Vodič kroz kontinuirani

profesionalni razvoj
nastavnika
u stručnom obrazovanju
u Crnoj Gori

PRIVREDNA
PRIVREDNA KOMORA
KOMORA CRNE GORE
CRNE GORE
CRNA GORA
MINISTARSTVO PROSVJETE

PRIVREDNA
PRIVREDNA
sa posebnim osvrtom na
obuku nastavnika kod poslodavca
KOMORA
KOMORA
CRNE
CRNE GORE
GORE

A
ROSVJETE
OSVJETE
 VODIČ KROZ KONTINUIRANI
PROFESIONALNI RAZVOJ
NASTAVNIKA U STRUČNOM
OBRAZOVANJU U CRNOJ GORI

sa posebnim osvrtom na
obuku nastavnika kod poslodavaca
 Ovaj Vodič je pripremila radna grupa u sastavu:
Gordana Tasić
Zora Bogićević
Marija Cimbaljević

Recenzija:
Saša Niklanović

Koordinator projekta:
Marija Cimbaljević

Lektura:
Žana Krgušić

Oktobar 2016. godine

Ovaj Vodič je pripremljen iz sredstava projekta “Kontinuirani profesionalni ra-

zvoj nastavnika i instruktora u stručnom obrazovanju u Crnoj Gori” koji je finansij-
ski podržan od strane Evropske fondacije za obuku.
Za sadržaj ovog dokumenta isključivo je odgovorno Ministarstvo pro-
svjete Crne Gore i ne može se smatrati službenim stavom Evropske fondacije
za obuku.
 Sadržaj:

Uvod.....................................................................................................................6
Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori......................10
Faze razvoja nastavnika...................................................................................15
Oblici kontinuiranog profesionalnog razvoja...............................................27
Saradnja stručnih škola i poslodavaca...........................................................28
Preporuke za poboljšanje saradnje stručnih škola i poslodavaca..............33
Umjesto zaključka.............................................................................................37

5
 KONTINUIRANI PROFESIONALNI
RAZVOJ NASTAVNIKA

1. UVOD

U trenutku kada je Crna Gora dobila i formalni status kandidata za članstvo u

Evropskoj uniji, od nje se očekuje da postane moderno i ekonomski stabilno
društvo koje će svoj razvoj bazirati prvenstveno na znanju. Znanje se usvaja i stiče
u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Zbog toga je neophodno da se u Crnoj Gori,
što prije, obezbijede uslovi i instrumenti koji bi profesionalni razvoj nastavnika po-
digli na što veći nivo. Jedino se tada od svih učesnika i nosioca nastavnog procesa
može očekivati da će oni biti zainteresovani da u što kraćem roku realizuju moder-
ne nastavne programe na kvalitetan način, a u svijetlu tendencija približavanja EU.
Na ovaj način bi se stvorili uslovi za usvajanje evropskih normi i standarda, ali i
povećala motivacija nastavnika za kontinuirani profesionalni razvoj. Kontinuirani
profesionalni razvoj bi trebao da bude imperativ za sve zaposlene u obrazovnim
institucijama, a ne samo za nastavnika.
Politika profesionalnog formiranja i napredovanja nastavnika sve je više u žiži
obrazovne politike mnogih zemalja svijeta i međunarodnih instanci, kao što je EU.
Profesionalni razvoj jedan je od ključnih zahtjeva koje pred nastavnika postavlja sa-
vremeni obrazovni sistem. Njegovo usaglašavanje sa zahtjevima savremenog druš-
tva neizostavno nalaže unapređivanje kvaliteta nastavnog procesa putem uvođenja
inovacija i putem profesionalnog razvoja nastavnika. Profesionalni razvoj nastavni-
ka je otvoren, dinamičan i trajan proces koji podrazumijeva i prenošenje novog zna-
nja iz različitih profesionalnih oblasti i naučnih disciplina u svijet prakse, kao i pra-
ćenje evropskih trendova u pogledu poboljšanja kvaliteta obrazovanja. To je proces
unapređivanja vještina i kompetencija nastavnika sa ciljem unapređenja kvaliteta
vaspitno-obrazovnog rada. Sa jedne strane, on omogućava nastavniku kontinuira-
no sticanje, proširivanje i produbljivanje znanja, razvijanje vještina i sposobnosti
koje su relevantne za uspješnost nastavnih i vannastavnih aktivnosti učenika. Dok,
sa druge strane, pruža mogućnost sticanja znanja i vještina kojima se obezbjeđuje
kvalitetna i uspješna saradnja sa kolegama i upravom škole, kao i kvalitetan odnos
sa roditeljima i lokalnom zajednicom. Takođe, omogućava pripremu za prihvatanje
sistemskih promjena, njihovu uspješnu primjenu i aktivno učešće i inicijativnost u
sprovođenju reforme obrazovnog sistema.
Profesionalni razvoj nastavnika treba da predstavlja dugoročan integrativni
proces tokom kojeg se, kroz učenje, praktičan rad i istraživačku djelatnost, razvijaju
i unapređuju znanja, vještine i sposobnosti pojedinaca. Prolazeći kroz ovaj proces,
nastavnik postaje praktičar koji razmišlja i, u skladu sa svojim potrebama i potreba-
ma vaspitno-obrazovne ustanove, postavlja jasne ciljeve svog profesionalnog razvo-
6
ja. Od nastavnika se očekuje da i sam postane uspješan učenik koji je odgovoran za
odluke koje se tiču sopstvenog procesa učenja i sposoban da osmisli lične strategije
učenja koje su u direktnoj vezi sa razvojnim potrebama cijele vaspitno-obrazovne
ustanove. Vaspitno obrazovna- ustanova ne smije biti samo ustanova u kojoj se uči,
već ona treba da bude i ustanova koja uči. Da bi organizovali savremen i kvalitetan
nastavni proces, nastavnici treba da poznaju najnovija stručna i metodička dosti-
gnuća, kao i dostignuća iz oblasti tehnologije.
Nastavnicima treba pružiti mogućnost kontinuiranog profesionalog razvoja
kroz organizovan i funkcionalan obrazovni sistem, kako bi mogli da prate savre-
mena dešavanja u razvoju društva i pripreme se za uloge koje im ono, samo po
sebi, nameće, to jest kako bi mogli da dostignu kompetencije aktuelne u određenom
trenutku. Profesionalni razvoj nastavnika treba da se iskazuje u želji za kvalitetnim
obavljanjem posla i usavršavanjem profesionalnih kompetencija, čak i u slučaju
kada ih niko ne posmatra i ne procenjuje njihov rad. Kada je u pitanju kontinui-
rani profesionalni razvoj nastavnika, ne treba ostaviti prostor za opredjeljenje da
li „volim“ ili „ne volim“, „želim“ ili „ne želim“ da se profesionalno razvijam, već to
treba da postane glavni zahtjev njegove profesije u svakom trenutku. Kontinuirani
profesionalni razvoj nastavnika u obrazovnom sistemu podrazumijeva pohađanje
određenih seminara, kao i različite vidove organizovanog i planiranog prenošenja
znanja ili razmjene profesionalnih iskustava unutar vaspitno-obrazovne ustanove
ili između njih.
U uspješnim obrazovnim sistemima kontinuirani profesionalni razvoj na-
stavnika je ključni elemenat, jer poboljšava kvalitet nastavnika, efektivnost vaspit-
no-obrazovne ustanove i rezultate učenika. Preduslovi za kontinuirani profesional-
ni razvoj nastavnika prikazani su na slici 1.

NAPREDOVANJE U PROFESIJI
OBRAZOVNI SISTEM
KOJI OMOGUĆAVA I
PODRŽAVA KPRN STALNA PROCJENA I
SAMOPROCJENA
SOPSTVENOG RADA
PREDUSLOVI ZA KPRN
PROFESIONALNA I SARADNJA SA RODITELJIMA I
LIČNA AUTONOMIJA LOKALNOM ZAJEDNICOM

TIMSKI RAD PRILIKOM PLANIRANJA,

ISPOLJAVANJE KREATIVNOSTI I PRIPREME, REALIZACIJE I ANALIZE
INICIJATIVE U PRIMJENI NOVOG NASTAVNOG PROCESA
NASTAVNOG PROGRAMA

NASTAVA USMJERENA NA UČENIKA

Slika 1. Preduslovi za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika

7
 I u tradicionalnim, i u savremenim modelima profesionalnog razvoja nastavni-
ka, prihvaćeno je da nastavnici treba da razvijaju svoje sposobnosti i usvajaju nova
znanja i vještine neophodne za postizanje profesionalnih zadataka na kompetentan
način. Uspješnost realizacije obrazovanja učenika u velikoj mjeri zavisi od znanja,
umijeća, sposobnosti i vještina nastavnika, tj. od profesionalnih kompetencija koje
nastavnik posjeduje. Od kompetencija nastavnika zavise standardi postignuća uče-
nika. Između tradicionalnog i savremenog shvatanja profesionalnog razvoja nastav-
nika postoje značajne razlike (tabela 1.)

Tradicionalno shvatanje Savremeno shvatanje

Profesionalni razvoj baziran je na
transmisionom modelu.
Sprovodi se kroz povremene aktivnosti.
Podrazumijeva povremenu podršku i
praćenje primjene stečenih znanja.
Profesionalni razvoj nije u skladu sa
potrebama svakodnevne prakse.
Profesionalni razvoj nastavnika se ne
shvata kao dio procesa obrazovne
reforme.
Nastavnici su interpretatori tuđih
istraživanja i teorija.
Kontekst u kojem se znanja
implementiraju rijetko se uzima u obzir.
Tabela 1.
Profesionalni razvoj bazira se na modelu
konstrukcije znanja.
To je kontinuiran, dugoročan proces.
Podrazumijeva kontinuiranu sistematsku
podršku i praćenje.
Profesionalni razvoj je usklađen sa
potrebama svakodnevne prakse.
Profesionalni razvoj je povezan sa
obrazovnom reformom.
Nastavnici su reflektivni praktičari i istraži-
vači.
Važan je kontekst u kome će se znanja
implementirati.

