POLAGANJE ISPITA

STANDARDNO

KOLOKVIJALNO
POLAGANJE ISPITA

KOLOKVIJ

PROGRAM
PROGRAM

PISMENI
PISMENI
ISPIT
ISPIT

SEMESTRALNI
SEMESTRALNI
ZADATAK
ZADATAK

1
LAB. VJEBE

= 100
USMENI ISPIT
bodova

KOLOKVIJALNO POLAGANJE ISPITA

Pravo na potpis:
nazonost na predavanjima i vjebama (75%)
predaja popunjenih obrazaca laboratorijskih vjebi
predaja semestralnog zadatka
Provjera znanja:
2 kolokvija (pismeno i usmeno) = 80 bodova
(20 bodova pismeni dio + 20 bodova usmeni dio)
popunjeni obrasci laboratorijskih vjebi = 10 bodova
predaja semestralnog zadatka = 10 bodova

= 2 40 + 2 10 = 100 bodova

KRITERIJ OCJENJIVANJA PISMENOG

DIJELA KOLOKVIJA

50 65 bodova = dovoljan (2)

65 80 bodova = dobar (3)
80 90 bodova = vrlo dobar (4)
90 100 bodova = izvrstan (5)
predani obrasci laboratorijskih vjebi i
semestralni zadatak ne sudjeluju pri donoenju
konane ocjene, ali su uvjet za upis ocjene u
indeks

TERMINI KOLOKVIJA

PRVI KOLOKVIJ 1- 15. 12. 2007.

fizikalna svojstva gradiva
fizikalno-mehanika svojstva gradiva
cementi i agregat
DRUGI KOLOKVIJ 15- 26. 01. 2008.
betoni i dodaci betonima
mmikoc@gfos.h
r

GRADIVA

Gradiva su svi materijali koji se upotrebljavaju

u graevinarstvu.
Dijele se prema:
a. nainu proizvodnje: prirodna i umjetna
b. prema uporabi : konstrukcijska, veziva,
izolacijska, materijale za oblaganje

RAZREDI GRAEVINA PREMA

VIJEKU TRAJANJA
Razred

Uporaba

Vrijeme trajanja

Primjeri

Privremena

Do 10 godina

Privremene gradiline nastambe,

izlobene graevine

Kratkotrajna

Minimalno 10
godina

Privremene kolske zgrade i

trgovaki centri

Srednjeg
trajanja

Minimalno 30
godina

Veina industrijskih zgrada

Normalnog
trajanja

Minimalno 60
godina

Nove zdravstvene, obrazovne i

stambene zgrade

Dugotrajna

Minimalno 120
godina

Sve druge graevine visoke

kvalitete

PRIRODNA GRADIVA

Prirodna gradiva su ona koja se nalaze u prirodi i koja

se mogu ugraivati uz manju ili veu prethodnu
obradu i preradu.
Prirodna gradiva su:
a. kamen
b. drvo
c. pijesak i ljunak kao prirodno usitnjen kamen

PRIRODNA GRADIVA
Vrsta gradiva

Podjela

Naziv gradiva

eruptivni

granit, diorit, gabro, dijabaz, bazalt,

vulkanski tufovi

sedimentni

pjeari, vapnenci, dolomit, pijesak i

ljunak

metamorfni

gnajsi, serpentin i mramor

bjelogorica

hrast, bukva, jasen, javor, brijest, grab,

bagrem, topola

crnogorica

ari, bor, jela, smreka

tropsko drvo

tikovina, ebanovina, mahagonij

Kamen

Drvo

Zemlja

razliite vrste glina

Ostali prirodni
materijali

koa, trska, slama, lie tropskih biljaka, led

UMJETNA GRADIVA

Umjetna gradiva su ona koja se proizvode od prirodnih sirovina

mineralnog ili organskog podrijetla kemijskom ili
mehanikom preradom.

