Glavni Projekt Mosta Bandalova Kosa S Čeličnom Rasponskom Konstrukcijom I Ortotropnom Pločom Rudolf Grljušić PDF

SVEUILITE U SPLITU
FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE
DIPLOMSKI RAD
Rudolf Grljui
Split, 2012.
SVEUILITE U SPLITU
Rudolf Grljui
Glavni projekt mosta Bandalova Kosa s elinom

rasponskom konstrukcijom i ortotropnom ploom
Diplomski rad
Split, 2012.
SVEUILITE U SPLITU
Split, Matice hrvatske 15
STUDIJ:
DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ GRAEVINARSTVA
KANDIDAT:
Rudolf Grljui
BROJ INDEKSA: 099

KATEDRA:
Katedra za metalne i drvene konstrukcije
PREDMET:
Diplomski rad
ZADATAK ZA DIPLOMSKI RAD

Tema: Glavni projekt mosta Bandalova Kosa s elinom rasponskom konstrukcijom i
ortotropnom ploom
Opis zadatka: Za most ukupnog raspona 238 m dimenzionirana je elina rasponska konstrukcija
s dva glavna nosaa i ortotropnom ploom kao gornjim pojasem. Rad sadri proraun elemenata
nosivog sustava i karakteristine graevinske nacrte.
U Splitu, listopad 2011.

Voditelj diplomskog rada:
Prof. dr. sc. Ivica Boko
Predsjednik Povjerenstva
za zavrne i diplomske ispite:
Prof. dr. sc. Vesna Deni-Juki
Glavni projekt mosta Bandalova Kosa s elinom rasponskom

konstrukcijom i ortotropnom ploom
Saetak:
Za most ukupnog raspona 238 m dimenzionirana je elina rasponska konstrukcija sa dva glavna
nosaa i ortotropnom ploom kao gornjim pojasem. Rad sadri proraun elemenata nosivog
sustava i karakteristine graevinske nacrte
Kljune rijei:
ortotropna ploa, most, elina rasponska konstrukcija, glavni nosa, uzduna rebra
Main project of bridge Bandalova Kosa with steel loadbearing

construction and orthotropic plate deck
Abstract:
A steel bridge with an overall span of 238 m has been designed with two main girders and an
orthotropic plate as the top cord. Project includes calculation of main structural elements and
characteristic construction designs
Keywords:
orthotropic plate, bridge, steel loadbearing construction, main girder, longitudinal stiffeners
Mojim roditeljima, koji su mi oduvijek bili najvea potpora u ivotu
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
SADRAJ
1
TEHNIKI OPIS I POSEBNI TEHNIKI UVJETI GRADNJE............... 1

1.1 Ope napomene................................................................................................. 1
1.2 Nosiva konstrukcija mosta ................................................................................ 2
1.2.1 Rasponski sklop mosta .................................................................................... 2
1.2.2 Stupovi mosta.................................................................................................. 4
1.2.3 Upornjaci mosta .............................................................................................. 6
1.3 Gradiva mosta ................................................................................................... 7

1.3.1 elik S355 ...................................................................................................... 7
1.3.2 Beton .............................................................................................................. 8
1.3.3 Betonski elik................................................................................................ 10
1.4 Oprema i ostala rjeenja .................................................................................. 10

1.4.1 Hidroizolacija................................................................................................ 10
1.4.2 Zastor............................................................................................................ 11
1.4.3 Prijelazne naprave ......................................................................................... 12
1.4.4 Leajevi ........................................................................................................ 12
1.4.5 Vijenac, pjeaki hodnik i odbojnici .............................................................. 13
1.4.6 Odvodnja ...................................................................................................... 14
1.4.7 Ureenje pokosa nasipa................................................................................. 15
1.4.8 Ureenje okolia ........................................................................................... 15
1.4.9 Zatita od buke.............................................................................................. 15
1.4.10 Probno optereenje........................................................................................ 16
1.4.11 Odravanje objekta i projektirani vijek trajanja.............................................. 16
1.4.12 Nain zbrinjavanja graevnog otpada ............................................................ 17
1.5 Antikorozivna zatita mosta ............................................................................ 18

1.6 Montaa rasponske konstrukcije mosta ........................................................... 20
ELINA ORTOTROPNA PLOA.......................................................... 21

2.1 Uvod ............................................................................................................... 21
2.2 Prednosti i mane ortotropnih ploa .................................................................. 22
176
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
2.3 Konstrukcijsko oblikovanje............................................................................. 23

2.4 Karakteristike ortotropne ploe ....................................................................... 25
2.4.1 Odreivanje debljine lima ............................................................................. 25
2.4.2 Odabir tipa i dimenzija uzdunog rebra ......................................................... 25
2.4.3 Odreivanje efektivne irine ortotropne ploe................................................ 26
PRORAUNSKI MODELI......................................................................... 31
3.1 Uvod ............................................................................................................... 31
3.2 Model za vertikalna optereenja ...................................................................... 31
3.3 Model za horizontalna optereenja .................................................................. 32
ANALIZA OPTEREENJA ....................................................................... 34

4.1 Model za vertikalna optereenja ...................................................................... 34
4.1.1 Stalno optereenje ("g") ................................................................................ 34
4.1.2 Dodatno stalno optereenje ("g")................................................................. 34
4.1.3 Prometno optereenje ("Q" i "q") .................................................................. 35
4.1.4 Nejednoliko linearno temperaturno optereenje ("dT") .................................. 40
4.2 Model za horizontalna optereenja .................................................................. 41

4.2.1 Jednoliko temperaturno optereenje ("T")...................................................... 41
4.2.2 Optereenje od koenja i pokretanja vozila ("qk") .......................................... 43
4.2.3 Optereenje vjetrom ...................................................................................... 44
4.2.4 Potresno optereenje ("S")............................................................................. 53
STATIKI PRORAUN............................................................................. 56
5.1 Uvod ............................................................................................................... 56
5.2 Kontrola progiba za granino stanje uporabljivosti.......................................... 57
5.2.1 Doputeni vertikalni progibi u poljima .......................................................... 57
5.2.2 Mjerodavne kombinacije optereenja za GSU ............................................... 57
5.3 Proraun potresa metodom spektra odgovora .................................................. 61

5.3.1 Modalna analiza mosta.................................................................................. 61
5.3.2 Udio aktivirane mase i proraun na potres ..................................................... 66
177
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
5.4 Rezultati statikog prorauna za granino stanje nosivosti............................... 69

5.4.1 Rezultati statikog prorauna za vertikalni model optereenja ....................... 69
5.4.2 Mjerodavne kombinacije optereenja za GSN ............................................... 79
5.4.3 Rezultati statikog prorauna za horizontalni model optereenja ................... 84
PRORAUN PLOASTIH ELEMENATA PREMA EC 3 ...................... 85

6.1 Uvod ............................................................................................................... 85
6.2 Nestabilnost hrpta nosaa ................................................................................ 85
6.2.1 Metoda efektivne irine ................................................................................. 86
6.3 Posmina otpornost ......................................................................................... 91

6.4 Otpornost na djelovanje koncentrirane sile ...................................................... 92
6.5 Interakcijsko djelovanje .................................................................................. 93
6.5.1 Interakcija savijanja, posmika i uzdune sile ................................................. 93
6.5.2 Interakcija savijanja, koncentrirane sile i uzdune sile ................................... 93
DIMENZIONIRANJE GLAVNIH UZDUNIH NOSAA ...................... 94

7.1 Uvod ............................................................................................................... 94
7.2 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa nad upornjakom "U1" ................ 95
7.2.1 Karakteristike poprenog presjeka................................................................. 95
7.2.2 Raunske unutranje sile u poprenom presjeku ............................................ 95
7.2.3 Klasifikacija poprenog presjeka ................................................................... 96
7.2.4 Posmina otpornost poprenog presjeka ........................................................ 96
7.3 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa u polju "P1" ............................... 99

7.3.1 Karakteristike poprenog presjeka................................................................. 99
7.3.2 Raunske unutranje sile u poprenom presjeku .......................................... 100
7.3.3 Klasifikacija poprenog presjeka ................................................................. 100
7.3.4 Otpornost poprenog presjeka na savijanje .................................................. 100
7.3.5 Posmina otpornost poprenog presjeka ...................................................... 101
7.3.6 Stabilnost hrpta uslijed normalnih tlanih napona........................................ 102
7.4 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa nad stupom "S1" ...................... 106
7.4.1 Karakteristike poprenog presjeka............................................................... 106
178
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad

7.4.6 Otpornost elementa na bono izvijanje ........................................................ 110
7.5 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa u polju "P2" ............................. 115
7.5.6 Stabilnost hrpta uslijed normalnih tlanih napona ........................................ 118
DIMENZIONIRANJE POPRENIH NOSAA ..................................... 122

8.1 Uvod ............................................................................................................. 122
8.2 Odreivanje efektivne irine ortotropne ploe ............................................... 123
8.3 Unutranje sile i mjerodavne kombinacije u poprenom presjeku.................. 124
8.4 Dokaz nosivosti i stabilnosti poprenog nosaa na leaju .............................. 125
8.4.6 Otpornost elementa na bono izvijanje ........................................................ 127
8.5 Dokaz nosivosti i stabilnosti poprenog nosaa u polju ................................. 132

