SADRAJ

1. UVOD .....2
2. CRTE KROZ POVIJEST...3
3. UMJETNIKI CRTE.5
3.1. Vrste crtanja.5
3.2. Motivi u umjetnikom crtanju..6
3.3. Crtake tehnike....7
4. PSIHOLOKE OSNOVE DJEJEG CRTE ..........8
4.1. Djeji crte...8
4.2. Razvojne faze djejeg crtea...8
4.3. Likovne osobine djejeg crtea..10
4.4. Vrednovanje djejeg crtea....11
4.5. Djeje crtanje kao oblik spoznaje...12
4.6. Psihofizike funkcije i djeje crtanje..13
5. MOTIVI I CRTANJE KOD DJECE..15
5.1. Motivi prikladni za crtanje..16
6. DJEJI CRTE KAO SREDSTVO KOMUNIKACIJE.....17
6.1. Art terapija..18
7. ZAKLJUAK...20
8. LITERATURA..21
PRILOZI
Prilog 1. KORACI CRTEA PUTOVIMA PROLOSTI SVE DO
SADANJOSTI23
Prilog 2. CRTE U HRVATSKOJ.28
Prilog 3. PRIMJERI UMJETNIKOG CRTEA....29
Prilog 4. PRIMJERI DJEJEG CRTEA30
Prilog 5. ZNANSTVENICI DOKAZALI31

1. UVOD

Prva asocijacija na spomen djejeg crtea je za veinu roditelja neka krabotina na

papiru ispod razbacanih olovaka. Meutim, djeji crte je najbolji odraz djetetovog
emocionalnog ivota. To je za nas velike, odrasle ljude prozor kroz koji moemo
promatrati djetetov unutranji svijet.
Melisa Tutun

Prvo to je ovjek prije vie od 10 000 godina mogao predoiti bio je crte.
Postanak i razvoj tog crtea omoguuje nam da, danas, bolje sagledamo kako je
ovjek emocionalno i intelektualno doivljavao svijet oko sebe.
Umjetnika

djela poinju idejom koju treba razraditi i dovriti no teko je

oblikovati bez prethodnog crtea. Tu sposobnost imaju umjetnici s velikom radnim

iskustvom , bogatijom vizijom i matom.
Crtanje se ne ui jer se stvaralaki ne moe izraziti samo pomou vlastite
slobodne interpretacije. Crte je dobro prihvaen ne samo kod umjetnika ve i kod
djece. Crte je odraz elje svakog djeteta za komunikaciju s okolinom. Iako dijete
poinje crtati imitirajui odrasle vano je da mu u ranoj dobi njegova razvoja damo
olovku i papir. To za dijete u prvom smislu predstavlja igru, ali nesvjesno dolazi do
razvoja njegove motorike, percepcije za stvaranje i razumijevanje pojmova, emocija
kao i nekih psihikih, fizikih i socijalnih funkcija.
Krajem 19. i poetkom 20. istraivai su poeli opisivati karakteristike razvojnih
stadija likovne ekspresije kod djece. Pored govora pomou koga dijete izraava svoja
osjeanja i doivljaje, uspostavlja odnose s ljudima, crtanje je jedno od najiskrenijih
naina njegovog izraavanja i komunikacije.
Danas je djeji crtei prepoznat kao najbolji nain na koji se dijete moe
izraziti.

2. CRTE KROZ POVIJEST

Paleolitska umjetnost (gr) palaios - star, lithos - kamen) je umjetnost od prije
otprilike 32.000 do 11.000 godina pr. Kr., tijekom kamenog doba. Moe se podijeliti
na dvije glavne kategorije:

nosive komade, male figurice i dekorirane predmete i

spiljsku umjetnost.

Poto se spiljska umjetnost sastoji od slika, gravura i crtea na zidovima, s

obzirom na temu rada vie emo se bazirati na podruje crtea. Spiljsku umjetnost
uglavnom nalazimo na podruju panjolske i Francuske. Paleolitska umjetnost je
otkrivena oko 1860. godine, kada je francuski paleontolog Edouard Lartet naao
dekorirane predmete u spiljama i kamenim sklonitima u jugozapadnoj Francuskoj.
Starost je procijenjena u vrijeme orua i kostiju ivotinja ledenog doba. Otkria su
pokrenula prekapanja spilja u potrazi za prastarim predmetima, no malo je panje
bilo posveivano crteima na zidu. Tek 1980. godine lokalni zemljoposjednici su
otkrili crtee u panjolskoj spilji Altamira na to su arheolozi bili veoma sumnjiavi.
Tim otkriem je zapravo poelo detaljnije prouavanje crtea. Znanstvenici su isprva
smatrali da je spiljsko slikarstvo bilo isto iz dekorativnih razloga, bez konkretne
vanosti, no nakon daljnjih istraivanja sve figure daju neki smisao toj umjetnosti.
Od 1981. arheolozi su otkrili nalazita na otvorenom prostoru u panjolskoj,
Portugalu, Australiji i junoj Africi. Godine 1994. tokom rijeke Coa, u
sjeveroistonome Portugalu, istraivai su nali kamenje na kojima su bili ugravirani
crtei koji su prikazivali ljudske figure, konje, divlje make i sl. Arheolozi
procjenjuju da su ti crtei stari oko 20,000 godina te vjeruju da je takvo crtanje bilo
veoma esto.
Godine 1901. crtei su naeni i u Font de Gaume-u, u Francuskoj. Tada
arheolozi poinju priznavati postojanje spiljske umjetnosti ime su zahvaljujui
njihovom interesu za istraivanjem, osobito u panjolskoj i Francuskoj, otkrivena
nova nalazita. Francuz imenom Jean-Marie Chauvet 1994. godine otkrio je spilju u
jugozapadnoj Francuskoj koja sadri slike brojnih ivotinja koje datiraju 32,000
godina u prolost, inei ih najstarijim spiljskim slikama.

Najee su se u spiljama prikazivali bizoni i konji, dok se mamuti i jeleni se

nalaze samo na nekim podrujima. Ribe i ptice su najee na nosivim predmetima.
Prikazi insekata i biljaka su samo na nekim predmetima i jako su rijetki. Gotovo sve
ivotinje su prikazane u profilu, uglavnom odrasle jedinke prepoznatljive vrste.
Mnoge su ivotinje nedovrene ili dvosmislene, a ima i izmiljenih bia, kao
jednorog u spilji Lascaux.
Crtei su jakih okvirnih linija, ispunjeni drugom bojom od pozadine. ovjek
je ponekad iskoritava i formu zida, tj. udubljenje i ispupenja zida za likovno
oblikovanje ivotinja pa su tako ivotinje nabacane bez ikakvog reda tj. nema odnosa
izmeu njih, a ponekad su ak oslikane jedna preko druge.
U razdoblju srednjeg kamenog doba zbile su se tri promjene od izuzetne
vanosti za likovnu umjetnost:

teme peinskog slikarstva su raznovrsnije, osim ivotinjskog svijeta

pojavljuju se i ljudski likovi,

u oblikovanju se naputa naturalizam i zorno prikazivanje prirode,

izbacuju se pojedinosti, a likove se pojednostavljuje poput znakova i esto
su jednobojni, ploni i deformirani,

istodobno s pojavom organizirane grupe i podjele rada u drutvenoj

zajednici, u peinskom slikarstvu se javlja i kompozicija.

