EKOLOGIJA MORA

POMORSKI MENADMENT
doc.dr.sc. Merica Slikovi

Ekologija
mora mora
Ekologija

Uvod pojam ekologije

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

 rije ekologija - grka rije 'oikos' znai dom,

prebivalite, i 'logos' to znai znanost
pojam ekologija je uveo Charles Darwin 1856 u svojoj
knjizi "Porijeklo vrsta
ZNANOST KOJA PROUAVA
ORGANIZMIMA, TE ODNOSE
NJIHOVOG OKOLIA

ODNOSE MEU
ORGANIZAMA I

ekolozi koristei znanstvene metode trebaju:

predvidjeti
kontrolirati ili iskoritavati
objasniti ili razumjeti

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

 ekologija je prirodna i interdisciplinarna znanost

gradi svoje temelje u biologiji, geografiji, geologiji, fizici,

kemiji i matematici, a informatika igra veliku ulogu u
sintezi i sabiranju ekolokih podataka

Izvor: http://www.biol.pmf.hr/~eko/zlatko/
Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

 ZATITA PRIRODE (engl. nature conservation,

nature protection) strukovno je podruje kojemu je

zadaa ouvanje rijetkih i ugroenih biljnih i
ivotinjskih vrsta, rijetkih, ugroenih ili primjerno
graenih ivotnih zajednica i njihovih stanita
(biotopa), preostalih, prvobitnih ekosustava, kao i
ouvanje, njega i unapreivanje krajobraznih prostora
koji se odlikuju posebnom ljepotom, biodiverzitetom,
opim gospodarskim i rekreativnim znaenjem ili koji
su po svojem prostranstvu, grai i funkcijama od ope
vanosti za ouvanje biosfere (Glava, 2001.)

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

 ZATITA OKOLIA (engl. environmental protection,

environmental control) strukovno je podruje kojemu

je zadaa ouvanje zdravog ivotnog okruja; zatita
okolia odreuje granice razliitih vrsta optereenja,
predlae zakonske propise, uvodi preventivne i
reparativne tehnike mjere za odranje potrebne
kakvoe zraka, vode, tla i prehrambenih proizvoda,
mjere za smanjivanje buke, kontrola pitke vode,
poticaji za smanjivanje tetnih ispunih plinova iz
industrijskih postrojenja i prometa, kontrola kakvoe
prehrambenih proizvoda, zabrana proizvodnje spojeva
koji razgrauju ozonsku ovojnicu itd.

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Ekoloka teta dugotrajna promjena u nekom ekosustavu s obzirom

na broj vrsta i njihovu uestalost kao posljedica
vanjskih
utjecaja
(zagaenje,
prekomjerno
iskoritavanje)
Ekoloka katastrofa
nagli poremeaj ekosustava uzrokovan ljudskim ili
prirodnim djelovanjem (npr. erupcija vulkana) koji
uzrokuje ekoloku tetu

Prestige
(2002.)
Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Discipline u ekologiji

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Izvor: http://www.biol.pmf.hr/~eko/zlatko/

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Prema stupnju
podijeliti na:

organizacije

ekologiju

se

moe

Autekologiju ili ekofiziologiju ili ekologiju jedinke

(prouava odnose izmeu jedinke organizma i

njegovog okolia kroz biokemijske i fizioloke procese
u organizmu, njegov rast, razmnoavanje, ponaanje i
opstanak)

Demekologiju ili populacijsku ekologiju ili ekologiju

populacije (prouava prostorne i vremenske promjene

veliine populacija u svjetlu interakcija izmeu jedinki
istih ili razliitih vrsta meusobno, te izmeu jedinki i
okolia)
Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

 Sinekologiju

ili
biogeoekologiju
ili
ekologiju
zajednice (prouava interakcije izmeu populacija ili
drugih skupina razliitih vrsta koje zajedno
nastanjuju odreeni biotop. Distribucija vrsta je pod
utjecajem
biolokih
interakcija

predacija,
kompeticija, simbioza itd., kao i pod utjecajem
fizikih (abiotikih) faktora u okoliu (temperatura,
voda, hrana itd).

