Na osnovu lana 81. stava 6.

Zakona o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou

Federacije Bosne i Hercegovine ( "Slubeni novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07 i 32/08),
Federalni ministar prostornog ureenja, d o n o s i
PRAVILNIK
O GEOTEHNIKIM ISTRAIVANJIMA I ISPITIVANJIMA TE ORGANIZACIJI I
SADRAJU MISIJA GEOTEHNIKOG ININJERSTVA

I. OPE ODREDBE
lan 1.
Podruje primjene
(1) Pravilnikom o geotehnikim istraivanjima i ispitivanjaima te organizaciji i sadraju
misija geotehnikog ininjerstva (u daljem tekstu: Pravilnik), u svrhu ispunjavanja bitnih
zahtjeva za graevinu, propisuje se:
1) geotehnika istraivanja i ispitivanja,
2) minimalan program geotehnikih istraivanja i ispitivanja zavisno od vrste graevine
odnosno zahvata,
3) nain dokumentiranja rezultata geotehnikih istraivanja i ispitivanja,
4) organizacija i sadraj misija geotehnikog ininjerstva,
5) uvjeti za obavljanje poslova geotehnikih istraivanja i ispitivanja i davanje ovlatenja za
realizaciju misija geotehnikog ininjerstva u odnosu na lica, tehniku opremljenost, nain i
sloenost obavljanja tih poslova,
6) odgovornost za rezultate misija geotehnikog ininjerstva i nezavisnost lica odgovornih za
realizaciju misija geotehnikog ininjerstva u odnosu na lica koja sudjeluju u projektovanju,
graenju ili odravanju graevine.
(2) Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na geoloka istraivanja koja su regulisana
posebnim propisom. Geoloka dokumentacija (programi i projekti geolokih istraivanja,
izvjetaji i elaborati o izvrenim geolokim istraivanjima) raspoloiva u momentu realizacije
svake od misija geotehnikog ininjerstva, sastavni je dio dokumentacije koju je investitor
duan dostaviti pravnom licu odgovornom za realizaciju misije geotehnikog ininjerstva.
(3) Detaljna geoloka istraivanja i pojedine misije geotehnikog ininjerstva (istraivanje in
situ i buenje u cilju uzimanja uzoraka za laboratorijska geotehnika ispitivanja) moge je
povjeriti istom pravnom licu i vriti ih istovremeno.
(4) Dunost je investitora da osigura potrebna odobrenja za izvoenje geolokih istraivanja.
lan 2.
Znaenje pojedinih pojmova
Geotehnika je skup ininjerskih aktivnosti koje su povezane sa primjenom mehanike tla,
mehanike stijena i ininjerskom geologijom, a koje imaju za cilj studiju interakcija izmeu
terena i graevine koja je predmet graenja ili njenog dijela i interakcije izmeu terena i
postojeih okolnih objekata.
Geotehniar je pravno lice iz lana 62. stav (1) ovog Pravilnika ovlaten za obavljane misija
geotehnikog ininjerstva.

Geotehnike konstrukcije su graevine ili dijelovi graevine koji su u interakciji sa tlom a koji
osiguravaju prijenos globalnih interakcija sa graevine na teren sa kojim je povezana, i
graevine ili dijelovi graevine koji su izgraeni od prirodnih zemljanih materijala (temelji,
potporni zidovi, tuneli, nasipi).
Geoloki hazard je nepovoljna promjena osobina tla (mehanikim, fizikim, hemijskim i dr.)
u prostoru i/ili vremenu koja nije predvidljiva, a koja je povezana sa njegovom geolokom
prolou, prirodnom evolucijom i ljudskim aktivnostima.
Geotehniki rizik je nepovoljna konsekvenca geolokih hazarda koja je tetna za
projektovanju graevinu i koja proizilazi iz interakcije iste sa terenom.
lan 3.
(1) Teren se ispituje radi potpune geotehnike identifikacije, klasifikacije i odreivanja
geotehnikih karakteristika tla i stijene na lokaciji graevine, odnosno na dijelu na kome
graevina utie na teren za vrijeme graenja i eksploatacije.
(2) Geotehnike karakteristike iz stava (1) ovog lana se odreuju ispitivanjima na terenu
(istraivanja in situ) i laboratorijskim ispitivanjem poremeenih i/ili neporemeenih uzoraka.
(3) Ispitivanja na terenu obuhvataju penetraciono sondiranje, krilne sonde, presiometre,
probno optereenje, geofizike metode, kao i druge metode prema odredbama ovog
Pravilnika.
(4) Istraivanjima iz stava (3) ovog lana ne smije se ugroziti stabilnost graevine za koji se
rade ispitivanja, izazvati tekoe prilikom izvoenja radova na pojedinim dijelovima
graevine niti ugroziti stabilnost susjednih objekata i terena na kojem se vre ispitivanja.
lan 4.
(1) Geotenika istraivanja i ispitivanja tla se vre prije poetka i u svim etapama izrade
tehnike dokumentacije na osnovu koje se gradi graevina odnosno dio graevine, a u sklopu
misija geotehnikog ininjerstva.
(2) U misijama geotehnikog ininjerstva, zavisno od nivoa obrade tehnike dokumentacije
(idejni, glavni, izvedbeni projekat) i stepena geotehnike istraenosti terena, odreuje se
podruje geotehnikog istraivanja, kao i obim, vrsta i uvjeti izvoenja geotehnikih
istraivanja i ispitivanja u skladu sa odredbama ovog Pravilnika.
(3) Krajnji produkt svake misije geotehnikog ininjerstva je geotehniki elaborat i/ili
geotehniki projekat definisan prema odredbama ovog Pravilnika, a koji sadri obrazloenje
koncepcije geotehnikog istraivanja i ispitivanja, tehnike uslove izvoenja geotehnikih
istraivanja i ispitivanja, prikupljene podatke te obradu, sintezu i prikazivanje rezultata.
(4) Elaborat i/ili geotehniki projekat ili pojedini njihovi dijelovi (npr. sinteza i interpolacija
rezultata) ne mogu se mehaniki koristiti kao podloga za drugu graevinu na istoj lokaciji niti
za istovjetnu graevinu na drugoj lokaciji.
II. ORGANIZACIJA MISIJA GEOTEHNIKOG ININJERSTVA
lan 5.
(1) Svaka misija geotehnikog ininjerstva oslanja se na specifina geotehnika istraivanja i
ispitivanja.
(2) Investitor je duan da osigura i/ili nadzire postupnu realizaciju svih misija geotehnikog
ininjerstva u skladu sa odredbama ovog Pravilnika.
2

lan 6.
(1) Slijed misija geotehnikog ininjerstva prilikom graenja graevine ili pojedinih dijelova
graevine treba da prati etape izrade projektne dokumentacije i graenja graevine. Misije
geotehnikog ininjerstva su svrstane u tri etape :
1) etapa: geotehnike misije u sklopu izrade idejnog rjeenja i/ili izrade idejnog projekta
2) etapa: geotehnike misije u sklopu izrade glavnog projekta
3) etapa: geotehnike misije u toku izvoenja radova
(2) Za vrijeme pripreme i/ili izrade projekta ili tokom upotrebe graevine, moe se javiti
potreba da se pristupi, u vrlo ogranienom smislu, studiji jednog ili vie specifinih
geotehnikih aspekata, a u okviru posebne usmjerene misije nazvane geotehnika dijagnostika
(u daljem tekstu misija G5).
lan 7.
(1) Pripremna geotehnika studija (u daljem tekstu misija G1) ostvaruje se u fazi izrade
idejnog rjeenja ili idejnog projekta i omoguuje prvu identifikaciju geotehnikih rizika
lokacije. Misija G1 podrazumjeva analizu rezultata postojeih istraivanja i elaboraciju
pretpostavki o geotehnikom kontekstu terena, utvrivanje postojanja susjednih objekata koji
se mogu ugroziti izgradnjom, te ukljuuje obaveznu posjetu lokacije i njene okoline.
(2) Za realizaciju misije G1 odgovoran je investitor.
lan 8.
(1) U sklopu izrade glavnog projekta, misija geotehnikog ininjerstva ima za cilj izradu
geotehnikog projekta odnosno geotehnikog dijela glavnog projekta (u daljem tekstu misija
G21). Trokove misije G21 snosi investitor, a misija G21 moe initi sastavni dio misije
projektanta koji ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom.
(2) Druga geotehnika etapa ukljuuje i Struno savjetovanje investitora za pripremu
tenderske dokumentacije i ocjenjivanje tehnikog dijela ponuda (u daljem tekstu misija G22).
(3) Cilj misije G22 je pruanje strune podrke investitoru kako bi se adekvatno ocjenile
tehnike ponude izvoaa i markirali izvoai ija ponuda omoguava izvoenje
geotehnikog dijela graevine prema glavnom projektu. Trokove misije G22 snosi investitor,
a misija G22 moe initi sastavni dio misije projektanta.
(4) Revizija geotehnikog projekta (u daljem tekstu misija G23) ima za cilj revidovanje
geotehnikog projekta odnosno geotehnikog dijela glavnog projekta. Trokove misije G23
snosi investitor, a misija G23 moe initi sastavni dio misije revidenta koji ispunjava uvjete
propisane ovim Pravilnikom.
lan 9.
(1) U etapi izvoenja radova paralelno se odvijaju misije geotehnikog ininjerstva za koje su
odgovorni izvoa i investitor.
(2) Izvoa je duan osigurati, u skladu sa ovim Pravilnikom, geotehniku izvedbenu studiju
(u daljem tekstu misija G31) i praenje geotehnikih radova (u daljem tekstu misija G32) koje
su interaktivne i nerazdvojive, a omoguuju blagovremenu adaptaciju i/ili optimizaciju
glavnog projekta stvarnim uslovima terena i metodologiji rada izvoaa, te na taj nain
osiguravaju adekvatnu implementaciju plana upravljanja kvalitetom.