Umjetna gradiva su:

a. vapno i gips
b. cementi
c. mortovi
d. betoni
e. metali
f.
graevna keramika
g. staklo
h. vatrootporni materijali
i.
polimerni materijali
j.
bitumen
k. katran
l.
asfalti

UMJETNA GRADIVA
Vrsta gradiva

Podjela

Naziv gradiva i proizvoda

Vapno, gaeno vapno

vapnena kaa, hidratizirano vapno u

prahu

Gips (sadra)

tukaturni gips, gips za mortove,

modelarski
ope namjene

Cementi
posebne namjene

Mortovi

zranih veziva
hidraulinih
vatrootpornih
polimernih

isti portland-cement, portlandcement s dodacima

metalurki, ekspanzivni, sulfatnootporni, aluminatni
vapneni mort, gipsani mort
cementni mort, hidraulikog vapna
vatrootporni mortovi
polimerni, polimerno-cementni

Betoni

Metali
Graevna
keramika

teki betoni

gustoe vee od 2600 kg m-3

obini betoni

gustoe vee od 2100 do 2600 kg m-3

lagani betoni

gustoe vee od od 800 do 2100 kg m-3

polimerni betoni

polimerno-cementni betoni

elik

konstrukcijski elik

eljezo

bijelo i sivo lijevano eljezo

obojeni metali

cink, bakar, olovo, aluminij, legure

opeka

obina, fasadna, puna i uplja, zidni blok

crijep

vueni, preani, betonski s ili bez utora,

biber crijep, sljemenjak

keramike cijevi

drenane, kanalizacijske

keramiki elementi

zidne i podne keramike ploice

obino staklo

prozorsko i mutno staklo

sigurnosno staklo

armirano staklo, lijepljeno

staklo

elementi od stakla

stakleni crijep, opeke, izostakla

vatrootporni proizvodi

amotne, krom-magnezitne,
dolomitne i aluminatne opeke

termoplasti

polietilen, polipropilen,
polivinilklorid, polistiren

duroplasti

epoksidne, poliesterske, smole

elastomeri

poliuretani, silikoni

Katran

suha destilacija
kamenog ugljena

katranska smola i katranska

emulzija

Bitumen

ostatak nakon
destilacije nafte

cestograevni, bitumenska
emulzija

Asfalt

bitumen s mineralnim
tvarima

pjeani asfalt, valjani asfalt

Staklo

Vatrootporni
materijali
Polimerni materijali

SLOENA (KOMPOZITNA) GRADIVA

Sloeno gradivo (kompozit) je mjeavina dvaju ili vie materijala

razliitih svojstava koji se u mjeavini istiu novim poboljanim

svojstvima.
Sloena gradiva su:

a. drvo
prirodna mjeavina celuloznih vlakana, lignina i drugih organskih spojeva

b. beton
mjeavina cementa, agregata, vode, zraka i specijalnih dodataka

c. armirani beton
beton ojaan elinim ipkama

d. asfalt
mjeavina bitumena i agregata

e. polimerni materijali
ojaani ugljinim, staklenim, ili poliamidnim vlaknima

KONSTRUKCIJSKA (NOSIVA)
GRADIVA

Konstrukcijska gradiva su primarna gradiva u

graevinarstvu koja se upotrebljavaju za izradu

nosivih konstrukcijskih elemenata.
Konstrukcijska gradiva su:
a. beton i armirani beton
b. elik
c. kamen
d. opeka
e. drvo
f. polimerni materijali ojaani staklenim ugljinim ili
poliamidnim vlaknima.

