You are on page 1of 22
Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Katedra za upravljanje proizvodnjom SEMINARSKI RAD ODRŽAVANJE PI/MEH AK.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Katedra za upravljanje proizvodnjom

Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Katedra za upravljanje proizvodnjom SEMINARSKI RAD ODRŽAVANJE PI/MEH AK.

SEMINARSKI RAD

ODRŽAVANJE PI/MEH

AK. GODINA 2014/15.

MONITORING SUSTAVI I DIJAGNOSTIKA ODRŽAVANJU LEŽAJEVA

Nositelj kolegija: Prof.dr.sc. Dragutin Lisjak

Alen Hlevnjak

Asistenti: Marina Tošić, mag. ing. mech.

0035185081

Davor Kolar, mag. ing. mech.

Tomislav Ivanek

0035184960

Zagreb, lipanj 2015

Održavanje

SADRŽAJ

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

POPIS SLIKA

 

II

1.

UVOD

1

2.

LEŽAJEVI

 

2

2.1.

PODIJELA LEŽAJEVA

2

2.1.1.Podjela ležajeva s obzirom na smjer prenošenja opterećenja

2

2.1.2.Podjela ležajeva s obzirom na vrstu trenja

...............................................................................

3

2.2.

OŠTEĆENJA LEŽAJEVA ............................................................................................................

4

 

2.2.1.

Umor materijala

......................................................................................................................

4

2.2.2.

Podpovršinski inicirani umor

 

4

2.2.3.

Abrazivno trošenje

5

2.2.4.

Adhezijsko trošenje

5

2.2.5.

Nasilni lom .............................................................................................................................

6

2.2.6.

Zamorni lom

6

3.

MONITORING SUSTAV

 

8

3.1.

MONITORING SUSTAVI I DIJAGNOSTIKA ODRŽAVANJU LEŽAJEVA

8

 

3.1.1.

Valjni (kotrljajući)

ležajevi

8

 

3.2.

METODA UDARNIH IMPULSA (SPM)

 

12

 

3.2.1.

Princip rada SPM-a

12

4.

PODMAZIVANJE LEŽAJA

 

15

4.1.

PODMAZIVANJE MAŠĆU

 

15

 

4.1.1.

Ponovno podmazivanje

16

 

4.2.

PODMAZIVANJE ULJEM

17

 

4.2.1.

Zamjena ulja

17

5.

ZAKLJUČAK

 

18

6.

LITERATURA

19

Održavanje

POPIS SLIKA

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

Slika

1.

Radijalni

(poprečni) ležaj ............................................................................................................

2

Slika 2. Aksijalni (uzdužni) ležaj

2

Slika 3. Radijalno aksijalni ležaj

3

 

Slika 4. Klizni ležaj

3

 

3

4

Slika 7. Abrazivno trošenje

5

Slika 8. Adhezijsko trošenje

6

 

Slika 9. Nasilni lom

6

Slika 10. Zamorni lom

7

 

Slika 11. Mjerni listići

9

 

10

10

Slika 14. Dijagrami ultrazvuka prevedenog u audio-područje

11

 

Slika 15. Stetoskop

11

11

Slika 16. Vibromatar

Slika

17.

12

 

13

Slika 19. Nefiltriran udarni impuls i vibracija

13

Slika 20. Filtriran i pojačan udarni impuls

13

Slika 21. Analogni udarni impuls

14

15

17

Održavanje

1. UVOD

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

Održavanje kao pojam i oblik djelatnosti prisutno je u svim granama ljudske djelatnosti. Tako

postoji održavanje u poljoprivredi, građevinarstvu, medicini, strojarstvu, informatici i ostalim

djelatnostima. Sam pojam održavanja ukazuje nam da je to postupak kojim se nastoji održati istim neko stanje ili neka sposobnost [1].

Najveću primjenu održavanje je dobilo u tehničkim znanostima gdje postoji cijelo jedno područje koje se bavi teorijom održavanja. Održavanje u tehnici podrazumjeva postupak pregleda,

popravka ili poboljšavanja nekog uređaja čime mu se otklanja kvar, poboljšava postojeće stanje ili

samo produžava radni vijek. Teorija održavanja temelji se na dva sukobljena zahtjeva:

1)Troškovi održavanja moraju biti što manji

2)Uređaj mora raditi što pouzdanije. Kako je nemoguće pomiriti ova dva zahtjeva, cijela teorija održavanja se zasniva na kompromisu

odnosno na pokušaju da se postigne što veća sigurnost uz što manju cijenu. Pri tome važnu ulogu imaju zakoni i pravila koja se moraju poštivati pri radu pojedinih uređaja koja nameću minimume standarda koji moraju biti zadovoljeni za pojedine grane tehnike. Postoje dvije strategije održavanja. To su: korektivno održavanje i preventivno održavanje. Korektivno održavanje je održavanje kod kojeg se uređaj održava tek nakon što je nastupio kvar, odnosno zastoj. Ovaj način održavanja je najzastupljeniji usprkos cijelom nizu negativnih svojstava koje sa sobom nosi. Ovaj način održavanja naziva se i ne diraj dok radi. Preventivno održavanje je održavanje prilikom kojeg se uređaj održava prije nego nastupi kvar. Ovaj način uklanja negativna svojstva korektivnog održavanja, ali sa sobom nosi neka druga negativna

svojstva [2]. Održavanje ležajeva je neophodan proces u svakom industrijskom pogonu kako bi se osigurao

normalan rad rotacijskih strojeva. Od velike su pomoći preporuke dobavljača ležajeva. Uz standardno

preventivno održavanje ležajeva, danas veliku primjenu ima praćenje stanja ležaja. Kroz ovaj rad obradit će se mehanizmi oštećivanja ležajeva i tehnike dijagnostike ležaja.

Održavanje

2. LEŽAJEVI

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

Ležaj je strojni dio koji služi za vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovina, vratila), te prenosi vanjska opterećenja ili sile između tih dijelova i onih koji se nalaze u relativnom gibanju prema njima. Ispravan rad ležajeva je često od presudnog značenja za ispravan rad i vijek trajanja strojeva i naprava u koje su ugrađeni. Zbog toga je vrlo važno sljedeće: odabrati najprikladniju vrstu, odabrane

ležajeve pravilno proračunati, te uzeti u obzir upute za njihovu ugradnju u konstrukcijski sklop stroja ili naprave. Pri tome se moraju uzimati u obzir brojni čimbenici, kao što su promjer osovine ili vratila, način opterećenja, brzina vrtnje, zahtijevani životni vijek, uvjeti rada (temperatura, prašnjava okolina), itd. [3]

2.1. PODIJELA LEŽAJEVA

2.1.1.Podjela ležajeva s obzirom na smjer prenošenja opterećenja 1) Radijalni (poprečni) ležaj Radijalni (poprečni) ležaji (slika 1) u osnovi namijenjeni za prenošenje radijalnih opterećenja, iako neke izvedbe omogućavaju i prijenos aksijalnih opterećenja.

Održavanje 2. LEŽAJEVI Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva Ležaj je strojni dio koji služi za

Slika 1. Radijalni (poprečni) ležaj [4]

2) Aksijalni (uzdužni) ležaj Aksijalni (uzdužni) ležaji (slika 2) u pravilu prenose samo velika aksijalna opterećenja.

Održavanje 2. LEŽAJEVI Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva Ležaj je strojni dio koji služi za

Slika 2. Aksijalni (uzdužni) ležaj [4]

Održavanje

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

3) Radijalno-aksijalni (poprečno-uzdužni) ležaj Radijalno-aksijalni (poprečno-uzdužni) ležaji (slika 3) prenose i radijaalna i aksijalna opterećenja.

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva 3) Radijalno- aksijalni (poprečno -uzdužni) ležaj Radijalno- aksijalni (poprečno
Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva 3) Radijalno- aksijalni (poprečno -uzdužni) ležaj Radijalno- aksijalni (poprečno

Slika 3. Radijalno aksijalni ležaj [4]

2.1.2.Podjela ležajeva s obzirom na vrstu trenja 1) Klizni ležajevi Klizni ležajevi (slika 4) su oni čije se blazinice u mirovanju izravno dodiruju s kliznim plohama rukavca, a djeluju na principu trenja klizanja. Klizni ležajevi omogućavaju “neposredan” prijenos opterećenja s rukavca na blazinicu [4].

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva 3) Radijalno- aksijalni (poprečno -uzdužni) ležaj Radijalno- aksijalni (poprečno

Slika 4. Klizni ležaj [4]

2) Valjni ležajevi Valjni (kotrljajući) ležajevi (slika 5) su oni s valjnim tijelima koja se valjaju između dvaju međusobno rotirajućih prstenova ili ploča, a djeluju na principu trenja valjanja [4].

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva 3) Radijalno- aksijalni (poprečno -uzdužni) ležaj Radijalno- aksijalni (poprečno

Slika 5. Valjni (kotrljajući) ležaj [4]

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

2.2. OŠTEĆENJA LEŽAJEVA

2.2.1. Umor materijala

Umor materijala ili zamor materijala je pojava postupnog oštećenja materijala uslijed dugotrajnih

periodičnih promjenjivih opterećenja (naprezanja). Umor materijala nastaje uglavnom kod dinamički napregnutih konstrukcija. Prilikom dinamičkog opterećenja, materijal će puknuti pri znatno manjim naprezanjima od maksimalne vlačne čvrstoće (σ M ), pa čak i granice razvlačenja (σ 0,2 ). Pri djelovanju dugotrajnog dinamičkog naprezanja u materijalu nastaju linije klizanja. To je znak da je došlo do lokalne plastične deformacije u centru maksimalnih naprezanja (vrh početne ili inicijalne pukotine u materijalu). Na tim mjestima dolazi do očvršćivanja materijala i kod daljnjeg periodičnog opterećenja nastaje inicijalna mikropukotina, koja se širi sve dok se nosivi presjek ne smanji toliko da maksimalna vrijednost promjenjivog naprezanja može izazvati trenutni lom [5].