(3) Investitor je duan osigurati reviziju geotehnike izvedbene studije (u daljem tekstu misija
G41) iz stava (2) ovog lana i nadzor geotehnikih radova (u daljem tekstu misija G42) u cilju
provjere valjanosti misija G31 i G32. Geotehnike misije G41 i G42 investitor moe povjeriti
nadzornom organu koji ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom.
III. GEOTEHNIKA ISTRAIVANJA I ISPITIVANJA
1. Geotehnika istraivanja in situ
lan 10.
Geotehniko ispitivanje tla in situ se moe vriti iskopavanjem i/ili buenjem prema
odredbama standarda BAS EN 1997-2:2008 i standardima na koje taj standard upuuje.
lan 11.
(1) Geotehniko ispitivanje tla in situ se moe vriti iskopavanjem i/ili buenjem. Tlo se
iskopavanjem ispituje u istranim jamama, istranim oknima, istranim rovovima i istranim
zasjecima. Taj se postupak ispitivanja primjenjuje pri ispitivanju tla za pozajmita materijala
te za plitko fundirane objekte privremenog karaktera koji imaju samo prizemnu etau,
povrine osnovice manje od 100 m2 (laki gradevinski objekti).
(2) U horizontalnom smjeru tlo se ispituje rovovima ili istranim zasjecima.
lan 12.
Ako se tlo ispituje iskopavanjem, bone se strane iskopa moraju osigurati od odrona.
lan 13.
Ako se tlo ispituje buenjem, mora se buiti na veim dubinama ili ispod razine podzemnih
voda. Promjer buotine, ovisno o vrsti ispitivanja i veliini aparata za ispitivanje
neporemeenih uzoraka u laboratoriju, moe biti vei od 89 mm za glavne i dopunske
buotine odnosno vei od 46 mm za prethodne buotine. Buotine se stabiliziraju
zacjevljivanjem, buakom isplakom ili vodom. Pri izboru naina stabilizacije buotina,
prednost ima nain koji, ovisno o vrsti tla i stanju podzemnih voda, uzrokuje najmanji
poremeaj zidova i dna buotine.
lan 14.
(1) Buenje iz lana 13. ovog pravilnika moze biti udarno ili rotacijsko. Izbor naina buenja
ovisi od vrsti, veliini i osjetljivosti graevinskog objekta, promjeru i dubini buotine,
materijalu u kojem se bui i primjenljivosti jednog od ovih naina buenja, potrebi tanog
odredivanja promjena pojedinih vrsta tla i razini podzemnih voda te o potrebi vaenja
neporemeenih uzoraka, odnosno izvrenja standardnog penetracijskog presiometarskog
ispitivanja ili ispitivanja krilnom sondom.
(2) Udamo se buenje primjenjuje samo ako se ne vade uzorci tla i moe se koristiti za
pomone svrhe pri geotehnikim ispitivanjima. Udamo buenje nije doputeno za
identifikaciju i klasifikaciju materijala iz buotine.
lan 15.
4

(1) Radi utvrivanja deformabilnosti tla u prirodnim uvjetima, tlo se presiometrom ispituje u
istranim buotinama promjera koji odgovara promjeru presiometarske sonde.
(2) Prilikom odreivanja presiometarskog modula i graninog pritiska, potrebno je na
adekvatan nain uzeti u obzir vrstu opreme i proceduru koritenu za ugradnju presiometra u
tlo, a u skladu sa standardom iz Priloga 1. ovog Pravilnika.
(3) Krive dobivene presiometarskim opitom koje iskazuju visok stepen poremeenosti ne
treba koristiti. Za opite kod kojih je odreen samo poetni dio krive, generalne korelacije ili
korelacije sa slinih terena se mogu koristiti u cilju odreivanja graninog pritiska iz
presiometarskog modula.
lan 16.
Tlo se ispituje penetracijskim sondiranjem radi utvrivanja njegove mehanike heterogenosti,
ako se iz tla koje se ispituje ne mogu vaditi neporemeeni uzorci ili ako kvaliteta uzoraka nije
dovoljno pouzdana za ocjenu zbijenosti i konzistentnosti tla.
lan 17.
(1) Geotehniko ispitivanje tla penetracionim sondiranjem se vri na jedan od slijedeih
naina :
1) Statikim penetracionim sondiranjem (u daljem tekstu CPT opit);
2) Standardnim penetracionim sondiranjem (u daljem tekstu SPT opit);
3) Drugim poznatim metodama penetracionog sondiranja.
(2) Pri odreivanju geotehnikih karakteristika CPT opitom, tokom penetracije se mjere otpor
baze, otpor plata i porni pritisak.
(3) Prilikom interpretacije rezultata, potrebno je uzeti u obzir podzemnu vodu i
nadoptereenje ukolko poastoje. Za izrazito heterogeno tlo, sa velikom varijacijom u CPT
rezultatima, odabrane vrijednosti treba izabrati za zonu bitnu za buduu konstrukciju.
(4) Geotehniko ispitivanje pomou CPT opita se vri u skladu sa standardom iz Priloga 1
ovog Pravilnika.
(5) Radi provjere rezultata, neopodno je uspostaviti korelacije sa rezultatima drugih opita, kao
to su mjerenje gustoe, te drugi penetracijski opiti.
(6) Pri odreivanju geotehnikih karakteristika SPT opitom, uz brojanje udaraca, potrebno je :
1) dati detaljan opis procedure opita;
2) priloiti nacrt uzorkivaa sa naznaenim dimenzijama;
3) dati uvjete podzemnih voda;
4) uzeti u obzir uticaj nadoptereenja;
5) precizno opisati vrstu tla, posebno ako se naie na oblutke i krupni ljunak.
(7) Geotehniko ispitivanje pomou CPT opita se vri u skladu sa standardom iz Priloga 1.
ovog Pravilnika.
lan 18.
(1) Krilnom sondom ispituje se meki glinoviti materijal, indeksa konzistencije Ic < 0,25 iz
koga vaenje neporemeenih uzoraka tla nije pouzdano ili mogue
(2) Pri odreivanju geotehnikih karakteristika ovim opitom, potrebno je naznaiti detalje
izvoenja opita sa posebnim osvrtom na slijedee aspekte :
1) Da li je koritena standardizovana oprema;
2) Da li su mjerenja izvrena za vie dubina, ime se omoguava pravljenje profila
vrstoe u odnosu na slojevitost tla.
5