GRAEVNA VEZIVA

Graevna veziva su materijali koji pomijeani s vodom

daju kaaste ili plastine mase koje nakon vezivanja
otvrdnu na zraku ili vodi.
Razlikuju se:
zrana
hidraulina
vatrootporna
bitumenska
plastina (polimerna) veziva

GRAEVNA VEZIVA
Vrsta veziva
Zrana veziva

Naziv veziva

gaeno vapno hidratizirano vapno u prahu, kaasto

gaeno vapno
gips (sadra)

gips za mortove, tukaturni gips

Hidraulina
veziva

cementi

isti portland-cement, PC s
dodacima, aluminatni, sulfatno
otporni, metalurki, pucolanski

Vatrootporna

glina

vatrostalna ista glina, sadri Al2O3

Bitumenska

umjetni
bitumen

bitumenska emulzija, razrijeeni

bitumen

Polimerna

termostabilne
reaktivne
smole

epoksidne, poliesterske,
poliuretanske smole

IZOLACIJSKI GRAEVNI
MATERIJALI

Izolacijski materijali su svi zatitni materijali koji

zatiuju ili odvajaju graevinu ili graevni element
od utjecaja vlage, temperaturnih razlika, buke,
vibracija i razliitih kemijskih tvari.
Primjenjuju se tri vrste izolacije:
izolacije od vode (hidroizolacije)
toplinske izolacije (termoizolacije)
zvune izolacije

VODOIZOLACIJSKI GRAEVNI
MATERIJALI

Vodoizolacijski graevni materijali zatiuju itavu

graevinu ili samo neke dijelove od tetnog utjecaja
oborinskih i podzemnih voda.
Kao vodoizolacijski materijali koriste se:
bitumen i katran
polimerne folije
metali
specijalni betoni i mortovi
premazi i boje

VODOIZOLACIJSKI MATERIJALI
Vrsta materijala

Oblik i dimenzije
proizvoda

Bitumen i katran

bitumen, katran
krovna ljepenka
bitumenizirana juta

emulzije
papirnati, juteni i metalni uloci
natopljeni bitumenom

Polimeri

polivinilkloridne
polietilenske folije
poliesterski laminat

folije u trakama, irine 1-1,2 m i

debljine 0,8- 2 mm
dvoslojni, debljine oko 2 mm

Metali

bakreni lim
cinani lim
pocinani elini lim
aluminijski lim

ploe, 2-3 m2, debljine 0,1-5 mm

ploe, 2 m2, debljine 0,2-4 mm
ploe, 2 m2, debljine 0,45-4 mm
ploe, 2 m2, debljine 0,2-5 mm

Specijalni betoni i
mortovi

s dodacima koji odbijaju

vodu

polimerni betoni i mortovi

Premazi i boje

stvaraju film na podlozi

uljane boje, polimerni premazi

TOPLINSKOIZOLACIJSKI
MATERIJALI

Toplinskoizolacijski graevni materijali upotrebljavaju

se u graevinarstvu za smanjenje provoenja topline iz
jedne prostorije u drugu, odnosno iz grijanih
prostorija u okoli.
Kao toplinskoizolacijski graevni materijali koriste se:
lagani betoni
kamena i staklena vuna
polimerni pjenasti materijali
izolacijska, izo-stakla

TOPLINSKOIZOLACIJSKI
MATERIJALI
Vrsta
materijala
Lagani beton

Oblik i dimenzije
proizvoda
betoni od ljake i
drobljene opeke

ploe, debljine 5-20 cm,

uplji blokovi

porasti betoni

ploe, 5-20 cm, blokovi

Anorganski
materijali

kamena vuna
staklena vuna

ploe, debljine 3-10 cm ili

bale

Polimerni
materijali

tvrda polistirenska
pjena, ekspandirani
polistiren, stiropor

ploe, debljine 1-10 cm

toplinskiizolacijsko staklo

dvostruka prozorska stakla

Staklo

ploe, debljine 1-12 cm

ZVUNOIZOLACIJSKI MATERIJALI

Zvunoizolacijski materijali upotrebljavaju se radi smanjenja

nepoeljne buke u radnim i stambenim prostorijama koja potjee

od vlastitog ili vanjskog izvora buke.
Kao zvunoizolacijski materijali upotrebljavaju se:
kamena i staklena vuna
poliuretanska pjena
stiropor

