ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET U BIHAU

Odsjek za Socijalnu pedagogiju i duhovnu skrb

Emocionalna inteligencija
Seminarski rad

Mentor:

Student:

Prof. dr. Osman Rami

Hadis Kurtovi

Biha, 2012

Uvod
Zahvala Gospodaru svjetova na zdravlju, motivaciju, idejama i uputi da te ideje pretoim u
smislene reenice. Zahvala Allahu, Gospodaru svijetova koji mi i dalje dozvoljava da se
kreem planetom i opaam Njegove slojevite ajete, uprkos grijesima zbog kojih crne lica. Prvi
put kada sam uo za pojam '' emocionalna inteligencija'' odmah mi je taj naziv privukao
panju. Tako da sam svu moguu literaturu, na naem jeziku, do koje sam mogao doi iz ove
tematike iitavao. Prema tome, imao sam jako veliku elju da rezimiram naueno, stoga sam
uzeo ovu temu za seminarski rad.

1. DEFINICIJA I POJAM EMOCIJA

2

U pojmovnom odreenju koncepta emocijonalne inteligencije susreemo se s pojmom

emocija kojeg emo ukratko objasniti u daljnjem dijelu rada. Naime, ljudi nisu iskljuivo
racionalna bia koja svoje postupke i htijenja preduzimaju samo na osnovu umnog miljenja i
zakljuivanja. Mnogi nai postupci bivaju izazvani i drugim iniocima kao to su npr. emocije
(osjeanja). Emocije se, stoga, mogu definisati kao doivljaj naeg vrijednovanja i
subjektivnog odnosa prema stvarima, ljudima, dogaajima i prema sopstvenim postupcima.
Salovey i Mayer definiu emocije kao: '' Emocije su organizovani odgovori koji prelaze
granice mnogih psiholokih podsistema, ukljuujui fizolokih, kognitivni, motivacioni i
iskustveni podsistem. Najee se javljaju kao odgovor na dogaaj, bilo spoljanji ili
unutranji, koji ima pozitivno znaenje za osobu.''
Postoji ne samo u naem jeziku, ve i u drugim jezicima veliki broj izraza koji
izraavaju razliita emocionalna stanja, a to su: radost, alost, ljubav, sauee, simpatija,
ponos, zluradnost, oholost, stid, zahvalnost, briga, strepnja, oekivanja, nada itd. Emocije su u
toku svoga razvoja popraenje spoljanjim i unutranjim promjenama. Znaajni spoljanji
znaci emocija su izrazi lica, tjelesna napetost, glasovne reakcije i sl. Takoer, postoji i
unutranji pratioci kao karakteristine promjene u radu pojedinih organa.
Svaka emocija ukljuuje:
1. FIZIOLOKI DIO (promjene u organizmu koje doivljavamokao
uzbuenje, tahikardiju, bre i dubljenje disanje);
2. INTELEKTUALNU KOMPONENTU (objanjavamo to promjene u
organizmu znae i imenujemo emociju)
3. MIKRO I MAKROMIMIKA ( facijalna ekspresija, pokreti, poloaj
tijela, ponaanje)

1.1. Primarne emocije

Emocije se mogu podijeliti na: pozitivne i negativne; primarne i sloene emocije. U