2.2.2. Podpovršinski inicirani umor Poseban slučaj iniciranja pukotine javlja se kod promjenjivog opterećenja, a predstavlja stvaranje ekstruzija i intruzija na površini metala. Intruzije su zapravo izvori koncentracije naprezanja i mjesta inicijacije pukotina. Ova pojava posljedica je kristalične strukture metala, koji se sastoje od velikog broja kristala ili kristalnih zrna, od kojih svako zrno ima različita mehanička svojstva u različitim smjerovima. Djelovanjem promjenjivog opterećenja dolazi do klizanja zrna po ravninama, te do povećanja broja linija klizanja. Udruživanjem više linija klizanja i njihovim rastom nastaje umorna pukotina. Kada je pukotina inicirana, ona će se širiti u ravnini maksimalnog smičnog naprezanja (odrez). Klizanje je uglavnom i uvjetovano smičnim naprezanjem, pa što su veće amplitude smičnog naprezanja i veći broj ciklusa ono je izraženije. Ako se dogodi ova vrsta umora kod ležaja, ležaj se mora zamijeniti jer je nemoguća obnova ležaja jer kvar nastane na valjnim stazama te tako onemogućuje daljnje valjanje valjnih tijela [5].

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva 2.2. OŠTEĆENJA LEŽAJEVA 2.2.1. Umor materijala Umor materijala ili

Slika 6. Podpovršinski iniciran umor [6]

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

  • 2.2.3. Abrazivno trošenje

Abrazivno trošenje (slika 7) događa kada tvrdi i gruba površina klizi preko mekše površine. ASTM international definira abraziju kao gubitak materijala zbog tvrdih čestica ili tvrdih izbočina koje

prodiru ili prelaze preko čvrste površine. Abrazijsko trošenje obično se određuje prema vrsti kontakta i kontaktnog okruženja. Vrsta kontakta određuje način abrazivnog trošenja. Dva načina trošenja

abrazijom su poznati kao: abrazivno habanje dva tijela i abrazivno habanje triju tijela. Abrazivno habanje dva tijela nastaje kada zrnca ili tvrde čestice odvajaju materijala iz suprotne površine.

Zajednički analogija je da se materijal odvaja ili premješta rezanjem ili brazdanjem. Abrazivno habanje triju tijela nastaje kada čestice nisu ograničene, te se slobodno kotrljaju i kližu po površini. Kontakno okruženje određuje hoće li habanje biti otvoreno ili zatvoreno. Otvoreno okruženje kontakta

nastaje kada su površine udaljene i neovisne jedna od druge [7].

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva 2.2.3. Abrazivno trošenje Abrazivno trošenje (slika 7) događa kada

Slika 7. Abrazivno trošenje [8]

  • 2.2.4. Adhezijsko trošenje

Adhezijsko trošenje (slika 8) nastaje između površina tijekom kontaktnog trenja i općenito se odnosi na neželjene pomake i odvajanje čestica iz materijala površina u kontaktu. Adhezijsko trošenje uzrokovano je relativnim gibanjem ("izravan kontakt") i plastičnom deformacijom koji odvajaju čestice i prenose ih iz jedne površine na drugu. Kohezivno-adhezivne sile, drže dvije površine zajedno, iako su odvojene mjerljivom udaljenosti, sa ili bez stvarnog prijenosa materijala. Općenito, adhezija se događa kada dva tijela klize jedno preko drugog ili se pritisnu jedno uz drugu, te dolazi odvajanja i prijelaza čestica između tijela. To se može opisati kao plastična deformacija vrlo malih dijelova unutar površinskih slojeva. Ishod može biti porast hrapavosti i stvaranje izbočina iznad površine [9].

Održavanje

2.2.5. Nasilni lom

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

Održavanje 2.2.5. Nasilni lom Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva Slika 8. Adhezijsko trošenje [8] Pri

Slika 8. Adhezijsko trošenje [8]

Pri djelovanju dugotrajnog dinamičkog naprezanja u materijalu nastaju linije klizanja. To je znak

da je došlo do lokalne plastične deformacije u centru maksimalnih naprezanja (vrh početne ili inicijalne pukotine u materijalu). Na tim mjestima dolazi do očvršćivanja materijala i kod daljnjeg periodičnog opterećenja nastaje inicijalna mikropukotina, koja se širi sve dok se nosivi presjek ne

smanji toliko da maksimalna vrijednost promjenjivog naprezanja može izazvati trenutni lom što je prikazano na slici 9. [5].

