUKU SAM LAKO DONIO/DONIJELA

ODLUKA MI NIJE TEKO PALA
153
154
Dodatni prijedlozi za reenice impulse:

Uenici sami trebaju donijeti odluku o izboru zanimanja.
Informicija o mogunostima zarade nakon zavretka kolovanja je najbitnija
informacija.
Roditelji se bezuslovno trebaju slagati sa odlukom svog djeteta.
Dijete moe putovati i due od sat vremena do kole ako je to pravi izbor.
Informacija o broju nezaposlenih u zanimanju je bitna informacija.
Uenik treba dugorono planirati svoje kolovanje.
Prognoze o izgledima za zaposlenje poslije kolovanja su vane .
Omladinski centri u Bosni i Hercegovini su svoju sadanju ulogu dobili devedesetih

gpdina XX vijeka, imajui za zadatak da kreiraju ambijent i aktivnosti za mlade.
Omladinski centri u Bosni i Hercegovini su razliito organizirani i imaju
neujednaene prostorne, kadrovske i materijalne mogunosti za rad.
Bez obzira na materijalne i kadrovske mogunosti, omladinski centri su mjesta
okupljanja mladih. U njima oni provode svoje slobodno vrijeme, ali pored toga
informiu se o najrazliitijim pitanjima koja su za njih bitna.
Omladinski centri su i mjesta gdje mladi zadovoljavaju svoje potrebe i usavravaju
svoje vjetine kroz neformalno obrazovanje. Kao takvi, oni predstavljaju mnogo
vie od drugih mjesta za mlade.
U uslovima teke ekonomske situacije, to se posebno odraava na mlade,
omladinski centri su ponekad jedini izbor za okupljanje mladih i kvalitetno
troenje njihovog slobodnog vremena.
7.1 Aktivnosti omladinskih centara
7 Omladinski centri u BiH organiziranje i nain rada
Omladinski centri realiziraju razliite edukativne, zabavne, kreativne, sportske i

druge aktivnosti za mlade.
Kade se govori o edukativnom dijelu, omladinski centri predstavljaju jezgra
neformalne edukacije ija je ponuda esto kompatibilna sa formalnim
obrazovanjem, ali nude i ono to se u takvom obrazovanju ne zastupi, a vano je
za odgovor mladog ovjeka savremenom svijetu.
Neformalno obrazovanje na zabavniji i kreativniji nain pribliava sadraje
mladom ovjeku i on ga na laki nain usvaja.
Aktivnosti za mlade kreiraju se provoenjem projekata u omladinskim centrima.
Te aktivnosti , koje se realiziraju u okviru omladinskih centara, nastavljaju svoj
ivot i nakon realizacije projekta. Razlog za ovo je injenica da se kao proizvod
projekta javljaju obueni omladinski lideri, koji steena znanja i vjetine i dalje
primjenjuju u radu sa mladima.
Tako obueni omladinski lideri ne ograniavaju se na djelovanje samo u svom
omladinskom centru, nego veoma esto svoje usluge i znanja prenose kroz
vrnjaku edukaciju i na druge omladinske centre van njihovog grada. Na ovaj
nain ostvaruje se saradnja i umreavanje omladinskih centara na rjeavanju
aktualnih tema za mlade.
Ulogu omladinskih lidera veoma esto preuzimaju volonteri i strunjaci
iz razliitih oblasti koji ele pomoi mladima u realizaciji nekih projekata ili
aktivnosti. To je jo jedna mogunost umreavanja i saradnje razliitih institucija
relevantnih za rjeavanje pitanja mladih sa omladinskim centrima.
155
7.2 Omladinski lideri

Omladinski lideri su aktivni mladi ljudi.Oni su kroz razliite neformalne edukacije
ovladali vjetinama i znanjima koje ukljuuju najkompleksniji set sposobnosti,
poev od
organizacionih, preko vjetina u pisanju projekata, kreiranju aktivnosti za mlade,
do lobiranja za mlade i dr.
Omladinski lideri aktivno uestvuju u svim aktivnostima i edukacijama koje
se provode u omladinskom centru. Neki od njih, ovladavanjem odreenim
vjetinama, se usavravaju i postaju strunjaci za odreene oblasti. Drugi
se vie ispoljavaju u organizacionim sposobnostima, a nerijetko neki od njih
upravljaju i samim omladinskim centrima. Veliki problem u BiH predstavlja stalni
odliv omladinskih lidera, pogotovo iz malih sredina. Zavretkom srednje kole
veliki broj njih odlazi na studije u vee centre. Ovaj problem rjeava se stalnim
osposobljavanjem novih omladinskih lidera.
Vrnjaka edukacija ,kao temelj njihovog djelovanja, daje izvanredne rezultate u
radu sa mladima . Rad omladinskih lidera je uglavnom na volenterskom nivou, a
ponekad u sklopu realizacije nekog projekta imaju i nadoknadu za svoj rad.
Ulogu omladinskih lidera ponekad mogu preuzeti i strunjaci iz razliitih oblasti
koji ele da na taj nain pomognu mladima u rjeavanju njihovog problema ili
realizaciji aktivnosti.
7.3 Uloga omladinskih centara i omladinskih lidera u profesionalnoj

