Professional Documents
Culture Documents
Alija Nametak Islamski Kulturni Spomenici PDF
Alija Nametak Islamski Kulturni Spomenici PDF
Alija Nametak Islamski Kulturni Spomenici PDF
NAMETAK:
ALIJA NAMETAK
I
TURSKOGA PERIODA
U BOSNI I HERCEGOVINI
DRAVNA
TAMPARIJA
SARAJEVU
1939
Sarajevska
sp
II 79
930.86(497.6):2Q(0.036.6)
0127445
COBISS
_JxJM^
'm\22J&&~
PREDGOVOR
Godine 1933 u ljetu pozvala me Matica Hrvatska da
napiem lanak o islamskim kulturnim spomenicima u Bosni
i Hercegovini za Umjetniki zbornik koji je namjeravala te
jeseni izdati, a u povodu stogodinjice Ilirskoga preporoda, iz
koga se razvila i sama ona. Iako nisam strunjak za arhitek
turu i slikarstvo, a trailo se da uglavnom o tome piem, ja
sam se primio toga posla, jer sam sluei u sarajevskoj Drav
noj srednjoj tehnikoj koli i druei se stalno s njezinim na
stavnicima arhitektima, graevinskim ininjerima i slikarima
ipak stekao neto i toga znanja, a jo vie ljubavi za ovu
vrstu spomenika koje nam ostavie nai preci. Za nepun mjesec
napisah lanak, jer se urilo da se knjiga izda to prije. Urednik
Zbornika g. Ljubo Karaman, kustos Muzeja u Splitu, potvrdio
mi je prijem lanka, odabrao slike iz onih koje sam uz lanak
priloio i obeao lanak tampati.
No kako te tako ni slijedeih godina Matica ne izdade
najavljeni Zbornik, jer jo svi suradnici nisu svrili ni poslali
radove.
Godine 1937 u oktobarskom broju Glasnika Ivz. (go
dina V, broj 10) napisao sam lanak Islamski spomenici u
Jugoslaviji u kome sam pledirao, da se ovi tragovi kulture
naih djedova i pradjedova ne zatiru naim nemarom ili
neumjenou. lanak je bio zapaen i neki muslimanski listovi
su se osvrnuli na nj, ili su ga skoro u cijelosti pretampali. To
me je ponukalo da isti lanak koji sam prije pet i po godina
poslao Matici Hrvatskoj tampam u naem Glasniku, jer
e, nadam se, dati povoda naem svijetu da izmijeni krivo ste
eni sud, da nai preci nisu na kulturnom polju uinili koliko
Godine 1453, padom Carigrada pod Turke, poinje novi vijek bal
kanskih zemalja. Iako su i ranije pale neke pokrajine na Slovenskom Jugu i
propala srpska drava, padom Carigrada za dugo vremena je zapea
ena sudbina svih junih Slovena. Mladi i svjei turski narod, regrutovan
u prvo vrijeme iz nomadskih plemena, navalio je svom silinom na drave
balkanskih naroda. Posebna balkanska drava na historikom raskru
Istoka i Zapada, kraljevina Bosna, bila je poprite meusobnih borba
visokoga plemstva, te univerzalne katolike crkve i narodnog patarenskog
pokreta. Iscrpljena zemlja je podlegla 1463. sultanu Mehmedu el-Fatihu,
bosansko kraljevstvo je prestalo postojati, a velik dio patarena primi
islam.
Turska drava, sve do nedavna, bila je samo islamska drava, a kao
takva, spona koja je okupljala veinu muslimana svijeta oko centralne
linosti, halife, vladara nad turskom dravom i vrhovne duhovne linosti
nad veinom muslimana. U prvo vrijeme su Turci, kao osvajai, samo
muslimani, i, osim irenja islama sa irenjem dravnih granica i svoga
politikog prestia, Turci nisu imali aspiracija da turciziraju pokorene
6
narode. Kod nas u Bosni to im nije uspjelo ni kad su htjeli, jer smo imali
svoju nacionalnu dravu nekoliko vjekova prije nego su dijelovi naih
zemalja doli u sklop Turske carevine.
Nai preci u Turskoj carevini priroenom svojom sposobnou i jer
je prosperitet bio svakom osiguran ko je bio u islamu, dravnoj vjeri
8
vina, u prvo vrijeme damija, koje su bile u prvim vjekovima islama, a u
nekim islamskim krajevima i danas, koliko mjesta gdje se vjernici oku
pljaju na molitvu, toliko i kole gdje su se predavale razne znanosti. Prva
damija je sagraena u selu Kuba, na putu iz Mekke u Medinu. Kada je
Muhammed a. s. morao napustiti Mekku i kad se veina Njegovih prista
lica ve bila sklonila u Medinu, 16 jula 622., krenuo je On sa svojim
vjernim drugom i kasnijim nasljednikom halifom Ebu Bekrom u
Medinu. Prigodom toga prvoga puta sagraena je damija u selu Kuba,
^^^^^^^^^^
koja je poznata pod imenom
Mesdidi Kuba. To je bio pro
stor u pjeanom tlu, ograen radi
uvanja istoe, a vjernici su pri
molitvi okretali lice prema hramu
Mesdidul - Aksa u Kudsi - erifu
TB . f^
\ 'VW .fc<JM
i (.lerusalemu). Kasnije, za boravka
Muhammedova u Medini, promije
njen je smjer za stav pri mo
litvi i to prema Kabi i gradu
Meki, starom Ibrahimovu (a. s.)