(3) Krilna sonda se moe koristiti za odreivanje nedrenirane vrstoe na smicanje, c u, mekih
kohezivnih tala. Za odreivanje stvarne vrijednosti cu, mjerene vrijednosti treba korigovati
faktorom baziranim na lokalnom iskustvu i na osnovu parametara kao npr. granice teenja,
indeksa plastinosti, efektivnog vertikalnog napona.
(4) Geotehniko ispitivanje pomou opita krilnom sondom se vri u skladu sa standardom iz
Priloga 1. ovog Pravilnika.
lan 19.
U toku buenja odnosno pri sondanim iskopima mora se utvrditi ustaljena razina podzemnih
voda. Razina podzemnih voda pravilno se mjeri i promatra posebno ugradenim piezometrom.
Piezometar se ugraduje ovisno o hidrogeolokoj gradi tla, uz paljivo izoliranje utjecaja
susjednih slojeva tla.
2. Geotehnika laboratorijska ispitivanja
lan 20.
(1) Za ispitivanje uzoraka tla u labortoriji radi upoznavanja karakteristika temeljnog tla mora
se izvaditi propisan, odnosno potreban broj neporemeenih uzoraka.
(2) Uzimanje uzoraka i geotehniko laboratorijsko ispitivanje tla vri se prema odredbama
standarda BAS EN 1997-2:2008 i standardima na koje taj standard upuuje.
(3) Uzorci se moraju paljivo pakovati u odgovarajue sanduke, oznaavati i najprikladnijim
prijevoznim sredstvima otpremati najkraim putem u geotehniki laboratorij.
lan 21.
(1) Neporemeeni uzorci tla moraju se vaditi, pakovati i otpremati tako da prostorna
raspodjela estica i prirodni sadraj vlage ostanu nepromijenjeni. Neporemeeni se uzorci
uzimaju iz svake vrste tla, a iz debljih slojeva, prema potrebi, uzima se vie uzoraka. Promjer
neporemeenog uzorka koji se uzima ovisi o veliini laboratorijskih aparata, ali ne moe biti
manji od 46 mm.
(2) Visina uzorka ne moe biti manja od 180 mm. Neporemeeni uzorci se uzimaju
tankostijenim uzorkivaem iji je vanjski dijametar izmeu 46 mm i 127,0 mm. Odnos
vanjskog i unutranjeg dijametra cilindra uzorkivaa Ar se rauna formulom:
D2 D2
Ar v 2 u
Du
v

gdje je D vanjski prenik uzorkivaa, a D unutranji prenik uzorkivaa.

(3) Uzorak se moe smatrati nepormeenim za Ar oko 0,1.
(4) U sluaju zahtjevanosti najvie kvalitete uzraka, koriste se uzorkivai sa klipom (primjeri
ovakvog uzorkivaa su: Osterbergov, tankostijeni sa fiksnim klipom, vedski sa folijom)
lan 22.
(1) Ako nije mogue uzeti potpuno neporemeeni uzorak, uzet e se poremeeni uzorak iz
kojega se moe pouzdano utvrditi prirodna vlanost tla. Poremeeni uzorci uzimaju se iz
svake vrste tla, u koliinama koje su potrebne za predviena laboratorijska ispitivanja.
6

(2) Poremeeni uzorci se obino uzimaju iz rasklopnog uzorkivaa kojim se provodi

Standardni Penetracioni Test.
lan 23.
Opseg ispitivanja uzoraka tla u laboratoriju ovisi o veliini, trajnosti i karakteru graevine,
obliku osnove temelja, statimom sistemu i osjetljivosti na slijeganje, predvienom nainu
temeljenja, veliini i karakteru optereenosti na temelje, brzini gradnje i nainu izvedbe
radova, vrsti i sastavu radova vrsti i sastavu tla, homogenosti i heterogenosti tla, geolokim
uslovima i hidrogeolokim prilikama u tlu te o geotehnikim karakteristikama pojedinih
slojeva tla i poznatim podacima o temeljenju i slijeganju susjednih objekata.
lan 24.
(1) Prije interpretacije opita u svrhu odreivanja geotehnikih karakteriatika tla i stijene,
potrebno je materijal identifikovati i opisati prema vaeim oznakama definisanim
geotehnikom podjelom tla i geotehnikim nainom opisivanja tla (UC klasifikacija).
(2) Stijenska masa se identifikuje u pogledu vrstoe intaktnog stijenskog materijala
(monoaksijalna vrstoa, takasta vrstoa), razmaka diskontinuiteta (definisan sa RQD
vrijednosti), stanja u diskontinuitetu, stanja podzemne vode, orijentacije diskontinuiteta.
lan 25.
(1) U laboratoriji se opitima odreuju osobine poremeenih i neporemeenih uzoraka tla i to:
vlanost, granulometrijski sastav, zapreminska teina, stepen zbijenosti (relativna gustoa),
poroznost, granice plastinosti tla (atterbergove granice), stiljivost sa sprijeenim bonim
irenjem, otpornost na smicanje (direktno smicanje, triaksijalna kompresija, jednoaksijalna
kompresija sa slobodnim bonim irenjem), bubrenje, sadraj organskih primjesa, karbonata i
rastvorljivih soli kao i druge osobine predviene standardima za laboratorijska ispitivanja
uzoraka tla iz Priloga 1. ovog Pravilnika.
(2) Osobine iz stava (1) ovog lana se odreuju prema procedurama definisanim standardima
iz Priloga 1. ovog Pravilnika.
lan 26.
(1) U laboratoriji se opitima odreuju osobine poremeenih i neporemeenih uzoraka stijene i
to: vlanost, zapreminska teina, poroznost, bubrenje, monoaksijalna vrstoa kao i druge
osobine predviene standardima za laboratorijska ispitivanja uzoraka tla iz Priloga 1. ovog
Pravilnika.
(2) Kvalitet i osobine stijenske mase bitno zavise od uestalosti i vrste diskontinuiteta te je
potrebno analizirati karakteristike diskontinuiteta i to: razmak, orjentacija, otvore, postojanost,
grubost, stanje u diskontinuitetu, stanje podzemne vode.
(3) Osobina stijenske mase kao to je vrstoa, krutost, zone frakture, vodopropusnost i
deformacione osobine, se odreuju prema standardima iz Priloga 1. ovog Pravilnika.

3. Geotehnika ispitivanja pomou geofizikih metoda

lan 27.
(1) Geofizike metode ispitivanja tla mogu se primijeniti za ispitivanje velikih povrina ili
dugih poteza.
(2) Geofizike metode ispitivanja tla obuhvaaju mjerenja: elektrinog otpora (geoelektrina
mjerenja), brzine irenja elastinih talasa (seimika i mikroseizmika mjerenja), absorpcije
neutronskih estica (mjerenje gustoe i zasienosti slojeva tla) i druga mjerenja tla zavisno o
konkretnom sluaju.
4. Minimalan program geotehnikih ispitivanja i istraivanja u misiji G1
lan 28.
(1) Radi utvrivanja kvalitete i posebno mehanike heterogenosti tla u osnovi kompleksnih
graevina, graevina velikih dimenzija ili zahvata kao to su elektroenergetski objekti, tuneli,
mostovi, klizita velikih razmjera i sl., u sklopu geotehnike misije G1 (za izradu idejnog
projekta), pored navedenih obaveznih analiza iz lana 40., investitor je duan obezbijediti i
dodatna prethodna geotehnika istraivanja.
(2) Minimalni opseg prethodnih geotehnikih istraivanja za povrinu do 500 m2 je:
1) jedna istrana buotina do projektirane dubine;
2) tri istraivanja in situ do projektirane dubine, s intervalom ispitivanja po dubini ne veim
od 2 m (na primjer statiko odnosno dinamiko penetracijsko sondiranje, presiometarsko
ispitivanje, pokusi krilne sonde i dr.).
lan 29.
(1) Iznimno od lana 28. ovog Pravilnika, za linijske objekte kao to su saobraajnice, nasipi i
sl., minimalni opseg prethodnih geotehnikih istraivanja je jedno istraivanje in situ do
projektirane dubine (na primjer statiko odnosno dinamiko penetracijsko sondiranje) svakih
500 m.
(2) Za linijske objekte koji nemaju kontinuirani kontakt sa terenom (na primjer dalekovod,
iare i sl.) minimalan opseg prethodnih geotehnikih istraivanja je jedna istrana buotina
do projektirane dubine za svaku homogenu cjelinu terena koju utvruje geolog odnosno
geotehniar.
5. Minimalan program geotehnikih ispitivanja i istraivanja u misiji G21
lan 30.
(1) Minimalni opseg geotehnikih istraivanja i ispitivanja zavisi od vrste graevine odnosno
zahvata.
(2) Radi utvrivanja kvalitete i posebno, mehanike heterogenosti tla u osnovi graevine, u
sklopu geotehnike misije G21 (za izradu glavnog projekta), minimalan obim geotehnikih
istraivanja in situ za temeljenje graevina ini broj vornih mjesta pravougaone mree, ija
duina strana iznosi 15 do 30 m, raunajui i opite izvedene u geotehnikoj misiji G1 i to:
1) Visoke zgrade i industrijski objekti, po mrenom rasporedu, sa buotinama na razmaku
od 15 m do 30 m u tlocrtu raunajui i opite izvedene u geotehnikoj misiji G1;