orijentaciji
Realizacija projekta profesionalne orijentacije u omladinskim centrima e se
razvijati kao bogaenje ponude omladinskih centara, osposobljavanje omladinskih
lidera za profesionalnu orijentaciju i otvaranje mogunosti mladima, ali i
volonterima (najee prosvjetnim radnicima) da se na ovaj nain angauju u
omladinskim centrima.
Omladinski centri daju ire mogunosti za primjenu petofaznog modela
profesionalne orijentacije, a naroito u individualnom i savjetodavnom radu sa
mladima na ovom pitanju.
Ovo je nova aktivnost omladinskih centara i tek treba da postane prepoznatljiva
kod mladih, posebno ako se u obzir uzme injenica da se ni u okviru formalnog
obrazovanja mladima ne nudi program profesionalne orijentacije. Sa druge strane,
postoji veliko interesovanje mladih za ovom temom jer izbor daljeg kolovanja/
zanimanja je jedna od najvanijih ivotnih oduka koja se stavlja pred njih.
156
Mnogo vei efekti postigli bi se umreavanjem omladinskih centara sa kolama,

preduzeima, zavodima za zapoljavanje u okruenju uz aktivno uee porodice.
*Uloga omadinskog lidera kod izbora kolovanja i zanimanja prvenstveno je
podravanje mladih kroz kontinuirano i individualno praenje i unapreenje
samoinicijative, kompetencije orijentacije i kljunih kvalifikacija.
U okviru omladinskog centra organiziraju se Dani informisanja o zanimanjima