179
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
DIMENZIONIRANJE VJETROVNOG SPREGA .................................. 136

9.1 Uvod ............................................................................................................. 136
9.2 Optereenje vjetrom ...................................................................................... 136
9.3 Rezultati prorauna ....................................................................................... 137
9.4 Dokaz nosivosti i stabilnosti elemenata vjetrovnog sprega ............................ 138
9.4.4 Otpornost poprenog presjeka u vlaku......................................................... 139
9.4.6 Interakcija momenta savijanja i uzdune sile ............................................... 139
9.4.7 Progibi elemenata vjetrovnog sprega ........................................................... 140
10 DIMENZIONIRANJE MONTANOG NASTAVKA ............................. 141

10.1 Uvod ........................................................................................................... 141
10.2 Karakteristike nastavka i mjerodavna kombinacija optereenja ..................... 141
10.2.1 Mjerodavne kombinacija za GSN i GSU ..................................................... 141
10.2.2 Karakteristike poprenog presjeka nosaa i nastavka................................... 142
10.2.3 Odreivanje otpornosti elemenata nastavka ................................................. 144
10.3 Dimenzioniranje zavarenog spoja.................................................................. 152
11 DIMENZIONIRANJE STUPOVA............................................................ 153

11.1 Uvod ........................................................................................................... 153
11.2 Unutranje sile i mjerodavne kombinacije u poprenom presjeku.................. 155
11.3 Dimenzioniranje stupova............................................................................... 157
11.3.1 Moment savijanja oko osi z - z (u smjeru mosta) ......................................... 157
11.3.2 Moment savijanja oko osi y - y (okomito na most) ...................................... 159
11.3.3 Poprena sila ............................................................................................... 160
12 ODABIR LEAJEVA................................................................................ 164

12.1 Uvod ........................................................................................................... 164
180
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
12.2 Osnovna kombinacija optereenja ................................................................. 165

12.3 Seizmika kombinacija optereenja............................................................... 166
12.4 Odabir lonastih leajeva .............................................................................. 168
13 ODABIR PRIJELAZNE NAPRAVE........................................................ 171

13.1 Uvod ........................................................................................................... 171
13.2 Osnovna kombinacija optereenja ................................................................. 171
13.3 Seizmika kombinacija optereenja............................................................... 172
13.4 Odabir prijelazne naprave.............................................................................. 172
14 GRAFIKI PRILOZI................................................................................ 174

15 LITERATURA ........................................................................................... 175
181
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
TEHNIKI OPIS I POSEBNI TEHNIKI UVJETI GRADNJE
1.1 Ope napomene

Projektni zadatak je proraun elinog mosta s ortotropnom ploom "Bandalova Kosa" na
dionici brze ceste Solin - Klis. Ukupna duljina mosta je 238,00 m. Os prvog upornjaka mosta je
na stacionai ST 5+536,000, a drugog na stacionai ST 5+774,000. Osni razmak upornjaka je
238,00 m. Rasponska konstrukcija ima tri raspona, odnosno dva armirano-betonska stupa upljeg
pravokutnog poprenog presjeka, s odgovarajuim simetrinim osnim razmacima upornjaka i
stupova 74,00 m + 90,00 m + 74,00 m = 238,00 m, te ini jednu dilatacijsku cjelinu.
Slika 1.1 Prostorna lokacija projektiranog mosta

Popreni nagib kolnika je konstantan na itavoj duljini mosta i iznosi 7,000 %. Niveleta
mosta je u konstantnom uzdunom nagibu od 5,904 %. Popreni i uzduni nagibi mosta su
zanemareni u statikoj analizi i proraunu mosta izvrenom u programskom paketu Tower 6.
U poprenoj dispoziciji vijadukt ima dva odvojena (dilatirana) kolnika, lijevi i desni, to
odgovara profilu brze ceste na kojoj nije predvien zaustavni trak, ali je u radu projektiran samo
lijevi kolnik. Svaki dilatirani kolnik ima dva vozna traka irine po 3,75 m uz irinu zatitnog
traka od 0,20 m, pa ukupna irina kolnika iznosi 2 3,75 + 0,20 = 7,70 m. Zajedno s irinama
hodnika na vanjskim rubovima kolnika od po 1,50 m svaki, ukupna irina lijevog dijela kolnika
je 7,70 + 2 1,50 = 10,70 m.
Projektirani most ima zatvoreni sustav odvodnje oborinskih voda, a oborinska voda se s
kolnika odvodi slivnicima u odvodne cijevi.
1
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Armirano-betonski stupovi mosta temeljeni su na kvalitetnom temeljnom tlu (stijena)., a

doputeno centrino naprezanje u tlu za osnovna optereenja iznosi qdop = 0,60 MPa. Most se
nalazi u seizmikoj zoni za koju je, uz vjerojatnost pojave od 66 % i povratni period od 500
godina, mogu potres intenziteta 7,8 MCS skale.
1.2 Nosiva konstrukcija mosta

1.2.1 Rasponski sklop mosta
Rasponski sklop je formiran od dva glavna uzduna rasponska nosaa, sekundarnih
poprenih nosaa i eline kolnike ortotropne ploe. Na upornjaku "U2" i stupovima "S1" i "S2"
rasponski sklop se oslanja preko uzduno ili svestrano pominih lonastih leajeva, dok je na
upornjaku "U1" sprijeen uzduni pomak mosta fiksnim leajem.
Vrhovi stupova "S1" i "S2" kruto su vezani s naglavnom gredom na koju se oslanja
rasponski sklop preko odgovarajue proraunatih lonastih leajeva, po 2 iznad svakog stupa i
upornjaka, ukupno 8 komada. Dilatacija rasponske konstrukcije predviena je na mjestu
upornjaka "U2" na kojem je omoguen uzduni i popreni pomak rasponske konstrukcije
oslonjene na lonastim leajevima, te je na tom mjestu postavljena odgovarajua prijelazna
naprava koja omoguuje proraunate pomake uslijed vanjskih optereenja.
Slika 1.2 Skica uzdune dispozicije mosta

(i) Uzduni rasponski nosai mosta
Usvojena su dva glavna uzduna nosaa u poprenoj dispoziciji na meusobnoj udaljenosti
od 6,90 m (razmak leajeva) izvedeni od 21 razliitog segmenta, ukupno 2 21 = 42 komada za
cijeli most (20 9,00 m, 4 12,00 m, 4 13,00 m, 14 14,00 m). Uzduni nosai su zavareni,
obrnutog "T" presjeka i izrauju se u radionici s gotovim segmentima ortotropne ploe na njima,
tako da se odmah mogu postavljati u konaan poloaj na mostu. Transport segmenata odvija se
cestom do mjesta postavljanja gdje se podizanje i montaa elemenata vri dizalicama kojima je
omoguen pristup ispod mosta.
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Zbog zahtjeva da se nastavljanje glavnih uzdunih nosaa odvija na mjestima nul-toaka

momenata savijanja i izbjegava nastavljanje na mjestu ekstremnih momenata savijanja od
vanjskih optereenja, montani segmenti su duljina 9,00 m, 12,00 m, 13,00 m i 14,00 m. Visina i
debljina hrpta obrnutih "T" nosaa promjenjiva je po duini mosta i kree se u granicama od
2400 mm do 3600 mm, odnosno od 24 mm do 36 mm. Donje pojasnice nosaa su konstantne
debljine 40 mm i promjenjive irine od 800 mm do 900 mm. Gornja pojasnica je elina
ortotropna ploa s trapeznim uzdunim ukruenjima.
Na odreenim mjestima du segmenata uzdunih nosaa postavljena je lamela donjeg
pojasa, konstantne debljine 30 mm i promjenjive irine od 500 mm do 600 mm.
Usvojena debljina zavara svih elemenata glavnog nosaa je 10 mm.
Za osiguranje stabilnosti donjih pojaseva glavne rasponske konstrukcije uslijed optereenja
vjetrom, predvien je vlani vjetrovni spreg. Odabrani profil sprega je okrugli uplji, poprenog
presjeka 177,8/5 mm.
Slika 1.3 Skica zavarenog glavnog uzdunog nosaa mosta s lamelom i ortotropnom ploom
(ii) Kolnika ploa mosta
Ortotropnu kolniku plou ine lim te uzduna i poprena rebra. Debljina lima ploe je 14
mm, ujedno i minimalno dozvoljena prema EC. Uzduna rebra su zatvorenog trapeznog oblika i
usvojena su kao optimalna, konstantne debljine 8 mm, visine 300 mm, duljine horizontalnog
dijela 200 mm i osnim razmakom 600 mm. Popreni nosai mosta slue ukruenju ortotropne
ploe i odreeno je da svaki drugi popreni nosa istodobno bude i popreno rebro za ukrutu
ortotropne ploe.
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
(iii) Popreni nosai mosta

Popreni nosai povezuju i ukruuju rasponske nosae te slue ravnomjernijoj raspodjeli
vanjskih optereenja. Postavljeni su na razmacima od 4,00 m i 5,00 m i konstantnog su obrnutog
"T" presjeka. Visina hrbata je 800 mm, a debljina 16 mm, irina donje pojasnice je 300 mm, a
debljina 18 mm. S vanjskih strana uzdunih nosaa, popreni nosai ine konzolu duljine 1,90 m,
s promjenjivom visinom presjeka prema kraju konzole. Krajnji presjek konzole ima manju visinu
hrpta od 500 mm, dok su ostale vrijednosti jednake prethodnima.
1.2.2 Stupovi mosta
Slika 1.4 Dimenzije sanduastog poprenog presjeka stupa mosta