koliko se radi o pozitivnom dogaaju, emocija je pozitivna, npr: nada, srea, zadovoljstvo,
ljubav; no ukoliko dogaaj negativan (odnosno ako je percipiran kao negativan), javljaju
se negativne emocije: ljutna (srdba), tuga, zavist, ljubomora, mrnja, strah, gaenje.
Postoji nekoliko osnovni emocija (nazivaju se jo i primarne). Nazvane su tako
iz nekoliko razloga: one se javljaju rano u razvoju pojedinca; situacije koje ih izazivaju su
u biti jednostavni; facijalna ekspresija (izraz lica) ovih emocija je indetian kod svih ljudi.
Najee se u ovoj skupinu emocija, ubrajaju sljedee 4 emocije:
radost bitan uvjet da se osjea ova emocija je da ovjek tei izvjesnom cilju i da se taj
cilj ostvari. Pod ovu emociju spadaju i sljedei osjeaji: srea, uitak, olakanje,
zadovoljstvo, blaenstvo, ponos, senzualni uitak, zanos, veselje.
alost ova emocija je vezana uz nekakav gubitak. Intenzitet ove emocije ovisi o
vrijednosti objekta koji smo izgubili najjaa tuga je kada izgubimo voljenu osobu.
Ukoliko se ovjek potpuno prepusti tunim mislim, koje se najee vrte u krug (jedan
tuan misao povlai drugu), i iz tog zaarnog kruga ne moe izai, govorimo o depresiji.
Pod ovu emociju spadaju sljedei osjeaji: bol, neveselost, potitenost, melankolija,
samosaaljenje, oaj, osamljenost.
srdba osnovni uvjet za ovu emociju je prepreka za dolazak do nekog cilja, naroito
kada je ta prepreka trajna, i ne moe se ukloniti. Pod ovu emociju pripadaju i sljedei
osjeaji: jarost, ogorenost, uzrujanost, gnjev, uznemirenost, razdraljivost, mrnja.
strah da bi se pojavi strah potreban je da se pojavi i neka opasnost za ovjeka
zamiljena ili stvarna. Pod ovu emociju pripadaju i sljedei osjeaji: tjeskobe, bojazan,
panika, strepnja, napetost, uas, strava, jeza, fobija.

1.2. Sloene emocije

Srea, uitak i zadovoljstvo; Definicija sree je jedan od najveih psiholokih

problema. Predloene definicije ukljuuju slobodu, sigurnost, poloaj u
drutvu, materijalna dobra, unutarnji mir, itd. Prema jednom miljenju, srea je
stanje u kojem se ljudi sopstvenim ponaanjem suprostavljaju vanjskim silama
koje bi inae dovele do nesree (tuge). Druga definicija govori da je srea
trajno, pozitivno emocionalno stanje koje ukljuuje smireno zadovoljstvo
svojim ivotom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignua. Mnogi uvrjeenije
miljenje za sree je to da je uzrokovana cjelokupnim ivotom i

svjetonazorom.
Ljubav moe

emocionalnih potreba, te prua najintenzivniji osjeaj bliskosti.

Ljubomora je osjeaj koji se obino odnosi na negativne misli i osjeaje

opisati

snaan

osjeaj

kao

zadovoljavanje

osnovnih

nesigurnosti, straha i tjeskobe zbog isekivanja gubitka neega do ega je

osobi stalo, kao to su veza, prijateljstvo ili ljubav. Ljubomora se esto sastoji

od kombinacije osjeaja ljutnje, tuge i gaenja.

Mrnja je ljudski osjeaj jake antipatije. Temelji se na svojstvu intenzivnih
negativnih osjeaja, i openito se smatra da je mrnja najjai oblik odbojnosti,
prijezira i nenaklonosti. Uzroci mrnje esto mogu biti: sebinost, zavist,

povreda osobe, ljubomora ili neuzvraena ljubav.

Tuga je raspoloenje okarakterizirano osjeajima gubitka i suprotno je radosti.
Dok je strah usmjeren ka budunosti, tuga je usmjerena prema prolosti.
Veina osoba plae kad su tuni, povuku se, postanu tihi i manje aktivni, te je
na taj nain tuga povezana je s depresijom, kajanjem, grinjom savjesti.