Ekologija ekosistema prouava izmjenu tvari i

energije izmeu organizama i njihovog okolia

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Ekoloka hijerarhija

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Izvor: http://www.biol.pmf.hr/~eko/zlatko/

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Jedinka ili organizam temeljna jedinica ekoloke

hijerarhije
Vrsta - grupa organizama koja se meusobno
razmnoava; razliite vrste organizama na Zemlji
bioraznolikost

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Konvencija o biolokoj raznolikosti

Rio de Janeiro, 1992.- Konferencija Ujedinjenih

naroda o okoliu i razvoju

Ciljevi
zatita bioloke i krajobrazne raznolikost
odrivo koritenje njenih komponenti
pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz
koritenja genetskih izvora

Tematska cjelina:
Bioraznolikost mora i obale

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Populacija - skupina jedinki iste vrste koje ive na

odreenom prostoru i u odreenom vremenu, te koje
aktivno izmjenjuju genetiki materijal dajui plodno
potomstvo. Populacije ne ive odvojeno, one
uspostavljaju odnose i ine ivotnu zajednicu koja se
naziva biocenoza.
Zajednica ili biocenoza - skup biljnih i ivotinjskih vrsta
koje nastanjuju odreeno podruje, a koje su
meusobno povezane razliitim tipovima interakcija.
Zajednica se esto definira i kao skup svih organizama
koji ive na odreenom podruju.

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Stanite ili biotop - prostor na kojem ivi odreena

vrsta (populacija ili biocenoza)
odlikuje se specifinim kompleksom ekolokih
imbenika - skup abiotikih i biotikih imbenika

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Ekosistem - sustav koji objedinjuje organizme

(biocenozu) i njihov fiziki okoli (biotop) u
jedinstveno povezanu cjelinu
Kontinentalni ekosistem
Ekosistem kopnenih voda
Ekosistem oceana

Biom - krupni kompleks ekosistema koji prekriva itave

geografske oblasti; meusobno se razlikuju prema
dominantnoj vegetaciji koja je povezana s odreenim
tipom klime

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Najvei svjetski biomi

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Ekoloka geografija mora - Longhurst (1995)

Biom - kompleks ekosistema koji prekriva itave geografske oblasti;

razlikujemo ih prema dominantnoj vegetaciji koja je povezana s
odreenim tipom klime
Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Biosfera - tanki povrinski omota Zemlje u kojem se

odvija ivot (~11000 m ispod mora i 15000m iznad
mora); najvii stupanj integracije itavog ivog svijeta
i njegovog fizikog okolia u jedinstven i izuzetno
sloen dinamiki sustav

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Ekoloki imbenici

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Ekoloki imbenici su sve komponente vanjskog okolia

koje djeluju na organizme.
ivotni okoli (stanite ili biotop) predstavlja kompleks
ekolokih imbenika koji djeluju kao cjelina i na koje
organizam odgovara u cjelini.

Preferendum je uski raspon ekolokog imbenika unutar

kojeg je koncentriran najvei broj organizama.

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

1. Primarno-periodiki ekoloki imbenici - pokazuju

pravilan ritam variranja vezanih za Zemlju kao planet
koji se okree oko svoje osi i oko Sunca; ritmiki
variraju u odreenim geografskim podrujima i
lokalitetima; kako bi opstalo sve ivo mora biti
prilagoeno ritmici variranja tih imbenika:
temperatura i svijetlost
Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

2. Sekundarno-periodiki ekoloki imbenici - u svome

variranju vezani su za variranje primarno periodikih
imbenika i mijenjaju se zbog njihova ritma variranja;
reguliraju GUSTOU POPULACIJA pojedinih vrsta
relativna vlanost zraka, topljivost plinova u vodi

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

3. Aperiodiki ekoloki imbenici - ne pokazuju nikakvu

pravilnost variranja; veina ivog svijeta nije
prilagoena; na ovaj nain i ovjek utjee na biosferu
vulkanske erupcije, jaki potresi, velike poplave

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Znaajke ekolokih imbenika:

dinamini i stalno promjenjivi u intenzitetu, koliini i

nainu dijelova
nikada ne djeluju pojedinano, ve zajedno kao
kompleks imbenika
mogu biti zamjenjivi i nezamjenjivi
mogu djelovati izravno i posredno preko drugih
faktora
ako su neophodni za ivot organizma nazivaju se
imbenici opstanka

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Ekoloka valencija je amplituda kolebanja jednog

ekolokog faktora unutar koje je mogu opstanak vrste

Ekoloki spektar vrste je skup ekolokih valencija za sve

ekoloke faktore vane za opstanak vrste
Ekoloka stabilnost je otpornost ekosustava prema
promjeni broja i uestalosti vrsta pod vanjskim
utjecajem