2) Za konstrukcije izrazito velike povrine, mreni raspored, sa razmakom buotina ne

veim od 60 m;
3) Za specijalne konstrukcije (mostovi, objekti za smjetaj maina), dvije do est buotina
po temelju.
lan 31.
Dubina ispitivanja tla odreuje se prema vrsti i rasporedu slojeva u tlu, nainu temeljenja,
optereenju tla, veliini i znaenju graevine odnosno njegova dijela, osjetljivosti graevine
odnosno njezinog dijela na slijeganje te prema raspoloivim geotehnikim i drugim podacima
o terenu na kojemu se provodi ispitivanje.
lan 32.
Ako su povrina temelja, specifino optereenje i osjetljivost graevine, odnosno njezinog
dijela na neravnomjemo slijeganje vee ili ako se deformabilnost poveava ili/i se vrstoa
smanjuje poveanjem dubine, tlo se ispituje sondiranjem na veim dubinama.
lan 33.
(1) Za dubinu istrane buotine, daju se vrijednosti u zavisnosti od naina temeljenja. Dubina
buotine oznaena sa za, pri emu se za mjeri od najnie take temeljne konstrukcije, ili od dna
iskopa. Kada postoji vie od jedne alternative za mjerodavnu dubinu buotina, usvaja se ona
koja daje najveu vrijednost.
(2) Za visoke graevine, razmak se definie veom od vrijednosti
za 6,0 m
za 3,0 bF
gdje je bF duina krae strane temelja u metrima ( slika 1-a).
(3) Za temeljenje na ploi i konstrukcije sa vie temeljnih elemenata ije dejstvo se
meusobno preklapa u dubljim slojevima, treba koristiti kao mjerodavnu za dubinu buotine,
vrijednost:
za 3,0 bB
gdje je bB duina krae strane temeljne konstrukcije u metrima (slika 1-b).

bF
za

bB

Slika 1: a) temeljna traka i temelj samac ; b) Temeljna ploa

(4) Vee dubine buotine treba praktikovati u sluaju nepovoljnih geotehnikih uslova, kao
to su slojevi kompresibilnog tla ispod nivoa sloja sa visokim kapacitetom nosivosti.
lan 34.
(1) Razmak buotina kod istranih radova za izgradnju linijskih objekata (putevi, eljeznice,
kanali, cjevovodi, tuneli, potporni zidovi) iznosi 20,0 m do 200,0 m.
(2) Za dubinu buotine kod linijskih objekata koristiti veu od vrijednosti :
1) Za nasipe koristi se vea od vrijednosti
0,8h < za <1,2h
za 6,0 m
gdje je h visina nasipa.
2) Za zasjeke koristi se vea od vrijednosti
za 2,0 m
za 0,4h
gdje je h dubina zasjeka.

za

Slika 2: a) nasip; b) zasjek

za

3)Za puteve :
za 2,0 m ispod predvienog dna (slika 3-a)
4) Za trane i cjevovode:
za 2,0 m ispod iskopanog nivoa
za 1,5bAh
gdje je bAh irina iskopa (slika 3-b).
(3) Ukoliko su mjerodavni, treba slijediti zahtjeve za nasipe i zasjeke.

za

Slika 3: a) Put; b) Tranea

bAh

za

1) Za manje tunele i kaverne

bAb < za < 2,0bAb
gdje je bAb irina iskopa (slika 4).
10
bAb

za

Slika 4: Tuneli i kaverne

lan 35.
(1) U sluaju klizita, geotehnika istraivanja se lociraju du centralne zone klizita, sa
obaveznim buotinama na mjestu noice klizita, ili na mjestu uoenog klizanja.
(2) Geotehnika istraivanja in situ treba raditi kako u klizitem zahvaenom podruju, tako i
u nezahvaenom podruju, u svrhu poreejna poremeenog i neporemeenog stanja.
(3) Broj buotina kod izvoenja geotehnikih istraivanja in situ za klizita ne smije biti manji
od 3 (za formiranje karakteristinog profila du klizita).
(4) Dubina buotina kod klizita ne smije biti manja od dubine klizanja, preporuuje se da ona
ulazi minimalno 1,0 metar u supstrat.
(5) Razmak buotina odreuje se prama morfologiji terena, pri emu maksimalni razmak
iznosi 30,0 metara.
(6) U svrhu utvrivanja irine klizita, obavezno je izvesti buotine okomito na pravac
klizanja (radi utviivanja profila okomitog na klizite).
lan 36.
(1) Prikazivanje rezultata geotehnikih istraivanja i ispitivanja predstavlja sumu zakljuaka
izvedenih na osnovu laboratorijskih ispitivanja i istraivanja in situ.
(2) Prezentacija rezultata geotehnikih istraivanja i ispitivanja mora sadravati
1) injenini izvjetaj o izvoenju istraivanja in situ i laboratorijskih ispitivanja,
2) svu relevantnu dokumentaciju vezanu za metode istraivanja in situ odnosno
ispitivanja u laboratoriju.
(3) Dokumentacija iz stava (2) ovog lana mora biti izraena u skladu sa standardom BAS EN
1997-2:2008.
(4) injenini izvjetaj o izvoenju istraivanja in situ i laboratorijskih ispitivanja iz stava (2)
ovog lana sadri ove podatke:
1) naziv i poloaj graevinskih objekata;
2) svrhu sondiranja;
3) naziv odnosno ime investitora i ime nadzornog organa;
4) naziv izvoaa i ime odgovornog rukovodioca radova;
5) datum sondiranja;
6) vrstu i oznaku sonde;
7) situacijski i visinski poloaj sonde;
8) vrstu i oznaku ureaja za sondiranje;
9) predvienu dubinu sondiranja;
10) dubinu obavljenog sondiranja;
11) metodu rada;
12) vrstu zacijevljenja;
11

13) vrstu pribora i alata;

14) promjer buotine;
15) postotak izvaenog jezgra;
16) nain vaenja neporemeenih uzoraka;
17) trajanje rada;
18) opis vremenskih prilika,
19) potekoe tokom iskopa,
20) lokalno iskustvo na datom podruju,
21) podaci o podzemnim vodama,
22) ponaanje susjednih objekata.
lan 37.
(1) Na osnovu injeninog izvjetaja i dokumentacije iz lana 36. ovog Pravilnika, izrauju se
geotehniki profili s rezultatima istraivanja in situ. Rezultati geotehnikih istraivanja in situ
i laboratorijskih ispitivanja trebaju biti prikazani prema zahtjevima standarda BAS EN 19972:2008 i standardima na koje upuuje ovaj standard.
(2) Ako su za odreivanje geotehnikih parametara koritene korelacije, neophodno je
dokumentovati te korelacije kao i mogunost njihove primjene.
IV. SADRAJ MISIJA GEOTEHNIKOG ININJERSTVA
1) Pripremna geotehnika studija (misija G1)
lan 38.
(1) Misija G1 oznaava poetak niza geotehnikih misija koje se rade sukcesivno u cilju
izrade projektne dokumentacije i izvoenja radova. Imajui u vidu njenu vanost za
koncepciju cjelokupnog projekta, misija G1 se obavezno sastoji od analize geoloke i druge
dokumentacije te rezultata prethodnih geotehnikih istraivanja i ispitivanja.
(2) Pripremna geotehnika studija u sklopu idejnog rjeenja je uvodna analiza koja predhodi
izradi idejnih projekata graevine i koja:
1) identifikuje historiju prethodnih radova na predmetnoj lokaciji i blioj okolini;
2) odreujuje preliminarni geotehniki model terena na kojem je predvieno graenje;
3) vri prvu identifikaciju i evaluaciju rizika vezanih za geotehnike karakteristike tla, kao i
prve procjene povrine terena i broja objekata koji bi bili podloni uticaju predvienih radova;
4) odreujuje, na osnovu preliminarnog geotehnikog modela, rizika i identifikovanih
geotehnikih interakcija, osnovne principe prilagoavanja terenu jo nedefinisanog
projekta (npr., preporuke o lociranju gradevine, dubini temelja, zatiti od prirodnih
rizika);
5) omoguava izradu idejnog projekta graevine definiui geotehnike pretpostavke na
osnovu kojih e se vriti proraun i odreujui osnovne konstruktivne pristupe kako bi
se idejni projekat prilagodio terenu (npr. nain iskopavanja, podupiranje, temeljenje,
rizik deformacije terena, mjere vezane za podzemne vode i zatitu postojeih okolnih
objekata).
(3) Ako su prvi rezultati analize dokumenata nedovoljni da bi se mogao definisati preliminarni
geotehniki model terena, misija G1 mora dodatno sadravati geofizike i druge metode
geotehnikih istraivanja kojim e se definisati preliminarni geotehniki model.