1. POJAM INTELIGENCIJE

Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za uenje

iz iskustava, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i koritenja apstraktnih
pojmova, koritenja apstraktnih pojmova, koritenja znanja za snalaenje u novoj
okolini u kojima ne pomae stereotipno nagonsko ponaenje, a niti uenje stene
navike, vjetine i znanja.
Rije inteligencija potie od latinske rijei inteligere i znai razumjevati,
shvatiti. Psiholozi koriste inteligenciju kao crtu linosti1 koja moe barem djelomino
protumaiti nain na koji ljudi reaguju ili se ponaaju u razliitim situacijama.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teretiari se slau da je inteligencija
potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. Smatra se da je inteligencija
kombinacija uroenih karakteristika ivanog sistema i razvojne inteligencije,
oblikovane iskustvom i uenjem. Mnogi autori se razilaze ak u razumjevanju sutine
procesa inteligencije.
Prema jednom miljenju, inteligencija je sposobnost rijeavanja novih
problema i snaleenja u novonastalim situacijama; prema Davidu Wechsleru 2,
inteligencija je sposobnost razumjevanja svijeta i domiljatost u sueljavanju s
njegovim izazovima.
Drugi, pak, smatraju da inteligencija obuhvata sposobnost asptraktnog
razmiljenja, razumjevanja uzroka i posljedica nekog problema, sposobnost
razlikovanja bitnog od nebitnog, sposobnost uenja i prilogoavanja nekom zadatom
cilju. Poneki autori se skoncetriu na sposobnost lakog i brzog uenja i sposobnost
sticanja novih sposobnosti.
Psiholozi su grupisali inteligenciju u tri glavne grupe:
apstraktna inteligencija (sposobnost razumjevanja i upravljanja koritenjem

verbalnih i matematikih simbola);

konkretna inteligencija (sposobnost razumjevanja i upravljanja objektima);
socijalna inteligencija (sposobnost razumjevanja ljudi i povezivanja s njima).

Razliiti pogledi na strukturu i definiciju inteligencije obuhvataju slijedee osobine linosti;

1. mo brze adaptacije na postojee i novonasale uslove;
2. mo brzog i lakog uenja;
1 Crta linosti predstavlja razlikovnu karakteristiku za koju se predpostavlja da
tumai dosljednost u ponaanju.
2 David Wechsler (1896. 1981.) je bio vodei psiholog. Razvio je poznate
skale inteligencije, kao to su Wechslerova skala inteligenicije za odrasle osobe
(WAIS) i Wechslerova skala inteligencije za djecu (WISC).
6

3.
4.
5.
6.

mo apstaknog miljenja;
mo poveane osjetljivosti za zadati problem;
raunske operacije i shvatanje matematikih problema;
sposobnost koritenja rijei prilikom govora i pisanja, te razumijevanje ideje;

mo globalne sposobnosti osobe, ukljuujui svrsihodnu primjenu svih naprijed navedenih

sposobnosti.