Sastavni i obavezni dio profesionalnog razvoja nastavnika je njegovo stalno

stručno usavršavanje. Ono predstavlja mijenjanje i nadograđivanje sebe i svog rada,
u skladu sa sopstvenim potrebama, potrebama nauke i profesije, kao i u skladu sa
promjenama i potrebama društva, a sve u pravcu ostvarivanja određenog cilja i
postizanja što efikasnijih rezultata u radu. Stručno usavršavanje je složen proces,
koji počinje od inicijalnog obrazovanja, zatim traje kroz praksu, to jest za vrijeme
nastavnikovog rada u vaspitno-obrazovnoj ustanovi (školi), a i van nje, kada on
usavršava svoj rad, proširuje svoje uloge i time postiže bolje efekte u svom radu.
Usvajanje, sticanje novih znanja, kao i jačanje i sticanje vještina, stavova, zavisi od
samog nastavnika, zatim od otvorenosti škole prema drugim institucijama usavrša-
vanja, a isto tako i od toga da li nastavnik aktivno učestvuje u procesu usavršavanja.
Društvo znanja, kao aktuelna paradigma u razvijenim zemljama svijeta, za-
htijeva od nastavnika da preuzme neke nove uloge. Centralno mjesto među njima
pripada preusmjeravanju od podučavanja ka učenju prilikom pripremanja i tokom
8
realizacije nastavnog procesa. Širok je dijapazon novih uloga nastavnika (upotreba
savremene informacione tehnologije, osposobljenost za rad sa različitim učenicima,
neophodnost saradnje sa kolegama, stručnim saradnicima i roditeljima, kao i ospo-
sobljenost za refleksiju, istraživanje i evaluaciju sopstvenog rada). Za uspješno preu-
zimanje svih tih uloga, nastavnik treba da bude otvoren za promjene i motivisan za
doživotno učenje, to jest da bude usmjeren ka dostizanju određenih kompetencija.
Učenje nastavnika najčešće se ostvaruje u obliku kontinuiranog stručnog usa-
vršavanja koje započinje prvim danom, a završava se zadnjim danom njihove pro-
fesionalne prakse (Craft, 2000: 47). Kraft* navodi deset principa uspješnog profe-
sionalnog razvoja nastavnika, koje povezuje s unapređivanjem vaspitno-obrazovne
ustanove (škole) u cjelini (tabela 2.).
Principi
1 Pojedincima je teško napredovati u statičnoj školi.
2 Škole se ne mogu mijenjati bez promjene onoga što rade nastavnici.
3 Ako nastavnici profesionalno napreduju samo individualno, onda, vjerovatno,
neće biti u stanju da promijene svoju školu.
4 Ponekad, kad se škole mijenjaju, nastavnici se ne mijenjaju zajedno s njima.
5 Organizacija koja uči sastoji se od pojedinaca koji, uporedo sa izvršavanjem
svojih osnovnih dužnosti, imaju mogućnost da uče.
6 Profesionalni razvoj nastavnika je kontinuiran proces koji počinje prvim, a
završava se zadnjim danom njihove profesionalne prakse. To je učenje tokom
čitavog života.
7 Usvajanje novih informacija i uspješno sučeljavanje s novim situacijama od
centralnog je značaja za učenje tokom čitavog života.
8 Promjene su proces, a ne događaj.
9 Svaki pojedinac je nosilac promjena.
10 Teorije promjena i teorije obrazovanja potrebne su jedne drugima.
Tabela 2.

Profesionalni razvoj nastavnika ne može se, dakle, svesti na povremene semi-

nare i profesionalna okupljanja. Stručno usavršavanje je složen proces koji karak-
teriše permanentnost u usvajanju, obogaćivanju i praćenju novih znanja, sticanju i
jačanju sposobnosti i vještina, umijeća i stavova neophodnih za široko polje nastav-
ničkih uloga. Zbog ključne uloge koju nastavnici imaju u ostvarivanju učeničkih
postignuća, unapređenje stručnog usavršavanja nastavnika ima visoku važnost u
cjelokupnim promjenama u obrazovnom sistemu.

*Craft, A. (2000).Continuing Professional Development: A Practical Guide for Teachers and Schools.
London: Routledge, str. 47.

9
 U osnovi, stručno usavršavanje je unapređivanje nastavnikovih vještina i kom-
petencija potrebnih za ostvarivanje izvrsnih obrazovnih rezultata učenika (Hassel,
1999.). Ukoliko želimo da unapređujemo vaspitno-obrazovnu praksu, moramo
nužno mijenjati način stručnog usavršavanja. Škole je veoma teško mijenjati ukoli-
ko nastavnici ne mijenjaju svoju svakodnevnu praksu. Naravno, kada se škole mije-
njaju, uvijek postoje nastavnici koji se ne mijenjaju zajedno sa njom. Kada govorimo
o stručnom usavršavanju nastavnika, trebalo bi, prije svega, objasniti sljedeće termi-
ne. Dva dominantna koncepta profesionalnog obrazovanja nastavnika najbolje su
izražena terminima: teacher training (obuka nastavnika) i teacher education (obra-
zovanje nastavnika). Koncept teacher training zasniva se na ideji da se nastavnički
poziv može razložiti na određeni broj vještina koje kroz mikronastavu nastavnik
može da nauči. Savremena istraživanja su rezultirala razumijevanjem nastave kao
kompleksne aktivnosti, procesa koji ne može lako da se predvidi, redefinisanjem
uloge nastavnika kao praktičara, koji bi trebao da donosi promišljene i na znanju
zasnovane odluke, a sve ovo je imalo snažne posljedice u oblasti profesionalnog
obrazovanja nastavnika. Razvijen je i teacher education koncept koji ima za cilj da
obrazuje nastavnike u kompetentne i autonomne profesionalce. Problematika ob-
razovanja nastavnika veoma je kompleksna. U okviru ove problematike stalno se
otvaraju fundamentalna pitanja, kao što su: gdje obrazovati nastavnike (u školi ili
na univerzitetu), ko bi trebalo da obrazuje nastavnike (naučnici ili iskusni prakti-
čari), šta čini bazu profesionalne kompetencije nastavnika (akademsko ili metodič-
ko obrazovanje), koji je optimalan odnos tradicije i inovativnih ideja. Zbog toga
je stručno usavršavanje nastavnika, kao organizaciono, sistematsko i kontinuirano
obučavanje, jedan od osnovnih preduslova za kvalitetan nastavni proces, a ujedno
i glavna karakteristika savremenog koncepta kontinuiranog profesionalnog razvoja
nastavnika.

2. KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ

NASTAVNIKA U CRNOJ GORI

I majući u vidu da su obrazovanje i cjeloživotno učenje ključna uloga za razvoj po-

jedinaca i ostvarivanje ekonomskog potencijala jedne države, Crna Gora od 2001.
godine započinje svoju reformu obrazovanja. U tom kontekstu mijenjaju se uloge
nastavnika koje zahtijevaju određena znanja i vještine. Od nastavnika se očekuje da
bude spreman i otvoren za promjene, tj. sposoban da se prilagođava, a isto tako da
bude i sam inicijator promjena. On mora da brine o ličnom profesionalnom razvoju
i bude dio organizacije koja se razvija i uči. Zbog toga se na nivou države, u periodu
2005-2009. Godine, kreće sa projektom „Razvoj sistema profesionalnog razvoja na-
stavnika u Crnoj Gori’’, a u organizaciji Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo.
Nosioci ovog projekta su nastavnici, pedagozi, direktori i pomoćnici direktora iz
škola, savjetnici i nadzornici Zavoda za školstvo, kao i strani eksperti.

10
 Projekat se sastojao od pet ključnih komponenti:
 izrada strategije profesionalnog razvoja nastavnika i praćenje i
procjena realizacije;
 profesionalni razvoj na nivou škole;
 sistem viših zvanja;
 realizatori interaktivne obuke/treneri;
 primjena računara u nastavi.
Treba napomenuti da obrazovni sistem Crne Gore čine predškolsko vaspitanje
i obrazovanje, osnovno obrazovanje i vaspitanje, srednje obrazovanje, više stručno
obrazovanje, obrazovanje odraslih i visoko obrazovanje. Srednje opšte obrazovanje
izvode gimnazije u trajanju od četiri godine, dok se srednje stručno obrazovanje
realizuje u trajanju od tri ili četiri godine u srednjim stručnim školama. Srednjem
stručnom obrazovanju pripadaju i umjetničke škole.
Profesionalni razvoj nastavnika je dugoročan process, koji se velikim dijelom
odvija u školi. U poređenju sa obukom, koja se odvija van škole i dešava periodično,
profesionalni razvoj na nivou škole (PRNŠ) predstavlja kontinuirani process, koji
obuhvata različite aktivnosti koje se realizuju u školi. PRNŠ pruža mogućnost stica-
nja različitih vještina i kompetencija svim nastavnicima. Organizovanjem i realiza-
cijom aktivnosti PRNŠ-a obezbjeđuje se kvalitetna i uspješna saradnja sa kolegama,
pedagoško-psihološkom službom i upravom škole. Za praćenje njegove implemen-
tacije u školama zadužene su institucije Zavod za školstvo i Centar za stručno obra-
zovanje. PRNŠ podrazumijeva timski rad koji daje mogućnost stvaranja i razmjene
novih ideja, ali i znatno veću efikasnost u radu pojedinca. Timski rad je način na
koji se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju uspješni pristupi, koji se grade na
bogatstvu i raznovrsnosti znanja, mišljenja i pogleda. Povezivanje svih subjekata
koji su direktno ili indirektno uključeni u Kontinuirani profesionalni razvoj nastav-
nika u Crnoj Gori možemo šematski prikazati na slici 2.

11
 KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA

TIM ZA PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA NA NIVOU ŠKOLE

KOORDINATOR ZA PRNŠ

,,ZAJEDNICA KOJA UČI’’ ZAVOD ZA ,,REFLEKTIVNI PRAKTIČAR’’

ŠKOLA ŠKOLSTVO & NASTAVNIK
CSO

OBLICI STRUČNOG USAVRŠAVANJA

KATALOG KATALOG OBUKA KOD

PLAN PRNŠ LPPR
ZZŠ CSO POSLODAVCA

AKTIVNOSTI:
- UGLEDNI I OGLEDNI ČASOVI
- MENTORSTVO (PRIPRAVNIK)
- TIMSKI RAD NASTAVNIKA
- PORTFOLIO NASTAVNIKA
- SAMOEVALUACIJA NASTAVNIKA

STARI SADRŽAJI
EVALUACIJA KPRN
NOVI SADRŽAJI

Slika 2. Šematski prikaz Kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori

Profesionalni razvoj i stalno osavremenjavanje znanja i vještina, potrebnih za
uspješnu realizaciju nastavne prakse, zaživio je u našim školama, najviše zahvaljuju-
ći PRNŠ sistemu. U školama su imenovani koordinatori i formirani timovi za PRNŠ.
Tim za PRNŠ, na čelu sa koordinatorom, priprema plan profesionalnog razvoja na
nivou škole, za period od dvije godine, u okviru kojeg se jasno postavljaju određeni
prioriteti, ciljevi i aktivnosti za njihovo postizanje. Sa druge strane, nastavnici izra-
đuju svoj lični plan profesionalnog razvoja.