hramu, dotada nocionalnom sve
titu Arapa, a otada prvoj vjer
skoj svetinji svih muslimana. I
danas su sve damije na svi
jetu napravljene u tom smjeru,
koji za Bosnu i Hercegovinu
iznosi oko 44 stupnja od suna
nog juga prema istoku, a 38 stup
njeva na istok od juga magnetske
igle. Aja Sofija, najprije crkva a
zatim damija, nije smjerom oltara
odgovarala svom pravcu kao da
mija, pa je m i h r a b (oltar) po
maknut u desno i pri molitvi
Fatime-kadun damija u Mostaru
se vjernici poredaju u redove,
koji padaju koso na pobone zidove damije. Takva je damija u
nas Fethijja u Bihau.
U prvom vijeku turskog vladanja u naim krajevima graditeljstvo
je u Turskoj na veoma visoku stupnju. Mimar Sinan (14901588), naj
slavniji turski graditelj, podie nevjerojatno velik broj javnih i privatnih
zgrada u Carigradu i ostaloj Turskoj, a jedno njegovo djelo je i u Bosni,
most Mehmed pae Sokolovia u Viegradu. U monografiji o ovom
velikom graditelju, koju je 1931 napisao i izdao Ahmed Refik, nalazi se
10
Odmah uz damiju sa sjeverne strane, gdje je ulaz, ima redovno h a j a t
(trijem), u visini neto iznad poda damijskoga, a izdignut prema
ulici za kojih 50 cm. Od ulice je hajat ograen, ako damija nema jo i
dvorite i groblje oko sebe, drvenom ogradom. Skoro redovno pred da
mijom, u damijskom dvoritu ili na ulici ima i e s m a , gdje se u z i m a
abdest.
Prema tome, gdje je u okolici bilo ljepeg graevnog materijala,
i graevine su ljepe. Gdje je bilo sedre ili miljevine koje se dadu lako
obraivati, tamo su i graevine elegantnije, njenije i prefinjenije (vidi
izradu erefeta Roznamedi Ibrahim ef. damije u Mostaru).
11
U koliko se i danas podiu damije u pojedinim mjestima Bosne i
Hercegovine, sve su graene prema spomenutom opisu.
Skoro u svim gradovima Bosne i Hercegovine u kojima je bilo vie
damija bile su i m u s a l l e , tj. mjesta za zajedniki namaz svih musli
mana dotinoga mjesta u petak ( d u m a ) i na B a j r a m e. Ali kad je
nakon gubitka Undurusa, Like i dalmatinskog Zagorja islamsko stanov
nitvo u Bosni i Hercegovini radi stalnih ratovanja i epidemija se prori
jedilo, u mnogim mjestima je naputeno zajedniko klanjanje na musallama, jer nisu htjeli muslimani da inovjerci opaze kako su brojano opali.
Danas tek u nekoliko mjesta Bosne i Hercegovine odrava se lijepi vjerski
12
Najznamenitiji graevni period u Bosni je cijelo 16 stoljee, a za
giad Sarajevo od godine 1521 do 1541, kada je bio carski namjesnik na
Bosni Gazi Husrev beg. Izmeu stalnih ratova i prodiranja s turskom voj
skom u zemlje austrijskoga cara i madarskoga kralja ovaj veliki dravnik
i pobjedama ovjenani vojskovoa je zatitnik i podupira svakog kul
turnog nastojanja u zemlji. Najznamenitije njegovo djelo je damija u
Sarajevu, koja se zove njegovim imenom, sagraena godine 1530. Graditelj
joj je Mehmed iz kole Mimara Sinana. Damija Gazi Husrev begova je
jedina u Bosni, kojoj baza nije ni kvadrat ni paetvorina nego poligon.
Srednja laa damije pod glavnom kupolom je kvadrat sa stranom
od 13 metara, ali kupola, 26 metara nad podom damijskim, ne poiva
13
prostor, kroz uspjele omjere irine naprama visini i to vie kroz jedno
stavnu i smiljenu diobu masa, djeluje dinamiki i mnogo prostranije nego
to su same dimenzije. To je velika zasluga neimara, koji s manjim dimen
zijama prostora postizava znatno vei dojam prostornosti. Iz donjega
kubusa glavnog prostora sa lijepim bogatim stalaktitima, pandantivi ine
prelaz u tambur, pa zatim na kugleni odsjeak svoda. (Ing. Mato Bajlon).
Osim ovoga glavnoga prostora damije, srednje lae i dviju spo
rednih, natkrivenih trima kupolama i jednom polukupolom, damiju vee
s prostranim dvoritem predvorje, natkriveno s pet kupola, od kojih je
srednja neto vea od drugih, naslonjenih preko pandantiva na sjeverni zid
damije, etiri granitna stupa i dva pobona zida.