2.1. Koncept emocionalne inteligencije

Emocionalna inteligencija (EI) ima korijene u konceptu socijalne inteligencije3,

koju je po prvi put indentifikovao E.I. Thorndike4, 1920. godine. Utjecaj ovog koncepta na
iru kulturu i akademsku zajednicu je od tada bio brz i irok.
Utemeljenje za pojavu koncepta emocionalne inteligencije pronalazimo u
Gardnerovoj (1983.) teoriji viestrukih intelegencija, tanije u podjeli socijalne
inteligenecije na interpersonalnu i intrapersonalnu; i Sternbergovoj (1985.) triarhikoj
(troslonoj) teoriji inteligencije (praktina inteligencija). Interpersonalnu inteligenciju
Gardner5 definie kao: '' znanje o unutranjim aspektima osobe: pristup svojim
osjeanjima, raspon emocija, mogunost razlikovanja tih osjeanja i, eventualno,
imenovanja osjeanja i u njima traenje znaenja i razumjevanja uzroka sopstvenog
ponaanja''.
Sternberg6 glede na inteligenciju pod vidom obrade ili procesiranja informacija.
Motivisan rezultatima svojih istraivanja, on zakljuuje da snalaenje u svakodnevnim
3 Socijalna inteligencija je poseban vid inteligencije, koji obuhvata vie
meusobne povezanih sposobnosti kao to su emocionalna osjetljivost, socijalna
analitinost, dobro samokontrola, socijabilnost, tolerancija i socijalna
adaptabilnost. Socijalna intelegencija obuhvata i sposobnost tanog
prepoznavanja i razumijevanja osjeanja drugih, kao i pronicljivost u otkrivanju i
tumaenju esto skrivenih namjera drugih, interpersonalnih stavova na osnovu
primjetnih znakova u ponaanju. Neophodnost je za uspjean rad menadmenta,
politiar, psihologa, socijalnih radnika, terapeuta, advokata, policajaca i drugih
koji su upueni na rijeavanje problema pojedinaca i grupa ljudi.
4 Edward Lee Thorndike (1874 1949) je bio ameriki psiholog koji je itav
radni vijek proveo na Univerzitet Colombia. Njegovo istraivanje ponaanja
ivotinja i proces uenja je dovelo do pojave teorije konekcionozma i postavio
znanstvene temelje modernoj pedagokoj psihologiji.
5 Howard Gardner je ameriki psiholog najpoznatiji po svojoj teoriji viestruke
inteligencije. Garder je istraivao koncepte kreativnosti i inteligencije i udio koji
zauzimaju u uenju djece. Pisao je knjige o kognitivnoj revoluciji (Nova vejetina
uma) i nekoliko tomova o velikim voama i misliocima 20. vijeka. (Izvanredni
umovi, Kreativni umovi, Vodei umovi).
6 Robert Sternberg je ameriki psiholog i psihometiar, bivi predsjednik
Amerikog psiholokog drutva, profesor psihologije na Univerzitteti Jejl.
Istraivao je ljudsku inteligenciju, vrste miljenja, kongniciju, ljubav i mrnju i
informativno procesne procedure koje koriste ljudi pri rjeavanju zadataka u
testovima inteligencije.
8

situacijama zahtjeva drugaije sposobnost od onih koje mjere klasine testovi

inteligencije. Sternberg tako, uz analatiku i kretivnu, u svoju teoriju uvrtava i praktinu
inteligenciju.

Gardner (1993.) je u svoj model viestrukih inteligencija, meu sedam7 osnovnih, uvrstio i
dva oblika linih inteligencija: interpersonalnu, koja oznaava sposobnost prikladnog
reagovanja u odnosima s drugim ljudima i intrapersonalnu koja oznaava sutinu
samospoznaje i sposobnosti upravljanja osjeanjima. Triarhika teorija i teorija viestrukih
inteligencija su, uprkos povremenim otporima, prole mnoge provjere i svrstane su
ravnopravno s ostalim ve prihvaenim teorijama inteligencije ( Spearmanovom,
Thurstoneovom, Guilfordovom).
Pojam emocionalna inteligencija prvi put se u akademskom kontekstu pojavio
1985. Godine, u naslovu doktorske disertacije W.I. Paynea. Meutim, ak nekoliko godina
nakon toga niko se nije osvrnuo na navedeni izraz. Smatra se da su naunici Peter Salovey
sa Univerziteta u Yaleu i John D. Mayer Univerziteta New Hempshire prvi pokuali da
preciznije definiu navedeni pojam. Oni su u skladu sa naunom metodologijom razvijali
modele i insrumente za procjenu EI.
Salovey i Mayer definiu emocionalnu inteligenciju kao: Vrsta socijalne
inteligencije povezana sa sposobnou linosti da kontrolira vlastite emocije i osjeaje, i
emocije drugih, a povezana je i sa sposobnou linosti da uvia razliku izmeu njih i
mogunou koritenja ovih informacija u usmjeravanju vlastitih misli i osjeaja.
Esther Oriol i Robert Cooper su izjavili sljedee u pokuaju da objasne EI: EI je
mnogo vie od lijepog ponaanje prema drugima. To je sposobnost da osjetimo,
razumijemo i uspjeno primijetnimo mo i mogunost emocija kao izvora energije,
informacije, kreativnosti, povjerenja i bliskosti.
Ukratko definirano, emocionalna inteligencija je sposobnost da se opaze emocije,
da im se prie i da se izazovu, kako bi pomogle procesu miljenja.
7 Gardner smatra da ne postoji samo jedna, ve sedam inteligencija, iju
osnovicu ine razliita podruja mozga. U njih se ubrajaju: jezina sposobnost,
loginosti, tjelesne nadarenosti, muzika sposobnost, spacijalne vjetine i dvije
vrste personalne inteligencije: intrapersonalna i inerpersonalna osjetljivost.
9