12
 Obrazovni sistem u Crnoj Gori mora imati u vidu da inicijalno obrazovanje ne
daje nastavnicima sva potrebna znanja i umijeća, kako bi se mogli, na pravi način,
i u pravom trenutku, izboriti sa različitim aspektima njihove buduće profesije. Zbog
toga se uvodi stučno usavršavanje nastavnika kao važna komponenta njihovog pro-
fesionalnog razvoja. Ako želimo nastavnika kao „reflektivnog i fleksibilnog prakti-
čara’’, koji je u svakom trenutku otvoren za nove izazove i osposobljen za sistemsko
usavršavanje tokom karijere, onda mu obrazovni sistem mora omogućiti kvalitetno
i permanentno stručno usavršavanje. Naime, reflektivni praktičar posebnu pažnju
poklanja svom ličnom iskustvu, šta ono znači za njegov dalji rad i kako pojedine
segmente mora uraditi još bolje. „Profesionalni razvoj nije prosti„dodatak” ili „brzi
popravak” koji treba primijeniti kada se problem dogodi.“ (OECD, 1998., str.56).
Od školske 2009/10. godine Zavod za školstvo započinje aktivnost objavljiva-
nja konkursa u sredstvima javnog informisanja za izbor programa stručnog usa-
vršavanja nastavnika. Nakon javnog konkursa, Komisija za akreditaciju programa
stručnog usavršavanja, na osnovu utvrđenih standarda, vrši izbor programa koji
će se kasnije naći u Katalogu programa stručnog usavršavanja za narednu školsku
godinu. U katalogu se nalaze ponuđeni i naručeni programi stručnog usavršavanja
nastavnika. Ponuđeni programi su navedeni po oblastima, dok su naručeni pro-
grami navedeni prema nivoima obrazovanja za koje su namijenjeni. Programi u
katalogu bi trebalo da pokriju relevantne i aktuelne teme, kako bi se postigao što
veći stepen uključivanja nastavnika u profesionalni razvoj. Ovu aktivnost od 2011.
godine započinje i Centar za stručno obrazovanje. Jedan od oblika profesionalnog
usavršavanja nastavnika jeste i pohađanje programa obuke koje su akreditovale Ko-
misije Zavoda za školstvo i Centra za stručno obrazovanje. Nastavnik katalogom
dobija sve potrebne podatke o programu obuke (naziv programa, autori programa,
institucija koja podržava program, koordinator programa, ciljevi programa, profe-
sionalne vještine koje se unapređuju, teme, ciljna grupa, vrijeme trajanja programa
itd.). Pohađanje akreditovanih programa nije samo dio stručnog usavršavanja na-
stavnika, već je jedan od osnovnih kriterijuma za njihovo profesionalno napredova-
nje u smislu dodjeljivanja zvanja nastavnicima.
U okviru vaspitno-obrazovnog rada mogu biti organizovani ugledni i ogled-
ni časovi. Ugledni časovi su po svojoj osnovnoj šemi i organizaciji strukturirani
na uobičajeni način, ali na jednom višem i kvalitetnijem nivou. U njima ništa nije
potpuno novo i nepoznato, ali je pripremljeno i realizovano na uzoran način, tj. za
ugled drugima i može da posluži za primjer. Za razliku od njih, ogledni časovi imaju
izrazito inovativnu notu. Cilj oglednog časa je da se prikaže najbolja organizacija
rada na času, mogućnosti primjene različitih oblika, metoda i postupaka korišćenja
savremenih nastavnih sredstava i dr. Oni na sasvim novi i do sada neuobičajeni
način prezentiraju neku nastavnu jedinicu. Radi se, dakle, o ogledu (pokušaju), koji
može, a ne mora da bude obrazac za buduće ponašanje nastavnika.
13
 Mentorstvo je proces u kojem nastavnici daju podršku nastavniku početniku,
kako bi ih uveli u praksu i doprinijeli sticanju određenog iskustva za svrsishodan i
uspješan samostalan vaspitno-obrazovni rad.
Osnova na kojoj počiva Profesionalni razvoj nastavnika na nivou škole podra-
zumijeva timski rad. On daje mogućnost stvaranja i razvijanja novih ideja, kao i
znatno veću efikasnost u radu pojedinca. Timski rad je način na koji se ostvaruju
mnogi oblici učenja i razvijaju uspješni pristupi koji se grade na bogatstvu i razno-
vrsnosti znanja, mišljenja i pogleda.
Sa jedne strane se od nastavnika očekuje da izradi lični plan profesionalnog ra-
zvoja, a sa druge strane da formira i popuni svoj profesionalni portfolio. Lični plan
profesionalnog razvoja nastavnika treba da se zasniva na analizi potreba učenika
sa kojima radi, analizi svojih profesionalnih potreba i potreba vaspitno-obrazovne
ustanove, kao organizacije u kojoj radi. Portfolio o profesionalnom razvoju nastav-
nika se formira još tokom pripravničkog staža, uz pomoć mentora. To je pažljivo
organizovana kolekcija podataka koja ilustruje profesionalni status, znanje, pozna-
vanje razvojnog procesa, profesionalnih i ličnih osobina koje doprinose daljem an-
gažovanju profesionalaca na unapređivanju ustanove u kojoj radi. Svrha portfolija,
kao registra profesionalnih kompetencija, je da pruži nastavniku razvojnu putanju
na njegovom putu zvanom „profesionalizacija”. Nastavnici na jednom mjestu obje-
dinjuju potvrde i sertifikate o završenim programima obuke, kao i druga dokumen-
ta koja oni smatraju relevantnim za ovu oblast.
Samoevaluacija nastavnika je jedan od bitnih elemenata u razvoju njegovog
portfolija, to jest refleksija na ono što je postignuo u prethodnom periodu. Proces
samoevaluacije predstavlja važnu komponentu profesionalnog razvoja, jer nastav-
nik tada razmišlja o sopstvenoj praksi, izdvajajući pri tome aspekte rada sa kojima je
zadovoljan, kao i one koje može poboljšati. Naime, nastavnik samoevaluaciju treba
da doživljava kao proces revidiranja sopstvenog profesionalnog iskustva, a sa ciljem
efikasnijeg korišćenja vremena za profesionalni razvoj.
Evaluacija kontinuiranog profesionalnog razvoja, to jest nacionalni sistem pro-
cjene uspješnosti rada nastavnika, odvija se periodično. U procesu učestvuju direk-
tor škole, koordinator za PRNŠ i nastavnici. Rezultati evaluacije koriste se u procesu
sticanja zvanja i za izradu ličnog plana profesionalnog razvoja za naredni period.
U obrazovni sistem Crne Gore se od 2009. godine uvodi sistem viših zvanja na-
stavnika, koji ima ulogu motivišućeg faktora, a čiji je krajnji cilj podizanje kvaliteta
vaspitno-obrazovnog rada. Naime, sistem viših zvanja je osmišljen tako da bude
dodatna motivacija za svakog natavnika, kada je u pitanju njegov kontinuirani pro-
fesionalni razvoj, to jest njegovo stalno unapređivanje sopstvenih znanja i vještina,
pa samim tim i procesa podučavanja i učenja učenika. Sistem viših zvanja predviđa
četiri vrste zvanja: nastavnik-mentor, nastavnik-savjetnik, nastavnik-viši savjetnik i
nastavnik-istraživač. Dodjeljivanje zvanja nastavnicima vrši se na osnovu: praćenja
14
radne uspješnosti, to jest vrednovanja postignutih rezultata u radu sa učenicima i
drugim učesnicima u obrazovanju i osposobljavanju, profesionalnog razvoja i upo-
trebe stručnog znanja stečenog obrazovanjem i usavršavanjem i drugog rada, koji
predstavlja posebnost struke, tj. radnog mjesta. Poslije sticanja zvanja, od nastavni-
ka se očekuje da podržavaju i pokreću profesionalni razvoj u vaspitno-obrazovnoj
ustanovi i šire. Oni postaju članovi tima za profesionalni razvoj u vaspitno-obra-
zovnoj ustanovi, treneri u sistemu, treneri na nivou vaspitno-obrazovne ustanove,
inovatori, učesnici aktivnosti koje su pokrenute od strane pojednih partnera u siste-
ma obrazovanja (Ministarstvo prosvjete, Centar za stručno obrazovanje, Zavod za
školstvo, Ispitni centar) itd.
Vizija kontinuiranog profesionalnog razvoja u Crnoj Gori bi trebala da bude
kvalitetno stručno usavršavanje nastavnika, koje je dostupno svima i usklađeno sa
njihovim individualnim potrebama i potrebama obrazovnog sistema, a sa glavnim
akcentom na povećanje kvaliteta nastave i ishoda učenja.

3. FAZE RAZVOJA NASTAVNIKA

S loženost i odgovornost nastavničke profesije, odnosno njen značaj za razvoj

društva ili pojedinca, prepoznaju se u svakom društvu koje svoj razvoj temelji na
kvalitetnom obrazovanju. Zbog toga, na nivou društva, treba iskoristiti sve potenci-
jale i stvoriti uslove, kako bi kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika bio jedan
od osnovnih mehanizama koji obezbjeđuje i osigurava kvalitet obrazovnog siste-
ma. Obučenost nastavnika i njihovo stalno usavršavanje prepoznaju se kao ključni
faktori postignuća učenika.Sa druge strane, kontinuirani profesionalni razvoj nije
moguće ostvariti bez postizanja odgovarajućih standarda. Naime, standardi za sva-
kog nastavnika predstavljaju putokaz ili smjernice kako da se kreće stazama svoje
karijere, kako da prepoznaje uslove i potrebe koji određuju pravac željenog razvoja
i kako da ih ostvaruje. Oni opisuju neophodna znanja, vještine i stavove koje sva-
ki nastavnik treba da posjeduje da bi, na efektivan način, obavljao svoje poslove i
zadatke u vaspitno-obrazovnom procesu. Drugim riječima, oni određuju profesio-
nalne obaveze i odgovornosti koje nastavnik treba da ispuni da bi, na pravi način,
realizovao sve složenije zahtjeve u procesu nastave i učenja i u ukupnom životu
i radu škole. Standardi ne smiju biti samo „popis” obaveza nastavnika, niti smiju
imati formu ili snagu zakona, ali predstavljaju izuzetno važan segment, kada je u
pitanju strategija kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika. Nastavnik je taj
koji treba da uoči povezanost razvoja svoje karijere i standarda (slika 3.), odnosno
da otkrije puteve i oblike profesionalnog razvoja i usavršavanja, a sa akcentom na
unapređenje kvaliteta obrazovanja svakog učenika.
15
 FAZE RAZVOJA
NASTAVNIKA

KONTINUIRANI
PROFESIONALNI STANDARD
RAZVOJ NASTAVNIKA

Slika 3. Standard - KPRN - faze razvoja nastavnika

Profesionalni razvoj nastavnika, to jest njegovu karijeru treba posmatrati i

analizirati kroz pojedine faze. Naime, razvojne faze nastavnika predstavljaju osno-
vu za sopstveno pozicioniranje u profesionaloj karijeri. Obezbjeđuju nastavnicima
pravce razvoja i napredovanja, ohrabruju ih da preuzmu odgovornost za svoj pro-
fesionalni razvoj, kao i da promovišu refleksivni pristup profesionalnom razvoju.
Svaki nastavnik se kroz faze razvija, ali njegov razvoj nije linearan i ne možemo ga
tretirati poput penjanja uz stepenicesa pravilnim napredovanjem na skali kompe-
tentnosti. Već ga moramo analizirati svremena na vrijeme, kako bi obnovili kompe-
tencije ili proširili dodatna znanja i vještine, ukoliko je neophodna promjena u kari-
jeri nastavnika. Profesionalni razvoj nastavnika ne mora se odvijati, i najčešće se ne
odvija, u formi stalnog napredovanja. Razvojne faze kroz koje nastavnik može na-
predovati, od poznavanja i razumijevanja principa nastave i učenja/vaspitno-obra-
zovnog rada, preko njihove praktične primjene, pa sve do nivoa na kome on postaje
uzor svojim kolegama i raspolaže ekspertskim znanjima i vještinama, prikazane su
u tabeli 3.

RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA

RAZVOJNA FAZA KRATAK PROFIL
1. NASTAVNIK POČETNIK • Pripravnik
• Ima ograničeno iskustvo
• Ima mentora koji prati njegov rad
• Polaže stručni ispit
2. NASTAVNIK SA • Položen stručni ispit
KVALIFIKACIJOM • Ima licencu
• Primjenjuje stečena znanja i vještine
3. NASTAVNIK U RAZVOJU • Sticanje samopouzdanja kroz razvoj znanja i
vještina
• Unapređuje svoja znanja i vještine u odnosu na
nastavu i vaspitno-obrazovni rad

16
4. KOMPETENTAN NASTAVNIK • Aktivno praćenje dešavanja u struci
• Iskusan je, iskazuje samopouzdanje, stalno
promišlja o svom radu i postignutim rezultatima
• Stiče vještine i znanja i primjenjuje ih u praksi
• Mentor nastavniku pripravniku
• Član tima za profesionalni razvoj nastavnika na
nivou škole
• Član tima za interno utvrđivanje kvaliteta (odbor ili
nastavnik ocjenjivač/evaluator)
• Realizator akcionih istraživanja u svom odjeljenju
5. UZORAN NASTAVNIK • Primjer ostalim kolegama
• Ispunjava uslove za zvanje nastavnik-mentor
• Ima važnu ulogu u stučnim udruženjima i
mrežama
• Član tima za akciona istraživanja u školi
6. NASTAVNIK • Nosilac viših zvanja (savjetnik, viši savjetnik i
EKSPERT istraživač)
• Nastavnik koji svojim znanjima i vještinama
doprinosi razvoju i unapređenju obrazovnog
sistema
• Član istraživačkog tima na niovu obrazovnog
sistema
Tabela 3.

Da bi se na pravi način sagledalo šta razvojne faze predstavljaju u profesional-

nom životu nastavnika, napravljena je njihova analiza sa aspekta osnovnih indika-
tora koji bi trebali da obuhvate:
 kratak profil nastavnika koji pripada toj fazi;
 karakteristike koje u toj fazi nastavnik može imati;
 razvojne potrebe koje karakterišu fazu;
 napredovanje u razvojnoj fazi;
 planiranje narednih koraka;
 pozitivni znaci razvoja u fazi;
 oblasti za usavršavanje, odnosno pružanje određene pomoći u procjeni
oblasti koje bi se mogle unaprijediti.
Karakteristike pojedinačnih razvojnih faza u karijeri nastavnika date su u tabe-
lama 4, 5, 6, 7, 8. i 9.

17
 RAZVOJNA FAZA 1. – NASTAVNIK POČETNIK
Nastavnik pripravnik sa ograničenim iskustvom, čiji rad prati men-
KRATAK PROFIL
tor i priprema se da polaže stručni ispit
KARAKTERISTIKE • Posjeduje početnu kvalifikaciju.
KOJE NASTAVNIK • Nastavnik sa ili bez iskustva, kvalifikovan za određeni
MOŽE IMATI predmet,ali može da predaje i neki drugi predmet.
U OVOJ
RAZVOJNOJ FAZI
• Osnovno poznavanje struke i unapređenje znanja i vještina u
oblasti struke.
• Osnovne nastavne vještine/vještine vaspitno-obrazovnog
rada.
RAZVOJNE • Primjenjivanje nastavnih znanja i vještina iz drugih predmeta
POTREBE u nastavi.
• Učenje od iskusnijih kolega i korišćenje primjera dobre prakse.
• Saznati nešto više o potrebama i problemima sa kojima se
susreću učenici.
• Poznavanje osnovnih resursa za profesionalni razvoj.
U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:
• sticati odgovarajuće nastavničke kompetencije;
NAPREDOVANJE • pronalaziti efikasne metode organizacije i vođenja časa;
• tražiti pomoć od iskusnijih kolega u pripremanju i planiran-
U OVOJ
ju časova;
RAZVOJNOJ FAZI
• pohađati programe obuke o metodici rada u okviru samog
predmeta;
• koristiti sajtove namijenjene nastavnicima;
• se učlaniti u udruženja nastavnika.
• Susrećete se sa izazovom da naučeno primijenite u praksi sa
učenicima.
PLANIRANJE • Bilježite utiske i važne pojedinosti kako bi utvrdili oblasti o ko-
NAREDNIH jima biste željeli dalje da učite.
KORAKA • Tražite programe obuke, seminare i radionice, časopise, članke
i druge resurse koji će vam pomoći da napredujete kao nas-
tavnik.
• Pravite dugoročan plan.
• Čuvate sve ove informacije u profesionalnom portfoliju.

18
 • Puni ste entuzijazma i imate želju za uspjehom.
• Potrebna vam je podrška kako biste pravilno usmjeravali svoj
profesionalni razvoj.
POZITIVNI ZNACI
RAZVOJA U OVOJ
• Želite da dobijete povratne informacije o svom radu i koristite
ih za dalje usavršavanje.
FAZI
• Nalazite dodatne resurse koji pomažu vaše učenje.
• Tražite i razmjenjujete nove ideje i primjenjujete ih u učionici.
• Imate viziju kako biste željeli da napredujete u vaspitno-obra-
zovnom radu.
• Spremni ste da odgovorite na povećani obim obaveza.
• Nerado činite više od onog što se od vas traži.
MOGUĆI RIZICI/ • Oslanjate se na ono što vam kažu oni od kojih učite i ne koris-
OBLASTI ZA tite dodatnu literaturu.
USAVRŠAVANJE • Smatrate da vam povratne informacije nijesu korisne.
• Ne razmjenjujete sa kolegama svoje ideje i sporna pitanja.
• Smatrate da je u učionici najvažniji nastavnik.
Tabela 4.

RAZVOJNA FAZA 2. – NASTAVNIK SA KVALIFIKACIJOM

Nastavnik sa položenim stručnim ispitom i dobijenom licencom za
KRATAK PROFIL
rad koji umije da primjenjuje stečena znanja i vještine.
KARAKTERISTIKE • Radite na određenom nivou obrazovnog sistema .
KOJE NASTAVNIK
MOŽE IMATI U OVOJ • Konsolidujete vještine iz vaše inicijalne kvalifikacije.
RAZVOJNOJ FAZI
• Formiranje lične vizije nastavničkog poziva.
• Primjenjivanje teorije u praksi.
• Sticanje samopouzdanja u različitim ulogama nastavnika.
RAZVOJNE • Prepoznavanje primjera dobre nastavne/vaspitno-obrazovne
POTREBE prakse.
• Dobijanje povratnih informacija o vaspitno-obrazovnom radu.
• Kvalitetnije pružanje podrške učenicima.
• Pronalaženje i korišćenje različitih resursa za rad u učionici.

19
 U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:
• stečena znanja i vještine primjenjivati u praksi;
• promišljati o svakodnevnom radu u učionici;
• eksperimentisati novim resursima i idejama;
• posmatrati ponašanje i napredak vaših učenika;
• pokušavati da nađete rješenja za probleme na koje nailazite;
• razmjenjivati iskustva sa drugim nastavnicima;
NAPREDOVANJE
• pohađati programe obuke u organizaciji Zavoda za školstvo i
U OVOJ
RAZVOJNOJ FAZI Centra za stručno obrazovanje;
• postati član stručnog udruženja nastavnika i učestvovati na
njihovim konferencijama i drugim aktivnostima;
• koristiti stručnu literaturu;
• se uključiti u aktivnosti profesionalnog razvoja na nivou škole;
• se pridružiti grupi nastavnika na Fejsbuku ili Tviteru;
• pratiti blogove posvećene nastavi predmeta koji predajete;
• pratiti elektronske časopise...
• Pravite plan sopstvenog razvoja.
PLANIRANJE • Vodite profesionalni portfolio kako bi pratili razvoj svoje karijere.
NAREDNIH • Imate u vidu dugoročni plan svoje karijere.
KORAKA • Bilježite zapažanja o svom radu i onome što ste naučili.
• Pronalazite oblasti u kojima biste željeli još da se usavršavate.
• Pronalazite različite resurse koji će vam omogućiti da napredu-
jete kao nastavnik.
• Učestvujete u različitim aktivnostima profesionalnog razvoja.
• Tražite, razmjenjujete i primjenjujete nove ideje u praksi.
• Smatrate da obraćanje za pomoć mentoru i iskusnom kolegi
predstavlja pozitivan oblik razvoja.
• Puni ste entuzijazma i volite da razgovarate o onome što je u
POZITIVNI vašem radu bilo uspješno.
ZNACI • Bilježite pozitivna iskustva iz prakse.
RAZVOJA U • Tražite podršku kako da se pravilno usmjeravate.
OVOJ FAZI • Razumijete i pokušavate da zadovoljite potrebe učenika.
• Pokazujete opšte znake profesionalizma (tačnost, ponašanje…).
• Shvatate značaj dobre pedagoške dokumentacije.
• Dobijate pozitivne povratne informacije od učenika.
• Trudite se da u svom radu primjenjujete različite metode i tehni-
ke rada, kao i nastavna sredstva.
• Spremni ste da uspješno odgovorite na povećani obim obaveza
koje su pred vama.