Održavanje 2.2.5. Nasilni lom Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva Slika 8. Adhezijsko trošenje [8] Pri

2.2.6. Zamorni lom

Slika 9. Nasilni lom [8]

Kao što je opisano ranije u ležaju koji je podvrgnut dugotrajnom dinamičkom opterećenju dolazi do pojava pukotina na površini i u materijalu. Ako se to na vrijeme ne otkrije doći će do loma koji je izazvan pukotinama površini ili u materijalu. Ako dođe do ovoga ležaj se mora zamjeniti jer ne postoji mogućnost obnove.

Održavanje

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva Slika 10. Zamorni lom [8] 7

Slika 10. Zamorni lom [8]

Održavanje

3. MONITORING SUSTAV

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

Monitoring ili nadzor parametara je naziv za očitavanja parametara rada sustava ili uređaja. Nadzorom i praćenjem tijekom početnog perioda utvrđuju se podaci o uređaju u normalnom radu, a

zatim se prate pokazatelji u realnom vremenu i kada se očitani podaci počnu mijenjati dobiva se jasan signal da nešto nije u redu sa sustavom ili uređajem. Shodno uočenim poremećajima uređaj će pretpostaviti što se dešava i sam će upozoriti korisnika za potrebom održavanja [10]. Sve metode tehničke dijagnostike mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe, a to su:

Subjektivne metode (akustična ispitivanja – buka, šum, vizualna ispitivanja, taktilna ispitivanja i ispitivanja mirisa). Tu svakako spadaju i vizualna optička ispitivanja (endoskopija). Ove metode rabe se praktički od samih početaka eksploatacije tehničkih sustava, a ocjena stanja ovisila je o promatračevoj interpretaciji. Razvojem tehnike uopće, a posebno elektrotehnike u zadnjih tridesetak godina pojavljuje se na tržištu veliki broj instrumenata i odgovarajućih metoda za objektivno mjerenje niza

parametara. • Objektivne metode tehničke dijagnostike mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih grupa, a to su:

  • Kontrola toplinskog stanja, tj. mjerenje temperature

  • Kontrola trošenja pozicija i sklopova

  • Kontrola vibracija i buke

  • Ispitivanje korozije

  • Kontrola broja okretaja

  • Kontrola protoka

  • Kontrola tlaka itd.

3.1. MONITORING SUSTAVI I DIJAGNOSTIKA ODRŽAVANJU LEŽAJEVA

Dijagnostici odnosno ispitivanju stanja ležaja kao veoma značajnih i često korištenih strojnih

elemenata, sve se više poklanja pažnja kao dijelu sveukupne dijagnostike postrojenja. Da bi se

predstavio značaj dijagnosticiranja ležaja dovoljno je napomenuti da oko 40% svih otkaza

elektromotora uzrokuju kvarovi zbog otkaza ležajeva. Preventivno održavanje, koje se pokazuje kao znatno superiorniji način održavanja u usporedbi s korektivnim, pogotovo u pogledu smanjenja troškova i izbjegavnja iznenadnih otkaza postrojenja koji ponekada imaju nesagledive posljedice je

nezamislivo bez organiziranja i implementiranja kvalitetne tehničke dijagnostike postrojenja.

3.1.1. Valjni (kotrljajući) ležajevi Metode ispitivanja stanja kotrljajućih ležaja su statitčke i dinamičke metode. Statičke metode su metode ispitivanja koje se primjenjuju nad ležajima dok ležaj miruje, a dinamičke suprotno, kad je

Održavanje

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

ležaj u radu. Prednost statičkih metoda je njihova visoka pouzdanost, a nedostatak je što zahtijevaju zaustavljanje i rastavljanje stroja kako bi se obavilo dijagnosticiranje.

Neke od poznatih statičkih metoda su sljedeće:

1. Vizualni pregled: Vizualnim pregledom se mogu uočiti eventualna oštećenja el emenata ležaja, prisustvo korozije i nečistoća. Potrebno je pregledati kućište i brtve. Za dateljniji pregled

potrebno je očistiti ležaj osim ako nije u pitanju trajno podmazani ležaj koji se ne smije prati. Za

pregled teško dostupnih ležajeva se koriste endoskopi.