14
koja i danas postoji), Karadozbegova
u Mostaru (1557), Ferhad paina u
Banjoj Luci (1583), Alada damija
u Foi (1550), Kalaun .lusuf paina
damija u Maglaju i Kizlar agina u
Varcar-Vakufu (1593). Sve one imaju
kvadratinu bazu. etiri zida se preko
pandantiva, obino ureenih bogatom
grupacijom stalaktita, produuju u
oktogoni tambur, s uglatim ili okru
glim prozorima, na svakoj pojedinoj
ili svakoj drugoj strani oktogona, ili
bez njih, a na tamburu poiva kupola
prekrivena olovnim ploama ili, u
novije vrijeme, bakrenim. (AHpaina
damija na Buni ima na kupoli izljevenu plou od betona.) Sve one imaju
predvorje natkriveno manjim kupo
lama, koje se naslanjaju na damijski
zid i zid nastavljen na stupovima.
Hercegovake damije uz to imaju
jo i poseban krov, koji se prua od
ovih kupola nad predvorjem, na dvo
rite do 2V4 do 3 metra iznad zemlje,
Musalla Mchmcda El-Fatiha
u Donjem Kamengradu
mmmmammmmmmmmmammmmmm
la
U veini damija u Bosni i Hercegovini m a h f i l je prilino malen
prostor izdignut nad podom damijskim 2VL do 3 metra, a u desnoj strani
damije odmah do ulaza. Povrina mu je svega desetak metara, i redovno
na njemu bi bilo mjesto samo muezinu. Ali u nekim damijama, koje je
16
zapadni zid, pa na njemu moe klanjati malo manji broj vjernika nego
u glavnom damijskom prostoru.
Fethija damija u Bihau ima mahfil na dva sprata, jedan iznad
drugoga, ali samo uz sjeverni zid kod ulaza.
Mahfili su graeni obino od drveta, ali esto su im stupovi od
kamena, s kapitelima lijepo ukraenim.
U prva vremena su u islamskom svijetu damije sluile osim za vjerske
obrede jo i kao kole, u kojima su ueni ljudi predavali nauku omladini,
obino iza sabaha i iindije.
Sluai su pravili h a l k u (krug) oko predavaa, koji je predavao
razne teoloke znanosti i teologiji pomone nauke. Kasnije se kod islam
skih naroda, najprije kod Arapa, otvaraju posebne kole ito: m e k t e b i ,
poetnike, i m e d r e s e , gdje se sticala
srednja i via naobrazba. Prvu je medresu
osnovao Nizamul-Mulk Tusi u Bagdadu
godine 1067, koja se po njemu zove Nizamijja. Bogati ljudi su podizali damije, a
uz damije, obino preko puta, i medrese,
gdje su sluai imali potpunu opskrbu bes
platno, da se materijalno osigurani mogu
intenzivno baviti naukom. Sve nae medre
se iz turskoga doba su pravljene na isti
kalup. Prema dvorinim vratima damije
su dvorina vrata medrese. Usred medresanskog dvorita je a d r v a n, gdje se
moe uzeti a b d e s t . Okolo dvorita su
,-.,
... v n .
.
..
sobe za jednoga s o f t u (sluaa) ili dvoDzamija Ali pase Rizvanbegovica
na Buni
>
17
itava ova medresa je jedno malo arhitektonsko remek djelo, koje je u
novije vrijeme izgubilo neto od svoje draesti, jer su izvoene i neke
promjene. (Izvaeni su stari na luk svedeni prozori i umetnuti novi uglati.)
Suprotno od Gazi Husrev begove damije dojam prostornosti medrese
je manji negoli su stvarne
izmjere, jer njena odlika
nije u prostornom djelo
vanju, to je neimar ovdje
odlino uoio. Trebalo je
stvoriti neto strogo i
isto u proporcijama kao
to je ist ivot i stroga
disciplina odabranih za
muderise (nastavnike). Kad
unie ovjek u centralno
dvorite, osjea se odije
ljen od svijeta, od vanj
skog ivota i kao posve
en nekom drugom misao
nom i lijepom ivotu, a
plavi komad neba, koji se
kroz okvir arkada vidi, po
buuje jo jae misao beskrajnosti. (Ing. M. Bajlon).
U Bosni i Hercegovini
esto i u vrlo zabitnim kasabicama, pa i selima, bilo
je za turske vladavine oko
100 medresa, koje su, u
ona vremena, bile donekle
i srednje kole, no malo
/ ih je bilo solidno izraenih
da bi arhitektonski mnogo
znaile. Drukije njihov je
znaaj za kulturno podi
Munara Roznamezanje naega svijeta u Jedan od est prozora
dijine damije
Roznamedijine damije
vjersko-obrednom pravcu
u Mostaru
u Mostaru
bio velik.
Mektebi su bili obino male i neugledne zgrade i kao takve u
arhitekturi ne znae nita. Koji su se do danas sauvali vie bi mogli
posluiti kao tuitelji naih predaka, da se vidi gdje su neduna djeca
zatvarana da bi mahinalno uila principe uzviene vjere islama, a esto ni to.