Kod paleolitskog ovjeka se umjetnost javlja kao sredstvo kojim se ovjek

lake povezuje sa svijetom koji ga okruuje i kojim uspostavlja vezu s prirodom od
koje je odvojen i od koje osjea samo strah.
Umjetnost na spiljskim zidovima sastoji se od raznih tehnika. Neki crtei
sadre spojene ostatke mineralnih nakupina stalagmita i stalaktita za prikaz pojedinih
dijelova ivotinje. Drugi dolaze od prstiju utisnutih u glinu koja se nalazila na
stjenkama zida, a veliine spiljskih crtea jako su varirale npr. slike bikova u spilji
Lascaux dugake su 5.5m.

3. UMJETNIKI CRTE
Crte je nain univerzalnog izraavanja u likovnoj umjetnosti. S jedne strane
razvijao se zbog potrebe, a s druge strane radi mate sve dok nije postao osnova u
likovnom umjetnikom izraavanju pri upotrebi razliitih materijala i tehnikih
sredstava za crtanje. Crte je prva pojava u likovnoj umjetnosti i postao je sredstvo
sporazumijevanja. Kada je vjetina crtanja postala sredstvom izraavanja umjetnike
svijesti, u namjeri da se likovno interpretira vieno, tada nastaje umjetniko djelo
odnosno umjetniki crte. Crte u umjetnikom crtanju odraava sve to umjetnici
osjeaju u pojavama iz prirode. Postoje dvije vrste umjetnikog crtanja:

crte kao samostalno i potpuno zavreno djelo,

crte slui kao poetni, pripravni stadij pri koncipiranju slike, u fiksiranju
odreene zamisli i oblika u prostoru.

Tako je umjetniki crte postao osnova svim oblicima likovnog stvaralatva:

grafici, slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi. Kao i druga likovna djela, crtei se
tematski dijele na crtee prema promatranju i crtee prema zamiljanju (imaginaciji).
Crte raen po promatranju prirodnih oblika sredstvo je kojim se na specifian
(umjetniki) nain definira odraz stvarnosti.
Izraajni elementi umjetnikog crtea su: crta, toka, mrlja, smjer, veliina,
crtaka tekstura, ploha, volumen, prostor i ton. U umjetnikom crteu prevladava
kaligrafska crta koja pokazuje temperament i osobnost crtaa ime postaje njegov
crtaki rukopis, odnosno njegov stil crtanja. Osim to crte mogu biti razliite po
karakteru one mogu imati i svoje simboliko znaenje. Crta je esto udruena sa
tokom i mrljom pa tako esto omoguuje grafiki prikaz grae predmeta razliite
povrine raznih predmeta koji se postie crtakim teksturama. Crte e biti estetski
kvalitetan ako je sainjen samo od istih crta, te ako u sebi nosi i poneku crtaku
teksturu koja je opravdano unesena. Svjetlosnu vrijednost crta doarava tonom koji
moe prikazati linearnim snopovima tj. mrljama.
3.1. Vrste crtanja
Crta umjetnik moe sa razliitim namjerama prilaziti crtanju. Prije nego to
pone crtati crta radi niz priprema koje mogu biti skica, studija, karton, ili pauza.

Sve one slue kao predradnja za definitivno oblikovanje sloenijih likovnih tehnika.
Skica moe biti osnovno polazite. Ona je zapravo improvizacija kompozicije. U
skici je zabiljeena osnovna umjetnikova ideja koja se kasnije razrauje studijskim
crteima. Crtaka studija kao predradnja za sloene umjetniko djelo izvodi se u
poetku nizom umjetnikih crta. Cjelina se razrauje emocionalno i intelektualno.
Studija se esto izvodi prema prirodi ili slobodnoj umjetnikoj zamisli. Umjetnici
esto za jednu sliku crtaju vie studija. Karton se izvodi na vroj podlozi na kojoj
umjetnik rjeava sve probleme kao pripremu za vee ili sloenije radove u tehnici
ulja. One se izvode zbog toga jer je lake prenositi crte. Pauza je crte prijenosnik.
Na prozirni papir se tono precrtaju obrisi konture likova s originalnog kartona i tako
prenesu na veliku plohu.
3.2. Motivi u umjetnikom crtanju
Svako likovno djelo, pa i crte, ima svoj motiv i likovni sadraj. Motiv esto
oituje naklonjenost i preokupaciju kao i osobine linosti i sredine. Izbor motiva
esto ovisi o materijalu i tehnici u kojoj e se oblikovati.
Postoje dvije vrste motiva,

figurativni (motiv prikazan iz svijeta viene stvarnosti)

nefiguralno (obuhvaa sve vrste apstraktnog likovnog izraavanja).

U figuraciji postoje sljedei motivi: portret ( likovno prikazan lik ovjeka sa

svim individualnim karakteristikama i ,moe biti prikazana samo glava ili lik ovjeka
do pojasa, a moe biti prikazan cijeli lik ovjeka, autoportret, skupni portret,
obiteljski portret), karikatura ( crte koji pokazuje lice, pojave, ili dogaaje tako da
na duhovit i aljiv nain istakne njegove osobine), akt (prikazivanje golog ljudskog
tijela raen po ivom modelu), figura ( likovno prikazana odjevena ljudska figura),
animalizam (prikaz ivotinja), krajolik (pejza odnosno crtanje motiva iz prirode,
motivi iz prirode koji mogu biti; marina- dio prirode uz more, veduta- prikazuje
jedan dio grada, ruina- dijelovi stare arhitekture tj ruevine,), mrtva priroda (likovno
oblikovanje predmeta neive prirode), interijer (prikaz unutranjeg arhitektonskog
prostora), anr (prikaz iz svakodnevnog ivota), iluminacija i ilustracija (tekst
ukraen inicijalima, minijaturama i crteima koji su ilustrirali sadraj knjige).

3.3. Crtake tehnike

Crte nastaje pomou mekanih, suhih i tekui materijala ( ugljen, mekane
rude, grafit, kreda, tinta, tu) koje se nanose potezom, tragom crtakog sredstva po
plohi. U poetku ta ploha je bila kamen, a kasnije se crtalo na papirusu, ploicama i
papiru. Svaki je crta trebao ovladati crtakim tehnikama.
Od davnina se ovjek sluio ugljenom i ptijim perom, a kasnije srebrenkom,
kredom, zailjenim drvcem, elinim perom i grafitom, danas se slui i flomasterima.
Upotrebljavao je i tintu, tu, crnilo od sepije, a ponekad i boju. Preko crtakih
tehnika crtai izraavaju motive i likovno estetske probleme.
Crtaku tehnike dobivaju naziv po materijalu i sredstvu kojima se slui crta,
pa tako, danas, imamo slijedee crtake tehnike: srebrenka, olovka, kreda, ugljen,
flomasteri, tu, lavirani tu. Materijali koji se koriste prilikom crtanja su pero (ptije),
trstika i drvce te kist. Kako u povijesti tako i danas, crtai na jednom te istom crteu
istovremeno kombiniraju razliite crtake tehnike odnosno razliita suha i tekua
sredstva i materijala. Crtake su tehnike najprisutnije u vrtiu i osnovnoj koli.