Svoju popularnost koncept emocionalne inteligencije biljee pojavom knjige

psihologa Danijel Goleman8. On je pojam emocionalne inteligencije suprostavio pojmu
akademske inteligencije, naglasivi superiornost emocionalne inteligencije u prognozi
razliitih oblika uspjenosti u svakodnevnim ivot pojedinca. Golemanova knjiga
Emocionalna inteligencija zato je vanija od kvocijenta inteligencije je dvije godine
bila bestseler u SAD.

2.2. Modeli emocionalne inteligencije

Emocionalnu inteligenciju konceptualizovana je pomou raznih modela za
razumjevanje.
Izdvajaju se dva najznaajnija modela: model sposobnosti i kombinovani modeli
emocionalne inteligencije (pristupa se konceptu iz razliitih perspektiva).
Prema modelu sposobnosti, emocionalne inteligencija se odnosi na niz
sposobnosti prisutnih u meusobnim odnosima koje posjeduju pojedinci kako bi
upravljali sa emocijama (Mayer i Salovey, 1990.). Kombinovani modeli
emocionalne inteligencije zasnivaju se na modelu sposobnosti, ali ukljuuju i
druge psiholoke atribute i varijable individualne razlika. (Goleman, 1995.,
1998.;Bar-On, 1997.).,
AUTORI MODELA

Mayer i Salovey, 1990.

Goleman, 1995, 1998;

Bar-On, 1997.

MODELI
EMOCIONALNE
INTELIGENCIJE

SADRAJ MODELA

Model ine sposobnosti u

meusobnim odnosima
MODEL SPOSOBNOSTI
koje posjeduju pojedinaci
kako bi upravljali svojim
emocijama.
KOMBINOVANI MODELI Uz
model
sposobnosti
EMOCIONALNE
ukljueni su i drugi
INTELIGENCIJE
psiholoki
atributi
i

8 Danijel Goleman je knjievnik, psiholog i znanstveni publicista. Radio je 12

godina za novine The New York Times, specijalizirajui se za psihologiju i
neorologiju. Pisac brojnih djela, od kojih je, svakako, najpoznatija
knjiga:Emocionalna inteligencija.
10

varijable
razlika.

individualnih

2.3. Modeli sposobnosti

Prvi model strukture emocionalnih procesa napravili su Salovey i Mayer (1990.), a

ukljuuje: procjenu i izdraavanje emocija kod sebe i kod drugih, regulaciju
emocija kod sebe i drugih, kao i upotrebu emocija u svrhu prilagoavanja.
UOAVANJE,
PROCJENA I SVOJIH
IZRAAVANJE
EMOCIJA
DRUGI
H LJUDI

VERBALNO
NEVERBALNO

SVOJI

VERBALNO
NEVERBALNO

REGULACIJA
EMOCIJA
EMOCIONALNA
INTELIGENCIJA
KORISNA
UPOTREBA
EMOCIJA

H
DRUGIH
LJUDI

VERBALNO
NEVERBALNO

VERBALNO
NEVERBALNO

FLEKSIBILNO
PREUSMJERAVANJE PANJE
EFIKASNO PLANIRANJE
KREATIVNO MILJENJE
USPJENO MOTIVISANJE

11

2.4. Kombinovani modeli

Kombinovani modeli ukljuuju ne samo emocije, raspoloenja i inteligenncije, ve i
motivaciju, dispoziciju, osobine linosti, socijalno adaptivno funkcionisanje i dr.
Kombinovani modeli emocionalne inteligencije imaju praktinu i eklektina polazita pa
se koriste za prognozu uspjenosti, najee u organizacionoj praksi.
Model Bar Ona (1997.)

emocionalnu inteligenciju definie podrujem

nekognitivnih kapaciteta, kompetencija i vjetina koje utiu na uspjeh u suoavanju sa

zahtjevima i pritiscima okruenja.