20
MOGUĆI RIZICI/ • Nerado pohađate različite programe obuke.
OBLASTI ZA • Nastavu realizujete uz korišćenje preporučenog udžbenika i
USAVRŠAVANJE nijeste zainteresovani da koristite dodatni nastavni materijal.
• Ne volite da pripremate pripreme za čas.
• Pretjerujete sa detaljnim planiranjem časa, što se negativno
odražava na dinamiku časa.
• Ne uzimate u obzir potrebe učenika i rad organizujete na osnovu
ličnog stava o njihovim potrebama.
• Smatrate da obraćanje za pomoć kolegama predstavlja slabost.
• Kasnite, odsustvujete s posla ili se neadekvatno oblačite.
• Zanemarujete značaj pedagoške dokumentacije.
• Nemate dobru saradnju sa kolegama.
• Ne koristite na pravi način negativne povratne informacije od
učenika.
• Ne primjenjujete različite metode, tehnike rada i nastavna
sredstva.
Tabela 5.

RAZVOJNA FAZA 3. – NASTAVNIK U RAZVOJU

Nastavnik koji unapređuje svoja znanja i vještine u odnosu na
KRATAK PROFIL nastavu i vaspitno-obrazovni rad i stiče samopouzdanje kroz
njihov razvoj.
KARAKTERISTIKE • Želite da se dalje profesionalno razvijate.
KOJE NASTAVNIK • U prethodnom periodu nijeste mnogo radili na
MOŽE IMATI U OVOJ
RAZVOJNOJ FAZI profesionalnom razvoju.
• Pohađanje programa obuke u oblastima interesovanja.
• Razvijanje znanja i vještina u okviru struke.
• Učestvovanje u aktivnostima profesionalnog razvojai
razmjenjivanje iskustava sa drugim nastavnicima.
• Upoznavanje i primjena inoviranih predmetnih programa,
novih zahtjeva, različitih tipova učenika, novih materijala.
RAZVOJNE • Osavremenjavanje znanja i vještina.
POTREBE • Učenje novih znanja i vještina.
• Razvoj samopouzdanja u vaspitno-obrazovnom radu.
• Dobijanje povratnih informacija o vašem radu i definisanje
ciljeva daljeg razvoja.
• Kvalitetnije pružanje podrške učenicima.
• Korišćenje raznovrsnih i novih resursa u učionici.
• Korišćenje ICT za profesionalni razvoj.

21
 U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:
NAPREDOVANJE • planirati redovno učešće u kontinuiranom profesionalnom
U OVOJ razvoju;
RAZVOJNOJ FAZI • se povezivati sa drugim nastavnicima i razmjenjivati
iskustva sa njima.
• Imate želju da iskustvo stečeno u nastavi prezentujete drugim
nastavnicima.
• Utvrđujete područja u kojima ste dobri, kao i ona u kojima još
PLANIRANJE uvijek treba da unaprijedite svoje vještine.
NAREDNIH • Želite da aktivno učestvujete u svom profesionalnom razvoju.
KORAKA • Razvijate jasnu viziju o tome šta vam profesija nudi u
budućnosti.
• Sve ove informacije odlažete u portfolio,kako bi pratili razvoj
svoje karijere.
• Imate pozitivan stav u odnosu na svoju profesiju.
• Zainteresovani ste za teoriju nastave i metodiku svog
predmeta, kao i za upoznavanje novih pristupa, metoda i
tehnika rada u nastavi.
• Razmjenjujete materijale i pripreme za časove sa kolegama.
POZITIVNI ZNACI • Zainteresovani ste za pohađanje programa obuke.
RAZVOJA U OVOJ • Uvijek se pripremate za čas što ne podrazumijeva samo
FAZI formalno planiranje.
• U potpunosti su vam jasne sve vaše uloge u kolektivu.
• Želite da se dalje razvijate kako biste dostigli sljedeću razvojnu
fazu u kojoj možete biti mentor nastavniku pripravniku.
• Svojim radom unapređujete rad cijele vaspitno-obrazovne
ustanove.
• Na pravi način koristite pozitivne povratne informacije od
učenika.
• Smatrate da je vaša glavna profesija nešto drugo, a ne
vaspitno-obrazovni rad.
• Vaš pristup je u stilu „to je samo posao i obično težite lakšim, a
ne najboljim rješenjima”.
• Obično se ne pripremate za časove, već se oslanjate na
MOGUĆI RIZICI/
udžbenik i
OBLASTI ZA
priručnik za nastavnike.
USAVRŠAVANJE
• Dostigli ste određeni nivo i osjećate da ste „sve već prošli’’.
• Ne volite povratne informacije i izbjegavate situacije koje
rezultiraju kritikom.
• Ne sarađujete sa kolegama.
• Ne koristite na pravi način negativne povratne informacije od
učenika.
Tabela 6.

22
 RAZVOJNA FAZA 4. – KOMPETENTAN NASTAVNIK
KRATAK Iskusan nastavnik koji aktivno prati dešavanja u struci i kontinuirano
PROFIL unapređuje svoja znanja i vještine. Iskazuje samopouzdanje i stalno
promišlja o svom radu i postignutim rezultatima.
• Aktivni ste u pogledu sopstvenog profesionalnog razvoja.
• Imate potrebna znanja, vještine i znatno iskustvo, kao i
KARAKTERISTI- sposobnost precizne refleksije kad je u pitanju vaš rad.
KE KOJE NA-
• Stičete vještine i znanja i primjenjujete ih u praksi.
STAVNIK MOŽE
• Mentor ste nastavniku pripravniku.
IMATI U OVOJ
RAZVOJNOJ • Član ste tima za profesionalni razvoj nastavnika na nivou škole.
FAZI • Član ste tima za interno utvrđivanje kvaliteta (odbor ili nastavnik
ocjenjivač/evaluator).
• Realizator akcionih istraživanja u svom odjeljenju.
• Razvoj novih znanja i vještina kako bi se odgovorilo na
promjenljivu prirodu nastave i vaspitno-obrazovnog rada.
RAZVOJNE
• Temeljniji osvrt na nastavu i vaspitno-obrazovni rad.
POTREBE
• Sprovođenje manjih akcionih istraživanja u učionici.
• Aktivnije učešće u stručnim udruženjima i mrežama nastavnika.
U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:
NAPREDOVANJE • temeljno promišljati o principima, stavovima i uvjerenjima koji
U OVOJ stoje iza vašeg rada;
RAZVOJNOJ • pohađati programe obuke koji vam mogu pomoći da se usm-
FAZI jerite na svoj razvoj;
• realizovati aktivnosti koje mogu unaprijediti vaš rad;
• razmjenjivati iskustva i učiti od kolega.
PLANIRANJE • Unapređujete znanje i vještine.
NAREDNIH • Razumijete, prihvatate i primjenjujete pozitivne promjene u obra-
KORAKA zovanju.
• Imate ažurirani profesionalni portfolio.
• Težite raznovrsnosti u svim segmentima svoga rada.
• Težite da budete priznati od strane šireg kruga ljudi.
• Želite da iskoristite nova znanja i da unaprijedite rad vaspit-
POZITIVNI no-obrazovne ustanove.
ZNACI • Vaspitno-obrazovni proces vas motiviše i inspiriše.
RAZVOJA U • Reagujete na povratne informacije o svom radu i koristite ih da taj
OVOJ FAZI rad unaprijedite.
• Želite da učestvujete u novim projektima.
• Pokazujete da ste praktičar koji analizira svoj rad i promišlja o
njemu da bi ga unaprijedio.
• Dajete konstruktivne povratne informacije o radu kolega.
• Aktivni ste u radu stručnih udruženja i mreža.

23
 • Nijeste spremni da isprobate nove ili drugačije pristupe i metode
rada u nastavi.
• Smatrate da će vam dodatno obrazovanje omogućiti da
napustite rad u vaspitno-obrazovnoj ustanovi.
MOGUĆI RIZI- • Smatrate da ste već stručnjak i da nema potrebe da se
CI/ OBLASTI ZA dalje usavršavate.
USAVRŠAVA- • Smatrate da je razvoj lična stvar koja se ne tiče kolega.
NJE • Smatrate da se vaspitno-obrazovni rad realizuje
korišćenjem niza individualnih tehnika.
• Ne analizirate svoj rad, ne promišljate o svom radu i ne učite na
greškama.
• Nijeste zainteresovani da pratite druge ili da budete posmatrani.
• Nijeste aktivni u radu stručnih udruženja i mreža.
Tabela 7.

RAZVOJNA FAZA 5. – UZORAN NASTAVNIK

KRATAK Nastavnik koji je primjer svojim kolegama i ispunjava uslove za sticanje
PROFIL zvanja nastavnik-mentor.
KARAKTERI- • Aktivno radite na svom profesionalnom razvoju.
STIKE KOJE • Drugi nastavnici vas prepoznaju kao uzornog nastavnika.
NASTAVNIK • Inicirate promjene.
MOŽE IMATI U • Kroz različite oblike formalnog i neformalnog obrazovanja
OVOJ RAZVOJ- pripremate se za neku specijalizovanu ulogu (autor udžbenika, član
NOJ FAZI radne grupe za izradu predmetnih programa, učesnik u projektima na
nacionalnom nivou i dr.).
• Imate važnu ulogu u stučnim udruženjima i mrežama nastavnika.
• Član ste tima za akciona istraživanja u školi.
• Održavanje pozitivnog stava prema izazovima i promjenama.
• Razvoj specijalističkih i ekspertskih znanja i vještina.
RAZVOJNE
• Intenzivno učešće u stručnim udruženjima i mrežama nastavnika.
POTREBE
• Sticanje više kvalifikacije.
• Sticanje iskustva u nekoj od specijalizovanih uloga.
NAPREDOVA- U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:
NJE • kontinurani profesionalni razvoj i dalje prihvatati kao važan
U OVOJ RA- segment vašeg profesionalnog života i rada;
ZVOJNOJ FAZI • formalno i neformalno usavršavanje vezati za neku od
specijalizovanih uloga.
PLANIRANJE • Ažuriran portfolio koristite kao preporuku za uključivanje u neku od
NAREDNIH aktivnosti (autor udžbenika, član radne grupe za izradu predmetnih
KORAKA programa, učesnik u projektima na nacionalnom nivou i dr.).

24
 • Nove odgovornosti pružaju vam osjećaj profesionalnog zadovoljstva.
• Pomažete kolegama u sticanju viših nivoa obrazovanja.
• Vi ste stručnjak koji svoja znanja koristi da pomogne kolegama, a ne
POZITIVNI
da se od njih udalji zato što zna više.
ZNACI
• Nijeste previše ponosni i samouvjereni da ne biste zatražili
RAZVOJA U
pomoć u obavljanju novih obaveza.
OVOJ FAZI
• Uviđate da uvijek ima prostora za unapređenje znanja, vještina,
sposobnosti...
• Koristite sopstveno iskustvo kako biste pomogli drugim kolegama.
• Željeli biste da nađete način da se više ne bavite vaspitno-obrazovnim
radom.
• Osjećate da vas nove odgovornosti dodatno opterećuju.
• Ne uvažavate kolege koje nijesu dostigle razvojnu fazu u kojoj se vi
MOGUĆI RIZI-
nalazite.
CI/ OBLASTI ZA
• Obično zastupate stav „dvije suprotstavljene strane’’, kad su u pitanju
USAVRŠAVA-
nastavni kadar i uprava.
NJE
• Razvijate nove vještine često na štetu starih.
• Smatrate da je Vaš rad u vaspitno-obrazovnom procesu savršen.
• Skloni ste skrivanju problema sa novim odgovornostima.
• Više ne pohađate programe obuke.
• Ne obazirete se na probleme drugih nastavnika.
Tabela 8.