4. PSIHOLOKE OSNOVE DJEJEG CRTEA

4.1. Djeji crte
Crtanje je ekspresija, izraavanje nae linosti. ovjek ima potrebu ostaviti trag
iza sebe; crte postoji od kada postoji ovjek i on nam ukazuje na prve tragove
kulture (crtei u spiljama).
Slino je i sa djecom, nema prostora koji djeca ne obiljee im mogu primiti
olovku u ruke, to je veina djece u stanju nakon navrene prve godine ivota. Djeji
crte stoga omoguava relativno stalan dokaz simbolikih sposobnosti djeteta.
Takoer, djeje crtanje moe osvijetliti sposobnost djece da razumiju perspektivu
drugih ljudi i njihovu toku gledita.
Crte je pokazatelj djetetove zrelosti, kako motorike tako i intelektualne. Budui
da je razvoj djejeg crtea usko povezan s intelektualnim i kognitivnim razvojem,
tako se pratei razvoj crtea, moe pratiti i kognitivno napredovanje djeteta. Vano je
napomenuti da dijete ne crta uvijek sve ono to zna, ve ono to je za njega vano u
spoznajnoj ili afektivnoj (emocionalnoj) sferi.
Stoga djeji crte prikazuje:

djeja unutranja iskustva

njihove prostorne predodbe

neka posebna znaenja

smjernice za intervenciju

djeje razumijevanje vremena i redoslijeda odvijanja dogaaja.

4.2. Razvojne faze djejeg crtea

Razvoj djejeg crtea odlikuje se posebnostima, ali i pravilnostima koje je
mogue uoiti kod svakog. Poznavanje uobiajenog u djejem crteu vano je za
otkrivanje neuobiajenog. Ako je likovni izraz za svu djecu, onda je prva stvar da
upoznamo faze razvoja djeteta i likovne mogunosti izraza u svakoj pojedinoj fazi:
1. Faza aranja (1 - 3 god.). Ta faza je poznata i pod nazivom krabanje ili
sluajni realizam. Djetetov crte je potpuno sluajan, za odrasle on najee
nije prepoznatljiv. Dijete pravi rkice, crtice. Dijete ne kree crtati s
namjerom, neto nacrta i kae da je to neto. Dijete uiva u motornoj

aktivnosti koja se odraava u ari na papiru ili pijesku. Za dijete je u toj dobi
vaniji in crtanja od ostvarenja koje e nastati. Najee crta krune oblike
jer mu je za njihovo izvoenje potrebna najmanja motorika spretnost,
najprirodnije je automatski.
2.

Faza simbolikog crtea (3 6 god.) ili faza sheme ili neuspjelog

realizma. Dijete kree s namjerom da neto nacrta, ali ne zna realistino
nacrtati,

ve

simbolino.

Jedno

od

najranijih

crtea

sa

jasnom

reprezentacijskom namjerom je crte ljudske figure, koji se obino javlja oko

3. godine. Najei je glavonoac ili punoglavac glava je najvanija i
najvea (crta je u obliku kruga), nedostaje tijelo ili su glava i tijelo spojeni.
esto nema razlike izmeu crtea ovjeka i ivotinja. Poboljanja su
kontinuirana i sa otprilike 5 godina veina djejih crtea imaju raspoznatljivo
ljudsko tijelo s jasnim rukama i nogama. Spol likova poinje se razlikovati
iza 4. godine, kad poinju crtati haljine, frizure i sl., kad s glavonoaca
poinju crtati realistian crte ovjeka. U toj fazi dijete je vie zainteresirano
za ostvarenje tj. za crte koji je nacrtalo nego li za samu motoriku djelatnost.
Crte postaje svojevrstan govor djeteta, nain izraavanja ideja, pojmova; to
su pojmovi djeteta sloeniji, to su i njegovi crtei bogatiji detaljima. U toj fazi
dijete esto objanjava svoj crte. Ono to tumai obino je predstavljeno
simbolima, odnosno shemama koje za odrasle mogu biti potpuno
neprepoznatljive. Predkolska djeca vjerojatno ne obraaju panju na
realnost: sunca su plava, nebo je uto, drvea su ruiasta, a auti na
simboliki nain lebde na oblacima Radi se o simbolikom svijetu. Dijete u
toj dobi jo ne potuje proporcionalnost pa se u prvom planu nalazi ono to
mu je vano i to je prikazano najvee.
3.

Faza realistinog crtanja (6 10 god.). To je vrijeme kad dijete kree u

kolu, a na kognitivnoj razini iz intuitivnog miljenja prelazi u razdoblje
konkretnih operacija prema Piagetu. Djeca te dobi pokuavaju realistinije
crtati, ali su u tome jo nevjeti. U tom stupnju razvoja djejeg crtea uoljivo
je oponaanje tj. stereotipno crtanje to jedno dijete nacrta, ponu slino svi
i tako pola razreda crta istu temu. Najee crtaju s puno detalja, ele
pokazati sve to znaju. Na crteima nema prostorne perspektive. Uspjenosti

djeteta pridonosi razvijenost djejih pojmova, odnosno razvijenost procesa

diferencijacije i sposobnost sinteze detalja. Mala djeca imaju tekoe s
crtanjem onog to vide, pa se uoavaju tzv. transparencije ili prozirnosti tj.
crtaju rendgenski crte (npr. noge se vide kroz hlae). Dijete u toj fazi eli uz
ono to vidi prikazati i ono to zna (o predmetu ili osobi koju crta). Npr.
crtajui kuu pokuat e nacrtati i sve to se u njoj nalazi mada to ne vidi ako
kuu gleda izvana. Neki autori su ovu fazu zbog toga nazvali intelektualni
realizam (u razdoblju od 5. do 6. godine ivota).
Intelektualni realizam prelazi u fazu vidnog realizma ili realistinog
crtanja kad djeca crtaju ono to vide onako kako to vide. Vidni realizam se
javlja oko 6. godine i traje do priblino 9. godine. Dijete pokuava crtati ono
to doista vidi, potujui proporcije i prostorni raspored onoga to eli
nacrtati. U toj dobi dolazi do izraaja nadarenost; sva djeca prolaze kroz ove
faze, no nadarena bre prolaze kroz njih.
4.3. Likovne osobine djejeg crtea
Djeje crtanje odraz je djeje mate, emocija, memorije, ekspresije i samim time
postaje i stvaralaki in.

U djejem crteu zamjeujemo: nedovoljnu realnu

uvjerljivost, arhainost i simbolino pojmovno crtanje.

Prvom prilikom kada dijete doe do olovke i papira, unutranji e ga impuls
pokrenuti da se i u tome okua. Dijete e uiniti tono ono to je vidjelo- pokretat e
ruku s olovkom po povrini papira. Uobiajeno je da se takva djetetova aktivnost
naziva imitacijom. Poto dijete do odreenog stupnja ovlada tim najoitijim i
vanjskim aspektom u kojemu vidno uiva, ono postupno poinje izrazitije
kontrolirati tu radnju, poinje pratiti kretanje svoje ruke. To dovodi do usmjeravanja i
fokusiranja djeje percepcije na papir, odnosno na skup linija na njemu.
Jedno vrijeme linije su za dijete samostalna pojava, neto to postoji kao dio
papira. No nakon nekog vremena dijete e opaziti da iza olovke koju povlai ostaje
trag, ostaje neto ega prije nije bilo. Dijete ponovi pokret i vidi novi trag, to e ga
prije ili kasnije dovesti do toga da povee uzrok i posljedicu i shvati da je ono uzrok
nastajanja tih tragova. To je veliko otkrie za dijete i ono to doivljava i pokazuje kao
veliku radost.