18
19
su je inile damija, kurumlija i hanikah kao jezgra Sarajeva i njegove
arije, i drugdje, u kulturnijem svijetu, ne bi bilo dozvoljeno ruenje
ovakvih lijepih kulturnih spomenika, makar to i imalo praktine koristi,
20
Islam zahtijeva od svojih sljedbenika naroito i tjelesnu istouMusliman mora prije molitve oprati pojedine dijelove tijela, koji nisu
pokriveni odjeom, ime dolaze u direktan dodir sa zrakom. To pranje se
zove abdest. Nakon izvjesnih tjelesnih inova moraju se musliman i musli
manka bezuvjetno okupati. Radi toga ima i u najsiromanijoj musliman
skoj kui banja, pa makar to bilo i sasvim primitivno ograeno mjesto
21
u sobi. Nije onda udo, da je javnih banja bilo i po malim mjestima ito
ne jedna nego i po vie ih. U 34 mjesta Bosne i Hercegovine za turskog
vladanja u njima postojale su javne banje. Danas malo selo Blagaj kod
Mostara, imalo je nekada dvije javne banje, dok na pr. Mostar ima sada
jednu, a i ta radi samo 3 dana u sedmici, i uza sve to je Mostar u zavidni
jem poloaju od Sarajeva, gdje nema ni takve javne banje kakva je
mostarska. U Sarajevu je prva banja nainjena 1462, dakle godinu prije
pada bosanskog kraljevstva. Osniva joj je osniva i Sarajeva Isa beg,
a i danas, preudeena na mjestu postanka, slui svojoj svrsi. Godine 1914
je prestala raditi Gazi Husrev begova banja. Ona je potpuno sauvani
tip starih glasovitih turskih kupalita, u kojima
se metoda kupanja sastoji u tome, da posjetnik
prolazi kroz sistem odaja (soba), u kojima tem
peratura postepeno raste, te je prema tome i
parna atmosfera u njima raznoga stepena.
(Truhelka). U ovoj banji dolazi osvjetljenje s
poligonog prozora s vrha kupola u pojedine
pregratke. Iako je ova zgrada mogla jo uvijek
sluiti svrsi, za koju je napravljena, danas se
nalazi u njenim prostorijama krma i kavana.
Posluiti openitosti bilo je geslo onoga
bezbroja naih predaka, koji su svoje veliko
bogatstvo troili na javne ustanove kojega bilo
reda, od velebnih damija u gradovima do
neznatnih esama na planinskim putevima.
()groman broj esama i adrvana je podignut u
Bosni i Hercegovini, mnogima se i ne znaju
zakladnici, ali na usamljenu putu u bezvodnu
kraju, kad se nade ovakav trag kulturna ovje
Sahat-kula
ka, dohode putniku pred oi uobiajeni natpisi
u
Donjem
Vakufu
s esama:
i|# \ Jf *M J* >
Starije esme su jednostavnije, obino bez natpisa, mlade su vrlo esto
vanredno finih oblika s kienim natpisima, koji slave zakladnika i biljee
godinu gradnje. Narodna tradicija vee nastanak gradnje ovakvih esama
i vodovoda s raznim dt^gadajima i linostima. Izgradnja goleme esme
od steaka zvane Careve vode na planini Romaniji pripisuje se sultanu
Mehmedu el-Fatihu, osvajau Carigrada i Bosne.
Za vodovod u Mostaru postoji prianje, da je zadubina nekoga
stranca, kojemu se svidjelo to mjesto, pa je odluio da o svome troku
dovede vodu iz rjeice Radobolje iz sela Cima. Po narodnoj tradiciji, taj
22
23
24
25
26
27
poivaju na est ili osam drvenih ili kamenih stupova. Kameni stupovi su
ili zidani ili klesani iz jednoga komada. Krov je u obliku kupole, prekri
vene olovnim ploama ili je obini strmi krov, u Hercegovini, kao i u kua,
od kamenih ploa.
Najvelianstveniju sliku pruaju mostovi turskoga perioda u Bosni
i Hercegovini. Ove zemlje u rimsko doba i doba svoje samostalnosti su
neprohodne praume s vrlo blijedim tragovima civilizacije, bez veih
gradova i bez dobrih cesta i mostova, koji bi vezali kraj s krajem i dovo
dili u doticaj narod s na
rodnim. Ono stoje posto
jalo do 1463 i 1483, do
pada ovih dviju pokra
jina, je skoro bez ika
kva znaenja prema onome to se podie pod
konac 15 i kroz 16 i 17
vijek. U svoje vrijeme
se na pr. govorilo i
pisalo da su stupovi u
predvorju Gazi Husrev
begove damije uzeti od
neke crkve u Blauju.
Crkva s onakvim stu
povima bi bila toliko
golema, da bi bez sum
nje bila poznata u cije
lom ondanjem kran
skom svijetu, dok me
utim o njoj nema ni
spomena. Mrnja na
Turke, zavojevae na
junoslovenske narode,
prijeila je da se prizna
i ono to su oni, ili
pravije, Bonjaci i Her
Nian Omer age Baia kod Glamoa
cegovci za turskoga pe
rioda, privrijedili kul
turi i civilizaciji ovih krajeva poriui im svaki smisao za duhovni
napredak. Tako se i nastanak raznih mostova pripisivao bez ikakva
povoda Rimljanima, samo da se ne bi reklo da su islamski kulturni
spomenici.