Predvieni su stupovi sanduastog poprenog presjeka, vanjskih izmjera 5,0 m (popreno
na most) 3,2 m (u smjeru mosta), sa stjenkama debljine 30 cm po itavoj visini. Visine stupova
su oko 19,00 m za prvi stup "S1" i oko 22,00 m drugi stup "S2". Temelji stupova su klasini,
masivni, kaskadni, s visinama 2 1,50 = 3,00 m. Na vrhu stupova su klasine masivne naglavne
grede duljine 12,00 m i irine 3,60 m. Visina naglavne grede na elu je 200 cm, a uz stup 250 cm.
Na vrhu stupova "S1" i "S2" su svestrano pomini klizni lonasti leajevi. Dno stupa se
zapunjava mravim betonom do visine od oko 20 cm iznad razine okolnog terena ime se postie
sprjeavanje zadravanja vode u peti, te bolja upetost tijela stupa u temelj. Iznad najnie toke
mravog betona, u peti stupa, predviena je ugradnja PVC cijevi 150 mm za otjecanje dospjele
vode u unutranjost stupa te za provjetravanje. Radi to boljeg provjetravanja unutranjosti,
predviena je ugradnja identine cijevi na vrhu. Vanjske otvore cijevi treba zatiti mreom zbog
eventualnog ulaska ptica i ivotinja.
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Temeljne jame su dovoljno duboko ispod razine terena i prema izraenom geotehnikom
elaboratu znaajno ulaze u nosivu stijenu odnosno kvalitetno i dobro nosivo tlo, a vrh temelja je
ispod razine okolnog terena. Eventualne kaverne i pilje, te mogue produbljenje iskopa, zapunit
e se mravim betonom. Nakon pregleda temeljne jame od strane odgovornog geotehniara,
treba izvesti sloj mravog betona do projektirane kote dna temelja u visini 15 cm. Pokose jame
treba oistiti i osigurati od odrona za vrijeme betoniranja, te po potrebi stabilizirati betonom
(prskanje). Predvieno je betoniranje temelja u dvije kampade, svaka po 1,50 m visine. Zbog
mogueg tetnog utjecaja topline hidratacije cementa, beton i ugradnja trebaju udovoljavati
posebnim zahtjevima. Nagib gornje plohe temelja treba biti prema projektu, radi boljeg otjecanja
procjednih voda. Prilikom miniranja tla treba nastojati da se to manje degradira tlo.
Prostor iza i iznad temelja treba zapuniti kamenim materijalom i zbiti na MS 20 MPa.
Obvezno se treba izvesti kvalitetan nasip iza i iznad temelja radi bolje upetosti stupa (temelja) u
tlo, odnosno radi boljeg prijenosa horizontalnih sila s temelja na tlo i vee stabilnosti temelja i to
prije montae. Na vrhu nasipa, u razini okolnog terena, treba izvesti plodni zemljani sloj debljine
40 cm, okolnog povrinskog sastava tla, te ga zasaditi u skladu s okoliem.

Tijelo stupa izvodi se u klasinoj prijenosnoj oplati, predviene visine segmenta od 5 m.
Predviena je kvalitetna glatka oplata koja moe osigurati pouzdanu ugradnju betona i primjeran
izgled vanjskih ploha betona. Koristi se jednaka oplata za sve stupove. Posebnu panju treba
posvetiti ispravnoj ugradnji betona i nastavcima betoniranja koje treba dobro oistiti i
neposredno prije betoniranja dobro navlaiti, sukladno projektu betona. Za vrijeme izrade
stupova potrebna je stalna geodetska kontrola geometrije. Zapunjenje dna stupa mravim
betonom vri se naknadno, nakon izravnanja tla oko temelja, ali prije montae rasponskih
nosaa. Predvieni visinski poloaj donje cijevi za prozraivanje treba provjeriti na licu mjesta,
te prilagoditi stvarnim visinama okolnog terena. Donji dio stupa u dodiru s tlom treba
hidroizolirati bezbojnim vodonepropusnim premazima.
Na vrhu stupa izvodi se klasina masivna naglavna greda, armirana betonskim elikom, a
izvodi na metalnoj skeli oslonjenoj na glavi stupa. Oplata treba biti glatka, a vanjska ploha
betona ujednaene boje. Izvedbeni projekt skele za izvedbu naglavne grede treba izraditi
Izvoditelj, a oplati treba dati kontraprogib, u veliini i obliku deformacija eline skele. eone
plohe naglavne grede trebaju biti profilirane prema projektu.
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Otvor stupa u vrhu zatvara se Omnia ploom debljine 15 cm koja su spree s monolitnim
dijelom naglavne grede. Prije montae ploa, rubove stupa treba izravnati. Pri montai, na
leajne plohe Omnia ploa treba nanijeti sloj svjeeg cementnog morta (0 - 5 mm). Otvore
izmeu ploa treba zabrtviti tako da ne dolazi do curenja cementnog mlijeka kod betoniranja.
Gornju plohu Omnia ploe treba ohrapaviti i neposredno prije betoniranja naglavne grede
navlaiti vodom.
Na vrhu naglavne grede stupova "S1" i "S2" treba izvesti po dvije betonske klupice.
Tlocrtne dimenzije i visinski poloaj klupica e se uskladiti s izmjerama specijalnih lonastih
leaja. Prostorni poloaj klupica treba geodetski kontrolirati, te izvesti tono prema predvienoj
geometriji. Prije izvedbe, vrh stupa na spoju s klupicom treba ohrapaviti, oistiti, navlaiti i
premazati SN vezom. Klupice se betoniraju specijalnim sitnozrnim betonom, a vrh im treba biti
ravan, horizontalan i na zahtijevanoj projektiranoj koti.
Na vrhu naglavnih greda stupova "S1" i "S2" treba izvesti "radne" klupice za ispravno
oslanjanje rasponskih nosaa. Budui da su naglavne grede u poprenom nagibu, na mjestu
oslanjanja uzdunih rasponskih nosaa treba izvesti horizontalno izravnanje zone oslanjanja
pomou epoksidnog morta vrstoe 50 MPa, uz obveznu geodetsku kontrolu vrha klupice.
1.2.3 Upornjaci mosta
Upornjaci mosta su klasini, masivni, s kruto vezanim paralelnim krilima. Usvojen je
jedinstveni (nedilatirani) upornjak za oba kolnika mosta. Visina stupa i krila upornjaka
prilagoena je nagibima terena na tom mjestu, s namjerom da se izbjegnu preveliki iskopi tla. Pri
iskopu temeljnih jama na lokaciji upornjaka treba postupiti sukladno navedenom za temelje
stupova, te za betoniranje i obradu nastavaka betoniranja takoer. Na vrhu naglavne grede
upornjaka potrebno je takoer izvesti klupice za oslanjanje leajeva i uzdunih rasponskih
nosaa. Tlocrtne dimenzije klupica i njihov visinski poloaj e se uskladiti s izmjerama
specijalnih lonastih leaja.
Upornjaci su dovoljno kruti i armirani da mogu preuzeti sva optereenja i djelovanja, uz
dostatnu sigurnost. U vrhu zidia naglavne grede treba ostaviti nie za ugradnju prijelazne
naprave prema graevinskim nacrtima. Vanjske vidljive plohe betona trebaju biti uzornog
izgleda, s profilacijama prema projektu. Geodetski treba kontrolirati traenu geometriju
upornjaka.
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Prijelazne ploe na upornjacima su duljine 8 m i debljine 30 cm, s uzdunim padom od 10

% prema trupu ceste. Izvode se na sloju mravog betona, na prethodno dovoljno zbijenom
nasipu. Gornja ploha ploe treba biti zaglaena, da eventualne procjedne vode otjeu to bre.
Iza stupa upornjaka, te du krila, treba izvesti drenanu cijev 250 mm, na sloju
podlonog betona, a iznad drenane cijevi klasinu kamenu drenau.
Nasip na lokaciji upornjaka treba izvesti iz kamenog materijala, prema pravilima izvoenja
nasipa, kako bi se postiglo to manje slijeganje tla. Nasipavanje tla, uz odgovarajue nabijanje,
vri se u slojevima visine 30 - 50 cm. Na vrhu nasipa, ispod prijelazne ploe, treba postii
zbijenost tla s koeficijentom zbijenosti MS 80 MPa. Kvalitetna izvedba nasipa na lokaciji
upornjaka treba omoguiti to manje potiske tla, te veu sigurnost upornjaka na prijenos
horizontalnih sila. Nasip treba nastojati izvesti to ranije, odnosno gornji ustroj ceste to kasnije,
kako bi se to vie smanjio tetni utjecaj vremenskih deformacija i slijeganja tla (konsolidacije).
Pokose nasipa oko upornjaka treba izvesti uredno, u projektiranom nagibu. irina bankine uz
krila upornjaka treba iznositi 75 cm.
Pokos nasipa uz upornjak "U1" treba izvesti u nagibu 1:1. Predvieno je oblaganje pokosa
grubo obraenim kamenom ("roliranje"), prema pravilima struke. Pokos nasipa uz upornjak "U2"
treba izvesti u nagibu 1:1,5. Plohe pokosa treba hortikulturno "obraditi" tako da se to bolje
uklope u postojei okoli.
1.3 Gradiva mosta