10

U poetku ono to crta i ono to govori i nije meusobno povezano, nego su to

dvije paralelne radnje. No, opet e doi moment kada e dijete ta dva toka povezati,
kada e u kretanju i svojstvu linija prepoznati neko svoje unutranje ili vanjsko
iskustvo. Stvaranje linija time prerasta u novu sposobnost, sposobnost izraavanja
kojom dijete govori o svom vienju i poimanju svijeta, odnosno prenosi, prevodi,
odraava dogaaje iz njegove svijesti.
Nakon toga e dijete neku svoju predodbu prevoditi u linije ili druge znakove
i pri tome misliti ono to crta. Mislit e npr. na kuu, a crtat e krune linije kao
izraz ivljenja u kui.
4.4. Vrednovanje djejeg crtea
Djeji crte kako u vrtiu tako i u osnovnoj koli moemo vrednovati. Crte
moe vrednovati likovni pedagog ili nastavnik, ali i dijete samo. Nastavnik
vrednovanje treba obavljati:

radi praenja i vrednovanja rezultat uenika

radi praenja ostvarenih zadataka u likovnom odgoju.

Kriterij uiteljevog vrednovanja moe biti:

psiholoki (poznaje faze razvoja i osobine djejeg crtea, poznaje djeju

psihologiju, crtanjem pridonositi razvoju linosti)

pedagoki-odgojni (mora biti metodiki spreman, ne smije korigirati rad

uenika, poticat ga na stvaralatvo,a ne na precrtavanje, uoiti problem
ukoliko to dijete crteom pokae, brinuti o izgledu radne i ivotne sredine

likovno- estetski( nastavnik treba imati razvijen likovni senzibilitet, vizualnu

kulturu i poznavanje likovne teorije i prakse te sposobnost uoavanja
likovno-estetskih problema i sadraja).

Svaki crte treba vrednovati simultano sa svih stajalita i tako zaokruiti ocjenu u
formu brojane ocjene ili s nekoliko rijei kojima treba izrei najbitnije karakteristike
djejeg crtanja.
Svakako treba napomenuti da svako ocjenjivanje ili usporeivanje likovnih
radova djece pred njima samima blokira njihov osjeaj slobode , a time i spontanost ,

11

odnosno sposobnost stvaralatva. Jednako kao i ocjenjivanje, svaki komentar ili

prigovor, pokazano ili prikriveno nezadovoljstvo izaziva nesigurnost kod djeteta i
remeti njegovu sposobnost za rad. Pretjerana pohvala takoer ima negativan utjecaj i
umjesto da je djetetu cilj njegovog rada uivanje u svom stvaralatvu, njegov
primarni cilj postaje pohvala, to posebno

u grupi djece rezultira nezdravim

odnosima. Insistiranje na urednosti i istoi radova obino rezultira suprotnim

uinkom, precizno crtanje samo po sebi nije nikakva vrijednost, a sluajne mrlje ne
umanjuju vrijednost rada, ve su njegov cilj unutranji procesi koje je taj rad
potaknuo u djetetu.
Sve to dijete ostvari trebaju primamo s pohvalama i oduevljenjem, kao njegov
uspjeh. Negativno kritiziranje djejeg crtea je nedopustivo, jer time potiemo
bojaljivost i neodlunost, a u kolskom razdoblju otpor prema stvaralatvu. Uenike
treba pravodobno i to ee ocjenjivati.
4.5. Djeje crtanje kao oblik spoznaje
Djeca aktivno grade svoju spoznaju o svijetu. Djelujui na predmete u danim
okolnostima (u vremenu i prostoru), izgrauje vlastite spoznaje, donose vlastite
zakljuke.
Djeca ivei u prirodi spoznaju da i prirodni oblici imaju svoje likovnoestetske vrijednosti kojima se oni koriste u svojim likovnim izriajima: oblik, boju,
strukturu, veliinu, itd. Likovni izraz ima neograniene mogunosti kombiniranja
likovnih elemenata ovisno o psihofizikom razvoju djeteta s jedne strane i
mnogobrojnih poticaja s druge strane. Elementima likovnog izraza dijete se u
poetku igra, otkriva, razvija te razvojem prikazuje ivot koji ga okruuje. Likovni
izraz djeteta govori nam o njemu njegovom razvoju i stvaranju svijeta oko sebe.
Putem likovnog rada dijete prirodno izraava sebe, svoja poimanja i opaanja.
Vano je da mi razumijemo djecu, odnosno da potvrdimo ono to nam je dijete
poruilo ili nacrtalo na papiru. Ako djetetu odgovorimo negativno na njegov crte, to
onda moe uzrokovati sporiji razvoj likovnog izraza.
Valja se samo sjetiti da smo i mi nekad bili djeca pa makar su nam se i
ponekad smijali, ali to nam ne treba biti povod da i mi to inimo. Likovno

12

izraavanje djece crtanjem svega onog to se neposredno promatra iz same prirode

uz emocionalna oduevljenja nenadoknadiv je oblik saznanja.
4.6. Psihofizike funkcije i djeje crtanje
U okviru stupnja svog psihofizikog razvoja djeca postupno otkrivaju boje
kao osobine stvari.

Djeji crtei u boji su spontana projekcija njegove

unutranjosti. Same boje nam otkrivaju djeji emocionalni ivot, linije i figure nam
otkrivaju stupanj samokontrole, prostorne dimenzije otkrivaju nam utjecaj okolia na
djeji karakter. Likovna ekspresija pomae djetetu da se oslobodi psihike napetosti
da razvija sposobnost opaanja, predstavljanja, samosvijest, istrajnost, radnu
disciplinu, smisao za kulturnu zabavu i estetska doivljavanja. Likovni izraz treba
biti odraz djetetovog gledanja i opaanja, a ne da izvire iz nauenih ablona. Djetetu
je dovoljno dati u ruke olovku, papir i bojice i diskretno usmjeravati njegov rad
(poeljno je oduzeti gumicu, koja je simbol nesigurnosti pri crtanju).
Da bi dijete moglo neto nacrtati potrebno je da se koncentrira tj. da usmjeri
svoju panju na crtanje. Panja je funkcija koja se razvija aktivnou. Dok dijete crta,
panja mu se usredotoena na crte i nita ga drugo ne zanima. Valja napomenuti
kako bilo kakva pokret, zvuk, miris, svijetlo, boje i sl. izazivaju i zadravaju
djetetovu panju dobra motivacija i intenzitet pozitivnih emocionalnih uvstava
osigurat e trajnost panje.
Dijete na osnovi svog miljenja moe formirati neobine vizije koje se oituju u
likovnom

izrazu kao stvaralaka mata. Stvaralaku matu kod dijete emo

potaknuti ukoliko budu crtali motive tipa drvo koje hoda, neobina riba i sl. U
motivima se dakle mora nai neobino, udno, nesvakidanje, neto to moe
probuditi asocijacije i povezivanje s drugim stvarima, predmetima ili biima.
Stvaralaka mata i poetsko miljenje obogauje cjelokupno djeje izraavanje.
Mata e mu kasnije biti pokreta svih promjena i inovacija u ivotu.
Djeca crte likovno mogu oblikovati pomou slikovnom pamenja odnosno na
temelju promatranja. Slikovnim pamenjem dijete stjee sposobnost izraavanja slike
bez fizike prisutnosti predmeta, npr ako crta roendan , izlet i sl. odnosno ako je rad
po predpromatranju to mogu biti svi predmeti iz djetetove ivotne blizine,
pristupani njegovoj dobi, a zahvalni za likovni izraz. Likovno oblikovanje na