kako bi se zainteresovanim pomoglo u donoenju odluka.
*Omladinski lider nije osoba koja treba da donese odluku umjesto mladih, ve
naprotiv on mu prua podrku, ohrabruje ga, pomae da se suoi sa sopstvenom
linou, daje upute za prikupljanje i selekciju informacija i pripremu za realne
susrete, a sve u cilju da mlada osoba sama donese odluku o svojoj buduoj karijeri.
*Rad omladinskog lidera u omladinskom centru odvijae se u dva pravca:
1. Realizacija pripremljenih radionica profesionalne orijentacije kojima e se
provoditi petofazni model profesionalne orijentacije;
2. Individualna instruktaa koja ima poseban znaaj i koja prua kontinuitet u
radu sa mladima.
*Omladinski lideri pomau mladima koji do sada nisu dobili dovoljno strukturiranu
kolsku i profesionalnu orijentaciju i pripremu u vidu procesnog praenja,a koje
je u skladu sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije.
*Omladinski lider radi na motiviranju mladih za suoavanje sa sopstvenim,
buduim ivotnim i karijernim putem i na podrci mladima kod prepoznavanja i
refleksije sopstvenih snaga i potencijala, imajui u vidu budue puteve kolovanja
i karijere ( analize prednosti i nedostataka, testovi interesovanja, test podesnosti.)
*Omladinski lider kao osnovni zadatak pred sebe postavlja osnaivanje mlade
osobe i njenu samouvjerenost i povjerenje u sebe kroz ofanzivno osnaivanje
prednosti, kao i pomo mladima kod prikupljanja informacija i obrade istih.
157
Izvori:
Antons, K.: Praxis der Gruppendynamik. bungen und Techniken, Gttingen 2000
ARED Unternehmens- und Regionalberatung (Hrsg.): CHOICE BO-Baukasten. Handbuch und CDVersion fr einen prozessorientierten Berufsorientierungsunterricht, 3. Aufl., Bruck a. d. Mur 2000
Badegruber, B.: Spiele zum Problemlse, Wien 2002
BMBWK (Hrsg.).: Berufsorientierung. Wege zur Karriere, Wien 2006
Brenner, G., Brenner K.: Fundgrube. Methoden I. Fr alle Fcher (Sekundarstufe I und II), 2. Aufl.,
Berlin 2005
Brning, L.: Vortragen, Prsentieren, Referieren, Heidelberg 2006
Busshof , L.: Berufswahl Theorien und ihre Bedeutung fr die Praxis, Stuttgart/Berlin/Kln, 1989.
Ginzberg, E. et al.: Okkupational Jice, New York, 1951.
Daheim, H.: Der Beruf in der modernen Gesellschaft, Kln 1967
Ebner, H. et al.: Berufswahl, Mhlheim a.d.Ruhr 2005
Egloff, E.: Kooperationsmodell Berufswahlvorbereitung, Aargau 1998
Egloff, E.: Berufswahltagebuch, Aargau 2000
Egloff, E. et al. So geht`s weiter. Berufsorientierung mit Interessenkompass 7. Und 8. Schulstufe,
Aargau/Wien 2001
Hrtel P., Kmmerer E.: Betriebspraktikum fr Lehrer. Ansatzpunkte zur Berufsorientierung in
Kooperation von Schule und Wirtschaft, IBW-Schriftenreihe Nr. 92, Wien 1993
Hrtel P., Kmmerer E.: Berufsberleitung an Polytechnischen Schulen. Wege der Absolvent/innen
nach der PTS. Ergebnisse einer sterreichweiten Erhebung zu Ende der Schuljahre 1997/1998, 1999/
2000, 2001/ 2002, 2003/ 2004. 2005/ 2006, 2007/2008, hrsg. BM: UKK, Wien 1999, 2001, 2003,
2005, 2007, 2009.
Hergovich, D. et al.: Teamarbeit. Soziales Lernen in berufsbildenden Schulen und Institutionen, Wien
2003
Holland, J.: The Selfdirected-Search, Odessa (FL/USA) 1985
Hoppe, M.: Berufsorientierung, Weinheim 1980
Johnson, D. W. et al: Kooperatives Lernen Kooperative Schule, Mhlheim a. d. Ruhr , 2005
Kmmerer, E.: Trends in der Berufsorientierung auf der Sekundarstufe I und im Polytechnischen
Lehrgang, In: IBW-Schriftenreihe Nr. 100, Wien 1995
Kmmerer, E.: What Works in Educational Guidance and Counselling (Austria report). In: OECD Ceri
Study C3, Paris 1995.
158
Kmmerer, E.: BerufsfindungsBegleiter/in. Ein innovatives Projekt des Career Coachings fr junge
Menschen. In: CEDEFOP Agora X - Social and vocational guidance , Thessaloniki, 2000.
Kmmerer, E. et al..: Aktive Berufsorientierung in der Polytechnischen Schule, hrsg. BMBWK, Wien 2006
Kmmerer , E. et al.: Lernen in Lerninseln. Aktives Lernen im Team, hrsg. BMBWK, Wien 2006
Klippert H.: Berufswahl-Unterricht. Handlungsorientierte Methoden und Arbeitshilfen fr Lehrer und
Berufsberater, Weinheim/Basel 2001
Klippert, H.: Methodentraining. bungsbausteine fr den Unterricht, Weinheim/Basel 2009
Klippert , H.: Kommunikations-Training. bungsbausteine fr den Unterricht, Weinheim/Basel 2007
Klippert , H.: Teamentwicklung im Klassenraum. bungsbausteine fr den Unterricht, 7. Auflage, ,
Weinheim/Basel 2005
Lange, E.: Berufswahl als Interaktionsprozess. In: Klner Zeitschrift fr Soziologie und
Sozialpsychologie, 3/1976
Lange E., Bschges G.: Aspekte der Berufswahl in der modernen Gesellschaft, Frankfurt/M. 1975
Mattes , W.: Methoden fr den Unterricht, Schningh 2002
Kmmerer, E. et al.: Fnf Jahre Polytechnische Schule nach dem neuen Lehrplan. Analyse und
Bewertung, hrsg. BMBWK, Wien 2003
Mller, F.: Selbststndigkeit frdern und fordern, Weinheim/Basel 2004