2. Mjerenje zazora: Zazor ležaja može biti radijalni i aksijalni. Za svaki ležaj proizvođač definira dozvoljeni zazor. Samo mjerenje zazora se izvodi pomoću mjernih listića koji se umeću između prstena ležaja i kotrljajućeg elementa. Koriste se mjerni listići visoke rezolucije od 0,1 mm sa debljinama počevši od 0,03 mm. Ovisno o konstrukciji sklopa ponekada se mjerenje zazora može obaviti pomoću komparatora.

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva ležaj u radu. Prednost statičkih metoda je njihova visoka

Slika 11. Mjerni listići [11]

3. Ispitivanje maziva: Ispitivanjem nečistoća u mazivu se mogu uočiti simptomi otkaza

ležaja. Nečistoće u mazivu ispituju se mikroskopom kako bi se ustanovio njihov oblik, a također se vrši i kemijska analiza čestica. Isto tako danas postoje vrlo jednostavni uređaji (slika 12) koji održavateljima omogučuju ispitivanje srdstva za podmazivanje bez analize pod mikroskopom a mogu

odrediti i elekto-kemijske promjene maziva, detektirati vodu te sredtvo protiv smrzavanja. Samo prisustvo metalnih čestica u mazivu je često dovoljan simptom naknadnom otkazu ležaja [12].

Održavanje

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva Slika 12 . Uređaj za provjeru maziva u ležajevima

Slika 12. Uređaj za provjeru maziva u ležajevima [12]

Neke od poznatih dinamičkih metoda su sljedeće:

1. Mjerenje temperature: Radna temperatura svakog ležaja mora biti u zadanim granicama. U praksi se pojedini ležaji prisilno hlade, a pojedini i prisilno griju na razne načine, ali neovisno o ovome potrebno je mjeriti temperaturu ležaja, najčešče pomoću jednostavnog termometra (slika 13). Ako se ležaj pregrijava u radu potrebno je otkriti uzrok i eliminirati ga. Uzrok zagrijavanja ležaja može biti i prevelika količina masti u kućištu ležaja.

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva Slika 12 . Uređaj za provjeru maziva u ležajevima

Slika 13. Kontaktni termometar za mjerenje temperature ležaja [12]

2. Preslušavanje šuma ležaja u audio području: Preslušavanje ležaja se vrši pomoću stetoskopa ili metalne šipke čije jedan kraj se prisloni na kućište ležaja, a drugi kraj na kost iza uha.

Ležaji koji su u dobrom stanju generiraju buku u vidu predenja ili šuma vodopada. Grebanje, škripa i drugi nepravilni zvukovi ukazuju na to da su ležajevi u lošem stanju.

Održavanje

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva Slika 14. Dijagrami ultrazvuka prevedenog u audio- područje 3.

Slika 14. Dijagrami ultrazvuka prevedenog u audio-područje

3. Preslušavanje šuma ležaja u ultrazvučnom području: Preslušavanje ležaja se vrši pomoću ultrazvučnog stetoskopa. Prednost preslušavanja u ultrazvučnom području je što su manje prisutne

smetnje od drugih izvora buke, jer se ultrazvuk ne prenosi na daljinu, te se defekt ležaja otkriva u

znatno ranijoj fazi nego li pri preslušavanju šuma u audio području.

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva Slika 14. Dijagrami ultrazvuka prevedenog u audio- područje 3.

Slika 15. Stetoskop [13]

4. Mjerenje vibracija ležaja: Povećane vibracije na kućištu ležaja mogu biti uzrokovane defektom ležaja. Snimanjem FFT spektra signala vibracija se mogu uočiti karakteristične spektralne

komponente koje ukazuju na otkaz ležaja.

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva Slika 14. Dijagrami ultrazvuka prevedenog u audio- područje 3.

Slika 16. Vibromatar [14]

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

5. Specijalne metode: Specijalnim metodama ispitivanja kao što su npr. SPM Spectrum metoda udarnih impulsa, metoda envelope, metoda defekt faktora i druge specijalne metode omogućavaju pouzdano otkrivanje kvara ležaja u ranoj fazi. Većina ovih metoda je patentirana i u vlasništvu je raznih proizvođača dijagnostičkih uređaja.

3.2. METODA UDARNIH IMPULSA (SPM)

Metoda udarnih impulsa (SPM – Shock Pulse Method) je tehnika obrade signala koja se koristi

za mjerenje utjecaja metala i buke valjanja u valjnim ležajevima i zupčanicima. Metoda udarnih

impulsa (SPM) vrlo se uspješno koristi za dobivanje brze, jednostavane i pouzdane dijagnoze operativnog stanja valjnih ležajeva [15]. Metodu udarnih impulsa (SPM) razvio je SPM Instrument AB 60-ih godina u Švedskoj. Jedini

razlog je bio, i to je još i danas, da se stanje na ležajima može nadzirati, da se pronađe kvar na ležaju,

dok ležaj još ne otkaže, tako da se planira izmjena kod slijedećeg remonta. To omogućuje da se posao završi sa minimalnim stajanjem stroja i bez rizika planiranog kvara.