12

(4) U sluaju dodatnih istraivanja iz stava (3) ovog lana, misija G1 podrazumijeva
definisanje programa geotehnikih istraivanja i ispitivanja, nadzor, analizu i interpretaciju
dobivenih rezultata istraivanja.
(5) Izrada geotehnikog projekta (konana koncepcija graevine) nije mogua bez realizacije
misije G21.
lan 39.
(1) Za realizaciju misije G1, investitor je duan dostaviti geotehniaru slijedeu
dokumentaciju :
1) poznate karakteristike budueg projekta (vrsta graevine, postavljanje razmotrenih
temeljnih zidova, visina iznad tla, geometrija, optereenja, dozvoljena slijeganja,
planirana trasa, putne, vodene i druge prepreke)
2) uvjete prilaza lokaciji,
3) specifine prepreke koje budui projekt mora uzeti u obzir: posebno mjerila budue
graevine (doputena odstupanja, odravanje), trajanje izvedbe, podjela u faze, nivo
potrebne zatite od djelovanja vode, klasifikacija graevine u odnosu na seizmike
zone)
(2) U sluaju dodatnih istraivanja iz stava (3) lana 38. ovog Pravilnika, investitor je duan
odobriti predloeni program geotehnikih istraivanja i ispitivanja.
lan 40.
(1) U toku misije G1, prije poduzimanja geotehnikih istraivanja i ispitivanja geotehniar je
duan:
1) Obaviti analizu i sintezu postojee dokumentacije (geoloka dokumentacija, rezultati
postojeih istraivanja, publikacije) s obaveznom posjetom lokaciji,
2) Predloiti investitoru program geotehnikih istraivanja i ispitivanja prilagoen uoenim
problemima sa obrazloenjem,
3) Definiciju i okvire predvienih geotehnikih istraivanja i ispitivanja to podrezumijeva:
vrstu, broj i raspored pokusa i mjerenja, uvjete realizacije i ogranienja pokusa i mjerenja,
uvjete i karakteristike uzimanja i odabira uzoraka za laboratorijske pokuse, program
laboratorijskih pokusa,
4) Popis i sadraj dokumenata koji e biti dostavljeni po zavretku ostvarenja geotehnikih
istraivanja i ispitivanja,
5)Popis dodatnih elemenata koje e investitor morati dostaviti u sluaju ostvarenja
postavljenog programa geotehnikih istraivanja i ispitivanja.
(2) Nakon uraenih geotehnikih istraivanja i ispitivanja, geotehniar je duan izraditi
elaborat misije G1 koji treba da :
1) Definie preliminarni geotehniki model lokacije;
2) Prilagodi graevinu lokaciji: najbolji smjetaj, nain temeljena,
3) Identificira vrste problema, posebno one vezane za susjedne objekte,
4) Interpretira rezultate geotehnikih istraivanja i ispitivanja, analizira ih i usporediti
s postojeim rezultatima i drugim informacijama,
5) Kontrolira obradu podataka dobivenih iz pokusa u laboratoriji i ispitivanja na
terenu i napravi kritiku analizu (obrada podataka dobivenih iz pokusa i
ispitivanja),
6) Predloi glavne principe graenja: zemljani radovi, nagibi prema susjednim i
postojeim objektima, postojanost i podupiranje iskopa, problemi vezani za nivo
podzemne vode,
13

7) Dostavi geotehnike pretpostavke koje treba uzeti u obzir u stadiju idejnog

projekta,
8) Izradi geotehniki dio idejnog rjeenja odnosno idejnog projekta.
2) Izrada geotehnikog projekta (misija G21)
lan 41.
(1) Misija G21 ima za cilj izradu geotehnikog projekta kojim e se osigurati upravljanje
geotehnikim rizicima vezanim za lokaciju i vrstu graevine odnosno zahvata predvienim na
toj lokaciji. Upravljanje geotehnikim rizicima se postie adekvatnim konstrukcijskim
rjeenjima, prilagodavanjem projekta uvjetima terena, adekvatnom tehnlogijom graenja i
drugim relevantnim pristupima za ije odreivanje je odgovoran geotehniar.
(2) U sastav misije G21 ne ulazi detaljna razrada geotehnikog projekta koja je sastavni dio
geotehnike izvedbene studije G31.
(3) U misiji G21 je potrebno:
1) Definisati program potrebnih geotehnikih istraivanja i ispitivanja prilagoen projektu i
uvjetima terena,
2) Izvriti geotehnika istraivanja i ispitivanja ili osigurati tehniku potporu, izvriti analizu i
interpretaciju rezultata,
3) Izraditi geotehniki projekat u kojem se odreujuju metode izvoenja radova (iskopavanje,
podupiranje, temeljenje, mjere vezane za podzemne vode i zatitu postojeih okolnih
objekata), proraune dijela konstrukcije koji je u kontaktu sa terenom,
4) Izraditi predmjer radova, dati rokove i trokovnik geotehnikih radova kao i eventualnu
identifikaciju geotehnikih rizika koji nisu u potpunosti kontrolisani projektom.
lan 42.
(1) Za realizaciju misije G21, investitor je duan dostaviti geotehniaru slijedeu
dokumentaciju :
1) Geotehniki elaborat iz misije G1
2) poznate karakteristike budueg projekta (vrsta graevine, postavljanje temeljnih
zidova, visina iznad tla, geometrija, optereenja, dozvoljena slijeganja, planirana
trasa, putne, vodene i druge prepreke),
3) uvjete prilaza lokaciji,
4) specifine prepreke koje budui projekt mora uzeti u obzir: posebno mjerila
budue graevine (doputena odstupanja, odravanje), trajanje izvedbe, podjela u
faze, nivo potrebne zatite od djelovanja vode, klasifikacija graevine u odnosu na
seizmike zone,
5) druge podatke potrebne za uspjenu realizaciju misije G21.
(2) Investitor je duan odobriti predloeni program geotehnikih istraivanja i ispitivanja kao
i sadraj geotehnikog pojekta.
lan 43.
(1) U toku misije G21, prije poduzimanja geotehnikih istraivanja i ispitivanja geotehniar je
duan:
1) Obaviti analizu i sintezu geoloke dokumentacija i elaborata iz misije G1 s obaveznom
posjetom lokaciji,
14