13

temelju promatranja ima funkciju da razvija i aktivira samostalno zapaanje uenika

na osnovi vlastitog vizualnog iskustva.
Jedna od psihofizikih funkcija je i motivacija koja se u likovnom odgoju oituje
kao spontan i radostan pristup djece radu, a obino se motivacija sastoji od igara i
sadraja koje djeca vole, zatim raznih igara, plesa i sl. Kroz motivaciju djeci emo
lake objasniti likovni problem ili neki zadatak koji je jednostavan i djeca ga
odbijaju. Jedino se iz bogate riznice psihofizikih funkcija raa bogat likovni izraz

14

5. MOTIVI I CRTANJE KOD DJECE

Uitelj bi uvijek morao unaprijed planirat zato, to e , kako e djeca crtati.
To svakako podrazumijeva da djecu najprije treba upoznati s materijalima,
sredstvima i podlogama za svaku crtaku tehniku. Kako bi konani ishod crtanja bio
uspjean on moram biti ovisan o pravilnom izboru motiva. Djeca, dakle, trebaju znati
ne samo kako e nego i to e likovnom oblikovati u crteu. Uz likovni doivljaj
najvaniji su likovno-estetski sadraji, a to su: likovna tehnika, elementi likovnog
izraavanja, naela lijepog, ali uz pravilno odabran motiv.
Pri izboru motiva uitelj mora voditi brigu o sljedeim obavezama:

treba prihvatiti shvaanja u likovnoj pedagogiji koja istiu potrebu da se

djeca to vie likovno izraavaju na osnovi samostalne orijentacije i
stvaralake aktivnosti

motiv treba proizlaziti iz zadataka i sadraja programa

motivi trebaju odraavati doivljaje djece iz ivota i rada u koli

svi motivi trebaju biti primjereni dobi, interesu i spolu djece

izbor motiva ovisi i o crtakoj metodi

motiv treba biti jasan i pregledan sa sadrajem koji nije preopiran

motive treba birati kako bi svojim karakteristikama odgovarale materijalu i

tehnici kojom se radi

treba odabrati odgovarajue motive za ostvarenje pojedinih naela estetskog

rada

odabir motiva ovisi i o kraju iz kojeg dijete dolazio

pri izboru motiva treba voditi brigu o moguoj korelaciji s drugim

predmetima i sadrajima.

Prema navedenom zakljuujemo da izbor motiva ne moemo improvizirati i da on

nije sam sebi svrha ili pak zapovijed uenicima to da rade, ve on ovisi o nizu
faktora.

15

5.1. Motivi prikladni za crtanje

Kada se govori o izboru motiva za crtanje esto taj izbor motiva moemo
podijeliti u nekoliko veih skupina:
1. korelacija crtanja s drugim predmetima (matematika,hrvatski jezik, glazbena
kultura,)
2. motivi ivotinja ( domae, umske,)
3. poznavanje drutvene sredine (zanimanja, alati, strojevi, arhitektura,)
4. prijevozna sredstva
5. motivi iz ivota djece
6. dekorativni zadatci- slobodne kompozicije figuralnih i nefiguralnih likova.
Motiva dakako ima jo jako puno, no izdvojili smo samo one prikladne za
crtake tehnike. Motivi se dakako mogu realizirati i izvoditi i u drugim likovnim
tehnikama. Motiv treba prilagoditi mogunosti izvedbe, tj osobinama materijala
kojim se oblikuje. Izbor motiva svakako ovisi o svakom uitelju individualno,
njegovim kompetencijama, kreativnosti i gore navedenim karakteristikama, ali
nikada ne smijemo zaboraviti da pri tome moramo misliti i na uenike.

16

6. DJEJI CRTE KAO SREDSTVO KOMUNIKACIJE

U dananje vrijeme, djeji crtei su prepoznati kao najbolji nain na koji se

dijete moe izraziti. Dakle djeji crte moemo tumaiti kao jedno od sredstava
pomou kojeg dijete ostvaruje komunikaciju s okolinom. Mnogi doivljavaju djeji
crte kao obino aranje bez osobite vrijednosti. Meutim, prema psiholokom
razvoju djeteta crte i slika jedan su od najboljih medija neverbalne komunikacije s
djetetom. Zbog jo nedovoljno razvijenog govornog aparata i siromanog
vokabulara, dijete u dobi od dvije do pete-este godine, putem crtea moe izraziti
svoje aktualne osjeaje te prijanje iskustvo, elje, fantazije ili konflikte.
Osim toga, dijete svojim crteom moe bolje oslikati obiteljske odnose nego
ijedan odrasli lan obitelji. Centralna figura na djejem crteu obitelji najee
predstavlja osobu koju dijete doivljava dominantnom. Osoba koju prvo nacrta je
mogue emocionalno najvanija osoba, osoba koja ima vaan psiholoki utjecaj. Isto
tako najvea osoba na slici najvjerojatnije ima veliki psiholoki utjecaj na dijete. O
obitelji djeteta govori nam i blizina likova na crteu. Ukoliko su udaljeni vrlo
vjerojatno su u toj obitelji slabi kontakti, ako se pak preklapaju vjerojatno se lanovi
obitelji jedni drugima upliu ivot zbog ega svakom lanu obitelji nedostaje
individualnost. Kako se dijete razvija na motorikoj, emocionalnoj i spoznajnoj
razini, usporedo se razvijaju i njegove likovne sposobnosti.
Dijete je u svojim crteima iskreno, ono stvara crtee neposredno, s
oduevljenjem. Njegova sredstva izraavanja su jednostavna, naivna, ali uvjerljiva
usprkos tome to su dana bez posebne spretnosti. Pomou boja i linija dijete
prikazuje i izraava ono to ne zna rijeima.
Dijete ponekad nije u stanju izgovoriti ega ili koga se boji, ali e zato puno
lake svoj strah nacrtati. Djeji crtei su zato jedna od tehnika prikazivanja
objektivnog realnog djejeg svijeta i zbog toga su zainteresirali djeje psihologe,
pedagoge i psihijatre. Oni u svome dijagnostikom, terapeutsko-korektivnom i
savjetodavnom radu s uspjehom upotrebljavaju djeje crtee, kao jedan od metoda za
bolje upoznavanje djeje linosti, motorike zrelosti, koordinacije i snalaenja u

17

prostoru. Jedna od takvih terapeutskih metoda je i art terapija. (http://dira.forumsfree.com/djecji-crtez-kao-sredstvo-komunikacije-izmed-u-djeteta-i-okol-t1936.html)