Vrsta materijala

Oblik i dimenzije proizvoda

Anorganski
materijali

kamena vuna
staklena vuna

ploe, 3-10 cm, zatiene Alfolijom, ploe, 3-10 cm

Polimerni
materijali

poliuretanska trake i ploe 1-10 cm

pjena, stiropor ploe debljine 1-12 cm

MATERIJALI ZA OBLAGANJE

Materijali za oblaganje koriste se za zatitu ve

ugraenih materijala ili za zatitu itave graevine.

Prema namjeni razlikuju se tri vrste obloga:
habajue obloge:
asfalti, betoni, parketi, ploice, polimerni materijali otporni na habanje

izolacijske obloge:

vodoizolacijske, toplinskoizolacijske, i zvunoizolacijske

ukrasne obloge:

kamen, drvo, aluminij, bakar, polimerni materijali.

FIZIKALNA SVOJSTVA GRADIVA

Fizikalna svojstva gradiva su:
a. masa, obujam, gustoa
b. obujamska gustoa, nasipna gustoa
c. poroznost
d. vlanost
e. upijena (apsorbirana) voda
f. povrinska vlanost (adsorbirana voda)
g. ukupna vlanost
h. vodoupojnost
i. otputena (desorbirana) voda
j. ravnotena vlaga

MASENI UDJELI VLAGE U

MATERIJALU

md masa suhog materijala, osuenog na 105 C do stalne mase

ma masa materijala nezasienoga vlagom, povrinski suhoga
mzps masa materijala zasienoga vlagom, povrinski suhog
mww masa vlanog materijala

OZNAKE OBUJMA MATERIJALA

Vg ukupni obujam materijala s porama i upljinama

V obujam materijala bez pora i upljina
Vp obujam pora u materijalu
V obujam upljina u materijalu

GUSTOE MATERIJALA

a. Gustoa () je masa suhog materijala (m ) u odnosu na

d

obujam (V) materijala bez pora i upljina.

b.

m
mmd
3
3
3
3)
md d
((kkgm
,
g
cm
d
gm
,
g
cm
)
VV
VVg VVp VV
g
p

Obujamska gustoa (

) je masa materijala u odnosu na

obujam materijala ukljuujui i pore (Vp ) ali bez upljina.
Z

m
m
3
3
3
3)
Z m m (k(kgm
,
g
cm
gm
,
g
cm
)
Z
VVVVp VVg VV
p
g

c. Nasipna gustoa ( S) je masa suhog materijala (md) u odnosu

na obujam s porama i upljinama.
mmd
mmd
3
3
3, g cm 3)
d
s d
(k(kgm
gm , g cm )
s
VVg VVVVp VV
g

NASIPNA GUSTOA
Nasipna gustoa u rastresitom stanju:
mmdr mmpc mmp
3
p( g cm 3)
S ( r ) dr pc
( g cm )
S (r )
VVg
VV
g
Nasipna gustoa u zbijenom stanju:

mmdn mmpnpnmmp p
3
3)
S ( n ) dn
( (ggcm
cm
)
S (n)
VVg
VV
g

mdr masa suhog materijala u rastresitom stanju

mdn masa suhog materijala u nabijenom stanju
mp masa prazne posude (g)
mpc masa posude s cementom (g)
V obujam posude, 1000 cm3 (1L)

ODREIVANJE GUSTOE
PIKNOMETROM
m
C mdcdc
C
VVc
c

m
mpcpc m
mpp
m
m
pct
pc
m
m
pct
pc
VVp
p
t
t

mp - masa praznog piknometra s epom (g)

mpc masa piknometra s cementom (g)

1 donji dio piknometra

2 nastavak, 3 brueni dio
4 oznaka obujma

mpct- masa piknometra s cementom i

terpentinom (g)
Vp obujam piknometra (cm3)
Vt obujam terpentina (cm3)
t gustoa terpentina (g cm-3)