2) Predloiti investitoru program geotehnikih istraivanja i ispitivanja prilagoen

preliminarnom geotehnikom modelu odnosno geotehnikim pretpostavkama iz idejnog
projekta, sa obrazloenjem,
3) Definisati okvire predvienih geotehnikih istraivanja i ispitivanja to podrezumijeva:
vrstu, broj i raspored istaivanja in situ i laboratorijskih ispitivanja, teoretske dubine
buenja i ili sondiranja, uvjete realizacije i ogranienja istaivanja in situ i laboratorijskih
ispitivanja, uvjete i karakteristike uzimanja i odabira uzoraka za laboratorijska ispitivanja,
detaljan program laboratorijskih pokusa, uvjete prijevoza uzoraka za laboratorijske
pokuse,
4) Izraditi popis i sadraj dokumenata koji e biti dostavljeni po zavretku geotehnikih
istraivanja i ispitivanja,
5) Izraditi popis dodatnih dokumenata koje investitor treba ustupiti geotehniaru za
uspjenu realizaciju odobrenog programa geotehnikih istraivanja i ispitivanja,
(2) Nakon obavljenih geotehnikih istraivanja i ispitivanja, geotehniar je duan izraditi
elaborat o izvrenim radovima koji treba da :
1) Definira geotehniki model lokacije,
2) Razmotri mogua tehnika rjeenja i preporui najpovoljnije rjeenje,
3) U sluaju zemljanih radova: definisati iskope na kosinama (nagibi, zatita i druga
uputstva), iskope ispod potpornih konstrukcija, preporuenu mehanizaciju i
metodu izvoenja, stabilnost dna graevinskih jama, kontrola nad podzemnom
vodom (procijeivanje itd.),
4) U sluaju potpornih konstrukcija: razmotriti prednosti i nedostaci vrsta
razmatranih potpornih konstrukcija, faze izvedbe (kampade),
5) U sluaju temelja: razraditi upute za plitke ili duboke temelje,
6) U svim sluajevima, navesti koritene referentne dokumente (ovaj Pravilnik,
standarde, priznata tehnika pravila),
(3) U elaboratu je potrebno dati posebne upute vezane za podzemnu vodu :
1) uticaj na metode izvedbe: na primjer kontrola nivoa podzemne vode (pumpanje
na dnu jame, pumpanje u bunarima i druge mjere), stabilnost dna graevinske
jame, stabilnost buotina za duboko temeljenje,
2) uticaj na graevinu: nepropusna podgradnja, agresivnost vode, sigurnosne
mjere u sluaju podizanja nivoa podzemne vode, trajno pumpanje, drenani
iskopi, drenane pregrade.
(4) U elaboratu je potrebno dati posebne upute vezane za susjedne postojee objekte :
1) uticaj na metode izvedbe: njihova prisutnost i mehaniko ponaanje
(stabilnost, slijeganje) mogu zahtijevati dodatne mjere opreza kao to su
minimalna udaljenost radova, uticaj pumpanja ili trajnog smanjenja nivoa
podzemne vode (dreniranje), uzimanje u obzir tih objekata kao dodatnog
izvora optereenja (posebno za stabilnost nagiba, jama i potpornih
konstrukcija),
2) uticaj na graevinu: minimalna udaljenost graevine od postojeeg objekta,
voenje rauna o prijenosu optereenja sa susjednih objekata,
(5) U geotehnikom projektu, geotehniar je duan :
1) Opisati geotehniki model terena i naznaiti geotehnike pretpostavke
na osnovu kojih se vri proraun,
2) Opisati sredstva i metode za kontrolu podzemne vode,
3) Izraunati stabilnost kosina i potpornih konstrukcija,
4) Izraunati maksimalno optereenje temelja odnosno nosive
konstrukcije u kontaktu sa terenom i to s aspekta stabilnosti tla,
5) Opisati metode prorauna i propise prema kojima se vri proraun,
15

6) Opisati mehaniko ponaanje temelja odnosno nosive konstrukcije u

kontaktu sa terenom, pod uticajem optereenja predvienim projektom
(horizontalna i vertikalna pomjeranja i dr.),
7) Opisati metode iskopavanja, podupiranja i zatite okolnih objekata,
8) Identifikaciju eventualnih geotehnikih rizika koji nisu u potpunosti
kontrolisani projektom,
9) Definisati parametre koji e se pratiti (mjeriti) u toku graenja i
definisati njihove granine vrijednosti,
10) Izraditi predmjer radova i trokovnik izvedbe geotehnikih radova,
11) Preporuiti eventualne dodatne studije koje bi trebao uraditi izvoa u
cilju optimizacije geotehnikih konstrukcija.
3) Struno savjetovanje za ocjenjivanje tehnikog dijela ponude (misija G22)
lan 44.
(1) U sluaju da ne zapoljava diplomiranog ininjera graevine (VII stepen) koji posjeduje
strunu osposobljenost potrebnu za analizu tehnikog dijela ponuda vezanog za geotehnike
radove, investitor je duan obezbijediti misiju G22 odnosno povjeriti pripremu dijela
tenderske dokumentacije i ocjenjivanje tehnikog dijela ponuda ovlatenom geotehniaru iz
lana 62 stav (1).
(2) Diplomirani ininjer graevine iz stava (1) ovog lana ispunjava uvjete strune
osposobljenosti ukoliko ima 5 godina iskustva i poloen struni ispit iz oblasti geotehnike.
(3) Iznimno od stava (1) ovog lana, investitor nije duan osigurati misiju G22 u sluaju
jednostavnih graevina ili zahvata koji ne zahtijevaju specifine radove kao to je injektiranje
i sl.
lan 45.
(1) Za realizaciju misije G22, investitor je duan dostaviti geotehniaru slijedeu
dokumentaciju :
1) Tehniki dio ponude,
2) Reference ponuaa koji su uli u izbor,
3) Elaborat i/ili geotehniki projekat iz misije G1 i G21.
lan 46.
(1) U toku misije G22, geotehniar je duan pruiti sljedee usluge :
1) Provjeriti usklaenost tehnikog dijela ponude sa specifikacijama tenderske dokumentacije,
2) Izvriti tehniku analizu i ocjenu ponuda.
(2) Tehnika analiza ponude podrazumijeva :
1) Ocjenu raunskih geotehnikih pretpostavki,
2) Ocjenu usklaenosti ponuene metode izvoenja radova sa sadrajem
geotehnikog projekta,
3) Ocjenu tehnike opremljenosti i strune osposobljenosti ponuaa za
izvoenje geotehnikog projekta,
4) Miljenje na pojedinane cijene,
5) Miljenje na ponueni dinamiki plan,
6) Ocjenu eventualnih varijantnih rjeenja u ponudi.
16

4) Revizija geotehnikog projekta (misija G23)

lan 47.
(1) Revizija geotehnikog projekta omoguava investitoru da se uvjeri da je geotehniki
projekat uraen u skladu sa ovim pravilnikom i drugom relevantnom zakonskom regulativom
te da odgovara ciljevima projekta.
(2) Geotehniar u misiji G23 daje svoje miljenje o:
1) programu i rezultatima geotehnikih istraivanja i ispitivanja,
2) analizi i interpretaciji rezultata geotehnikih istraivanja i ispitivanja,
3) metodama izvoenja radova
4) proraunima geotehnikih konstrukcija,
5) Geotehnikim rizicima koji nisu u potpunosti kontrolisani projektom.
lan 48.
Za realizaciju misije G23, investitor je duan dostaviti geotehniaru slijedeu dokumentaciju :
1) Geotehniki elaborat iz misije G1,
2) Geotehniki elaborat iz misije G21,
3) Geotehniki projekat iz misije G21.
5) Geotehnika izvedbena studija (misija G31)
lan 49.
(1) Obzirom da geotehnike osobine terena nikada nisu u potpunosti poznate prije poetka
radova, za mehaniku stabilnost geotehnike konstrukcije odgovoran je izvoa.
(2) U cilju ispunjavanja zahtjeva iz stava (1) ovog lana, izvoa je duan obezbijediti misije
G31 i G32.
(3) Obzorom da su misije G31 i G32 nerazdvojive, izvoa je duan osigurati potrebnu
koordinaciju izmeu misija G31 i G32 ili misije G31 i G32 povjeriti istom geotehniaru.
lan 50.
(1) Misija G31 poinje prije poetka radova i ukoliko je potrebno, moe da se odvija tokom
cijelog perioda izvoenja radova.
(2) Misija G31 obavezno sadri :
1) detaljno prouavanje geotehnikih elaborata iz misija G1 i G21, geotehnikog projekta i
ukazivanje investitoru na eventualne nepravilnosti u projektu,
2) potvrivanje geotehnikih pretpostavki,
3) detaljno dimenzioniranje geotehnikih konstrukcija,
4) detaljan opis metoda i uvjeta izvoenja radova prilagoenih mehanizaciji i tehnikoj
opremljenosti izvoaa (na primjer redoslijd radova i trajanje pojedinih kampada, nain
praenja radova, odreivanje detaljnog programa uzimanja uzoraka i/ili terenskih ispitivanja,
itd.),
5) definiciju kriterija koji omoguuju da se procijeni nunost adaptacije projekta (odreivanja
parametara oskultacije koji e se pratiti u toku izvoenja radova i njihovih graninih
vrijednosti),