SVJESNOST O SEBI
UPRAVLjANJE SOBOM
SAMOMOTIVACIJA
EMPATIJA
SOCIJALNE VJETINE

1
Biti svjestan svojih osjeanja.
2
Sposobnost upravljanja sopstvenim osjeajima.
3
Sposobnosti istrajnosti uprkos neuspjesima.
4
Sposobnost da se osjeti kako se drugi osjeaju.
5 Sposobnost usmjeravanja osjeanja drugih osoba.

Meu kombinovanim modelima najpoznatiji je model emocionalne inteligencije Danijela

Golemana. Prema Golemanu, emocionalna inteligencija ine nekognitivne sposobnosti,
kompetencije i vjetine koje utiu na sposobnost osobe da uspjeno savladava izazove
svakodnevnice.

12

3. DIMENZIJE EMOCIONALNE INTELIGENCIJE

Emociononalna inteligencija je usko povezana s psiholokim osobinama koje se
nalaze u karakteru pojedinca, odnosno ovisi o psiholokim faktorima, kao to su
ektrovertiranost / introvertiranost9 ili emotivnost/indiferetnost.
Razina nae emocionalne inteligencije nije odreena genetski niti se razvija u
naem ranom djetinstvu. Za razliku od kvocijenta inteligencije, koji se neznatno
mijenja nakon desete godine ivota, emocionalna inteligencija je uvelike nauna i
nastavlja se razvijati kako i ivimo i uimo iz iskustva ta se naa vjetina moe i
dalje usavravati.
Zapravo, istraivanja koja su godinama pratila razinu emocionalne inteligencije
pokazuju da ljudi postaju sve boljim u tim umjeima to vjetiije nadziru vlastite
emocije i porive, to su bolji u samomotiviranju, empatiji i drutvenim sposobnostima.
Psiholozi Daniel Goleman i Johan Salovey u svojoj temeljnoj definiciji
emocionalne inteligencije preuzimaju temelje Gardnerove osobne inteligencije,
proirujui sposobnosti na pet glavnih podruja, ili pet dimenzija emocionalne
inteligencije:
1. Spoznaja vlastitih emocija. Svijest o vlastitom biu prepoznavanje osjeaja u
trenutku kada do njega dolazi klju je emocionalne inteligencije, te je presudna
za

psiholoke

spoznaje

razumjevanju

vlastite

linosti.

Nemogunost

primjeivanja vlastitih osjeanja ostavlja nas njima na milost i nemilost. Osobe

koje pouzdanije poznaju svoje osjeaje bolje upravljaju vlastitim ivotom i bolje
9 Ekstraverzija je prema K.G. Jungu, stav okrenutosti libida ka objektu, ka spoljnjem
svijetu. Za ekstraverziju je karakteristino da linost veu panju pridaje dogaajima u
spoljanjem, nego zbivanjima u unutranjoj, psihikoj realnosti. Aktivna ekstraverzija
oznaava namjerno usmjeravanje panje na spoljnju realnost.Introverzija je prema
Jungu, orijentacija libida ka sopsvenom, unutranjem, subjektivnom svijetu. Takva
orijentacija podrazumjeva okretanje od spoljnjeg svijeta i od interpersonalnih odnosa ka
sebi.