ODREIVANJE GUSTOE
PIKNOMERTOM I BIRETOM
m
3
3)
C mdcdc ((ggcm
cm
)
C
50

V
50 Vp
p

mdc masa uzorka suhog

cementa (30 g)
Vp obujam utroenog petroleja

GUSTOE NEKIH GRADIVA

Gradivo

Gustoa

Obujamska
gustoa

Nasipna
gustoa

kg dm-3
Cement
Agregati
Lagani agregat
Beton
Lagani beton
Blok opeka
elik
Aluminij
Drvo
Polimeri

2,85-3,2
2,6-3,15
1,5-3,1
2,5-3,0
1,9-2,5
2,3-2,65
7,8-7,9
2,7-2,8
1,5-1,6
0,9-2,2

1,7-3,1
0,1-2,7
2,0-2,8
0,25-2,0
0,6-1,9
0,1-1,3
0,01-2,2

0,9-1,9
1,1-1,5
0,1-1,4
-

POROZNOST GRADIVA

Poroznost gradiva (p) je omjer izmeu obujma pora

(otvorenih i zatvorenih) suhog gradiva i njegovog

ukupnog obujma.
VVp
p 100 (vol.%)
pp
VVVVp 100 (vol.%)
p

Z
pp11 Z 100
((vol
.%)

100
vol
.%)

(1) Zatvorene pore, (2) otvorene pore

(2a) otvorene povezane pore (2b) otvorene nepropusne pore

POROMETAR

VVZ
ppz Z 100
((vol
.%)
100
vol
.%)
z
VVU
U

pZ obujamski postotak zraka u uzorku

VZ obujam zraka u uzorku
VU obujam uzorka u posudi

DIFUZNI OTPORI GRADIVA VODENOJ PARI

Gradivo

Veliina difuznog otpora vodenoj pari

Zid od opeke
Zid od vapneno silikatne opeke
Zid od laganog betona
Beton
Porasti beton
buke
Drvo
Drvene ploe velike gustoe
Drvene ploe male gustoe
Izolacijski materijali (mineralni)
Polimerni materijali
Staklena pjena
Bitumenska ljepenka
Ljepenka s polimernom folijom
Aluminijska folija

3 do 100
10 do 40
2 do 10
20 do 30
3 do 11
10 do 40
8 do 180
30 do 200
1 do 10
1 do 30
25 do 330
gotovo potpuno brtvi
300 do 10 000
1000 do 10 000
praktiki nepropusna

UPIJENA (APSORBIRANA) VODA (AW)

Upijena voda je voda sadrana u vodom zasienom

povrinski suhom materijalu.
mAw = mzps md

mmzps mmd
mmAw
d 100 ( mas.%)
AAwm Aw100
((mas
.%)
zps

100
mas
.%)
100 (mas.%)
wm
mmd
mmd
d

VVw
AAwv w 100
((vol
.%)
100
vol
.%)
wv
VV
Vw obujamski udio upijene vode

Awv = Awm

POVRINSKA VLANOST (AS)

Povrinska vlanost je voda koja u obliku filma obavija materijal.

mAs = mww mZps

mmww mmZps
mmAs
ww
Zps 100 ( mas.%)
AAsm As 100
(
mas
.%)

100 (mas.%)
sm
mmd 100 (mas.%)
mmd
d

Izraeno u obujamskim postotcima:

VVwp
AAsv wp 100
((vol
.%)

100
vol
.%)
sv
VV
Izraeno pomou mase i gustoe: Asv = Asm
Vwp obujamski udio povrinskog filma vode

UKUPNA VLANOST (WU)

Ukupna vlanost je zbroj upijene vode i povrinske
vlanosti.