Sva potrebna gradiva mosta, te njihovi sastojci, trebaju udovoljavati zahtjevima vaeih
propisa, normi i pravila struke.
1.3.1 elik S355
Uzduni nosai i popreni nosai izvedeni su od elika S355 (Fe510) s granicom
poputanja od 355 N/mm2 i vlanom vrstoom od 510 N/mm2.
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
1.3.2 Beton
Projekt betona za sve konstruktivne elemente i monolitne spojeve, odnosno za sve betone,
treba izraditi Izvoditelj i dostaviti ga na suglasnost Projektantu. Projekt betona treba izraditi
struna osoba, detaljno i sveobuhvatno. U njemu treba precizno definirati za svaki element,
odnosno za svaki razliiti beton:
- fizikalno-mehanika svojstva (kvalitetu)
- sastav (mjeavinu)
- vodocementni faktor (konzistenciju)
- dodatke (superplastifikatori, ubrzivai, dodaci za prionjivost, bubrenje i sl.)
- nain proizvodnje, transport i ugradnju
- nain zbijanja (vibriranja)
- njegu
- obradu spojnica (nastavci betoniranja)
U nastavku e se dati okvirne smjernice i zahtjevi koje treba uvaiti projekt betona,
odnosno koje treba potivati Izvoditelj.
Bridove svih elemenata, osim temelja, koji su izmeu ploha pod kutom 90 treba zaobliti
ili "iskositi", tako da budu mehaniki otporni i postojani. Ivice elemenata trebaju biti precizno
izvedene, ravne i u funkciji njihovog estetskog izgleda. U svemu treba potivati predvienu
geometriju elemenata, te njihov projektirani prostorni poloaj. Osobito voditi rauna o izgledu
vanjskih ploha betona. Sve vidljive plohe betona trebaju biti ravne, glatke i ujednaene boje.
Posebice treba voditi rauna o primjernom izgledu i geometriji vijenca i ograde, jer o njihovu
izgledu ovisi ukupni dojam o kvaliteti izvedbe objekta. Nije doputena pojava segregacije u
betonu. U sluaju eventualne segregacije, nisu doputena "krpanja" cementnim mortom. Sanacije
takvih ploha treba obaviti struno, prema posebnim rjeenjima. Treba voditi rauna o adekvatnoj
ugradnji i njezi betona. U naelu se koriste uobiajeni betoni C 16/20, C 25/30, C 30/37 i C
40/50. Za sve podbetone (podloge) koristi se beton C 12/15. Za sve betone C 25/30 treba
koristiti superplastifikatore.
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
(i) Stupovi
C 12/15 - ispuna dijela stupa iznad temelja do oko 50 cm iznad razine terena
C 25/30 - temelji
C 40/50 - tijela
- Omnia ploe
C 30/37 - naglavne grede
C 40/50 - klupice (agregat 16 mm; dodatak za prionjivost sa starim betonom; dodatak
za ugradivost)
Kod betoniranja tijela stupova, treba definirati rjeenje nastavaka betoniranja, ugradnju i
njegu betona. Temelji i naglavne grede spadaju u tzv. masivni beton i treba definirati
maksimalnu temperaturu u bloku koju smije dosegnuti beton s obzirom na proces hidratacije, te
definirati temperaturni gradijent koji se formira od unutranjosti prema povrini (maksimum
25/25 cm).
(ii) Upornjaci
C 25/30
- temelji
- zid
- krila
C 30/37
- naglavne grede
- zidi naglavne grede
C 40/50
- klupice (agregat 16 mm; dodatak za prionjivost sa starim betonom;

dodatak za ugradivost)
Kod betoniranja zidova treba definirati nastavke betoniranja, ugradnju i njegu betona.
Posebno treba projektom betona razraditi betoniranje masivnih betona.
(iii) Vijenac, hodnik
C 30/37
- vijenac (agregat 16 mm)

- hodnik
(iv) Ugradnja prijelaznih naprava
Rudolf Grljui, 099
C 40/50
Diplomski rad
- agregat 16 mm; dodatak za prionjivost; dodatak za poveanje volumena
1.3.3 Betonski elik

Koristi se betonski elik RA 400/500-2 (B500B) za sve elemente. Zatitni slojevi betona do
armature iznose 5 cm za temelje i 4 cm za ostale elemente.
Veliinu zatitnog sloja treba osigurati dostatnim brojem kvalitetnih razmanika
(distancera). Kvalitetu zatitnog sloja treba osigurati kvalitetnom oplatom, ugradnjom betona,
njegom te dodacima betonu i ostalim rjeenjima prema projektu betona. Veliina i kvaliteta
zatitnog sloja betona presudni su za trajnost mosta. U potpunosti treba potivati projektirani
raspored i poloaj armaturnih ipki, koje trebaju biti nepomine kod betoniranja. Sva
upotrijebljena armatura treba imati odgovarajue ateste o kakvoi.
1.4 Oprema i ostala rjeenja

1.4.1 Hidroizolacija
(i) Kolnika ploa
Za hidroizolaciju kolnike ploe, predviena je kvalitetna jednoslojna hidroizolacija iz
zavarenih bitumenskih traka debljine 5 mm. Traka treba biti otporna prema temperaturnim
promjenama, s postojanosti do temperature od +150C. Treba imati bitumenizirani uloak od
poliesterskog filca koji traci daje veliku tlanu i vlanu vrstou. Obostrano stabilizirani i
elastomerom oplemenjeni sloj traci treba dati fleksibilnost i veliku postojanost na starenje.
Podloga za izradu hidroizolacije treba biti potpuno suha, ravna i ista. Prije zavarivanja
bitumenskih traka, treba izvesti epoksidni premaz. Zavarivanje se obavlja plinskim plamenikom
tako da se rastali bitumenska masa ravnomjerno po itavoj irini omota, stvarajui tzv. taljivi
bitumenski klin izmeu omota i podloge. Rolanjem omota postie se homogena veza s
podlogom, odnosno meuslojno. Preklopi traka trebaju iznositi 10 cm. Izvedbu trebaju obaviti
za to struno osposobljene osobe, prema pravilima izvoenja hidroizolacije.
Uz slivnike hidroizolacija je zavarena na donji fiksni dio slivnika prema detalju u projektu,
omoguavajui otjecanje procjedne vode kroz asfalt u slivnik. Osobito treba paziti na ispravno
rjeenje ovog detalja, kako bi spoj hidroizolacije i slivnika bio potpuno nepropustan, odnosno da
ne doe do procjeivanja vode na spoju sa slivnikom.
10
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Uz prijelazne naprave, hidroizolacija je rijeena prema detalju prijelazne naprave. Izvedbi

hidroizolacije treba posvetiti maksimalnu panju, jer o njenoj kvaliteti direktno ovisi i trajnost
mosta. Za vrijeme izvoenja hidroizolacije nuna je stalna nazonost nadzornog inenjera.
(ii) Plohe stupa i upornjaka u dodiru s tlom
Plohe stupa i upornjaka koje su u dodiru s tlom treba hidroizolirati s bezbojnim
vodonepropusnim premazima koji penetriraju u unutranjost betona. Predviena su dva sloja
premaza, definirano u dogovoru s Projektantom. Potrebno je obratiti panju na dobru izolaciju
spoja dna sanduastog stupa s temeljem, te dna zidova upornjaka na spoju s temeljem. Izvedba
hidroizolacije treba biti po pravilima struke i uputama proizvoaa.
1.4.2 Zastor
(i) Rasponska konstrukcija
Zastor na kolnikoj ploi rasponske konstrukcije se formira od zatitnog sloja asfalt-betona
AB-8 debljine 3,5 cm, ugraenog iznad hidroizolacije, te habajueg sloja splitmastiksasfalta SMA
11 debljine 3,5 cm. U zatitnom i habajuem sloju kao vezivo treba primijeniti modificirani
bitumen PmB 50-90S. Kakvoa, kontrola i izvedba navedenih slojeva u svemu treba
zadovoljavati vaee norme i pravila struke.
Na spojevima zastora sa slivnicima i prijelaznom napravom, treba u zastoru ostaviti reke
dubine sve do hidroizolacije i irine 2 cm, a prema detaljima u projektu. Reke treba zaliti
masom za zalijevanje reki, koja mora biti trejnoelastina i vodonepropusna.
(ii) Trup ceste izmeu krila upornjaka
Kolniki zastor na armirano-betonskoj konzoli krila upornjaka formiraju slojevi kao i na
kolnikoj ploi rasponske konstrukcije, a izmeu krila predviena su rjeenja sukladna onima na
prilaznim dijelovima ceste, odnosno kao u cestarskom projektu. Izvedba gornjeg ustroja ceste
izmeu krila nije predmet projekta i trokovno je sadrana u izvedbi trupa ceste prije mosta.
Slika 1.5 Slojevi kolnika ceste
11
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
1.4.3 Prijelazne naprave