6.1. Art terapija
Psihoterapija je rad na cjelokupnoj linosti koja se ne bavi samo problemima
i negativnim aspektima osobe nego i razvojem pozitivnih, jakih strana koje joj
pomau da se suoi s problemima, sagleda ih u novom svjetlu, bolje razumije i s
njima se nosi na konstruktivniji nain. Psihoterapija je generalno usmjerena na bolju
spoznaju sebe i osobnih mogunosti te na bolje prihvaanje sebe, to najee
rezultira kvalitetnijim odnosom s okolinom.
Jedan od oblika psihoterapije je i art terapija. Osobitost art terapije je u tome
to primjenjuje stvaralaki likovni proces kao sredstvo izraavanja i komunikacije.
To znai da osoba kroz crte, sliku ili skulpturu pokazuje misli, osjeaje,
imaginaciju, koje uglavnom ne moe izraziti u razgovoru. Crte tako esto iznenadi i
osobu koja ga je nacrtala, jer na povrinu iznosi teme kojih dotad nije bila svjesna.
Razgovor esto uspijeva sakriti prave misli i osjeaje pa i od nas samih, jer smo
dobro naueni govoriti ono to je doputeno, oekivano i u skladu s vlastitom i
tuom slikom o nama. Duboko potisnute ostaju elje, povrede, ljutnja, snovi, pravi
osjeaji koji nas ine osobama kakve jesmo. Ti osjeaji imaju sposobnosti
upravljanja naim ivotima upravo zato to ih nismo svjesni. Tek kada ih osoba
postane svjesna, ima mogunost razumijevanja i mijenjanja.
Art ili kreativna terapija se dakle slui razliitim kreativnim metodama, kao
to je izraavanje kroz crte, glazbu, pokret ili dramu. Kroz eksperiment i igru
isprobavaju se razliite mogunosti i situacije i otkrivaju dotad nepoznati osjeaji.
Odrasle osobe esto kau kako ne znaju crtati (pjevati/plesati/glumiti). No, treba
istaknuti da se kreativna (art) terapija ne bavi umjetnikim talentom. Ona polazi od
tvrdnje da svatko zna crtati, bez obzira na to koliko to estetski lijepo ili tehniki
pravilno izgledalo jer to nije ni vano. Vano je ono to crte izraava i sadrava te
njegova emocionalna i komunikativna vrijednost. Vaniji je proces crtanja od
konanog produkta. Neki od elemenata crtea kroz koji se mogu izraziti emocije su
pokret (potez moe biti smiren/agresivan/nervozan), boja (topla/hladna), razliiti
materijali (npr. "tvrda" olovka nasuprot "mekom" ugljenu) i kompozicija (npr.
bogata/siromana detaljima, organizirana/kaotina). Kroz crtanje osoba prenosi

18

unutarnji svijet u vanjski. Za razliku od govora, crte je trajna zabiljeka unutarnjeg

procesa i uvijek mu se moe iznova vraati.
Art terapija moe poeti razgovorom ili crtanjem. Kako bi se dala mogunost
da najvanije teme dou u prvi plan, najee osoba sama bira to e crtati i kojom
tehnikom. Ponekad terapeut moe sugerirati temu ili tehniku ako smatra da bi to
dovelo do pozitivnog razvoja procesa. Vano je da u terapiji postoji atmosfera
oputenosti i slobode, tako da je podreena procesu razvoja u kojem osoba u svakom
trenutku ima mogunost izbora. Susreti su najee jednom tjedno po sat vremena.
Terapija uglavnom traje onoliko dugo koliko se to smatra korisnim za klijenta.
Svakih tri do est mjeseci klijent i terapeut rade reviziju protekle faze i promjena.
Art terapija primjenjuje se u radu sa irokom grupom klijenata, kako s
osobama sa specifinim problemima tako i s onima koji ele razviti osobnu
kreativnost i unaprijediti osobni razvoj. Uz to, koristi se u specijaliziranim
podrujima kao to je rad s djecom s problemima u razvoju, oaloenim osobama,
ovisnicima o drogama i alkoholu, obiteljima, psihijatrijskim bolesnicima, itd.
U radu s djecom art terapija ima velikih prednosti u odnosu na verbalnu
psihoterapiju. Za djecu je crtanje igra, spontana i zabavna aktivnost. Djeji crtei vrlo
su ekspresivni i direktni i kroz njih djeca komuniciraju teme koje jo ne znaju
objasniti verbalno ili o kojima im je neugodno razgovarati. Uz to, kroz crtanje dijete
moe uiti vjetine koncentracije i sudjelovanja s drugima, izraziti osjeaje i razviti
samopouzdanje. (http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/637/)

19

7. ZAKLJUAK
Crte je dakle imao dugu povijest. Velik broj naih i svjetskih umjetnika ostavili
su crtee trajne likovne vrijednosti. Naroito je vanu ulogu odigrao u umjetnikom
obrtu. Danas se crte mnogo vie primjenjuje, jer je temelj u industrijskom
oblikovanju. Crtanjem se izraavaju umjetnici na onaj stvaralaki ljudski nain do
kojeg fotografija nije doprla. Danas je crte, uz fotografiju, prisutan kao vjetina
crtakih pismenosti za objanjavanja koja se napisanom rijeju ne mogu jasno izrei.
U osnovnokolskom obrazovanju nema mjesta za imitaciju i direktno uplitanje u
djeji izraz tj. crte. Jedino tako e on biti opravdan jer je upravo stvaralaki in
najvaniji za uenika. Uenici e koristiti svoje iskustvo vizualnog u prirodi i
umjetnosti, a crtat e opet sami , kako oni osjeaju.
Likovni izraz djece danas je uroena sposobnost izraavanja. Tu sposobnost
djeca ne preuzimaju, ne ue od drutvene okoline, nego se ona razvija iz prirodnih
potencijala djejeg bia, u vidu spontane interakcije unutranjeg svijeta djeteta i
njegove vanjske okoline. Crtei otkrivaju da su djeci dostupni neki primarni uvidi i
znanja o svijetu i ivotu koji nadmauju uobiajena iskustva. Crtanje i openito
likovna ekspresija, pomae djetetu da se oslobodi psihike napetosti, da razvije
sposobnost opaanja, predstavljanja, te smisao za estetiku.
Crte nacrtan djejom rukom alje nam poruku koju trebamo znati iitati, bila to
srea, vapaj, tuga, oduevljenje, ...

20

8. LITERATURA
1. Belamari, D. (1986.): Dijete i oblik. kolska knjiga: Zagreb.
2. Boduli, V. (1982): Umjetniki i djeji crte. kolska knjiga: Zagreb.
3. Damjanov, J. (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost. kolska knjiga:
Zagreb.
4. Meunarodni struno-znanstveni skup (1999.): Likovna komunikacija u
teoriji i praksi predkolskog odgoja. Opatija.
5. Uzelac, V. (1990): Osnove ekolokog odgoja. N: Zagreb.
6. Belamari, D. (1986.): Vizualno likovni odgoj i obrazovanje. kolska
knjiga: Zagreb.
7. Internet stranice:

http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/637/)

http://likovna-kultura.ufzg.hr/sazetak1%20razvoj.crteza1.htm

http://www.zzjzpgz.hr/nzl/47/picasso.htm

http://dira.forums-free.com/djecji-crtez-kao-sredstvo-komunikacijeizmed-u-djeteta-i-okol-t1936.html

http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/637/

21

PRILOZI

22

Prilog 1.
KORACI CRTEA PUTOVIMA PROLOSTI SVE DO SADANJOSTI
Mnogi primitivni narodi Polinezije, Afrike i Australije izvode crtee sline
ovima iz paleolitika. U neolitiku crtei su imali dekorativni tj, ukrasni karakter, kao
ukrasi na uporabnoj kermici. Stare azijske kulture Kine i Japana dale su izvanredne
kreacije na crteima ljudi, ivotinja, a pogotovo biljaka na svili i papiru. Crte se
takoer oitovao i u asirskoj i babilonskoj umjetnosti osobito na urezanim oblicima
miia ljudskih i ivotinjskih tijela.
Egipatska

umjetnost

daje

jednostavnost

izvanrednu istou crtea. Na plohama zidova i grobnica

i na papirusima likovi su prikazivani plono. Egipani su
upotrebljavali i crtano pismo- hijeroglife, koji su
oitovali izvanrednu likovnu sintezu, ali i osnovni
karakter oblika ivotinja i ljudi.
Slika 1. Crte nastao u Starom Egiptu (faraon i boginja)