Izraava se omjerom mase ukupne vode (m wu) i mase suhe tvari (md).

mmwu mmd
d 100 ( mas.%) ili W
W
AAsm
Wumum wum
100 (mas.%) ili Wumum AAwm
wm
sm
d
md
Ili izraeno u obujamskom postotku:

VVwu
W
Wuvuv wu 100
100((vol
vol.%),
.%),ili
iliW
Wuvuv AAwvwv AAsvsv
VV

mwu ukupna masa vode vlanog materijala

md masa suhog materijala
Vwu ukupni obujamski udio vode vlanog materijala
V obujam suhog materijala

VODOUPOJNOST (A)

Pod vodoupojnou podrazumijeva se prodiranje vode

u gradivo zbog kapilarnog upijanja kada je jedna
ploha gradiva u dodiru s vodom.
m A t (kg m 2 )

22

m
mAA ww tt ((kg
kgm
m ))
w koeficijent vodoupojnosti (kg m-2 h-0,5)
t vrijeme trajanja pokusa (h)

KOEFICIJENTI VODOUPOJNOSTI
(w)
Gradivo
Gipsana ploa
Porozna gipsana ploa
Oblona opeka
Vapneno-silikatna opeka
Porasti beton G4
Porasti beton B2
Lagana opeka

()
(kg m-3)
750
580
1790
1730
700
530
810

(w)
(kg m-2 h-0,5)
57
38
16
14
12
8
4,5

OTPUTANJE (DESORPCIJA)
VODE (Wa)
Otputanje vode iz gradiva vri se kapilarnim teenjem ili
difuzijom.
mwa = mw ma
Masena sposobnost otputanja vode:

mmwa
W
Wamam m wa 100
100((mas
mas.%)
.%)
md
d

mwa masa otputene vode

mw masa vodom zasienog uzorka
kod 20 C
ma masa uzorka osuenog u
eksikatoru do stalne mase

Obujamska sposobnost otputanja vode:

md masa uzorka osuenog na 105 C
VVwa
WWav wa 100
(vol
.%),
iliiliWWav WWam Vwa obujam otputene vode

100
(
vol
.%),
av
av
am
VV

RAVNOTENA VLANOST

Vlanost materijala u ravnotei s vlanou zraka

naziva se ravnotena vlanost.
Gradivo

Opeka
Cementom i vapnom
vezani blokovi
Beton
Lagani beton
Porasti beton
Drvo
Izolacijski materijali

Obujamski udio vlage (vol.%) pri

relativnoj vlazi zraka u %
60

70

90

97

0,2-1,0

0,2-1,0

0,2-1,0 0,5-2,3 0,6-4,0

0,6-9,0
1,2-1,6
1,0-5,5
1,8-2,0
5-11
1-17

0,7-9,0
1,5-1,8
1,2-6,0
2,2-3,0
4-15
*

1-12
1,7-2,0
2-8
3-5
6,5-20
2-28

1,3-13
2,5-3,0
*
4-11
7,5-25
2,3-55

100

2-13
3-4
*
*
12-35
9-55

FIZIKALNO-MEHANIKA
SVOJSTVA GRADIVA
Fizikalno-mehanika svojstva gradiva su:

a.
b.
c.
d.
e.

Elastino i plastino ponaanje

Naprezanje i deformacije
vrstoa
ilavost
Tvrdoa

ELASTINO I PLASTINO
PONAANJE

Elastinost je svojstvo materijala ili elementa koje

omoguuje da se on vraa svom prvobitnom obliku

nakon prestanka djelovanja sile koja ga je
deformirala.
Tijelo moe biti:
potpuno elastino, ako se nakon prestanka optereenja
potpuno vraa u svoj prvobitni oblik
djelomino elastino, ako nakon uklanjanja
optereenja deformacija ne iezava potpuno
plastino, ako se tijelo nakon prestanka optereenja
trajno deformira

NAPREZANJE

Naprezanje () je sila po
jedinici plotine.