Predviene su uobiajene vodonepropusne prijelazne naprave, koje udovoljavaju svim
tehnikim zahtjevima. Naprave trebaju imati mogunost dilatiranja 120 mm. Tip naprave
odabran je na temelju preciznog prorauna maksimalnih oekivanih pomaka.
Za ugradnju naprava potrebno je u zidiu upornjaka i kolnikoj ploi ostaviti utore.
Ugradnju treba izvriti kod srednje temperature od oko +10C (do +15C).
Ugradnja naprave treba biti kvalitetna, tako da ona bude funkcionalna, trajna,
vodonepropusna i to manje "primjetna" u vonji. Ugradnju treba obaviti pod strunim nadzorom
proizvoaa naprave, sukladno ovom projektu i radionikim nacrtima isporuitelja.
1.4.4 Leajevi
Iznad upornjaka "U1" predvieni su tipini nepomini lonasti leaj i svestrano klizni leaj,
a iznad upornjaka "U2" te stupova "S1" i "S2" tipini jednostrano ili svestrano pomini lonasti
leajevi, koji trebaju zadovoljavati zahtjeve definirane u proraunu.
Slika 1.6 Dijelovi kliznog lonastog leaja
12
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
1.4.5 Vijenac, pjeaki hodnik i odbojnici

(i) Vijenac
Visina vijenca pri bonom pogledu na most iznosi 70 cm, a ploha treba biti vertikalna.
Vijenac je formiran od predgotovljenih montanih elemenata duljine 40 cm, koji se
betoniraju u kvalitetnoj metalnoj oplati. Osobitu pozornost treba posvetiti ugradnji i njezi betona,
a vijenac treba biti uzornog izgleda. Elementi se polau na razmaku od 1 cm. Monolitizacija
elemenata vri se u sklopu betoniranja pjeakog hodnika.
Dilatacija izmeu elemenata vijenca na mjestu dilatacijske naprave (razmak elemenata
odgovara potrebama ugradnje naprave) zatvara se pocinanim elinim limom debljine 3 mm.
Jo jednom treba skrenuti panju na potrebu uzornog izgleda vijenca, jer o njemu ovisi
ukupan dojam o kvaliteti izvedbe itavog objekta. Linija vijenca treba u potpunosti pratiti
vertikalni i horizontalni tijek nivelete mosta.
(ii) Pjeaki hodnik
Pjeaki hodnik se betonira nakon montae elemenata vijenca. Predvien je beton C 30/37,
koji treba biti dobro vibriran. Gornja ploha hodnika treba biti u projektiranom nagibu, te posebno
obraena (u dogovoru s Projektantom) tako da bude otporna na habanje i klizanje.
(iii) "New Jersey" odbojnici
Budui da se radi o brzoj cesti i vodozatitnom podruju potrebno je postaviti
prefabricirane betonske "New Jersey" odbojnike koji se sidre i postavljaju na pjeaki hodnik te
na taj nain potpuno sprjeava izlijevanje i prskanje vode s mosta. Treba paziti na spoj odbojnika
s betonom ispod njega i izvedbu hidroizolacije da bi se odgovarajue sprijeio protok vode ispod
odbojnika.
Slika 1.7 Izgled odbojnika i vijenca mosta

13
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
1.4.6 Odvodnja
U projektu je predvien zatvoreni sustav odvodnje obaju kolnika budui da se radi o
vodozatitnom podruju. Naime, vode se s kolnika preko slivnika prihvaaju u odvodne cijevi, te
na kraju objekta (iza krila) odvode u sabirnu ahtu. Du objekta, uz lijevi rub lijevog kolnika,
prolazi odvodna cijev 350 do stacionae ST 5+610,000, zatim slijedi 400 do stacionae ST
5+700,000, a dalje do kraja objekta cijev 500. Ona je ujedno i tranzitna cijev za odvodnju ceste,
a slui za odvodnju vode s lijevog kolnika.
Slika 1.8 Cijev za odvodnju mosta

Slivnici su poloeni na nioj strani kolnika odnosno na lijevoj strani lijevog kolnika.
Lokacije slivnika su uz oslonce i u polovici raspona rasponske konstrukcije. Slivnik se sastoji od
donjeg i gornjeg fiksnog dijela i kine reetke. Tlocrtne dimenzije kine reetke su 40 50 cm, a
promjer vertikalne odvodne cijevi je 120 mm. Slivnik omoguava prihvat povrinskih i
procjednih voda i treba biti kvalitetan, trajan, te precizno i ispravno ugraen.
Hidroizolaciju kolnike ploe treba zalijepiti na donji dio slivnika tako da se sprijei
procjeivanje vode kroz kolniku plou oko slivnika, odnosno da se omogui ispravno ulijevanje
procjednih voda u slivnik. Kolniki zastor oko slivnika treba oblikovati tako da se postignu
predvieni padovi. Oko slivnika treba ostaviti reku do visine hidroizolacije, koju treba
naknadno zaliti elastinom masom za zalijevanje.
Voda iz slivnika odvodi se u sabirnu cijev koja prati zakrivljenost ruba kolnika. Vjeanje
cijevi o plou izvreno je na razmaku od oko 1,5 m. Cijev je bono pridrana za glavne nosae
na razmacima do oko 4,5 m. Svi elini elementi za vjeanje i bono uvrenje cijevi trebaju
biti vrue pocinani (debljina t = 120 m).
14
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Cijevi za odvodnju trebaju udovoljavati svim tehnikim zahtjevima. Spojevi elemenata

moraju biti vodonepropusni i trebaju omoguavati postizanje zahtijevane zakrivljenosti
cjevovoda (objekta). Na mjestima dilatacija rasponske konstrukcije cijev treba imati specijalni
element koji prati dilatiranje konstrukcije.
1.4.7 Ureenje pokosa nasipa
Pokosi trebaju biti stabilni i otporni na djelovanje atmosferilija, uz primjeran izgled i
uklapanje u okoli.
1.4.8 Ureenje okolia
Nakon izgradnje graevine, potrebno je izvriti sanaciju okolia gradilita kako bi se
graevina to bolje uklopila u ambijent. Na taj bi se nain smanjio osjeaj devastacije okolia, te
udovoljilo ekolokim aspektima. Zahvaeni i devastirani okoli potrebno je bioloki sanirati.
Stoga je potrebno sve nasipe, iskope i ostale povrine ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.
Prilikom sanacije okolia gradilita, posebnu pozornost potrebno je obratiti na slijedee:
- posjeena stabla i panjeve ukloniti, te zatrpati sve udubine materijalom
- sve putne prilaze gradilitu urediti prema vizualnim zahtjevima okolia, a one putove koji
trajno ostaju u funkciji sanirati i urediti sukladno potrebama
- prethodno oformljene deponije i pozajmita urediti i sanirati kako bi se u to veoj mjeri
uklopili u prirodni okoli, a u to manjoj mjeri ugrozili susjedne graevine
- sve privremene graevine, opremu gradilita, neutroeni materijal, otpad i slino treba
ukloniti, a predmetno zemljite adekvatno sanirati i dovesti u prvotno stanje
- kompletnu zonu, devastiranu zahvatom, dostatno urediti i dovesti na razinu blisku
izvornom stanju
U cilju zatite ivotinjskog svijeta, potrebno je sve devastirane povrine oko objekta
zasaditi autohtonom vegetacijom, odnosno potrebno je poduzeti sve mjere da se omogui
ivotinjskim vrstama bre privikavanje na nove pravce kretanja.
1.4.9 Zatita od buke
U skladu s uvjetima, a prema Zakonu o zatiti od buke ("Narodne Novine" br: 17/90, i
26/93), te Pravilniku o najvie doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
("Narodne Novine" br: 39/90), na mostu nije predviena izgradnja graevina za zatitu od buke
jer sama konstrukcija objekta predstavlja graevinu kojom se postie maksimalno priguenje.
15
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
1.4.10 Probno optereenje