U razdoblju velikih ostvarena grke umjetnosti crte je bio prisutan i na

velikim slikarskim djelima koja se, naalost, nisu sauvala. Tu pretpostavku
dokazuju pompejske freske koje pokazuju rezonancu grkog slikarstva- izvanredno
crtane figure u linearno i tonskim doaranom prostoru. Dana je iluzija realnog
prostora na kojem se uoava linearna perspektiva. Zidovi na kojima su nacrtane
freske postaju kao prozori koji gledaju u eksterijere. Grka je umjetnost takoer
ostavila mnoge vaze ukraene crteima i ornamentima i na tamni podlogama, ali i
tamnim figurama na svijetlim podlogama. Te obojane vaze daju izuzetnu harmoniju u

23

kompoziciji likova iz grke mitologije i ljudi, no istodobno omoguuju nasluivanje

velikog slikarskog bogatstva koje je izgubljeno.
Dok se u

ranom kranstvu figuralno oblikovanje u crteu svodi se na

simbole koji su imali preneseni smisao znaenja, a u bizantskoj umjetnosti je pak

vezano za mozaik , fresku i dekoraciju. Svi sadraji i likovni nain oblikovanja
podlijeu pravilima od kojih se rijetko odstupalo. Ljuska figura je odjevena. Osim
prikazivanja

Adama,

Eve

Krista

nemogue je nai. Crte je naroito

naglaavan kao deskripcija svih oblika u
plonom, a manje u trodimenzionalnom
smislu.
Slika 2. Detalj freske iz doba Bizanta
U srednjem vijeku crte je arhaian i esto smjeten u imaginaran prostor
najee ga nalazimo kao dio iluminiranja i ilustriranja crkvenih knjiga. U sklopu
inicijala i rukom pisanih tekstova nalaze se crtei. Ti crtei negdje podsjeaju na
djeje crtee, slino kao i crtei iz prethistorije.
Crte u renesansi vraa se prirodi. Ve se pretee renesanse (Giotto,
XIII.stoljee), a naroito majstori zrele i visoke renesanse (Pissanello, Botticelli,
Leonardo, Rafael, Michelangelo, Bruegel, Tizian, Tintoretto i drugi XV I XVI st.),
pribliavaju prirodi udaljavajui se od univerzalnog i imaginarnog. Prouavaju
likovnost prirodne, anatomiju ovjeka, volumen i prostro okupan svijetlom sunca. Na
crteima i slikama unose iluziju dubine prostora. U tom nastojanju esto se slue
nacrtnom perspektivom graenom na znanju i poznavanju geometrije i njezinih
zakonitosti. Crte ide usporedo sa velikim ostvarenjima na podruju kiparstva
slikarstva i arhitekture.
Oko 1400. godine pojavljuje se Cenija Ceninija prirunik za obrtnike koji ih
upuuje na vjetinu crtanja, a istie potrebu crtanja po modelu (obratiti panju na
svijetlo i sjenu te na volumen). Mnogi crtei sauvali su se u velikim muzejima i
zbirkama crtea. Najveu kolekciju crtea (XV.st), nalazimo u zbirci Jacopa
Bellinija- njegove dvije knjige crtea pod nazivom Libri di disegno koje su od tada

24

postale uzor za crtanje. Sadravale su probleme perspektive, crtee anatomije,

mnotvo motiva, antiku arhitekturu, plastiku, crtee novca, ornamente i
fiziognomiku. Svi ti crtei izvedeni su u kredi, srebrenici i peru.
Leonardovi su crtei istovremeno bili i slikarska enciklopedija, umjetniko
djelo, kao i otkrie fizikih svojstava (stvarnog izgleda lica, predmeta i pojava) koje
je umjetnik crtao. Kod njegovih crtea istovremeno
susreemo grafiki opis, analizu i otkrivanje voeno
znatieljom uenjaka i umjetnika iznimno razvijenog
promatrakog

dara

virtuozne

crtake

instrumentacije. U svojim crteima Leonardo da Vinci

je

otkrio

mogunost

tonskog

modeliranja

izvanrednom mekoom sfumata pa je njegov crte bio

na granici slikanja.
Slika 3. Leonardo da Vinci; Studija glave ene
Rafaelovi crtei slijede njegovi virtuozni intenzitet. Rafaelo je bio majstor
crtakog modeliranja ljudskog lika u lirskoj punini tjelesnosti koja se nadzirala i u
odjevenim figurama. Michelangelo je iza sebe ostavio mnotvo svojih crtea koji
pokazuju studiozni pristup oblikovanju miia i pokreta tijela. U svim crteima
renesansnih majstora osjea se sklonost modelaciji forme na dvodimenzionalnoj
podlozi, bez obzira na to jesu li radili samo crto ili tonom.
Likovni umjetnici u doba baroka (VII.st.) nastavljaju stvarati na rezultatima
visoke renesanse pa se tako kao prvi crta istie Annibale Carracci koji oslobaa
crte od pretjerane preciznosti. Kao crtai istiu se i Rembrandt, Rubens, Callot, Hals
Vermerr i drugi. Sadraj crtea obiluje svjetovnim motivima (za to su najbolji
Rembrandtovi crtei- oko 1400 primjeraka). On je sauvao svoje, ali i crtee drugih
umjetnika, a skuljao ih je ak iz daleke Indije i Perzije. U doba baroka crtei su
obogaeni crtakom instrumentacijom. Upotrebljavaju se naroito sredstva i
materijali za tekua crtaka sredstva (ptije pero, elino pero, trstika, kist i kreda).
Crte se tada sve vie pojavljuje uz studiju kao i samostalno umjetniko djelo.
Rokoko kao umjetniki pravac dao je rafinirane i izvorne crtae kao to su Vatenau,

25

Boucher i Goya. Ovdje je crte postao stvarno umjetniko djelo. U crtanju i

slikarstvu ovdje se pojavljuje neto to je do tada bila rijetkost, a to je potpuna
sloboda u biranju motiva, pa se tako moe nai i sadraj koji pokazuje revolt prema
nekim pojavama u drutvu. Crteom se prikazivalo mnotvo do tada steenih
tehnikih iskustava i sve poznate zanate.
U doba klasicizma, na elu sa

J.L.Davidom i D.Ingresom, crte se

proiava, oslanjajui se na jednostavnost i istou klasike. Ovdje se pokazuje

naroiti interes za detalj, sentimentalnost i dekor. Linija postaje ista,a sam crte
postaje egzaktan s jasnim oitovanjem volumena. Crta je bio sputan klasinim
eklekticizmom i akademizmom, za razliku od baroka. Crte je postao dodue potpun
i jasan, ali hladan. U tim crteima nije dovoljno uoena zbilja realnog ivota.
U XIX. Stoljeu slobodu i snagu crtea, kao njegovu izvornost vraaju E.
Delacroix i H. Daumier. Delacroix je u svojem bogatom dnevniku crtao sve to je
promatrao, a Daumier je, kao realist, jo jednom
oitovao bunt umjetnika crtajui satiru u obliku
karikature svega to je bilo trulo u tadanjem
graanskom drutvu Francuske. Takoer se u istom
vremenu pojavljuje i ime izvrsnog ilustratora- crtaa
G.Dorea koji je ilustrirao Danteovu Boanstvenu
komediju,

Cervantesova

Don

Quijotea

La

Fontaineove basne.
Slika 4. H. Daumier: Don Quijote
Nove umjetnike tenje koje se pojavljuju na prijelazu iz XIX. U XX.
stoljee, dale su mnoge crtae. Gotovo da nije bilo umjetnika koji nije, uz svoje slike
i kipove, ostavljao i svoje crtee. U njima je, svaki od njih, dosljedno oitovao svoje
stilske odlike. Najpoznatiji umjetnici tog prijelaznog vremena jesu: Seurat, Gauguin,
Toulouse-Lautrec, Bonnard, Rodin, Matisse, Picasso i dr.
U XX. stoljeu crta postaje ideal puristikog tretmana (Mondrian, Le
Corbusier) nasuprot impresionistikom i ekspresionistikom tretmanu. Nakon prvoga
svjetskog rata industrijska tehnika je crtu pribliila matematici, odnosno geometriji.