28
Najznamenitiji je most ovoga razdoblja mostarski, graen od 1557
do 1566. Graditelj mu je Hajrudin, suvremenik Mimara Sinana, to se
vidi iz monografije o Mimaru Sinanu od Ahmed Refika (II knjiga,
5 strana); Evlija elebija u VI svesku Sejahatname pripisuje ga Koda
Mimar Sinanu. Prvi turski geograf atib elebija ga pripisuje jednom
domaem majstoru stolaru, koji ga je napravio nakon to ga nije mogao
podii Sinan. Jedan ferman, sultana Mehmeda IV od 14 marta 1649 koji
se nalazi u Zemaljskom Muzeju u Sarajevu pod br. 3930, zove mostarski
most imenom sultana Sulejmana
(umro pod Sigetom 1566). U jed
noj turskoj m e d m u i (biljenici
raznoga sadraja), koja se sada
nalazi u Jugoslavenskoj Akademiji
u Zagrebu, ima biljeka da je
most tvrave Mostara ponovo
sagraen 24 X 1557 pod nadzorom
Karadozbega, a po nalogu Hajdara, zapovjednika Hercegovine.
Ista biljeka se nalazi u jednoj
Kanunnami u knjinici Zemalj
skog Muzeja u Sarajevu u tur
skim rukopisima br. 553, strana
96. I Evlija elebija i atib ele
bija u svojim djelima piu da je
neto nie od ovoga mosta bio u
stara vremena most na lancima
debelim kao ljudsko stegno, a da
su stanovnici Mostara zamolili
Nian Mahmut bega Brankovia
sultana Sulejmana da im naini
na Ladevinama kod Rogatice
most i da je most nainjen 974 po
Hidri; (ta je godina trajala od
19 VII 1566 do 9 VII 1567). Gore spomenuta hidretska godina je isklesana
i u lijevoj nozi mosta, gdje poinje luk. Most je nainjen na jedno okno,
iji je raspon 29.4 metara, a visoko 21 metar nad vodom, irina mosta
je 4.3 metra. Ovaj most i danas zadivljava gledaoca, pa nije udo to
Evlija elebija nema dovoljno rijei da ga opie. Ovaj most uporeduje
S dugom i veli da je poznat u itavu svemiru. Most je pretrpio i veih
teta, pa je zabiljeen u lijevoj nozi mosta i jedan popravak iz godine
1737, a u jednom mostarskom sidilu (sudskom protokolu), koji se sada
nalazi u Zemaljskom Muzeju, zabiljeena je jedna naredba o popravku
mosta od 15 srpnja 1779.
29
Koliko mi je poznata literatura o ovom mostu prvi ga naziva
rimskim ruski konzul u Sarajevu Aleksander Hilferding u djelu BOCHJH,
TepueroBHHa H crapa Cepin (Petrograd 1859). Na 43 strani Hilferding,
koji je inae mrzio sve to je islamsko, kod opisa Mostara i njegova mosta
pie: vrsti visoki most od velikih kamenova smjelo savijen jednim lukom
preko dosta iroke tekue rijeke s tvrdim obalama, nosi biljeg rimske
gradnje.
U vakfiji (zakladnici) Muhamed bega Karadozbega, dobrotvora
Mostara, iz poetka marta 1570 ima pasus: Zatim je odredio (M. Karadozbeg) da se poprav
ljaju oni mostovi, koje
je on napravio: jedan
je blizu Blagaja na ri
jeci Buni, drugi u Blatu
(Mostarskom) na Listi
i, a trei u Konjicu.
Na rijeci Buni imaju tri
stara kamena mosta iz
turskoga vremena: je
dan je u Blagaju na pet
okana, drugi u Kosoru,
a trei u selu Buni na
14 okana. Uz ovaj po
tonji most nalaze se
zemlje, koje su pripa
dale Karadozbegovu va
kufu.
Medu osobito lijepe
Prorezani nian u Bos. Petrovcu
arhitektonske spomeni
ke turskoga perioda u
Bosni i Hercegovini spada kameni most u Konjicu, sagraen godine
1682/83, nakon to je raniji drveni Karadozbegov most Neretva odnijela.
Nedaleko od Sarajeva na rijeci Miljacki je kozja uprija, most
dosta slian starom mostu u Mostaru, samo to ima velike olakavajue
otvore. Olakavajue otvore ima i Latinska uprija u Sarajevu, na 4
okna i sa iljatim pilerima u Miljacki, nainjena prije 1565. Obnovljena
je iz ostavtine Hadi Abdullah age Brige u dananji oblik godine 1797,
est godina nakon to ju je voda poruila. eher ehajina uprija iz 1617
odrvala se i najveim poplavama Miljacke, dok je Careva uprija uz
istoimenu damiju dva puta stradavala od poplave. Godine 1628 ju je
30
31
su razne figure: ptice, maevi, lukovi i strjelice, topuzi i slino. Na prvim
nianima bosanskih domorodaca natpisi su pisani bosanskom irilicom,
t. zv. bosanicom ili begovskim pismom. Interesantno je, da ponekada
jedan par niana slui za dvije osobe. Tako u selu Dubu kod Rogatice
ima nian na kojemu pie irilskim slovima: . . . Hasan i Ahmat, dva
Radilovia sina. Pri kraju na tom nianu, kao i na bogomilskim stecima
stoji: Da je blagosloven tko e projti i proklet koji prevaliti. I niana
ima vie vrsta i po obliku glave i po veliini. to je ovjek bogatiji
nian je vei. Nian ili baluk je kamen najee etvrtast, visok 1 do
3 metra, a vrh mu je razliit, prema tome kakvu je staleu umrli pripadao.