Prije stavljanja mosta u uporabu, potrebno je izvriti probno ispitivanje glavne rasponske
konstrukcije objekta sukladno vaeim propisima. Ispitivanja treba obaviti prema prethodno
izraenom programu od strane mjerodavne institucije. Svrha probnog ispitivanja je utvrivanje
je li se izvedena konstrukcija ponaa u skladu s projektiranim stanjem. U tom smislu, nuno je
utvrivanje stanja pomaka (deformacija) i naprezanja tipinih glavnih rasponskih nosaa objekta,
te utvrivanje dinamikih karakteristika dilatacijskih jedinica.
1.4.11 Odravanje objekta i projektirani vijek trajanja
Most ne zahtijeva poseban tretman to se tie odravanja jer nije u jako agresivnoj sredini,
a projektirani vijek trajanja je 100 godina. Preduvjet za postizanje oekivanog vijeka trajanja je
pravilno odravanje u skladu s zahtjevima te zakonima i pravilima struke. Zbog izloenosti
atmosferilijama ipak zahtijeva mjere opreza i pojaani nadzor nad konstruktivnim i
nekonstruktivnim elementima.
Objekt se treba odravati u stanju projektom predviene sigurnosti i funkcionalnosti, a
sukladno odredbama odgovarajuih zakona, normativa i pravila struke. Tehnolokim mjerama
navedenima u projektu pokualo se dobiti to kvalitetniju i trajniju konstrukciju te je nuno
potivati mjere za postizanje kvalitete materijala i konstrukcija, kao i posebne tehnike uvjete.
Prije putanja objekta u uporabu, mora se izvriti detaljan vizualni pregled objekta i nulto
mjerenje stanja elemenata prema kojem e se tijekom uporabe kontrolirati deformacije. Kontrole
preglede treba provoditi bar jednom godinje.
Ako se vizualnim pregledom stanja konstrukcije uoe promjene i defekti koji mogu
umanjiti ili ugroziti sigurnost objekta u uporabi, treba odmah izmjeriti deformacije glavnih
elemenata pod stalnim optereenjem. Na osnovu poveanja deformacija u odnosu na poetno
stanje, treba utvrditi eventualno smanjenje sigurnosti i propisati daljnje mjere za odravanje
projektirane i propisane sigurnosti. Prije sanacije potrebno je provesti istrane radove da se
utvrdi stvarno stanje te nakon njih napraviti plan sanacije i hitno provesti mjere za dovoenje
konstrukcije u ispravno stanje.
16
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Redoviti detaljni pregled u svrhu odravanja treba provesti svakih 5 godina, a izvanredne
preglede nakon iznimnih dogaaja (potres, eksplozija) ili prema zahtjevu inspekcije. U sluaju
uoenog oteenja tokom vizualnog godinjeg pregleda potrebno je provesti redoviti detaljni
pregled. Sve radove pregleda i sanacije potrebno je povjeriti za to osposobljenim i ovlatenim
osobama. Tekuim (kontrolnim) pregledima potrebno je, izmeu ostalog, kontrolirati:
- stanje pukotina, progiba/deformacija (slijeganja)
- eventualna oteenja rasponske konstrukcije, stupova i upornjaka (sa svim dijelovima)
- stanje zatitnog sloja armature na vidljivim plohama armirano-betonskih elemenata
- stanje i funkcioniranje leajeva
- stanje i funkcioniranje sustava odvodnje
- stanje zastora kolnika i stupanj ugroenosti hidroizolacije kolnike ploe
- stanje i funkcioniranje prijelaznih naprava
- stanje instalacija
- stanje elinih elemenata (korozija, otpadanje boje)
- deformabilnost (slijeganje) kolnika ceste na nasipu ispred rasponske konstrukcije
- stanje spojeva elemenata
Sve uoene nedostatke i oteenja potrebno je to hitnije otkloniti, kako bi se postiglo
projektirano stanje, odnosno poveala sigurnost, trajnost i funkcionalnost objekta. Da bi se
smanjili trokovi odravanja objekta i poveala njegova uporabna vrijednost, odabrana su
rjeenja, materijali i oprema koji imaju dostatnu kvalitetu i trajnost.
1.4.12 Nain zbrinjavanja graevnog otpada
Nain zbrinjavanja otpada mora biti u skladu s propisima o otpadu:
- "Zakon o otpadu NN 34/95"
- "Pravilnik o vrstama otpada NN 27/96"
- "Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom NN 123/97"
Prema zakonu o otpadu graevni otpad spada u interni otpad jer na sadri tvari koje
podlijeu fizikalnoj, kemijskoj i biolokoj razgradnji pa ne ugroava okoli, a nakon zavretka
radova gradilite treba oistiti te dovesti teren u prvobitno stanje.
17
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Pravilnikom o vrstama otpada odreeno je da proizvoa otpada ija se vrijedna sredstva

mogu iskoristiti, duan otpad razvrstati i odvojeno skupljati te osigurati skladitenje u svrhu
ponovne obrade. Mogui postupci s otpadom su kemijsko-fizikalna obrada, bioloka i termika
obrada, kondicioniranje i odlaganje.
Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom predvia termiku obradu za drvo, plastiku i
katran,a kondicioniranje za azbestne elemente, katran i proizvode s katranom, izolaciju koja
sadri azbest, mijeani otpad i otpad od ruenja.
Veina otpada moe se odvesti na javni deponij i to su beton, cigle, keramika, gips, drvo,
plastika, staklo, bakar, aluminij, olovo, cink, eljezo, elik, kamenje, kabeli.
1.5 Antikorozivna zatita mosta

Svi dijelovi eline konstrukcije moraju biti zatieni od korozije prema Pravilniku o
tehnikim mjerama i uvjetima za zatitu elinih konstrukcija od korozije. Kao vrsta
antikorozivne zatite odabrana je zatita vruim pocinavanjem i premazom boja. Ukupna
debljina zatitnog sloja je 200 mikrona, a zatita od korozije se provodi u radionici.
Za antikorozivnu zatitu elinih dijelova, treba u skladu sa stupnjem korozijskog
optereenja, tj. razreda korozijske klime u kojoj se most nalazi i vaeim propisima, izraditi
zasebno projektno rjeenje te utvrditi i uvjetovati nain pripreme povrine za izvedbu zatite,
zatim izbor, svojstva i uvjete kakvoe zatite, izbor izvoaa i postupak te nain odravanja.
Pri projektiranju i primjeni treba razlikovati sljedee vrste zatite: premaze i prevlake,
metalne i anorganske. Projektom konstrukcije treba za svaki dio eline konstrukcije izraditi
tehnike uvjete izvedbe antikorozivne zatite.
Prema svojstvima i trajnosti razlikuju se sljedei sustavi organskih zatitnih premaza:
klorkauukovi, epoksidni, poliuretanski, bitumenski i kombinirani. Klorkauukovi premazi
primjenjuju se kao kvalitetnija zatita, koja se sastoji od dva temeljna i dva pokrivna sloja
debljine 25 do 35 mikrona ili od temeljnog meusloja i zavrnog sloja. Pojaana zatita
konstrukcija koje nisu izloene duem djelovanju sunevih zraka izvodi se epoksidnim
premazima u tri sloja debljine 120 do 180 mikrona. Vremenski pomak nanoenja pojedinih
slojeva moe biti najvie 24 do 72 sata i ne smije se nanositi pri temperaturi ispod 10C.
18
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Pojaana zatita konstrukcija izloenih sunevom zraenju izvodi se poliuretanskim

premazima. Nanose se 3 do 4 sloja ukupne debljine 140 do 210 mikrona. Mogua je, esto i
poeljna, kombinacija epoksidnih i poliuretanskih premaza. Kombinirani sustavi zatite elinih
elemenata od korozije primjenjuju se ovisno o posebnim okolnostima utvrenim projektom.
Metalne antikorozivne zatite izvode se pocinavanjem ili metalizacijom. Toplim
pocinavanjem obino se izvode elementi koji se mogu uranjati u odgovarajue kade s
rastaljenim cinkom. Pocinavanje treba biti ravnomjerno bez nakupina pjene cinka (salmijaka) i
nepokrivenih povrina. Debljina sloja cinka treba biti u skladu s EN ISO 1461. U jae agresivnim
uvjetima moe se zatita pocinavanjem pojaati organskim premazima (dupleks-sustavi).
Metalizacija je postupak prskanja elinog elementa rastaljenim zatitnim metalom
(cinkom, aluminijem, olovom) pomou posebnih pitolja. Najmanju debljinu takve zatite treba,
prema vaeim propisima uvjetovati projektom, a ovisno o vrsti i uvjetima uporabe konstrukcije.
Cink se treba nanositi na neposredno pjeskarenjem oienu povrinu, najkasnije 4 sata od
zavrene pripreme i ne smije se izvoditi po kinom ili maglovitu vremenu niti pri relativnoj vlazi
zraka iznad 80 %. Po potrebi se i ove zatite mogu pojaavati organskim premazima. Popravci
montaom oteenih metalnih zatita izvedenih vruim pocinavanjem ili metalizacijom izvode
se premazima na bazi cinka (97,5 % do 99,5 % cinka), a oteeno mjesto treba dobro oistiti i
napraviti blage prijelaze rubova te na povrinu nanijeti dva sloja premaza bogatog cinkom.
Popravke zatite izvedene metalizacijom aluminijem treba izvoditi premazom na bazi
aluminijske paste.
Antikorozivna zatita ne smije se izvoditi na vlanoj povrini, pri relativnoj vlazi zraka
iznad 80 % , pri temperaturi zraka ispod +5 C i iznad +40 C ili na neisti prethodni sloj.
Pri izvedbi antikorozivne zatite treba u dnevniku voditi evidenciju temperature i vlanosti
zraka, stanja povrine, vrste i jaine vjetra, stupnja pripremljenosti povrine za svaki sloj
premaza, debljine i prianjanje pojedinih slojeva premaza, uzimanja kontrolnih uzoraka materijala
za kontrolu svojstava, broja pakiranja i datuma proizvodnje materijala te potvrde sukladnosti
pojedinih materijala i sustava zatite u cjelini.
Evidenciju i ukupnu kontrolu nabave i primitka materijala i izvedbe antikorozivne zatite
treba provoditi kvalificirano osoblje, s iskustvom, a u uskoj suradnji s institucijom ovlatenom za
ispitivanje i potvrivanje sukladnosti materijala i radova antikorozivne zatite. Ako izvoa
nema osposobljeno osoblje i odgovarajuu opremu, treba ga povjeriti ovlatenoj instituciji.
19
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
1.6 Montaa rasponske konstrukcije mosta