RAZVOJNA FAZA 6. - NASTAVNIK EKSPERT

Natavnik nosilac viših zvanja (savjetnik, viši savjetnik i istraživač).
KRATAK
Nastavnik koji svojim znanjima i vještinama doprinosi razvoju i una-
PROFIL
pređenju obrazovnog sistema.
KARAKTERI- • Imate dovoljno vještina i znanja u domenu vaspitno-obrazovnog
STIKE KOJE rada da možete uspješno da obučavate druge nastavnike.
NASTAVNIK • Pored početne kvalifikacije za izvođenje nastave, imate i
MOŽE IMATI U dodatne kvalifikacije.
OVOJ RAZVOJ- • Autor ste programa obuke.
NOJ FAZI • Inicirate i aktivno učestvujete u aktivnostima profesionalnog raz-
voja.
• Član ste istraživačkog tima na nivou obrazovnog sistema.
• Bolje razumijevanje potreba polaznika programa obuke.
RAZVOJNE • Praćenje savremene teorije i prakse u obučavanju nastavnika.
POTREBE • Razvijanje vještina za onlajn obuku nastavnika.
• Realizacija pedagoških istraživanja.

25
NAPREDOVANJE U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:
U OVOJ RAZVOJ- • učestvovati u projektima na međunarodnom nivou iz
NOJ FAZI oblasti obrazovanja;
• pohađati međunarodne programe obuke;
• formirati i voditi stručno udruženje;
• inicirati promjene na osnovu sprovedenih pedagoških is-
traživanja;
• voditi konferencije i druge skupove.
PLANIRANJE • Portfolio dopunjavate dokazima o aktivnostima koje realizujete i
NAREDNIH postavljate ga na svojoj internet stranici ili blogu, kako bi bio dos-
KORAKA tupan većem broju ljudi.
• Kreativni ste i u stalnoj potrazi za novim idejama.
POZITIVNI • Unosite pozitivne promjene u vaspitno-obrazovnom radu.
ZNACI • Inspirišete druge da sa vama razmjenjuju ideje.
RAZVOJA U • Preuzimate različite uloge u radu stručnih udruženja i mreža.
OVOJ FAZI • Ako ste preuzeli neku novu ulogu, uviđate da i u njoj postoje ra-
zličiti stepeni razvoja.
• Sebe vidite kao eksperta kojeg druge kolege treba „slijepo’’ da sli-
MOGUĆI RIZICI/ jede.
OBLASTI ZA • Želite da nastavite vaš rad i izbjegavate promjene.
USAVRŠAVANJE • Nijeste prepoznati kao ekspert van vašeg kolektiva.
• Ne nastojite da se bavite oblastima koje su izvan vašeg opisa posla.
Tabela 9.

Ovako predstavljene razvojne faze u karijeri nastavnika mogu poslužiti kao vo-
dič za sveobuhvatni pristup profesionalnom razvoju i pružiti detaljne informacije
o profesionalnom ponašanju koje te faze karakterišu. Treba napomenuti da su faze
razvoja nastavnika pripremljene u skladu sa Priručnikom za kontinuirani profesio-
nalni razvoj nastavnika, urađen od strane Zavoda za školstvo.

26
4. OBLICI KONTINUIRANOG PROFESIONALNOG RAZVOJA

U tabelama 4, 5, 6, 7, 8 i 9, koje se odnose na karakteristike pojedinačnih razvoj-

nih faza u karijeri nastavnika, već su spomenuti neki od oblika kontinuiranog
profesionalnog razvoja, iako još uvijek nijesu dovoljno zastupljeni u praksi. Naime,
nastavnicima se pruža širok dijapazon oblika kontinuiranog profesionalnog razvoja
koje mogu koristiti u razvoju svoje karijere. Neke od oblika kontinuiranog profesi-
onalnog razvoja navešćemo u nastavku:
 Učestvovanje na konferencijama - Ovaj vid kontinuiranog profesionalnog
razvoja pruža mogućnost nastavnicima da se sretnu i razgovaraju sa drugim
nastavnicima iz svoje i druge predmetne oblasti i nauče dosta iz ekspertskih pa-
nela. Onog trenutka kada nastavnik postane siguran i stekne dovoljno iskustva,
on i sam može biti predavač i učesnik panela.
 Učestvovanje na radionicama - Radionice su dobar način da se za kratko vrije-
me saznaju nove ideje i tehnike rada koje nastavnik može unijeti u učionicu.
 Umrežavanje sa nastavnicima - Jedno je sigurno, da umrežavanje sa drugim
nastavnicima, danas postaje jedan od najvažnijih načina za njihov profesional-
ni razvoj. Naime, nastavnici se danas mogu veoma lako umrežavati, koriste-
ći društvene mreže poput Fejsbuka i Tvitera. Isto tako, na lokalnom nivou ili
nivou škole, nastavnici mogu sami napraviti grupe ili stranice na društvenim
mrežama, kako bi komunicirali i razmjenjivali iskustva.
 Pretplata na naučne časopise - Pretplata na naučne časopise (škola ili sami
nastavnici) je dobar način da nastavnici dobiju nove informacije iz oblasti svog
interesovanja. Većina časopisa su danas dostupni online.
 Novi materijali za nastavu - Priprema nastavnog materijala za čas je dobar
način razvoja nastavnika, bez obzira na njegovo iskustvo. Za pripremu nastav-
nog materijala mogu korististiti udžbenike, web sajtove, stručnu literatura, kao
i predloge svojih starijih kolega. Preporučuje se da nastavnici sami pripremaju
materijal za nastavu, kako bi izgradili svoj stil i uskladili ga sa potrebama svojih
učenika. Ukoliko su u pitanju isti ili srodni nastavni predmeti, onda je veoma
važna saradnja sa kolegama i preporučuje se timski rad.
 Članstvo u profesionalnim udruženjima - Profesionalna udruženja nude
mrežu aktivnosti za razvoj nastavnika, poput učestvovanja na konferencijama,
objavljivanja članaka u časopisima, učestvovanje u interesnim grupama, nauč-
no-istraživačke aktivnosti, projekti i dr.
 Mentorstvo - Učenje od starijih i iskusnijih kolega je možda i najvažniji način
razvoja nastavnika.
 Posmatranje - Postoje dva načina posmatranja rada nastavnika. Jedan je po-
smatranje van učionice. Ukoliko nastavnik nije siguran šta treba da predaje,
potrebno je da porazgovara sa kolegom, i da mu kolega kaže svoje mišljenje,
kako bi planirani čas bio što kvalitetniji. Drugi je posmatranje u učionici. Na-
stavnici prisustvuju jedan drugome na času i poslije časa razmjenjuju mišljenja,
to jest saopštavaju kolegi šta bi preuzeli od njega i zbog čega.
 Istraživanje - Istraživanje rada u učionici može biti veoma korisno za profesi-
onalni razvoj nastavnika.
27
 Učestvovanje na obukama - Nastavnicima su danas dostupne razne vrste obu-
ka, obuke kod provajdera obrazovanja odraslih, kursevi stranog jezika, obuke
kod poslodavaca za nastavnike srednjih stručnih škola, online obuke…

5. SARADNJA SREDNJIH STRUČNIH ŠKOLA I POSLODAVACA

(sa osvrtom na obuke kod poslodavaca)

I nicijalno obrazovanje ne može da obezbijedi nastavnicima sva potrebna znanja i

umijeća koja će im biti potrebna da se nose sa različitim aspektima njihove buduće
profesije. Zbog toga im je potrebno kvalitetno stručno usavršavanje kod poslodava-
ca, koje treba da bude sadržajno raznolik, dostupan, kontinuiran i organizovan niz
aktivnosti, jasno definisanih ciljeva, a u skladu sa njihovim potrebama i potrebama
obrazovno-vaspitnog sistema. Na taj način bi im se omogućila saradnja i razmjena
iskustava sa poslodavcem i pružila mogućnost povezivanja prakse i teorije sa ciljem
unapređenja kvaliteta nastave.
Zahvaljujući projektu „Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika i instruk-
tora u stručnom obrazovanju u Crnoj Gori”, kojeg realizuje Ministarstvo prosvjete u
saradnji sa Privrednom komorom i Centrom za stručno obrazovanje, u Crnoj Gori
se, po prvi put, ostvarila mogućnost obuke nastavnika kod poslodavaca. Partner-
stvo i saradnja sa poslodavcima trebalo bi da se bazira na uzajamnom povjerenju,
zajedničkoj perspektivi, preduzimljivosti i ostvarivanju ciljeva, sa jasno definisanim
obavezama i odgovornostima svih uključenih strana. Evropska unija definisala je
partnerstva kao jedan od prioriteta za područje obrazovanja zato što ona nude mo-
gućnosti za razvoj zajedničke vizije i vrijednosti, razmjenu ideje i iskustava iz prakse
i razvoj zajedničkih napora u poboljšanju kvalitata obrazovanja. Svi učesnici u obra-
zovanju nastavnika su potencijalni partneri.
Kako je modernoj tržišnoj ekonomiji potreban efikasan razvoj ljudskih resursa,
a uspješnoj privredi potrebno društvo koje uči, treba pri realizaciji obrazovnih pro-
grama, u okviru srednjeg stručnog obrazovanaja, poseban akcenat staviti na sticanje
praktičnih znanja i vještina, potrebnih za što lakše uključivanje mladih na tržište
rada. Naime, srednje stručne škole svojim učenicima praktična znanja i vještine
obezbjeđuju kroz planiranje i realizaciju praktične nastave i učeničke prakse, koje se
obavljaju u školskim radionicama i/ili partnerskim preduzećima, a u skladu sa na-