Na nianima iz prvih dana islama u naim krajevima ima raznih
isklesanih ukrasa: maeva, lukova, topuza, balta (sjekira), bajraka, ali
ima i raznih ivotinja: sokola, jele
na i zmija. Iz novijeg vremena
ima baluka s raznim biljnim or
namentima u boji (ponajvie u
zlatnoj i plavoj). Cesto ima ukle
sanih izdubina na balucima, gdje
se nahvata kinica. Takvi su niani
na grobovima brae Celja u Sara
jevu u Magudi. Ima i prorezanih
niana, kakvi se vide na naoj
slici jednog groba iz Bosanskog
Petrovca. Najstariji su niani medu
patarenskim stecima, jer su novi
muslimani htjeli da lee uz svoje
oeve i djedove dobre Bonjane.
Takva groblja, gdje se musliman
ski baluci ili niani nastavljaju na
Krehino turbe u Mostaru
patarenske steke, dosta su esta
u Bosni i Hercegovini. Najvei nian se nalazi na grobu Omer age Baia
kod Baia Mosta na putu izmeu Glamoa i Livna, iz godine 1798. Visok
je 4.7 m, a i opseg saruka mu je 4.7 m.
Kad se islam proirio na nearapske narode, poinju se mrtvacima
podizati i t u r b e t a (mauzoleji). U nas ima uglavnom tri vrste turbeta:
a) ozidanih i prekrivenih obinim krovom ili kupolama, b) na stupovima
i prekrivenih i c) otkrivenih. Najvee je Gazi Husrev begovo turbe u
Sarajevu iz 1541. To je oktogona zgrada s visokom kupolom, a u podu
je grob Gazi Husrev begov, nad kojim je izdignuta kubura (sarkofag).
Do njegova turbeta je turbe njegova vojvode Murat bega Tardia, rodom
ibenianina, koje je neto manje, a baza mu je esterokut. (Ako pogle
damo danas iz nove zgrade Gazi Husrev begove medrese na njegovu
32
s kojih poinju iljati lukovi (t. zv. dos dane) preko pandantiva, nastavlja
se oktogoni tambur, a na ovome mala kupola bakrom prekrivena. To su
mauzoleji Mehmeda Jahia, sina sarajevskog mulle, i Jusuf pae, zago
netnog bjegunca iz Carigrada. U Mostaru je vrlo lijepo turbe eh Juje
Ejubovia koje je podigao u prvoj poli prologa vijeka Ali paa Rizvanbegovi. Na est kamenih stupova s polukrunim lukovima nastavlja se
poetak kamene eliptine kupole, od koje je ozidan samo jedan otsjeak,
red klesanih kamenova, na kojima je markirana kupola od eljezne
mree. Iz godine 1760 je dvostruko turbe Hadi Mehmedage Krehe uz
ose Havade damiju u Mostaru. To je turbe na osam stupova s njenim
-1
-/.
a,
33
ukrasima, danas neto oteenima, na kapitelima i s oblim lukovima, nad
kojima se nastavlja zid od klesana kamena. Vrh zida je prekriven kamenim
ploama, s kojih se voda cijedi van turbeta. I ovo turbe je bez krova,
34
Turbeta inae ima po svoj Bosni i Hercegovini.
U vie gradova i gradia u Bosni i Hercegovini imaju
To su etvrtasti zvonici, s kojih zvono otkucava vrijeme
satu, po kojemu je uvijek zalaz sunca u 12 sati, kako se
udeava. Sahat-kule su obino pravljene gdjegod u strani
sahat-kule.
po a la turca
svaki dan sat
nad arijom.
35
Lata i Uzzata. Ovako primitivan narod kakav i '
rapski, koji
primao jednu monoteistiku vjeru, po ijoj i,
>g nema
prilike, shvatio je da mu je zabranjeno prikazivanje ljudskih
slici i kipu, iako to nije u Kur-anu i hadisu spomenuto. Pred
je istom
slike ni
likova u
uspjelom
ljudskog ivota, ali kod Turaka i naroda, koji su preko njih islam primili,
slikarstvo se ne razvija, pogotovu ne prikazivanje ljudskih likova. Ali
umjesto toga razvilo se posebno umjetno pisanje arapskoga pisma, koje
je malo po malo prelazilo u isti ornamenat. Natpisi nad damijskim ili
medresanskim vratima, na nadgrobnim spomenicima, nad esmama i
knjinicama su tako majstorski izraeni da se esto ne zna gdje prestaje
slovo a gdje poinje ornamenat. Najobiniji su natpisi, klesani ili slikani, u
m i h r a b u u damiji: <~*\^\ \fj WJc Jia \T\ na esjuama: w *J. $ *ll\ <> \~j
na knjinicama: o ^ ^ ,
37
vjeto preslikati arapsko pismo kao to je preslikao polihromne ornamente.
Knjiga je od davnina u porodici Spaha, a sada4 je vlasnitvo Nj. Pr.
Reis-ul-uleme Fehim ef. Spahe). Ima i drukijih ukrasa u naim rukopisima
kao to je na pr. u jednom starom turskom kalendaru, u kojem se
nalaze i hrvatski narodni nazivi za mjesece: sianj, velja no, oujak
itd., gdje se prostor oko slova ispise mastilom, a slova se razabiru iz
nepocrnjena papira.