Ekoloka izolacija je jedan od evolucijskih mehanizama u

nastanku novih vrsta; prilagodba pojedinih skupina
istovrsnih organizama, unutar istog geografskog
podruja na razliito stanite ili na promijenjen nain
ivota
Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Ekoloka valencija je odreena kardinalnim tokama:

Optimum vrijednost danog faktora kod koje je njegovo
djelovanje na organizam najpovoljnije
Maksimum najvia vrijednost danog faktora kod kojeg
je jo mogu opstanak organizma
Minimum - najnia vrijednost danog faktora kod kojeg je
jo mogu opstanak organizma
Maksimum i minimum se zajedniki nazivaju pesimum

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Izvor: http://www.biol.pmf.hr/~eko/zlatko/

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Ekoloka plastinost vrste je irina amplitude u vanjskim

initeljima koje neka vrsta moe podnijeti uvjetovana nasljednom osnovicom koja se ostvaruje u
odreenim morfolokim i fiziolokim prilagodbama
Stenovalentni organizmi (steno = usko) organizmi koji
imaju usku ekoloku valenciju tj. ekoloki su vie
specijalizirane

Eurivalentni organizmi (euri = iroko) organizmi koji

imaju iroku ekoloku valenciju tj. imaju iroku
sposobnost prilagoavanja koja im omoguava opstanak
u vrlo razliitom okoliu.
Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

 valentnost moe biti razliita za razliite imbenike

npr. malarini komarac podnosi razlike u T od +30C do -30C, ali je

osjetljiv na promjene vlanosti koje se udaljavaju od 90%-tne

Izvor: http://www.biol.pmf.hr/~eko/zlatko/
Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Endemske vrste - lokalne vrste koje nalazimo samo u

ogranienim podrujima
Relikti biljne i ivotinjske vrste koje su u prolosti bile
iroko rasprostranjene; danas su se odrale u
ogranienom manjem arealu
Geografski kozmopoliti (kozmopolitske vrste) - vrste
irom rasprostranjene preko kontinenata

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Liebigovo pravilo minimuma (Liebig, 1840)

mogunost opstanka i prosperiteta jedne vrste
odreeno je tvari koja se nalazi najblie minimumu
iako se sve ostale tvari mogu nalaziti u optimumu ili
biti blizu njega

u spletu ekolokih faktora koji djeluju na vrstu, faktor

koji je u minimumu djeluje kao ograniavajui bez

obzira ako su ostali faktori u optimumu

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Ope pravilo djelovanja ekolokih

faktora (Thinemann, 1926)
brojnost jedne vrste na jednom mjestu odreena je
onim imbenikom koji se najvie udaljava od
optimuma u odnosu na razvojni stadij s najuom
ekolokom valencijom (vrstou lanca odreuje
najslabija karika)

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Pitanja za ponavljanje?

to je ekologija?

to je ekoloka katastrofa, a to ekoloka teta?

Objasni pojmove: jedinka, vrsta, populacija, biocenoza, biotop,

ekosustav, biom, biotop i biosfera.

to je autekologija, a to sinekologija?

to je ekoloka valencija? Koje su kardinalne toke ekoloke

valencije? to je minimum i maksimum, optimum i pesimum
ekolokih faktora? to je preferendum ekolokih faktora?

to su to faktori opstanka? to je ekoloki spektar vrste? to

je ekoloka plastinost vrste? to znai steno, a to
eurivalentnost organizama?

to je ekoloka stabilnost ekosustava?

Objasni pojam endema. to su to kozmopolitske vrste?

Liebigovo pravilo minimuma (Liebig, 1840)?

Ope pravilo djelovanja ekolokih faktora (Thinemann, 1926)?

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Za one koji ele znati vie...

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Izvor: http://www.biol.pmf.hr/~eko/zlatko/

Poloaj optimuma unutar ekoloke valencije:

Polivalentni tip optimum je blie maksimumu
Mezovalentni tip optimum je po sredini izmeu maksimuma i
minimuma

Oligovalentni tip optimum je blie minimumu

Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli

Izvori:

http://www.izor.hr/hr/nastava/osnove_ekologije/SKR

IPTA.doc
http://www.biol.pmf.hr/~eko/zlatko/