Kroz godine se ta metoda razvijala, tako da se uz procjenu oštećenja ležaja danas može procijeniti i stanje maziva neoštećenih ležaja, to znači da korisnik može pronaći probleme sa mazivosti,

koja je najčešće uzrok kvara u ležaju. Tako se može optimirati mazivost u ležaju i eliminirati mogući

kvar [15].

3.2.1. Princip rada SPM-a

SPM metoda na ležaj uvijek gleda kao da je jedan „generator udara“, a ne „generator vibracija“. Umjesto da se pokuša impulse, koji su izazvani zbog udara iz osciliranog signala, „izfiltrati“, uzimaju se specijalni pretvarači i mjerni krugovi, koji direktno mjere udarne impulse. Radi toga SPM ima najosjetljiviju metodu za nadzor stanja ležaja [15].

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva 5. Specijalne metode: Specijalnim metodama ispitivanja kao što su

Slika 17. Udarni impuls [15]

Tijekom eksplotacije ležajeva stvaraju se udari između opterećenog valjnog elementa i staze valjanja. Ti udari pobuđuju SPM pretvarač, koja odašilje električne impulse proporcionalne udarnim magnitudama. Za razliku od pretvarača vibracija, SPM pretvarač reagira na svojoj pažljivo podešenoj rezonantnoj frekvenciji od oko 32 kHz, što omogućava kalibrirana (ispravljena/podešena) mjerenja

amplitude udarnih impulsa. Za mjerenje udarnih impulsa koristi se uređaj za mjerenje sa pripadajućim priključcima na kojima se nalaze pretvarači i prijenosnici udarnog impulsa. Pretvarači vrše pretvorbu filtriranjem u

Održavanje

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

kombinaciji sa pojačanjem udarnih impulsa. Tako se mjerenje udarnih imuplsa sastoji od dva koraka:

pojačanja signala udarnog impulsa i filtracije udarnog impulsa [15]. 1) KORAK: Pojačanje Za pojačanje signala služi akcelerometar. Akcelerometar je instrument

koji pokazuje koliko je puta stvarno ubrzanje veće od ubrzanja zemljine sile teže. Princip rada

instrumenta zasniva se na mjerenju inercijskih sila koje se javljaju tijekom ubrzanja. Unutar akcelerometra nalazi se referentna masa koja reagira na udare [15].

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva kombinaciji sa pojačanjem udarnih impulsa. Tako se mjerenje udarnih

Slika 18. Akceleromatar [15]

Signal udarnog impulsa je relativno mala amplituda i ne prelazi veliku udaljenost. Za pojačanje

malog signla udarnog impulsa služi nam piezoelektrični kristal. To je dio akcelerometra koji se nalazi na referentnoj masi i generira signal, te je napravljen na takav način da se uzbudi pri 32 kHz udarnom impulsu. Akcelerometar je napravljen tako da mu je onemogućeno istovremeno točno mjerenje udarnog impulsa i vibracija. Ako je pravilno izrađen, akcelerometar se može koristiti i za mjerenje

normalnih vibracijskih signala [15].

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva kombinaciji sa pojačanjem udarnih impulsa. Tako se mjerenje udarnih

Slika 19. Nefiltriran udarni impuls i vibracija [15]

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva kombinaciji sa pojačanjem udarnih impulsa. Tako se mjerenje udarnih

Slika 20. Filtriran i pojačan udarni impuls [15]

Održavanje

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

2) KORAK: Filtracija Za izdvajanje udarnog impulsa od vibracija koristi se band pass filtar sa 32 kHz signalom udarnog impulsa. To pomaže pri izdvajanju udarnog impulsa od daljnjeg mješanja sa vibracijama nastalim radom stroja [15].

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva 2) KORAK: Filtracija Za izdvajanje udarnog impulsa od vibracija

Slika 21. Analogni udarni impuls [15]

Održavanje

4. PODMAZIVANJE LEŽAJA

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

Valjni ležaj se moraju podmazivati kako bi se spriječio neposredan međusobni kontakt valjnih

tijela, valjnih staza odnosno klizanje prstenova i kaveza te kako bi se ležaj zaštitio od korozije i

trošenja.

Najpogodnija radna temperatura valjnog ležaja se postiže kada se koristi minimalna količina

sredstva za podmazivanje koja krši pravila podmazivanja ležaja. Međutim uptrebljena količina

sredstva za podmazivanje u uležištenju zavisi i od dodatnih zahtjeva koje ono treba ispuniti, npr.