Iako su zidovi veine damija kao i privatnih domova bili bijeljeni
vapnom, ipak su neke damije bojene prema raznim uzorcima bojenja
carigradskih damija. No e
sto se nije pogodila sretna
boja i ornamentika sa zgra
dom. Lijepo je ouvana stara
boja u Koski Mehmed painoj
damiji u Mostaru.
Osim ovakvih
bojenja
prema stranim uzorcima kod
nas je esto koji bezimeni
majstor zamijeao tri-etiri
boje i na damijskim zidovi
ma islikao vinovu lozu ili li
mun (u Hercegovini) ili ljivu
(u Bosni). Omiljeli je pred
met i slikanje dvaju svetih
mjesta: Meke i Medine. U
Miinoj damiji u Sarajevu
je ova dva grada na damijskom zidu odlino naslikao
domai majstor-samouk Hadi Mustafa Faginovi, koji
je bio godinu dana u Meki i
Medini a jedno vrijeme i u
Carigradu, gdje je prebojio
jednu od carskih damija. Na
slikama se vidi da je pozna
Duborezna vrata na hamamdiku
u emalovia kuli na Buni
vao perspektivu, koju je pri
mijenio kod slikanja obaju Haremi-erifa (dvorita), dok su mu kue u
pozadini iste veliine kao i one naprijed. Palme, kojima je okruio Medinu,
su do sitnica vjerno izraene.
Nedostatak slikarskih radova u privatnim i javnim zgradama
nadomjeten je bogatom ornamentikom. Ornamentika Alada-damije u
Foi iz godine 1549, koje je zakladnik Hasan Nazir elebija, sin Jusuf
Sinana, koja je u zadnje vrijeme skoro sasvim propala, pokazuje koliki
38
je bio umjetnik, koji joj je zidove islikao. Damija je bojena i svana i
iznutra, a izraeni su razni motivi vegetabilnih i geometrijskih orname
nata, od kojih je najljepa trotrana pletenica (bijela s crvenkastim ivicama
na modru temelju). Mijeanje vegetabilne i geometrijske ornamentike
vidi se esto i na okvirima natpisa.
Muslimanski dom u Bosni i Hercegovini neugledan svana, jer se
sav ivot uputio na dom i blinje, je rasporedom prostorija, ureajem
i dekoriranjem esto umjetnina za sebe. Iako nema u njemu naroitih
soba za spavanje i salona u evropskom
smislu, on je ekonomino smjeten, pa
je svaka soba, koja u danu slui za rad
i primanje, u vee pretvorena, po po
trebi, u spavaonicu. Za smjetanje po
stelja, posteljine i pokrivaa u zidu su
uzidani ili su pred zidom nainjeni or
mari, a zovu se m u s a n d'e r e, iz kojih
se u noi te stvari vade i prostiru po
podu, pokrivenu ilimima. Mjesto sto
lica su oko soba s e i j e ili m i n d e rl u c i (nepokretni divani). Uza zid, u
kojemu su vrata, obino je zidana pe
i banjica ili hamamdik. esto u poje
dinim kuama i svaka soba ima banjicu.
Musandere, pe i banjica su u istome
redu, jedno do drugoga. U obinim
kuama je sve to skromno i jednostav
no, a u kuama bogataa, koji nisu dirali
u starinski ureaj, u izradi ovog nepo
kretnog pokustva se pokazuje veoma
esto trag umjetnikoga rada. Osobito
se posveivala naroita panja ukrasivanju i e t a (stropa), koje je redovno
od drvene grade i obojeno. Osobito se
Duborczna vrata u jednoj
pazilo na izradu sredine stropa, gdje je
, tajnikoj sobi
bila bakrena ili pozlaena jabuka. Od
pokustva su naroito ukrasivane: m a n g a l e (u Bosni) ili d a g a r e (u
Hercegovini), i r a c i (svijenjaci), d e m i r l i j e , i b r i c i i t e s t i je,
posude za vodu, t a b a c i , posluavnici, p e k u n i , stolii od orahovine
(sada se najvie izrauju u Konjicu), rahle, posude za kahvu a i za jelo,
to je sve rad domaih majstora iz Sarajeva i provincije.
Od umjetnog obrta u prvom redu treba spomenuti k u j u n d i j e ,
zlatare, koji su izraivali, a i danas izrauju, razne predmete za dnevnu
39
upotrebu i ukras. Naroita je vjetina inkrustacija i tauiranje te fili
granski rad sarajevskih zlatara. B i a k d i j e, noari, su pravili naroito
lijepe velike noeve sa usjeenim srebrnim icama u elik (tauiranje).
T u f e k d i j e , pukari, su izraivali t. zv. male puke s ukrasnim jabu
kama. Najbolju sliku kulturnog ivota u Bosni i Hercegovini za turske
uprave pokazuje umjetniki obrt knjigovea, m u d e 11 i d a, koji se
javljaju u Sarajevu ve godine 1580. Danas u Sarajevu imaju dvije ulice:
Veliki i Mali Mudellidi, gdje su se knjige uvezivale.