28
stavnim planom i programom, to jest Godišnjim planom i programom rada škole.
Jedan od najvažnijih uslova, ako ne i najvažniji uslov, za kvalitetnu realizaciju
praktične nastave i učeničke prakse je saradnja sa socijalnim partnerima i kontinu-
irano širenje mreže saradničkih preduzeća. Kao posebno dobra praksa, izdvaja se
saradnja sa socijalnim partnerima u kreiranju novih obrazovnih programa, skroje-
nih prema zahtjevima poslodavaca. Ono što je, takođe, značajno u ovom trenutku,
jeste postojanje izazova i prostora za unapređenje u procesu implementacije, to jest
realizacije modularizovanih obrazovnih programa.
Međutim, u dijelu praktične nastave najvažniju ulogu ima nastavnik praktične
nastave. Da bi nastavnik bio osposobljen da kvalitetno prenese znanje na učeni-
ke, on i sam mora biti dobro praktično obučen u svojoj predmetnoj oblasti. Nekad
se dešava da nastavnici praktične nastave u srednjim stručnim školama u Crnoj
Gori nemaju znanja neophodna za realizaciju nastavnog plana u okviru predmeta
praktična nastava. Kako se ovo dešava i zašto? Jedan nastavnik praktične nastave,
poslije stečenog inicijalnog obrazovanja, otpočinje stvaranje svoje karijere. Njemu
se, kao zaposlenom u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, ne pruža tako često prilika za
stručnim usavršavanjem u struci, kako bi unaprijedio svoje vještine i kompetencije
potrebne za realizaciju nastave u okviru svoje predmetne oblasti. Iako se od nastav-
nika praktične nastave očekuje da permanentno prati dešavanja na tržištu rada i
inovacije iz svoje predmetne oblasti, to u praksi nije baš tako. Zbog toga je saradnja
između srednjih stručnih škola i poslodavaca neophodna.
Praktičnu nastavu u srednjim stručnim školama, takvu kakva je u ovom mo-
mentu, treba i dalje unapređivati u partnerstvu sa privredom i lokalnom zajedni-
com. Uključivanje privrede u obrazovanje je ključni faktor za kvalitetno izvođenje
praktične nastave u školama. Zbog toga je treba unapređivati sa različitih aspekata,
kao što su:
 definisanje programa praktičnog obrazovanja, ishoda učenja i načina dostiza-
nja postavljenih ishoda, odnosno načina njihove realizacije u dijalogu sa pri-
vredom;
 edukacija instruktora - mentora u preduzećima i standardizacija načina njiho-
vog rada;
 izgradnja kapaciteta nastavnika za korišćenje savremenih tehnologija u nastavi
i za adekvatnu podršku mentorima;
 razvoj sistema za praćenje i ocjenu uspješnosti praktičnog obrazovanja u pre-
duzećima;
 osavremenjivanje školskih radionica i njihovo usklađivanje sa tehnologijama
koje se primjenjuju u privredi, kako bi se unaprijedio kvalitet praktične nastave
u samoj školi.
Da bi se na pravi način obezbijedila saradnja između škola i poslodavaca, mo-
raju se zadovoljiti interesi i jedne i druge strane. Dok škola razmišlja kako i na koji
način da obezbijedi obuku nastavnika kod poslodavaca, poslodavac razmišlja kako
29
da obezbijedi benefite za svoje preduzeće. Naime, očekivani odnos troškova i koristi
tokom obuke je važan odlučujući faktor za ponudu prakse u preduzećima, pri čemu
se korist ne može kvalifikovati samo kroz produktivni rezultat. Empirijske studije
nude neke ključne faktore koji mogu biti uzeti kao moguće prednosti za uključiva-
nje poslodavaca u realizaciju obrazovnih programa srednjeg stručnog obrazovanja:
 pozitivan uticaj na ponudu kvalifikovane radne snage;
 prevazilaženje nedostataka u vještinama kroz prilagođeno srednje stručno
obrazovanje;
 pozitivan efekat na zapošljavanje;
 unaprijeđena produktivnost i učinak;
 pozitivan efekat na inovacije;
 smanjeni troškovi zapošljavanja i orijentacije novih radnika;
 manji rizik od pogrešnog raspoređivanja.
Ministarstvo prosvjete je, u saradnji sa Privrednom komorom i Centrom za
stručno obrazovanje, u okviru projekta „Kontinuirani profesionalni razvoj nastav-
nika i instruktora u stručnom obrazovanju u Crnoj Gori”, organizovalo obuku na-
stavnika kod poslodavaca. Projekat je finansijski podržan od strane Evropske fon-
dacija za obuku i ima za cilj da podstakne jaču saradnju i razmjenu znanja između
nastavnika u stručnim školama i poslodavaca, kako bi se podržao profesionalni
razvoj nastavnika u Crnoj Gori i poboljšala kompatibilnost između obrazovnog si-
stema i tržišta rada. Nastavnicima praktične nastave se, po prvi put, pružila prili-
ka da provedu dvije sedmice kod poslodavca. Izabrani su iz pet srednjih stručnih
škola iz Crne Gore. Tokom trajanja obuke, boravili su u savremeno opremljenim
radionicama, gdje su ih instruktori uputili u novitete iz svojih oblasti. U saradnji sa
predstavnikom Ministarstva prosvjete i instruktorima kod poslodavca, nastavnici
su napravili detaljan plan obuke. Po završetku obuke, sa nastavnicima i instruktori-
ma je sprovedena anketa, koja je imala za cilj da evaluira pohađanu obuku. U daljem
tekstu su prezentirana iskustva nastavnika i instruktora u njihovom zajedničkom
radu kod poslodavca:
Iskustva nastavnika:
– „Obuka je bila korisna na način što je veoma doprinijela mom usavršavanju
u struci.”
– „Smatram da bi nastavnici trebali svake godine da pohađaju ovakve obuke i
da obuka bude produžena na mjesec dana.”
– „S obzirom na to da predajem materiju iz koje sam i imala obuku, učenici su
dobili osvježena predavanja, u smislu aktuelnosti, najnoviji podaci.”
– „Obuka je uticala na usavršavanje mog znanja iz oblasti koju predajem, jer
sam povezala teorijsko znanje sa praktičnim. Instruktor i njegovi saradnici
su se potrudili da se kroz praktičan dio obuke upoznam sa inovacijama na
tržištu, vezanim za elektro struku.”
30
 – „Svaki boravak na gradilištu daje mogućnost nastavniku da usavrši svoje
znanje upoznajući nove tehnologije rada, primjenu novih materijala i
upotrebu nove mehanizacije, što daje mogućnost primjene u nastavi.”
Iskustva instruktora kod poslodavaca:
– „Vođen svojim iskustvom, preporučio bih svim nastavnicima da budu
učesnici ovakvih obuka.”
– „Mislim da za sve uvijek postoji način da se bolje pripremi i uradi, ali ni
ovoj obuci ne bih mogao naći neke ozbiljnije nedostatke ili zamjerke. Ipak,
treba uključiti nastavnike i instruktore kod poslodavaca u donošenju plana i
programa obuke.”
– „Usavršavanje tehnologija sve više napreduje, pa su zato potrebne češće obuke
nastavnika praktične nastave.”
– „Ovom obukom su pojašnjene neke nejasnoće kako određeni hardware
funkcioniše. Predstavljen je i opis novih tehnologija, što će direktno uticati
na širenje dijapazona obuke učenika u školi.”
– „Obuka je uticala na usavršavanje mojih vještina kao mentora i sposobnosti
da prenosim znanje.”

U zemljama članicama EU postoje različiti oblici obuke nastavnika. Međutim,

u Crnoj Gori nijesu sve obuke nastavnika moguće. Zbog toga predlažemo dva os-
novna oblika obuke:
1. Obuka nastavnika kod poslodavca:
 obuka se organizuje od strane poslodavca u saradnji sa srednjom stručnom
školom;
 poslodavac i srednje stručne škole prave program obuke i usaglašavaju ga sa
nastavnikom koji će učestvovati u obuci;
 obuke traje 1-3 dana i realizuje se prema programu obuke.

31
 2. Obuka nastavnika kod poslodavca sa sporazumom:
 srednja stručna škola i poslodavac potpisuju sporazum kojim se okvirno defi-
nišu vrijeme trajanja obuke, zadaci nastavnika i odgovornost svih partnera u
ovom procesu;
 poslodavac i nastavnik potpisuju sporazum kojim se precizno definišu vrijeme
trajanja obuke, zadaci nastavnika i odgovornost u ovom procesu;
 poseban program obuke nije obavezan;
 obuka traje 1-2 sedmice.

CENTAR ZA
MINISTARSTVO PRIVREDNA
STRUČNO
PROSVJETE KOMORA OBRAZOVANJE

KOORDINACIONO
TIJELO

SREDNJA
POSLODAVCI
STRUČNA ŠKOLA

KOORDINATORI
INSTRUKTORI KOD PRAKTIČNE NASTAVE I
POSLODAVCA NASTAVNICI PRAKTIČNE
NASTAVE

Slika 4. Šematski prikaz rada Koordinacionog tijela

32
6. PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE SARADNJE
IZMEĐU STRUČNIH ŠKOLA I POSLODAVACA

U ovom dijelu Vodiča se nalaze preporuke definisane prema ključnim akterima,

u skladu sa njihovim ingerencijama i oblašću uticaja, a sa ciljem preciznijeg
mapiranja obaveza i odgovornosti svih aktera u procesu unapređenja relevantnosti
praktične nastave u stručnim školama i obuke nastavnika kod poslodavaca.
Sistemske preporuke:
Uspostaviti institucionalne mehanizame
Potrebno je formirati Koordinaciono tijelo (slika 4.), čiji bi glavni zadatak bio
da prati i obezbijedi saradnju stručnih škola i poslodavaca. Koordinaciono tijelo bi
činili zaposleni savjetnici iz odgovarajućih odjeljenja Privredne komore, Ministar-
stva prosvjete i Centra za stručno obrazovanje. Nadležnosti ovog tijela bi obuhvatale
poslove koji se odnose na obezbjeđivanje kvaliteta praktične nastave u srednjim
stručnim školama i obuke nastavnika kod poslodavaca. Od koordinacionog tijela se
očekuje da bude centralna tačka za škole, nastavnike i poslodavce, koje će u svakom
trenutku biti spremno da pruži pomoć i odgovori na pitanja svih aktera u procesu
obuke nastavnika kod poslodavaca.
Obezbijediti unapređenje i sprovođenje zakonskog okvira za održavanje
praktične nastave i obuke nastavnika kod poslodvaca
 Podzakonskim aktom regulisati i razraditi način i uslove obavljanja praktične
nastave i obuke nastavnika kod poslodavaca, kao i jasno definisane obaveze
stručnih škola, nastavnika, učenika i poslodavaca.
 U skladu sa zakonskom regulativom, obezbijediti finansijska sredstva za obuku
nastavnika kod poslodavaca.
 Donošenje zаkonske i podzаkonske regulаtive zа finаnsijsku stimulаciju (kroz
poreske olakšice) poslodаvаcа u čijim se privrednim društvimа reаlizuje prаk-
tičnа nаstаvа ili obuka nastavnika.