Ries, H.: Berufswahl in der modernen Industriegesellschaft, Berlin/Stuttgart/Wien 1970.
Schedler K., Willenpart N.: Theorien der Berufswahlentscheidung, IBW (Hrsg), Wien 1982.
Seifert K. H.: Die Bedeutung des Konzepts der Berufswahlreife fr die Berufswahlvorbereitung,
Gttingen 1987.
Seifert, J.: Visualisieren, Prsentieren, Moderieren, Offenbach 2001
Schweikert K.: Berufswahl, in: Kreklau C./Uthmann K.J.: Handbuch der Aus- und Weiterbildung, Kln
1987
Steffens H.: Berufswahl und Berufsentscheidung zur Theorie und Praxis eines Aufgabenbereiches der
Arbeits- und Wirtschaftslehre, Ravensburg 1975;
Super, D.E.: A theory of vocational development. In: American Psychologist Nr. 8, 185-190., New York
1953
Super, D.E.: The psychology of careers. An introduction to vocational development, New York 1957
Super, D.E.: Appraising Vocational fitness, New York 1962
Super, D.E.: A lifespan approach to career development. In: D. Brown & Brooks (Hrsg), Career choice
and development. Applying contemporary theories to practice (2. Auflage), 197- 261, San Francisco
1990
Super, D.E.: Toward a comprehensive theory of career development. In D.H. Montross & C.J.
Shinkman (Eds.), Career development. Theory and practice, 35-64, Springfield/IL 1992
159

Prirucnik Za Trenereweb

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Za Trenereweb

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA

PET KORAKA DO ODLUKE O KOLI I ZANIMANJU

Pet koraka do odluke o koli i zanimanju

4. MODULI 2 I 3 - INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I PUTEVIMA

4.1 Uvod u drugi i trei modul

5. MODUL 4 REALNI SUSRETI

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

6. MODUL 5 ODLUKA O KOLOVANJU/IZBORU ZANIMANJA

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

GTZ-ovi lokalni sagovornici iz zemalja zapadnog Balkana esto su ukazivali na to

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

primijenjen na nivou cijele zemlje, obuio je 20 lokalnih eksperata i ekspertkinja,

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

2. Uzroci za sve veu neophodnost

2.2 O pojmu orijentacija

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

2.3 Teorije odluke o izboru zanimanja pristupi

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

odluivanja podrazumijeva se proces interakcije izmeu neke osobe (strukture

i odluivanja koje odreuju prethodne pozicije u kolovanju i zanimanju. Pritom se individualni i

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

Poto je profesionalna orijentacija dalekosean sistem, koji obuhvata mnoge

2.4 Koncept aktivne procesne profesionalne

2.4.1 Struktura toka procesa izbora zanimanja (petofazni model)

Informacije o zanimanjima: Raspoloive ili nove informacije, koje treba

Mogunosti kolovanja: Poznavanje mogunosti kolovanja i karijere koji

Susreti sa svijetom zanimanja: Kroz postavljanje pitanja predstavnicima

Odluka o izboru zanimanja

2.4.2 Didaktika implementacija petofaznog postupka

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

razviti o zanimanjima, pripremiti na strukturiran nain, da se omogui

2.4.3 Rezimirajui prikaz najvanijih ciljeva uenja u odnosu

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

mogunosti kolovanja i zanimanja;

2.4 Okvirni nastavni plan: Profesionalna orijentacija10

2.4.2 Didaktika naela

10 Izvori: Nastavni plan profesionalne orijentacije za HS i AHS, izdava Ministarstvo prosvjete,

Doprinosi profesionalne orijentacije formiranju linosti uslovljavaju poseban

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

da dovede do samostalne odluke o izboru zanimanja i kolovanja. Pritom se treba

2.4.6 Prijedlog godinjeg plana profesionalne orijentacije

8.razred devetogodinje osnovne kole

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

Obrazovni sistem: kole

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

To sam ja: moje

Provjeravam svoj profil

Za 10-15 godina sebe

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

9.razred devetogodinje osnovne kole

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

Moja odluka je ...

Sve teme se mogu implementirati kroz postojea podruja rada OZ, ne

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

Profesionalna orijentacija od 1-3.razreda se realizira kroz nastavni predmet

2.4.4 Oblasti uenja i nastavni sadraji, tj. sadraji uenja

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PRIRUNIK ZA TRENERE

i sklonosti, kao i da umiju da uoe talente i sposobnosti, da bi nauili da procijene

2.4.7.2 OBLAST UENJA 2 i 3: Informacije

Nastavni sadraji, odnosno sadraji uenja:

2.4.4.3 OBLAST UENJA 4: Realni susreti

Upoznajem za sebe zanimljive mogunosti kolovanja i zanimanja u praksi