40
gradova su obino tako udeeni, da regulacione linije zahvataju mnoge
damije. Burmali damija u Skoplju morala se sruiti dinamitom kao
ruevna i sklona padu, da se na njezinu mjestu podigne oficirski
dom. S vremena na vrijeme se piu lanci po lokalnim novinama i aso
pisima, kako je nesuvremena nastava u medresama, ne radi toga da bi se
to stanje poboljalo, nego da se takve medrese zatvore i po malo rue.
A i ono to nesumnjivo potjee iz turskoga perioda u naoj zemlji nastoji
se opovri i na ozbiljnu mjestu (kakve bi trebale biti Enciklopedije).
Literatura
E d m u n d S t y x , Das Bau\vesen in Bosnien und der Hercegovina,
Wien 1887; K e l l n e r J o h a n n , Baukunst (Bosnien und Hercegovina in
Wort und Bild, W i s s e n s c h a f t l i c h e M i t t e i l u n g e n aus Bosnien und
der Hercegovina, Wien, I. Bd. 1893; B a a g i dr. S a f v e t b e g , Znameniti
Hrvati, Bonjaci i Hercegovci u turskoj carevini, Zagreb 1931; D i z d a r
M u h a ni e d E m i n, Nastavni zavodi kod starih Arapa (Tridesetgodinji
izvjetaj eriatske sudake kole u Sarajevu), Sarajevo, 1917; A h m e d
R e f i k , Mimar Sinan (dvije knjige), Istanbul, 1931; M i r z a S a f v e t
(dr. Safvet beg Baagi), Gazi Husrev beg, Sarajevo, 1907; S p a h o
Me h med, Gazi Husrev beg, Sarajevo, 1907; T r u h e l k a dr. i r o, Gazi
Husrefbeg, (G. Z. M., XXIV), 1912; S p o m e n i c a Gazi Husrev begove
etiristogodinjice (Suradnici: Hamdija Kreevljakovi, Salih Ljubuni,
Alija Nametak, Ing. Mato Bajlon, dr. iro Truhelka, Muhamed Emin Dizdar,
Fehim Spaho, dr. Jusuf Tanovi, ing. Aleksander VVundsam i efket abi),
Sarajevo, 1932; S v a r a M a k si m, Arhitektura Husrevbegovih graevina
(Novi Behar, IV 1930-31); M u l a b d i E d h e m , Magnetska igla Kblenama (Novi Behar, III 1929-30); K em u r a e j h Se jf ud din,
Javne muslimanske graevine u Sarajevu (G. Z. M., XX, XXI, XXII i XXIII,
19081911); Z u h r i O m e r, Najstarija damija u Bosni (Novi Behar,
IV, 1930-31); Z a r z i c k v M i r o n, Varoica Ustikolina (G. Z. M., III, 1883);
Z a r z i c k y, A r n d t, S t r a t i m i r o v i , Alada damija u Foi (G. Z. M.,
III, 1883); R a k i F r a n j o , Prilozi za geografsko-statistiki opis bosan
skoga paalika (Starine, XIV, 1882); M a n d i dr. M i h o v i l , Vezirski
grad Travnik, Zagreb, 1931; K a l a b i M e h m e d , Hadi Sinanova tekija
(G. Z. M., II, 1882); S i k i r i dr. a i r , Sarajevske tekije (Narodna Sta
rina, XIV, 1927); P e e /. K a r 1, Mostar und sein Kulturkreis, Leipzig, 1891;
M u h i b b i M u s t a f a H i 1 m i, Stara uprija u Mostaru (G. Z. M., I,
1881); N a m e t a k A l i j a , Stari most u Mostaru (Sarajevo 1932);
H o e r m a n K o t a , uprija u Viegradu (G. Z. M., I, 1881); K o r k u t
D e r v i , Obnova natpisa na Sokolovia mostu u Viegradu (G. Z. M., XLI,
1929); K r e e v l j a k o v i H a m d i j a , Sarajevska arija, njeni esnafi i
obrti za osmanlijske uprave (Narodna Starina, XIV, 1927); S v a r a
M a k s i m , Propadanje bosanskih umjetnih zanata (Novi Behar, IV,
1930-31); S p a h o F e h i m , Nai narodni nazivi mjeseci u turskim kalen
darima (G. Z. M., XLII, 1930); S p o m e n i k Srpske kraljevske akademije,
XVIII, (Stojan Novakovi), Beograd, 1892; u r i V e j s i l , Uglednija
muslimanska kua u Sarajevu (Narodna Starina, XIV, 1927); J e l a vi
V j e k o s lav, Francuska izvjea o Bosni (G. Z. M., XVIII, 1906); r H JI fa
ci} ep AH Hrb A., BocHia, PepueroBHHa H Orapafl Cepm, Petrograd, 1859;
Evi i ja e l e b i j a , Sejahatnamesi, Istanbul, V i VI sv., 1897 i 1900;
H a m d i j a K r e e v l j a k o v i , Hamami (javna kupatila) u Bosni i
Hercegovini 14621916 (Beograd, 1937); H a m d i j a K r e e v l j a k o v i ,
Damija i vakufnama Muslihuddina ekrekije (Glasnik Ivz., god. VI, br. 1,
1938).
Sarajevska
sp
II 79
930.85(497.6):28(0.036.6)
0127445
CIJENA 20 DINARA
COBISS