33
 Obezbijediti promociju obuke nastavnika
 Koordinaciono tijelo treba da organizuje različite promotivne aktivnosti koje se
odnose na nastavnike, poslodavce, donosioce odluka, ali i šire javnosti.
Obezbijediti umrežavanja škola - poslodavac i usklađivanje obuke kod po-
slodavca
 Koordinaciono tijelo organizuje aktivnosti (sastanke i druge događaje) zajedno
sa srednjim stručnim školama i poslodavcima, sa ciljem da se istraže mogućno-
sti za obuku nastavnika kod poslodavaca/ili obuke.
Obezbijediti dokumentaciju za praćenje obuke kod poslodavaca
 U saradnji sa Ministarstvom prosvjete i drugim partnerima, koordinaciono ti-
jelo treba da obezbijedi dokumentaciju za praćenje obuke kod poslodavaca u
vidu obrasca za praćenje realizacije obuke, obrasca za izvještavanje i slično.
Obezbijediti praćenje obuke nastavnika kod poslodavaca
 Jedna od uloga koordinacionog tijela treba da bude i praćenje obuke nastavnika
kod poslodavaca.
Ocjenjivanje i izvještavanje
 Koordinaciono tijelo svake godine ocjenjuje šemu na nacionalnom nivou i pri-
prema godišnje izvještaje.
Preporuke za unapređenje praktične nastave i obuke nastavnika kod poslodavaca:
Preporuke za škole:
Nastaviti rad na kontinuiranom širenju mreže socijalnih partnera i institu-
cionalizaciji saradnje
 Koordinaciono tijelo će jednom godišnje objavljivati javni poziv za preduzeća
koja bi mogla da obezbijede izvođenje praktične nastave i obuku nastavnika.
Očekuje se da će se prijavljivati samo ona preduzeća koja su prepoznala svoj
interes i imaju uslova da učestvuju u ovom procesu. Poziv treba da sadrži mi-
nimalne kriterijume neophodne za kvalitetno sprovođenje praktične nastave i
obuke nastavnika kod poslodavaca.
 Godišnjim planom i programom rada, škole trebaju da obuhvate plan posjeta
preduzećima, kako bi se motivisali i regrutovali za partnerstvo.
Unaprijediti organizaciju praktične nastave u školama
 Potrebno je da svi obrazovni programi u srednjim stručnim školama budu mo-
dularizovani.
 Potrebno je primjenjivati princip aktivnog učenja i učenja zasnovanog na isku-
34
 stvu, kroz zadavanje određenih problemskih i projektnih zadataka učenicima,
koje će rješavati samostalno ili grupno, kroz primjenu studija slučajeva.
 Potrebno je razvijati opšte kompetencije i tzv. meke vještine kod učenika, kroz
programe građanskog vaspitanja, ali i kroz realizaciju redovne nastave (vještine
komunikacije, timskog rada, liderstva, donošenja odluka,…).
Osigurati kontinuiranu izgradnju kapaciteta škole i nastavnog osoblja
 Potrebno je obezbijediti kontinuiranu edukaciju nastavnika praktične nastave,
kroz saradnju sa poslodavcima i ekspertima, te kroz saradnju sa drugim kole-
gama, to jest kroz horizontalno učenje, kako bi kompetencije i znanja nastavni-
ka bili u skladu sa tehnološkim napretkom i tehnološkim razvojem u privredi.
 Drugi važan aspekt je povezivanje škola i podsticanje razmjene znanja i iskusta-
va dobre prakse, sa ciljem kontinuiranog unapređivanja kvaliteta rada i usluga
škole, a na osnovu prenosa pozitivnih iskustava i pristupa drugih škola kod nas
i iz okruženja.
Preporuke za poslodavce:
Razmotriti mogućnosti da se na godišnjem nivou određene iskorišćene ma-
šine/alati/materijali kroz donacije stavljaju na raspolaganje školama
 Na ovaj način bi se poboljšala opremljenost školskih radionica, što direktno
utiče na kvalitet rada sa učenicima.
Uspostaviti saradnju sa školama u edukaciji i jačanju kapaciteta nastavnika
 Data preporuka je u direktnoj vezi sa preporukom školama da se osigura kon-
tinuitet unapređenja kapaciteta nastavnika, a sve sa ciljem kako bi nastavnici,
svojim znanjem i kompetencijama, pratili tehnološki napredak u privredi. Ovo
se može postići kroz obuke nastavnika kod poslodavaca ili kroz uključivanje
nastavnika u studijske posjete partnerskim preduzećima u zemlji i inostranstvu.
Ponuditi školama razvijene materijale i mehanizme, koje preduzeća koriste
u vlastitim procesima obuke za praćenje i ocjenu uspješnosti radnika na prob-
nom radu
 Razvijeni know-how preduzeća može poslužiti školama i poslodavcima u pro-
cesu razvoja i
 Standardizacije procesa sticanja praktičnih znanja učenika u preduzećima.
Razmotriti mogućnosti da se jedan dio proizvodnih procesa iz preduzeća
preseli u školske radionice
 Kroz ovu vrstu novih partnerstava, u školama bi se stvorili neophodni uslovi za
implementaciju kvalitetnijih programa praktičnog učenja, a samim tim i una-
prijedile kompetencije učenika, to jest njihova pripremljenost za tržište rada.
35
 Zajedničke preporuke školama i poslodavcima
Razvijati i unapređivati nastavne planove i programe praktične nastave,
kroz obavezne konsultacije na relaciji škola-poslodavac
 Pri izradi modularizovanih obrazovnih programa uključiti poslodavce, kako bi
se obezbijedila usklađenost programa praktične nastave sa potrebama tržišta
rada.
Inicirati standardizaciju procesa sprovođenja praktičnog učenja u preduze-
ćima, u dijalogu sa poslodavcima, kod kojih se izvodi praktična nastava
 Da bi se osigurali minimalni standardi kvaliteta praktičnog učenja izvan škol-
skih učionica, treba obezbijediti standardizaciju procesa. Jedino bi se na taj
način obezbijedila ujednačenost i kvalitet u sprovođenju praktičnog učenja
u preduzećima. Zbog toga je potrebno razviti i metodologiju za monitoring i
evaluaciju učenika na praksi.Za ove potrebe mogu se iskoristiti, uz odgovaraju-
će prilagođavanje, već postojeće procedure u pojedinim preduzećima za ocje-
nu radnika po isteku probnog rada. U cilju razvijanja sistema za monitoring i
evaluaciju, preporučuje se da Koordinaciono tijelo u okviru svojih nadležnosti
preuzme i ove poslove.
Uključiti poslodavce i stručnjake sa tržišta rada u realizaciju nastave u
samoj školi
 Predavači iz realnog poslovnog okruženja pokazali su se kao djelotvoran način
podizanja kvaliteta nastave i unapređenja ishoda učenja.

Preporuke lokalnoj zajednici

Obezbijediti kontinuiranu podršku srednjim stručnim školama u pov-
ezivanju sa poslodavcima i socijalnim partnerima, kroz svoje službe i savjeto-
davna tijela
 Da bi škole kontinuirano unapređivale svoju mrežu socijalnih partnera, a u
interesu podizanja kvaliteta praktičnog učenja, potrebno je institucionalizovati
saradnju između škola, lokalne zajednice i drugih relevantnih lokalnih aktera.
Kako to obezbijediti? Jedini način je formulisanje i potpisivanje odgovarajućeg
Memoranduma o saradnji sa srednjim stručnim školama, kojim bi se jasno
definisali ciljevi, oblasti i mehanizmi za ostvarivanje planirane saradnje.
Obezbijediti školama kontinuirani pristup informacijama o prioritetima i
planovima grada u oblasti lokalnog ekonomskog razvoja
 Dobra informisanost o stanju na tržištu rada i potrebama privrede na nivou
grada, omogućava školama efektivnije usklađivanje upisne i obrazovne politike
sa lokalnom zajednicom.

36
 Uključivati predstavnike srednjeg stručnog obrazovanja i škola u kreiranje lo-
kalnih strateških dokumenata i politika, posebno u oblasti razvoja ljudskog ka-
pitala i vještina
 Srednje stručne škole jedan su od ključnih činilaca razvoja ljudskog kapitala i
vještina svake lokalne zajednice i, kao takve, nezaobilazan su sagovornik u
kreiranju lokalnih politika u ovoj oblasti. Njihovim uključivanjem u dijalog
i participaciju u kreiranju lokalnih strateških dokumenata i pravaca razvoja,
stvaraju se uslovi za partnersko, umreženo djelovanje u zajednici, usmjereno
ka zajednički postavljenim ciljevima i prioritetima lokalnog društveno-ekon-
omskog razvoja.
Pomoći školama u ostvarivanju kontakata sa potencijalnim donatorima,
međunarodnim organizacijama i školama u gradovima pobratimima
 Omogućiti školama povezivanje i saradnju sa potencijalnim donatorima,
međunarodnim organizacijama i drugim školama na nacionalnom i interna-
cionalnom nivou, kako bi unaprijedile kvalitet i relevantnost usluga koje pruža-
ju lokalnoj zajednici.

7. UMJESTO ZAKLJUČKA

U napređenje stručnog usavršavanja nastavnika treba da bude dio obrazovnog

sistema u Crnoj Gori.
Obuka nastavnika kod poslodavaca treba da bude važan segment njihovog
stručnog usavršavanja.
Formirati Koordinaciono tijelo, čiji bi glavni zadatak bio da prati i obezbijedi
saradnju stručnih škola i poslodavaca, kako bi se na pravi način realizovala obuka
nastavnika kod poslodavaca.
Na nacionalnom nivou treba riješiti pitanje obuke nastavnika kod poslodavaca.
Šeme za obuku nastavnika srednjih stručnih škola treba da budu koordinisane
na nacionalnom nivou, a djelimično kroz podršku ETF-projekta.
U skladu sa zakonskom regulativom, obezbijediti finansijska sredstva za obuku
nastavnika kod poslodavaca.
Zakonskom regulativom obezbijediti finаnsijsku stimulаciju (kroz poreske
olakšice) poslodаvаcа, u čijim se privrednim društvimа reаlizuje obuka nastavnika.
Obezbijediti da šema obuke nastavnika kod poslodavaca bude održiva u bliskoj
budućnosti.

37
 PRIVREDNA
KOMORA
PRIVREDNA
PRIVREDNA
PRIVREDNA
CRNE GORE
KOMORA
KOMORA
KOMORA
CRNE GORE
GORE
CRNE
CRNE GORE
CRNA GORA
MINISTARSTVO
CRNAPROSVJETE
GORA
CRNA
CRNA GORA
GORA
MINISTARSTVO PROSVJETE
MINISTARSTVO PROSVJETE
MINISTARSTVO PROSVJETE