NOVOSADSKI DOGOVOR ODBAEN

IZJAVA MATICE HRVATSKE

Matica hrvatska prihvatila je godine 1954. Novosadski dogovor, unato sum.
njama i bojaznima koje su ve tada postojale, vjerujui da on moe posluiti
kao prilog boljim odnosima meu narodima koji su svoje knjievne jezike
izgradili na srodnoj dijalekatskoj podlozi i ive u federativnoj zajednici.
U godinama koje su od tada prole to se uvjerenje nije potvrdilo. Novosadski se dogovor, naprotiv, pokazao neprikladan da se na njemu zasnuju ravnopravni jezini odnosi. Polazei od uopene izjave o jezinom jedinstvu, on je
od samog poetka omoguivao samovoljna tumaenja pa i takva koja nijeu
samobitnost hrvatskog knjievnog jezika i toboe o slobaaju obveze da se potuje njegova prostorna i povijesna cjelovitost. Zbog takvih se tuma enja No.
vosadski dogovor pretvorio u sredstvo za opravdavanje jezine neravnopravnosti i za nametanje srpskog knjievnog jezika ekavskog tipa. A gdje i nije bilo
takve namjere, Novosadski dogovor se pretvorio u stalni izvor nesporazuma i
u zapreku da se naa jezina stvarnost istinski uoi i znanstveno protumai.
I u svakodnevnoj primjeni pokazao se kao neprikladan jer se jezina snoljivost moe temeljiti samo na uzajamnom potivanju individualnosti i prirodnih
jezinih prava, a ne na proglaavanju jedinstva pod svaku cijenu koje je esto
i nijekanje obojih.
Zbog svega toga Matica hrvatska odrie se Novosadskog dogovora smatrajui ga bespredmetnim i nevaeim, jer ga je i povijesna zbilja ve opovrgla,
upravo kao i Beki dogovor prije njega.
U Zagrebu, 16. travnja 1971.
UPRAVNI ODBOR
MATICE HRVATSKE

ZAKLJUAK HRVATSKOGA FILOLOKOGA DRUTVA

Godinja skuptina HFD, odrana 8. svibnja 1971. pridruila se izjavi Matice
hrvatske prihvativi ovaj zakljuak:

Pridruujemo se izjavi Upravnog odbora Matice hrvatske kojom proglaava

Novosadski dogovor bespredmetnim i nevaeim. Novosadski dogovor nepo tpuno i neprecizno odraava jezino stanje pa se njegova formulacija ne moe
smatrati znanstveno osnovanom. Njegove su uopene tvrdnje omoguile da se
taj dogovor provodi na tetu hrvatskoga knjievnog jezika i njegove ravnopravnosti u naoj politikoj zajednici. Zbog toga on nije pomogao rjeenju
onih problema zbog kojih je bio donesen, tovie, on ih je i umnoio. Osnovni
uvjet da se oni uspjeno rijee jest da se za hrvatski knjievni jezik izrade normativni prirunici osnovani na hrvatskoj jezinoj tradiciji i praksi.

138