FFvv
22
((NNmm
mm ))
AA
Prema djelovanju razlikuje se:
normalno naprezanje, na
okomit presjek
Osno optereeni tap vlanom posmino naprezanje, na
kosi presjek
silom Fv

DEFORMACIJE
Deformacija () predstavlja
nastalo izduljenje po
jedinici duljine tapa pod
djelovanjem vlane sile
Izduljenje tapa pod djelovanjem
vlane sile Fv

L = L' L

LL

11
(%,
mm
m
(%, mm m ))
LL
Hookeov zakon

Skraenje tapa pod djelovanjem

tlane sile Ft

=E

-, radni dijagram
u granica vrstoe materijala
y naprezanje na granici
proporcionalnosti

E se naziva modul elastinosti ili Youngov modul

FFv
v
FFv LL

2
A
2)
v
A
EE konst
.

tan

(
N
mm
konst
.

tan

(
N
mm
)
LL AA LL

LL

VRSTOA MATERIJALA

vrstoa materijala je njegova sposobnost odupiranja

djelovanju unutarnjih naprezanja koja se javljaju pod

utjecajem optereenja.

Tlana vrstoa (Rmt)

Tlana vrstoa uzorka materijala je sposobnost

otpornosti na deformiranje skraenjem.

FFmm FFmm
22
RRmtmt
2 ((NNmm
))((MPa
))
mm
MPa
AA aa 2
Fm maksimalna sila (N)
A plotina poprenog presjeka podloge na koju djeluje sila (mm2)

ISPITIVANJE TLANE VRSTOE

FFm
FFm
2
2
m ( N mm 2) za valjak
2) za kocku
R

RRmt 2m ((NNmm
mt 2
R
( N mm ) za valjak
mm
)
za
kocku
mt
mt
2
2
r

aa
r

Vlana vrstoa (Rm)

Vlana vrstoa uzorka materijala je sposobnost

otpornosti na deformiranje izduljenjem.

FFm
FFm
22
m
m
RRm 2 ((NNmm
))
mm
m
AA rr 2
Fm maksimalna sila (N)
A plotina poprenog presjeka (mm2)

vrstoa na savijanje (Rms)

vrstoa na savijanje je sposobnost uzorka postavljenog

na dva leaja da se odupre deformiranju u ravnini
okomitoj na glavnu os.
M
2
2)
RRms Ms s ((NNmm
mm
)
ms
W
W
Ms maksimalni moment savijanja
W - presjek

11,5,5 FFm ll
22
m
RRms
(
N
mm
))
(
N
mm
3
ms
hh 3

POSMINA VRSTOA (G)

Posmina vrstoa je sposobnost uzorka materijala

otpornosti posmiku.

FF
ss
AA
G

G
l

l
hh

POSMINA VRSTOA
vlana vrstoa

l
h

G = tang

tlana vrstoa

posmina vrstoa

Moduli posmika za neke graevne

materijala
Materijal
elik
Bakar
Titan
Staklo
Aluminij
Polieten
Guma

Modul posmika
G (GPa)
79,3
63,4
41,4
26,2
25,5
0,117
0,0003

ILAVOST (K)

ilavost materijala je sposobnost materijala da

plastinom deformacijama razgradi naprezanje i na
taj nain povisi otpornost materijala na lom.

STATIKO ISPITIVANJE
ILAVOSTI MATERIJALA (K)
d presjek tapa
r radijus uvijenosti osi tapa

dd
KK 50
50(%)
(%)
rr

DINAMIKO ISPITIVANJE
ILAVOSTI (KU/KV)
Charpyjevo klatno

Georges Augustin
Albert
Charpy (18651945)

m masa klatna (g)