Zbog zahtjeva da se nastavljanje glavnih uzdunih nosaa odvija na mjestima nul-toaka
momenata savijanja, a izbjegava nastavljanje na mjestu ekstremnih momenata savijanja od
vanjskih optereenja, montani segmenti su duljina 9,00 m, 12,00 m, 13,00 m i 14,00 m.
2 glavna uzduna nosaa u poprenoj dispoziciji kolnika izvedeni su od 21 razliitog
segmenta, ukupno 2 21 = 42 komada (20 9,00 m, 4 12,00 m, 4 13,00 m, 14 14,00 m)
segmenata za cijeli most.
Radioniki segmenti rasponske konstrukcije e se izrezati u radionici te transportirati na
gradilite. Glavni nosai izrauju se s gotovom ortotropnom ploom i kao takvi postavljaju na
projektirani poloaj. Potrebno je posebnu panju obratiti na montau i transport da bi se izbjegla
nepotrebna oteenja.
Na mjestu montae vri se podizanje dijela konstrukcije koji premouje itavi raspon u
polju, a gdje su glavni nosai ve vijano spojeni na tlu te se vri montaa dijela rasponske
konstrukcije preko jednog raspona pomou dizalica odgovarajue nosivosti kojima je omoguen
pristup ispod mosta. Nakon montae rasponske konstrukcije u tri odvojena dijela preko tri
raspona, vri se spajanje postavljenih dijelova na rubovima sredinjeg raspona ime je montaa
rasponske konstrukcije mosta zavrena. Izvoa je duan izraditi plan montae rasponske
konstrukcije kojeg treba zajedno s transportnim planom dostaviti nadzornoj slubi.
Takoer, potrebno je poduzeti sve mjere u skladu s Pravilnikom o zatiti na radu.
20
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
ELINA ORTOTROPNA PLOA
2.1 Uvod
Tijekom proteklih 100 godina dolo je do razvoja razliitih tipova konstrukcija radi
ostvarivanja osnovnih ekonomskih zahtjeva za cestovne mostove, ali su najbolji rezultati
postignuti primjenom armirano betonske ploe u spregu s elinim glavnim nosaima ili eline
ortotropne ploe vrsto spojene s elinim glavnim nosaima.
Kod spregnutih konstrukcija betonska ploa predstavlja znatan stalni teret i mora nositi
samu sebe pa joj ostaje samo dio nosivosti za uporabna optereenja mosta te se iz tog razloga
pristupilo pronalasku novih i lakih tipova konstrukcija poput eline ortotropne ploe. Ona je
relativno lagana konstrukcija na koju se izravno lijepi asfaltni zastor.
elina ortotropna ploa sastoji se iz ravnog lima s nizom uzdunih i poprenih rebara.
Razmak poprenih rebara je oko 10 puta vei od razmaka uzdunih pa otud i naziv ortogonalna
ploa, a optereuje konstrukciju s 2 - 3 kN/m2.
Slika 2.1 elina ortotropna ploa mosta
21
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
2.2 Prednosti i mane ortotropnih ploa

Najvea prednost ortotropne ploe je mala vlastita teina. Na znatnom broju konstrukcija
dokazana je ekonominost primjene za cestovne mostove srednjih i velikih raspona, a vrlo dobra
rjeenja postignuta su i na eljeznikim mostovima. Prednost je i u izradi, jer se ploa moe
raditi u zatvorenoj radionici, neovisno o vremenskim uvjetima u strogo definiranoj okolini te ju
je mogue naknadno podizati na postavljene glavne nosae ili se moe izraditi zajedno sa
segmentima glavnih nosaa te kao takva transportirati na mjesto montae.
Za postizanje optimalnih konstruktivnih karakteristika najee se rabi sustav s teinom
180 - 250 kg/m2, a isplativost ortotropne ploe u velikoj mjeri ovisi o maksimalnom rasponu
konstrukcije. Za raspone 30 - 50 m moe se koristiti ortotropna ploa, za 50 - 100 m provodi se
studija, a za raspone > 100 m se iskljuivo koristi.
Mana je velika sloenost izvedbe konstrukcije, pa je primjena uvjetovana potpunim
ovladavanjem tehnolokog procesa proizvodnje i montae u radionici i na gradilitu. Poseban se
naglasak stavlja na potpunu automatizaciju proizvodnje, ne samo zbog ekonomskog aspekta, ve
i zbog smanjivanja mogunosti pojave ljudske pogreke.
Jo jedan od uvjeta za primjenu ortotropne ploe je kvalitetna izvedba hidroizolacije ispod
kolnikog zastora. Vidljivi elini dijelovi mosta mogu se kontrolirati i kontinuirano premazivati
za zatitu od korozije, ali kolniki je lim u velikoj opasnosti, jer je procjedna voda osobito
agresivna u zimskim uvjetima zbog soli koje sadri, a tada se i u asfaltu pojavljuje najvie
pukotina. Iako se u dananje vrijeme mogu pronai visoko kvalitetni materijali za hidroizolaciju,
neophodna je besprijekorna ugradnja.
22
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
2.3 Konstrukcijsko oblikovanje

Dio ortotropne ploe je ravni lim (kolovozna tabla) minimalne debljine 14 mm na koji se
direktno postavlja asfaltni zastor debljine 5 - 7 mm iznad kvalitetne hidroizolacije.
Ukruenja ortotropne ploe su uzduna i poprena rebra, meusobno kruto vezana.
Uzduna rebra vare se na osnom razmaku od 600 mm dok je razmak poprenih 1800 mm - 4500
mm. Cijeli sustav kruto je vezan s glavnim nosaima preko poprenih rebara i lima ploe.
Glavni nosai su najee izvedeni kao obrnuti "T" profili, pa ih lim ploe pretvara u "I"
profil gdje ploa s rebrima preuzima ulogu gornje pojasnice. Lim ujedno predstavlja i zajedniki
pojas uzdunih i poprenih rebara.
Slika 2.2 Dijelovi ortotropne ploe

Uzduna rebra mogu biti otvorena ("L", "T", "I"), ali su danas uglavnom izbaena iz
upotrebe za cestovne mostove zato to imaju manju krutost u odnosu na zatvorena pa ih je
neophodno postavljati na manjem razmaku i zavarivanja ima dvostruko vie pa je ploa tea
nego ona s zatvorenim rebrima,a i neprikladni su u tlanim pojasevima glavnih nosaa. Izvedba
zatvorenih (trapezna, polukruna, "U", "Y") uzdunih rebara je mnogo sloenija pa je nuno
zadovoljiti uvjete od strane proizvoaa te se posebna panja pridaje preciznoj i kvalitetnoj
izvedbi. Prednosti zatvorenih rebara su povoljno rasprostiranje optereenja, velika krutost na
savijanje i dvostruko manje zavarivanja.
23
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 2.3 Usporedba otvorenih i zatvorenih rebara ortotropne ploe

Oblikovanje rebara vri se hladnim savijanjem limova debljine 5 - 8 mm, a mogu se raditi i
valjanjem. Polukruna zatvorena rebra su u prednosti nad trapeznim zbog veeg radijusa
savijanja, iako im torzijska krutost moe biti manja od trapeznih, a mogu se izvesti rezanjem
beavnih cijevnih profila to je jeftinije.
U sluaju klasifikacije poprenih presjeka potrebno je zadovoljavanje minimalnih kriterija
za presjeke klase 3, pa ak i ako su klase 1 i 2, uzimamo ih kao da su klase 3.
Prije montae segmenata nuno je kvalitetno izvesti antikorozivnu zatitu budui da je
naknadna zatita i intervencija oteana. Poprena rebra su obrnutog "T" oblika i postavljaju se
okomito na uzduna rebra. Mogue je da uzduna rebra prolaze kroz poprena ili se eono vare
na hrbat poprenih, ali pazei da popreno rebro ne bude previe oslabljeno na tom mjestu.
24
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
2.4 Karakteristike ortotropne ploe

U nosivi sustav, ortotropna ploa ulazi sa svojom sudjelujuom irinom dobivenom
uzimajui u obzir "shear lag" efekt, a preuzima ulogu gornjeg pojasa glavnih nosaa. Popreni
presjek ortotropne ploe ine lim i neprekinuta uzduna rebra. Dobiveni podaci o efektivnim
irinama ortotropne ploe koriteni su u postupku dimenzioniranja glavnih nosaa mosta.
2.4.1 Odreivanje debljine lima
Debljina izabranog ravnog lima ploe je 14 mm i izabrana je prema EC 3 uz kontrolu:
t 0,0722 a 3 p
gdje su:
t
- debljina lima
- razmak izmeu uzdunih rebara
- tlak kotaa (kN/cm2) na povrinu rasprostiranja, uvean za dinamiki faktor 1,3

t 14 mm 1,4 cm
a 30 cm 300 cm
p
150 kN
1,30 0,122 kN / cm 2
40,0 cm 40,0 cm
t 1,40 cm 0,0722 30,0 3 0,122 1,07 cm
Kontrola debljine lima ortotropne ploe zadovoljava!!!