Začepljenje ili hlađenje. Sredstva za podmazivanje s vremenom gube svoja svojstva, što je rezultat mehaničkog

opterećenja i starenja. Pored toga, sva sredstva za podmazivanje se tokom rada uprljaju i zbog toga se moraju, s vremena na vrijeme, dopunjavati ili zamijeniti.

Valjni ležaji se mogu podmazivati mašću ili uljem, a u izuzetnim slučajevima i tvrdim sredstvom za podmazivanje. Konstrukcija aksijalnih bačvastih ležaja je takva da ih je potrebno podmazivati uljem, iako je moguće pri malom broju okretaja i u nekim posebnim slučajevima koristiti i mast.

Izbor vrste sredstva za podmazivanje u prvom redu zavisi od radnih zahtjeva tj. od područjaradne

temperature i broja okretaja, kao i od utjecaja okoline [12].

4.1. PODMAZIVANJE MAŠĆU Valjni ležaji koji rade pod normalnim radnim zahtjevima se obično podmazuju mašću (slika 22). Mast ima izvjesne prednosti u odnosu na ulje; lakše se zadržava u uležištenju, naročito kada je os ležaja pod nekim kutom ili je vertikalna, a također i poboljšava efekt brtvljenja tako da prljavština, vlaga i voda ne mogu prodrijeti u ležaj.

Održavanje 4. PODMAZIVANJE LEŽAJA Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva Valjni ležaj se moraju podmazivati kako

Slika 22. Ležaj podmazan debelim slojem masti

Po pravilu potrebno je samo djelomično (oko 30 do 50%) napuniti mašću slobodan prostor u ležaju odnosno u kućištu ležaja. Prekomjerno punjenje izaziva brzi porast temperature, naročito pri velikom broju okretaja. Količine masti potrebne za prvo punjenje SKF kućišta ležaja su navedene u tabličnim pregledima kućišta ležaja.

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

U slačuja kada ležaj ležaji trebaju raditi pri veoma malom broju okretaja i kada je potrebna dobra zaštita od korozije, preporučuje se da se kućišta ležaja potpune ispune mašću. Masti za podmazivanje su gusta mineralna ili sintetička ulja. Gustoća masti uglavnom zavisi od vrste i količine upotrujebljenog sredstva za zgrušavanje. Najznačajniji faktori koje je potrebno imati na umu prilikom izbora neke vrste masti su gustoća, temperaturno područje primjene masti i svostva

zaštite od korozije [12].

4.1.1. Ponovno podmazivanje

Period tokom kojeg će ležaj koji se podmazuje mašću raditi na zadovoljavajući način bez ponovnog podmazivanja zavisi od tipa i veličine ležaja, broja okretaja, radne temperature i kvaliteti upotrebljene masti. Kada postoji mogućnost da se mast u toku rada više uprlja, potrebno je skratiti intervale ponovnog podmazivanja odnosno vršiti češće podmazivanje. Količina masti potrebna za podmazivanje se može dobiti prema sljedećim izrazu:

gdje je:

G = 0,005 ∙ D ∙ B

G – količina masti, g D – vanjski promjer ležaja, mm B – ukupna širina ležaja, mm (H – visina kod aksijalnog ležaja)

Kada su radni zahtjevi takvi da se ponovno podmazivanje može vršiti u dužim vremenskim

razmacima, dovoljno je da je kućište ležaja pristupačno i da se može lako otvoriti. Gornji dio dvodijelnih kućišta ležaja i bočni poklopac jednodijelnih kućišta ležaja se obično mogu skinuti da bi se

došlo do ležaja. Nakon što se iskorištena mast izvadi iz ležaja, prvo je porebno staviti svježu mast

između valjnih tijela. Ako se zahtijeva češće ponovno podmazivanje, potrebno je prethodno izvršiti pripremu za naknadno podmazivanje mašću. Prvo se na kućište ležaja postvi mazalica za podmazivanje mašću. Zatim se mast ubrizga pomoću odgovarajuće pumpe za podmazivanje. Da bi se onemogućilo da svježa mast stvarno dođe u ležaj i zamjeni staru mast, kanal za podmazivanje u kućištu ležaja treba biti izrađen tako da dovodi mast blizu čela vanjskog prstena ili još bolje u sam ležaj. Nakon nekoliko naknadnih podmazivanja, potrebno je otvoriti kućište ležaja i izvaditi iskorištenu mast prije nego što se kućište ležaja napuni svježom masti [12].

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

4.2. PODMAZIVANJE ULJEM Podmazivanje uljem (slika 23) se obično primjenjuje u slučaju kada veliki broj okretaja ili radne temperature ne dozvoljavaju upotrebu masti, kada je potrebno prenijeti toplinu nastalu trenjem ili je odvesti sa ležaja, ili kada se susjedni dijelovi stroja podmazuju uljem [12].