17

6) detaljan opis kontrolnih postupaka i dodatne eventualne konstrukcijske mjere u sluaju da

su geotehniki uvjeti i/ili ponaanje graevine u toku izvoenja drugaiji od predvienih
geotehnikim projektom (eventualno primjena metode osmatranja),
7) izradu elaborata misije G31 koji sadrava rezultate misije G31.
lan 51.
U sluaju znaajnijih izmjena geotehnikog projekta koje ukljuuju nova geotehnika
istraivanja i ispitivanja, te proraune novih geotehnikih konstrukcija, izvoa je duan
ostvariti misiju G21 umjesto misije G31.
lan 52.
(1) U sluaju odstupanja od geotehnikog projekta, investitor je duan dati saglasnost
izvoau na geotehniku izvedbenu studiju.
(2) Saglasnost iz stava (1) ovog lana investitor daje na osnovu zakljuka misije G41.
6) Geotehniko praenje radova (misija G32)
lan 53.
(1) Izvoa je duan obezbijediti geotehniko praenja radova (misija G32) u kojem
geotehniar:
1) provjerava, u toku radova, da li stvarni geotehniki uvjeti terena odgovaraju
pretpostavkama iz geotehnikog projekta, odnosno geotehnikoj izvedbenoj studiji,
2) daje miljenje o stvarnim geotehnikim uvjetima terena, definie mjere prilagoavanja
stvarnim uvjetima ukoliko je to potrebno,
3) prati izvravanje programa ispitivanja i/ili mjerenja kako bi se u sluaju prekoraenja
graninih vrijednosti parametara oskultacije mogao primjeniti program alternativnih mjera
definisanih u geotehnikom projektu i/ili geotehnikoj izvedbenoj sudiji;
4) izrauje i prati program dodatnih istraivanja i ispitivanja ako je potrebno;
5) postupno izrauje sintezne dokumente u kojima se preciziraju stvarni geotehniki uvjeti,
ponaanje graevine u fazi konstrukcije i uticaj radova na okolne objekte;
6) uestvuje u izradi projekta izvedenog stanja i preporuka za odravanje graevine.
(2) Izvjetaj geotehniara iz misije G32 se prilae kao aneks graevinskom dnevniku.
7) Revizija geotehnike izvedbene studije (misija G41)
lan 54.
Revizija geotehnike izvedbene studije omoguava projektantu i investitoru da se uvjere da li
izmjene geotehnikog projekta od strane izvoaa, predviene mjere i kontrole u toku misije
G31 su uraene u skladu sa osnovnim rjeenjim geotehnikog projekta i da li odgovaraju
ciljevima projekta. Geotehniar u misiji G41 daje svoje miljenje o:
1) geotehnikoj izvedbenoj studiji G31;
2) potencijalnom prilagoavanju projekta uvjetima terena ili poboljavanjima projekta
predloenim u okviru misije G31;
3) programu dodatnih geotehnikih istraivanja i ispitivanja, odreivanje kriterija, parametara
oskultacije i njihovih graninih vrijednosti.

18

lan 55.
(1) U toku misije G41, geotehniar je duan :
1) izvriti detaljnu analizu dokumenata i elaborata iz misije G31,
2) izraditi izvjetaj misije G41 koji sadri rezultate revizije, miljenja i zakljuke o podobnosti
geotehnike izvedbene studije G31.
(2) Detaljna analiza dokumenata i elaborata iz stava (1) ovog lana podrazumijeva:
1) analizu metoda izvoenja radova na graevini i/ili zahvata na terenu,
2) analizu organizacije sistema kontrole kvalitete,
3) provjeru i komentar rezultata prorauna,
4) analizu parametara oskultacije, programa mjerenja, graninih vrijednosti i plana praenja
parametara,
5) komentar na geotehnike rizike.
8) Geotehniki nadzor radova (misija G42)
lan 56.
(1) Geotehniki nadzor radova omoguava projektantu i investitoru da putem pojedinanih
posjeta gradilitu ustanovi da e kontinuirano geotehniko praenje radova od strane izvoaa
u sklopu misije G31, blagovremeno potvrditi podudarnost predvienih geotehnikih modela iz
geotehnikog projekta sa stvarnim uvjetima terena, te podudarnost stvarnog ponaanja
graevine i okolnih objekata sa predvianjima u geotehnikom projektu.
(2) Geotehniar u sklopu misije G42 daje miljenje o:
1) organizaciji misije G32 i podobnosti sistema kontrole radova od strane izvoaa,
2) stvarnim geotehnikim osobinama terena otkrivenim prilikom eventualnih dodatnih
istraivanja i/ili prilikom izvoenja radova,
3) stvarnom ponaanju graevine i okolnih objekata,
4) svakoj adaptaciji ili poboljanju projekta koje bi izvoa mogao da predloi za graevinu
ije stvarno ponaanje ne odgovara predvianjima iz misija G21 i G31.
lan 57.
Za realizaciju misija G41 i G42, investitor je duan dostaviti geotehniaru slijedeu
dokumentaciju :
1) Rezultate misija G21 i G31,
2) Rezultate eventualnih dodatnih geotehnikih istraivanja i ispitivanja,
3) Rezultate specifinih oskultacija, osmatranja i praenja parametara.
lan 58.
(1) U toku misije G42, geotehniar je duan :
1) provjeriti usklaenost geotehnikih pretpostavki iz misije G31 sa stvarnim uvjetima na
terenu,
2) provjeriti usklaenost izmjerenih vrijednosti parametara u odnosu na granine vrijednosti ti
parametara,
3) provjeriti usklaenost izmjena projekta sa ciljevima projekta.
19

(2) Rezultate aktivnosti iz misije G42 geotehniar dostavlja investitoru u vidu izvjetaja
misije G42.
9) Geotehnika dijagnostika (misija G5)
lan 59.
(1) Cilj misije G5, striktno ograniene i odvojene od svih prethodnih misija, je da uradi, u
okviru koji definie investitor, detaljnu analizu jednog ili vie specifinih elemenata odnosno
dijelova graevine, u bilo kojoj fazi projekta ili na postojeim oteenim ili neoteenim
graevinama.
(2) Ova misija se odnosi samo na unaprijed definisani dio graevine. Nije mogue vriti
izvoenje radova na osnovu te analize, koji moraju biti predmet klasinih geotehnikih misija
G2, G3).
lan 60.
Za realizaciju misije G5, investitor je duan dostaviti geotehniaru slijedeu dokumentaciju:
1) situaciju objekta, osnove i presjeke objekta, sve postojee geotehnike izvjetaje koji se
odnose na dotinu lokaciju i znaajni dogaaji koji su se pojavili tokom napredovanja.
2) eventualna specifina ogranienja koja utjeu na projekt: posebno kriteriji graevine
(tolerancije, odravanje), trajanje izvedbe, podjela u faze, nivo traene zatite protiv
probijanja vode, klasifikacija graevine u pogledu seizmikih zona.
3) svaki drugi dokument koji je neophodan za razumijevanje geotehnikih elemenata ili
specifinih geotehnikih problema koje treba rijeiti
lan 61.
U toku misije G5, geotehniar je duan pruiti sljedee usluge i dokumente:
1) Analizirati dokumente koje dostavlja klijent, obaviti ispitivanje u okolini i identificirati
postavljene probleme.
2) Nakon analize, vrednovati u sluaju potrebe raspoloive geotehnike podatke i predloiti
program dijagnostike studije koji ukljuuje, ako geotehniar bude smatrao potrebnim,
program istranih radova i/ili oskultacije prilagoen uoenim problemima, kako bi se
odgovorilo potrebama klijenta ili zahtjevu nekoga drugoga.
3) Definirati konzervatorske mjere i mogue metode stabilizacije ili popravljanja (graevina s
oteenjem).
4) Definirati program dijagnostike studije koji predstavlja:
- Ciljeve studije.
- Program eventualnih specifinih istranih radova i/ili oskultacije potreban za
uspostavljanje dijagnoze, koji treba izvriti.
- Definicija postavljenog bitnog zahtjeva i njegove granice.
- Popis i sadraj dokumenata koji e biti dostavljeni po ostvarenju postavljenog bitnog
zahtjeva.
- Popis dopunskih elemenata koje treba dostaviti klijent u sluaju ostvarenja
postavljenog bitnog zahtjeva.
5) Tehniki prikaz definicije programa geotehnikih istranih radova i oskultacije eventualno
potrebnih za uspostavljanje dijagnostike, u kojem se precizira:

20

- Vrsta, broj, raspored i visina, teoretska dubina buotina, pokusi i mjerenja s uvjetima
realizacije ovih pokusa i mjerenja
- Priroda i uvjeti realizacije pokusa i mjerenja.
- Uvjeti i karakteristike odabira uzoraka za laboratorijske pokuse.
- Program laboratorijskih pokusa.
- Svaki drugi pokus ili ispitivanje potrebno za ostvarenje postavljenog bitnog
zahtjeva.
- Mogua prilagodba istranih radova i oskultacija, s obzirom na prve dobivene
rezultate.
IV. UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVA GEOTEHNIKOG ININJERSTVA
lan 62.
(1) Misije geotehnikog ininjerstva moe obavljati samo pravno lice koje posjeduje
ovlatenje Federalnog ministarstva prostornog ureenja (u daljem tekstu Ministarstvo) za
obavljanje poslova izrade geotehnikih projekata iz lana 27. Uredbe o ureenju gradilita,
obaveznoj dokumentaciji na gradilitu i sudionicima u graenju (Slubene novine Federacije
BiH broj: 48/09).
(2) Pravno lice iz stava (1) ovog lana moe povjeriti izvoenje geotehnikih istraivanja in
situ i laboratorijskih geotehnikih ispitivanja samo pravnom licu koje posjeduje ovlatenje
Ministarstva za obavljenje tih poslova iz lana 40. Uredbe o ureenju gradilita, obaveznoj
dokumentaciji na gradilitu i sudionicima u graenju (Slubene novine Federacije BiH broj:
48/09).
lan 63.
Misije geotehnikog ininjerstva G23, G41 i G42 ne moe obavljati pravno lice koje je
realizovalo ili uestvovalo u misijama G1 i/ili G21 i pravno lice koje izvodi radove na
graevini koja se gradi odnosno koje realizuje ili uestvuje u misijama G31 i G32.
lan 64.
(1) Pravno lice iz stava (1) lana 62. ovog Pravilnika odgovorno je za realizaciju misije
geotehnikog ininjerstva koja mu je povjerena i rezultate koji proizilaze iz te misije.
(2) Pravno lice iz stava (2) lana 62. ovog Pravilnika odgovorno je za izvoenje geotehnikih
istraivanja in situ odnosno laboratorijskih geotehnikih ispitivanja prema standardima iz
Priloga 1. ovog Pravilnika, priznatim tehnikim pravilima i pravilima struke.
(3) Odgovornost za analizu i interpretaciju rezultata geotehnikih istraivanja i ispitivanja e
definisati meusobnim ugovorom pravna lica iz stava (1) i stava (2) lana 62. ovog
Pravilnika.
V. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 65.
(1) Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaju vaiti priznata tehnika pravila u
dijelovima u kojima su u suprotnosti sa ovim Pravilnikom.

21

(2) Glavni projekat u kojem je tehniko rjeenje graevine dato prema propisima iz stava (1)
ovog lana smatrat e se pravovaljanim dokumentom za:
1) poetak radova na graevini za koju investitor ima pravosnano odobrenje za graenje
graenja, ako prijavi poetak graenja do 30. juna 2010. godine,
2) izdavanje revizije glavnog projekta odnosno izdavanje odobrenja za graenje ako je zahtjev
za izdavanje te revizije odnosno odobrenja za graenje zajedno s glavnim projektom
podnesen do 31. decembra 2009. godine.
lan 66.
Ako za realizaciju misija geotehnikog ininjerstva prema ovom Pravilniku nedostaju
bosansko-hercegovaki standardi odnosno neki od standarda na koje upuuju bosanskohercegovaki standardi navedeni u Prilogu 1. ovoga Pravilnika, primjenjuju se odredbe
priznatih tehnikih pravila koje nisu u suprotnosti sa Zakonom o prostornom planiranju i
koritenju zemljita na nivou FBiH, ovim Pravilnikom i bosansko-hercegovakim normama
odnosno drugim tehnikim specifikacijama na koje ovaj Pravilnik upuuje, a za odreivanje
kojih je u skladu sa zakonom odgovorno pravno lice iz stava (1) lana 62. ovog Pravilnika.
lan 67.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Slubenim novinama
Federacije BiH''.

Broj: ___________
Sarajevo,________ 2009. godine

Ministar
mr.sc. Salko Obhoa

PRILOG 1 : BOSANSKO-HERCEGOVAKE BAS NORME

BAS EN 1997-1:2008 Eurokod 7 Projektovanje geotehnikih struktura - Dio 1: Opa pravila (EN
1997-1:2007 IDT)
BAS EN 1997-2:2008 Eurokod 7 - Projektovanje geotehnikih struktura - Dio 2: Ispitivanje tla (EN
1997-2:2007 IDT)

22

BAS ISO 14688-1 Geothnika istraivanja i testiranja Identifikacija i klasifikacija tla Dio 1:
Identifikacija i opis
BAS ISO 14688-2 Geothnika istraivanja i testiranja -- Identifikacija i klasifikacija tla Dio 2:
Principi klasifikacije
BAS ISO 14689-1 Geothnika istraivanja i testiranja Identifikacija i klasifikacija stijena Dio 1:
Identifikacija i opis
BAS ISO/TS 17892-1 Geothnika istraivanja i testiranja Laboratorijsko testiranje tla Dio 1:
Odreivanje vlanosti
BAS ISO/TS 17892-1:2004/Cor 1
BAS ISO/TS 17892-2 Geothnika istraivanja i testiranja -- Laboratorijsko testiranje tla -- Dio 2:
Odreivanje gustoe sitnozrnih materijala
BAS ISO/TS 17892-2:2004/Cor 1
BAS ISO/TS 17892-3 Geothnika istraivanja i testiranja -- Laboratorijsko testiranje tla -- Dio 3:
Odreivanje granulometrijskog sastava sitnozrnih materijala Metoda piknometra
BAS ISO/TS 17892-3:2004/Cor 1
BAS ISO/TS 17892-4 Geothnika istraivanja i testiranja -- Laboratorijsko testiranje tla -- Dio 4:
Odreivanje granulometrijskog sastava
BAS ISO/TS 17892-4:2004/Cor 1
BAS ISO/TS 17892-5 Geothnika istraivanja i testiranja -- Laboratorijsko testiranje tla -- Dio 5:
Edometarski opit
BAS ISO/TS 17892-5:2004/Cor 1
BAS ISO/TS 17892-6 Geothnika istraivanja i testiranja -- Laboratorijsko testiranje tla -- Dio 6: Opit
sa padajuim konusom
BAS ISO/TS 17892-6:2004/Cor 1
BAS ISO/TS 17892-7 Geothnika istraivanja i testiranja -- Laboratorijsko testiranje tla -- Dio 7: Opit
sa nesprijeenom bonom deformacijom za sitnozrna tla
BAS ISO/TS 17892-7:2004/Cor 1
BAS ISO/TS 17892-8 Geothnika istraivanja i testiranja -- Laboratorijsko testiranje tla -- Dio 8:
Nekonsolidirani nedrenirani triaksijalni opit
BAS ISO/TS 17892-8:2004/Cor 1
BAS ISO/TS 17892-9 Geothnika istraivanja i testiranja -- Laboratorijsko testiranje tla -- Dio 9:
Konsolidirani triaksijalni opit na vodozasienom uzorku tla
BAS ISO/TS 17892-9:2004/Cor 1

23

BAS ISO/TS 17892-10 Geothnika istraivanja i testiranja -- Laboratorijsko testiranje tla -- Dio 10:
Opit direktnog smicanja
BAS ISO/TS 17892-10:2004/Cor 1
BAS ISO/TS 17892-11 Geothnika istraivanja i testiranja -- Laboratorijsko testiranje tla -- Dio 11:
Odreivanje koeficijenta vodopropusnosti testovima sa konstantnim i option sa opadajuim nivoom
BAS ISO/TS 17892-11:2004/Cor 1
BAS ISO/TS 17892-12 Geothnika istraivanja i testiranja -- Laboratorijsko testiranje tla -- Dio 12:
Odreivanje Atterbergovih granica
BAS ISO/TS 17892-12:2004/Cor 1
BAS ISO 22475-1 Geothnika istraivanja i testiranja Metode uzorkovanja i mjerenja nivoa
podzemnih voda Dio 1: Tehniki principi izvoenja
BAS ISO/TS 22475-2 Geothnika istraivanja i testiranja Metode uzorkovanja i mjerenja nivoa
podzemnih voda Dio 2: Kriterij kvalifikacije cijena i osoblja
BAS ISO/TS 22475-3 Geothnika istraivanja i testiranja Metode uzorkovanja i mjerenja nivoa
podzemnih voda Dio 3: Ocjena podobnosti odreenih cijena i osoblja od strane treeg lica.
BAS ISO 22476-2 Geothnika istraivanja i testiranja Terenski opiti -- Dio 2: Dinamiko sondiranje
BAS ISO 22476-3 Geothnika istraivanja i testiranja Terenski opiti -- Dio 3: Standardni
penetracioni test (SPT)
BAS ISO/TS 22476-10 Geothnika istraivanja i testiranja Terenski opiti -- Dio 10: Weight sounding
test
BAS ISO/TS 22476-11 Geothnika istraivanja i testiranja Terenski opiti -- Dio 11: Dilatometar
BAS ISO 22476-12 Geothnika istraivanja i testiranja Terenski opiti -- Dio 12: Mehaniko
utiskivanje iljka (CPTM)

24