26

Umjetnik sada slijedi nove dimenzije koje otkriva tehnika, tehnologija i psihologija.
Tako nisu sluajne pojave kubista, konstruktivista, futurista, pragmatista i
nadrealista.
Novi moderni pravci u likovnoj umjetnosti oituju potpuno novi, drugaiji
pristup crtanju. Raskida se sa mnogim dotadanjim tehnikama i sadrajima. On
dobiva i nova znaenja, esto je i na rubu minimalnog, a istovremeno je i u
granicama novog realizma koji se temelji na fotografskoj dosljednosti realnog.
injenica je, ipak, da danas masovni medij fotografije potiskuje crte. Uza sve to
crte ostaje i danas temelj svakog kreativnog i reproduktivnog oblikovanja u tehnici
i u umjetnosti. Crte je inkorponiran u skoro svako zanimanje, obrtniko oblikovanje
kao i u nacrte za industrijsku lananu serijsku proizvodnju. On je jedinstven sa
slikarskim, grafikim i kiparskim oblikovanjem. Nemogue ga je odvojiti i od
oblikovanja u vizualnim komunikacijama, arhitekturi i urbanizmu. Prisutan je i u
nastavno procesu u koli- kao crtanje djece i mladih, a i kao crtanje nastavnika pri
objanjavanju mnogih nastavnih sadraja.

27

Prilog 2.
CRTE U HRVATSKOJ
U srednjem vijeku, a i kasnije, crte je bio vezan za ukraavanje i ilustriranje
crkvenih knjiga. Prva najznaajnija imena hrvatskih crtaa su J. Klovi i a. Meduli,
a za razdoblje baroka znaajna imena su F. Benkovi i B. Razmilovi.
Devetnaesto stoljee naoj umjetnosti daje intenzivni zamah te se tada
pojavljuju imena V. Karas, A. Waldinger, I. Krnjavi, N. Mai, V. Bukovac, C.
Medovac, O. Ivekovi, M.K. Crni, F.Kovaevi, I. Tiov, B. enoa i drugi. Oni
nisu ostavili veliki broj crtea. Njihovi su crtei oblikovani strogo realistiki, pomalo
i hladno. Nedostaje osobnost i likovna sloboda crtaa. Sadraji su bili preteito
romantikog anra. U novije vrijeme pojavljuje se velik broj likovnih umjetnika koji
e za sobom ostaviti velik broj crtea u slobodnije tretmanu. To su E. Vidovi, T.
Krizman.
Iz hrvatske kole (Kroatische Schule) iz Mnchena, od zaetnika hrvatske
suvremene umjetnosti treba spomenuti crtae J. Raia, M. Kraljevia, V. Becia i O.
Hermana. Mnogi su lanovi grupe ''Zemlja'' bili su naroito aktivni i kao crtai. To su
K. Hegedui, . Hegedui, V. Svenjak, M.
Detoni,

J.

Generali,

E.

Kovaevi,

O.

Postrunik, A. Mezdij i drugi. Najvie od njih

isticao se ve spomenuti Krsto Hegedui
poznat po zbirci crtea ''Podravski motivi'' .
Znaajno je spomenuti i nekoliko kipara koji su
izradili mnotvo crtea. To su I. Metrovi, A.
Augustini, V. Radau i drugi.
Slika 5. Miroslav Kraljevi: Portret majke

28

Prilog 3.
PRIMJERI UMJETNIKOG CRTEA

Slika 6. Correggie: Studija glave djeaka.

Umjetnik je na ovom crteu suhim crtakim
materijalom- kredom, vie panje prirodao
oblikovanju lica. U oima se osjea sjaj i
usmjerenost pogleda. Kosa i rame nije
oblikovano do kraja kao lice ve je skiciozno
naznauje.

Slika 7. Hagegawa Tohoku: Majmuni.

Japanski

umjetnik

tradicionalnu

je

pokazao

virtuoznost

oblikovanju kistom i tintom. Vrlo

krtim

namazima,

gotovo

impresionistikim nainom, dao je lik

majmuna

koji

na

leima

nose

mladune.

29

Prilog 4.
PRIMJERI DJEJEG CRTEA

Slika 8. Dijete u prvom razredu

osnovne kole

nacrtalo ulicu

tako da je kue s obje strane ulice

postavilo jednu iznad druge ,
umjesto jednu iza druge. To je
specifian slojevit nain crtanja
dubine prostora u djece.

Slika 9. Lavirani crte uenika V

razreda: Vaza i biljka na stolu.
Rad

na

temelju

izravnog

promatranja. Osim lirskog crtea

perom, pojavljuje se suprotnost
tamnog i svijetlog, to je oblikovano
kistom u razrijeenom tuu.

30

Prilog 5.
ZNANSTVENICI DOKAZALI: Spiljski umjetnici bile su ene!

Tisuama godina autorstvo nad spiljskim crteima pripisivano je

mukarcima, no znanstvenici misle da su najranije umjetnike slike velikim dijelom
plod rada enskih ruku. Rezultati nedavnog znanstvenog istraivanja ukazuju da su i
ene sudjelovale u stvaranju prethistorijskih crtea, ukljuujui i crtee iz spilje Pech
Merle u Francuskoj nastale prije vie od dvadeset tisua godina. Ta francuska spilja
ujedno je bila i mjesto istraivanja znanstvenika s Pensilvanijskog sveuilita
predvoenih arheologom Deanom Snowom. Profesor Dean Snow rezultate svojih
istraivanja objavio je u asopisu National Geographic.
U otisku ruke, nastalom 35 tisua godina prije nae ere u spilji Pech Merle,
znanstvenici su prepoznali ensku ruku. Tumae to izrazito dugim prstenjakom, kao
i, kako tvrde, enskim malim prstom. Otisak
ruke usporedili su s izgledom ruku dananjih
ljudi, a koristili su i saznanja genetskih
istraivanja koja pokazuju veliku slinost otisaka
ruke dananjih Europljana i njihovih dalekih
predaka.
Profesor Snow zakljuio je da nisu do kraja
sigurni kakvu ulogu su imali umjetnici u
vremenu prije 20 do 40 tisua godina, no da sa
sigurnou mogu tvrditi da su meu njima ene
bile vrlo zastupljene.

Slika 10. Otisak ruke iz spilje Pech Merle u

Francuskoj, oko 35.000 pr. Kr.

31

32