4.2.1. Zamjena ulja

Dužina intervala između dva uzastopna podmazivanja uglavnom zavisi od radnih uvjeta i količine upotrijbljenog ulja.

Kada se uljna kupka koristi kao metoda podmazivanja, sasvim je dovoljno mijenjati ulje jednom

godišnje, pod uvjetom da temperatura ležaja ne prelazi 50°C i da je mogućnost da dođe do zaprljanosti ulja veoma mala. Pri povišenim temperaturama ili kod težih radnih uvjeta potrebno je češće vršiti zamjenu ulja, npr. pri radnoj temperaturi od 100°C ulje treba mijenjati svaka 3 mjeseca. Ukoliko se kao metoda podmazivanja koristi podmazivanje cirkulacijom ulja, vremenski interval

između dvije zamjene ulja zavisi od toga koliko je često ukupnakoličina ulja cirkulirala u toku određenog vremenskog perioda, da li je ulje pri tom hlađeno, itd. Najpogodniji period uptrebe ulje odnosno vrijeme kadaje potrebno zamijeniti ulje se obično može odrediti jedino probnim radom i čestim provjeravanjem stanja ulja. Ovo također vrijedi i za metodu podmazivanja mlazom ulja. Kada je u pitanju podmazivanje uljnom maglom, veći dio ulja se izgubi tj. ono samo jednom dođe do ležaja [12].

Održavanje Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva 4.2. PODMAZIVANJE ULJEM Podmazivanje uljem (slika 23) se obično

Slika 23. Metoda podmazivanja cirkulacijom ulja [12]

Održavanje

5. ZAKLJUČAK

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

Održavanje ležajeva je nepohodan proces u svakom stroju i industrijskom pogonu kako bi

osigurali normalan rad strojeva. Način kako ćemo ih održavati daju nam upravo sami proizvođači

ležajeva. Ležaj se ne smije preopteretiti te se mora redovno kointrolirati kako nebi došlo do trajnog

kvara. Ovisno o vrsti i namjeni ležaja, finacijskim mogućnostima, ali i veličini proizvodnog sustava

mora primjeniti adekvatno održavanje.

SPM metoda omogućuje laku detekciju kvarova i oštećenja ležaja. Ovom metodom obrade

signala mjeri se buka u ležajevima tj. svako nepravilnost u valjanju valjnih tijela po valjnim stazama. Metoda mjerenja udarnih impulsa uvelike poboljšava održavanje i smanjuje troškove, ali sama nabava

ovog sustava je dosta skupa pa moramo dobro razmisliti koliko će nam uštede u konačnici donijeti u odnosu na preventivne načine održavnja. Metodologija dijagnostike otkaza prikazana u ovom radu omogućuje saznanja koja mogu

doprinijeti smanjenju i/ili eliminaciji oštećenja i otkaza kod kliznih i kotrljajućih ležaja poznavajući i korištenjem pravih metoda dijagnostike i monitoringa ležajeva. Ono ima svoju tehničku i ekonomsku

opravdanost koja se ogleda u manjem broju zastoja i višoj produktivnosti opreme.

Održavanje

6. LITERATURA

Monitoring sustavi i dijagnostika održavanju ležajeva

[1]

http://hr.wikipedia.org/wiki/Odr%C5%BEavanje (preuzeto: 27.05.2015)

[2]

http://hr.wikipedia.org/wiki/Korektivno_odr%C5%BEavanje (preuzeto: 27.05.2015)

[3]

http://hr.wikipedia.org/wiki/Le%C5%Beaj (preuzeto: 27.05.2015)

[4]

K. Vučković, Ležajevi-podloge uz predavanja, FSB, Zagreb, 2015.

[5]

http://hr.wikipedia.org/wiki/Umor_materijala (preuzeto: 29.05.2015)

[6]

http://www.machinerylubrication.com/Read/664/wear-bearings-gears (preuzeto: 29.05.2015)

[7]

http://en.wikipedia.org/wiki/Wear#Abrasive_wear (preuzeto: 01.06.2015)

[8]

SKF - Vodič za procjenu oštećenja ležajeva, prosinac, 2010

[9]

http://en.wikipedia.org/wiki/Wear#Adhesive_wear (preuzeto: 01.06.2015)

[10] http://hr.wikipedia.org/wiki/Odr%C5%BEavanje_po_stanju (preuzeto: 02.06.2015) [11] www.wuerth.com.hr (preuzeto: 03.06.2015) [12] SKF general catalougue, 2008 [13] http://www.amt-metriks.ba/cms/index.php?mjeraci-vibracija-stetoskopi (preuzeto: 03.06.2015) [14] http://www.jfe-advantech.co.jp/eng/setsubi/sindan/mk21.html (preuzeto: 04.06.2015) [15] http://www.spminstrument.com/marineoffshore/ (preuzeto: 04.06.2015)