A plotina presjeka na mjestu
prijeloma (mm2)
H poetni poloaj klatna (mm)
h poloaj klatna nakon udara
(mm)

mm((HH hh))
22
KV

(
MJ
m
KV
( MJ m ))
AA

RAZLIITI TIPOVI KLATNA

ZAMOR MATERIJALA

Zamor materijala je pojava razaranja materijala pod

mnogo puta ponovljenim optereenjem pri
naprezanju manjem od statike vrstoe

TVRDOA MATERIJALA
Tvrdoa materijala je otpornost materijala na prodiranje u njegovu sredinu.
ispitivanje tvrdoe utiskivanjem po Brinellu (HB)
ispitivanje tvrdoe utiskivanjem po Vickersu (HV)

ISPITIVANJE TVRDOE
UTISKIVANJEM PO BRINELLU (HB)

Tvrdoa po Brinellu je mjera otpornosti to ga materijal prua

prodiranju kuglice promjera D optereene silom F.

00,204
FF
2
,
204
2)
HB

(
N
mm
HB
(
N
mm
)
2
2
DD ((DD DD 2dd 2))

FF
2
2)
HB

(
N
mm
HB D h ( N mm )
Dh
F sila (N)

D promjer kuglice (mm)

d promjer utisnute kugline kalote (mm)
h dubina udubljenja

ISPITIVANJE TVRDOE PO
BRINELLU

Johan August Brinell

(1849-1925)

ISPITIVANJE TVRDOE
UTISKIVANJEM PO VICKERSU (HV)
Tvrdoa po Vickersu je mjera otpornosti to ga neki materijal
prua prodiranju dijamantne piramide optereene silom F.

FF
HV

0
,
189

HV 0,189 d 2 2zazadd1 1dd2 2

d
FF
HV

0
,
189

HV 0,189 d d zazadd1 1dd2 2

d1 1 d2 2
d1 i d2 dijagonale rubova
otiska (mm)

MOHSOVA SKALA TVRDOE

Dijamant
Korund
Topaz
Kvarc
Ortoklas (Feldspat)
Apatit
Flourit
Kalcit
Gips
Talk

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

POSTUPCI ISPITIVANJA BEZ

RAZARANJA
rengenografska i gamagrafska ispitivanja
ultrazvuna ispitivanja
ispitivanja prodiranjem obojenih tekuina

NORME
a. norme niza ISO 9000
b. europske norme EN
c. hrvatske norme HRN

OZNAIVANJE NORME
Norma se sastoji od osam bibliografskih podataka.
(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

HRN EN 1926:1999 1 izd. pr. (en) 18 str. (E) TO 196

(8)

Metode ispitivanja tlane vrstoe prirodnog kamena

(1) Oznaka

norme (predmetak, broj, godina izdanja)

(2) Izdanje norme
(3) Nain donoenja norme
(4) jezik norme,
(5) Broj stranica norme
(6) Cjenovni razred
(7) Tehniki odbor
(8) Naziv norme

TRAJNOST GRADIVA
Na trajnost gradiva utjeu:
a. klimatski imbenici
b. bioloki imbenici
c. optereenje
d. fizikalna i kemijska nespojivost
e. krivo koritenje

KLIMATSKI IMBENICI
zraenje: sunevo, nuklearno, toplinsko
temperatura: poviena, sniena, promjenjiva u

ciklusima
voda: snijeg, led, kia, kondenzat, para (erozija
gradiva)
sastojci zraka: kisik, ozon, ugljikov dioksid
oneiivai zraka: sumporov dioksid, duikovi
oksidi, kiseline i luine (korozija gradiva)

smrzavanje-odmrzavanje

BIOLOKI IMBENICI
insekti, mikroorganizmi, gljive, liajevi, bakterije

OPTEREENJA
stalno, prolazno,izvanredno
optereenje vodom: kia tua snijeg
optereenje vjetrom
FIZIKALNA I KEMIJSKA NESPOJIVOST
dva materijala u kompozitnom materijalu razliitih
fizikalnih i kemijskih svojstava

KRIVA UPORABA
pogrena uporaba gradiva od strane korisnika