13

znaju to osjeaju o odreenim osobnim odlukama, od toga s kime stupiti u brak

do toga koji posao odabrati.
2. Upravljanje emocijama. Upravljati emocijama tako da odgovaraju situaciji
sposobnost je koja se izgrauje na temelju svijesti o vlastitoj linosti, te omoguuje
ovjeku da tijei samog sebe, da se oslobodi neobuzdane tjeskobe, potitenosti ili
razdraenosti i posljedica koje sa sobom donosi neuspjeh u toj temeljnoj
emocionalnoj vjetini. Osobe kojima ta vjetina ne ide od ruke neprestano se bore
protiv osjeaja uznemirenosti i patnje, dok se oni koji su u tome dobri puno bre
mogu oporaviti od ivotnih neuspjeha i nedaa.
3. Samomotivacija. Upravljanje emocijama u slubi odreenog cilja temeljna je
sposobnost potrebna za iskazivanje usredotoene pozornosti, za samomotivacije i
ovladanjem vlastitim postupcima te za keativnost. Emocionalana samokontrola
sposobnost prebacivanje u stanje plime omoguuje postizanje iznimnih rezultata
svih vrsta. Ljudi koje krasi ova sposobnost nerijetko su su proaktivniji i
uinkovitiji, ega god se prihvatili.
4. Prepoznavanje emocija u drugima. Empatija 10 , jo jedan od sposobnosti koja
se temlji na emocionalnoj svijesti o vlastitoj linosti, osnovna je vjetina za
ophoenje s ljudima.. Osobe koje iskazuju emapatiju bolje su prilagoenu
suptilnim signalima koji pokazuju to je drugim potrebno ili to drugi ele. Zbog
toga su takve osobe uspjenije u zvanjima poput njegovana djece i bolesnika, u
nastavi, trgovini i na rukovodeu funkcijama.
5. Snalaenje u vezama. Umijee odravanja veze u velikoj je mjeri vejtina
upravljanja emocijama u drugima. Rije je o sposobnostima koje su temeljne
popularnosti, karakteristika voe i interpersonalne uinkovitosti. Osobe koje se
istiu u tim vjetinama postiu dobre rezultate u svemu to se odlanja na
nesmetanu interakciju s drugima; to su drutvene zvijezde.

10 U psihologiji, termin empatija se upotrebljava da oznai proces neposrednog

uivljavaja u emocionalna stanja, miljenje drugih ljudi. Empatija predstavlja
neposredno saznjanje osjeanja, elja i nemara drugih ljudi.
14

ZAKLJUAK

Vanjski svijet opaamo, saznajemo o njemu, ali ga i doivljavamo na subjektivni, lini

nain, emocijama iju pojave prate unutranje i spoljanje tjelesene promjene. Emocije
se, stoga, mogu definisati kao doivljaj naeg vrijednovanja i subjektivnog odnosa

prema stvarima, ljudima, dogaajima i prema sopstvenim postupcima.

Rije inteligencija potie od latinske rijei inteligere i znae razumjevati, shvatiti.
Psiholozi koriste inteligenciju kao crtu linosti koja moe barem djelomino

protumaiti nain na koji ljudi reaguju ili se ponaaju u razliitim situacijama.

Emocionalna inteligencija (EI) ima korijene u konceptu socijalne inteligencije,
koju je po prvi put identifikovao E.L. Tordnike, 1920. godine. Utemeljenje za pojavu
koncepta emocionalne inteligencije pronalazimo u Gardnerovoj (1983.) teorija
viestrukih inteligencija; i Sternbergovoj (1985.) triahistikoj (troslonoj) teoriji
inteligencije. Svoju popularnost koncept emocionalne inteligencije biljei pojmovom
knjige psihologa Danijela Golemana. Ukratko definirana, emocionalna inteligencija je
sposobnost da se opaze emocije, da im se prie i da se izazovu, kako bi pomogle

procesu miljenja.
Emocionalna inteligencija

konceptulizovana

je

pomou

raznih

modela

za

razumjevanje. Izdvajaju se dva najznaajnija modela: model sposobnosti i kombinovni

model emocionalna inteligencije.

15

Literatura;
-

Goleman Danijel, Emocionalna inteligencija, Geopoetika, Beograd, 2008.

Rathus S.A., Temelji psihologije, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2000.
Diplomski rad, Osnove islamskog pogleda na koncept emocionalne inteligencije,
Student; Nedim Boti, Mentor; prof.dr. Osman Rami, Biha 2010.

Internet stranice;
-

www.genecelowich.blogspot.com
www.emocionalnainteligencija.com
www.virovitica.info
www.wikipedia.com

16