2.4.2 Odabir tipa i dimenzija uzdunog rebra
Za cestovne mostove prikladnija su zatvorena rebra, a najee se izvode hladnim
savijanjem i stoga su osjetljiva mjesta otri rubovi. Iako su zbog toga bolja zaobljena rebra, kao
optimalno je odabrano trapezno rebro zbog vee torzijske krutosti.
Veliku ulogu u odreivanju dimenzija uzdunog rebra ima i razmak poprenih rebara.
Poveavanjem razmaka poprenih rebara rastu naprezanja u uzdunim rebrima te je potrebno
poveati njegove dimenzije ili debljinu lima.
25
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Pri odabiru tipa rebra (omjer visine rebra i irine pojasnice) potivana je preporuku EC 3
koja kae kako je minimalni preporueni moment tromosti za zatvoreni tip rebara 4000 - 20000
cm4. Minimalna debljina lima i razmak uzdunih rebara usvojeni su po EC 3 i iznose 8 mm,
odnosno 300 mm za razmak uzdunih rebara.
Slika 2.4 Odabrano uzduno rebro ortotropne ploe

2.4.3 Odreivanje efektivne irine ortotropne ploe
Odreivanje efektivne irine ortotropne ploe izvreno je prema EC 3, Dio 1.5. Poglavlje
3.2.1. Definicija efektivne irine vidljiva je iz sljedee slike:
Slika 2.5 Definicija efektivne irine ortotropne ploe

Efektivna irina ortotropne ploe se odreuje na upornjacima, leajevima i u sredini
raspona, a rubne etvrtine raspona se linearno interpoliraju. Pri dimenzioniranju nosaa uzeta su
samo ona rebra koja su cijelom irinom ula u efektivnu irinu ploe.
26
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 2.6 Efektivna irina du nosaa

Potrebno je odrediti povrinu svih rebara ukljuenih u "b0", a zatim i bezdimenzionalne
parametre "0" i "":
Asl Asl ,i
0 1
Asl
b0 t
0 b0
Le
Odgovarajui "" rauna se iz pripadajueg "" prema sljedeoj tablici:

Tablica 2.1 Odreivanje koeficijenta ovisno o poloaju presjeka i predznaku momenta
savijanja
Podruje nosaa
0,02
1,0
Pozitivni momenti
savijanja
0,02 0,70
Negativni momenti
savijanja
0,70
Negativni momenti
savijanja
Krajnji oslonac
za sve
Kontinuirani nosa
1
1
1,6 2
2
2500
1
5,9
1
2
8,6
0,025
0 0,55
1 1

Pozitivni momenti
savijanja
za sve
1 6,0
1
1 6,4 2
= 2 na osloncu i na kraju
27
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Efektivna irina se rauna prema izrazu:

beff b0
Za irinu mosta od 10,70 m prema modelu i razmak glavnih nosaa od 6,90 m rauna se
irina pojasnice:
b0,1 190 cm
- vanjska pojasnica
b0, 2 345 cm
- unutranja pojasnica
Efektivni rasponi konstrukcije su izraunati u sljedeoj tablici:

Tablica 2.2 Efektivni rasponi mosta
Poloaj nosaa
Stvarni raspon
Efektivni raspon
Upornjaci U1 i U2
L1 = 7400 cm
Le = 0,85 L1 = 6290 cm
Polja P1 i P3
L1 = 7400 cm
Le = 0,85 L1 = 6290 cm
Stupovi S1 i S2
L1 = 7400 cm, L2 = 9000 cm
Le = 0,25 (L1 + L2) = 4100 cm
Polje P2
L2 = 9000 cm
Le = 0,70 L2 = 6300 cm
Asl ,i 64,0 cm 2
- povrina poprenog presjeka jednog uzdunog rebra
Asl Asl ,i 8 64,0 cm 2 512,0 cm 2
- povrina svih rebara
0v 1
512,0
1,71
190 1, 4
- vanjska pojasnica (b0,1)
0u 1
512,0
1,44
345 1,4
- unutranja pojasnica (b0,2)
(i) Upornjaci "U1" i "U2"
0v b0,1 1,71 190

0,05
Le
6290
v
0,02 < < 0,70
0,025
0 0,55
1 1

1
1 6,4 2
28
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
1
0,98
1 6,4 0,05 2
0,025
0 0,55
0,98 1,03 1 0,98
0,05
1 0,98
beffv 0,98 190 186,2 cm
- efektivna irina vanjske pojasnice
0u b0, 2 1,44 345
0,08
Le
6290
0,02 < < 0,70
1
0,96
1 6,4 0,08 2
0,025
0 0,55
0,96 0,83 1 0,96
0,08
0 0,83
u
beff
0,83 345 286,4 cm
- efektivna irina unutranje pojasnice
(ii) Polja "P1" i "P3"
0v b0,1 1,71 190

0,05
Le
6290
v
0,02 < < 0,70
1
0,98
1 6,4 0,05 2
beffv 0,98 190 186,2 cm
0u b0, 2 1,44 345

0,08
Le
6290
u
0,02 < < 0,70
1
0,96
1 6,4 0,08 2
u
beff
0,96 345 331,2 cm
29
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
(iii) Stupovi "S1" i "S2"
0v b0,1 1,71 190

0,08
Le
4100
v
0,02 < < 0,70
1
1
1 6,0
1,6 2
2
2500
1
1 6,0 0,08
2500 0,08 2
beffv 0,68 190 129,2 cm
1,6 0,08 2
0,68
0u b0, 2 1,44 345

0,12
Le
4100
u
0,02 < < 0,70
1
1 6,0 0,12
2500 0,12 2
u
beff
0,58 345 200,1 cm
1,6 0,12 2
0,58
(iv) Polje "P2"
0v b0,1 1,71 190
0,05
Le
6300
0,02 < < 0,70
1
0,98
1 6,4 0,05 2
beffv 0,98 190 186,2 cm
0u b0, 2 1,44 345
0,08
Le
6300
0,02 < < 0,70
1
0,96
1 6,4 0,08 2
u
beff
0,96 345 331,2 cm
30
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
PRORAUNSKI MODELI
3.1 Uvod
Statika analiza mosta provedena je u programskim paketima Tower 6 i Feat 2000.
Ukupna duljina mosta je 238,00 m. Nosivi sustav mosta aproksimiran je kontinuiranim nosaem
preko 3 polja za fazu uporabe s odgovarajuim rasponima od 74 m, 90 m i 74 m.
3.2 Model za vertikalna optereenja

Uzduni glavni nosai su promjenjive geometrije du mosta i modelirani kao obrnuti "T"
presjeci s ortotropnom ploom odreene irine kao gornjom pojasnicom. Glavni nosa definiran
je s 12 razliitih segmenata do polovice sredinjeg raspona i simetrino na drugu stranu, odnosno
ukupno 48 komada za oba nosaa. Visina glavnog nosaa je promjenjiva du mosta te je najvea
iznad stupova, a najmanja u sredini centralnog polja i na upornjacima.
Popreni nosai su obrnutog "T" presjeka, konstantnih dimenzija i visina, a kojima lim
ortotropne ploe nadomjeta gornju pojasnicu te su postavljeni na 4,0 ili 5,0 m razmaka.
Veza uzdunih i poprenih nosaa je kruta, pa je model "tapni rotiljni", sastavljen od 2
glavna rasponska nosaa i poprenih nosaa na razmacima od 4,0 ili 5,0 m.
Slika 3.1 Model mosta za vertikalna optereenja

31
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Leajevi su modelirani kao vertikalno kruti, a omoguuju uzduno deformiranje na kraju

mosta, dok je na poetku sprijeen uzduni pomak pomou nepokretnog leaja na mjestu
upornjaka "U1". Na upornjaku "U2" je sprijeen popreni pomak mosta. Na desnom glavnom
nosau su leajevi klizni u svim smjerovima da se omogui nesmetana uzduna i poprena
deformacija mosta.
Slika 3.2 Dispozicija leajeva s omoguenim pomacima mosta
3.3 Model za horizontalna optereenja

Model za horizontalna optereenja ini prostorni tapni sustav formiran od elemenata
stupova, naglavne grede, prethodno definirane rasponske konstrukcije i leajeva.
Slika 3.3 Model mosta za horizontalna optereenja
32
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
U odnosu na model za vertikalna optereenja dodani su stupovi "S1" i "S2" visina h1 = 1900
cm i h2 = 2200 cm upeti u tlo, te naglavna greda na njima na koju se oslanja rasponski sklop kao
rotiljni tapni model.
Naglavne grede su kruto spojene sa stupovima, dimenzija 250 360 cm, s klupicama i
lonastim leajevima na kojima je oslonjen rasponski sklop.
Slika 3.4 Dimenzije poprenih presjeka stupa i naglavne grede

Leajevi su modelirani tako da je svaki leaj predstavljen s tri okomita tapa od kojih su
dva u horizontalnoj ravnini, a trei je vertikalan te su na jednom kraju vezani za rasponsku
konstrukciju, a na drugom kraju za podlogu uz istovjetna pridranja kao u vertikalnom modelu.
Visina i povrina tapova istovjetna je odabranim lonastim leajevima. Vertikalni tap
ima uzdunu krutost EV = 103 MPa, a horizontalni EH = G = 1,2 MPa i predstavljaju posminu
krutost leaja. Leajevi nad stupovima "S1" i "S2 " imaju dodatna etiri beskonano kruta tapa
koji slue samo za pridranje s krutou E = 106 MPa.
Slika 3.5 Modeliranje leajeva u programu Tower

Leajevi su odabrani tako da se na upornjaku "U2" omogui produenje rasponskog sklopa
i ugradi prijelazna naprava, dok masivni upornjak "U1" preuzima horizontalna optereenja.
33
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
ANALIZA OPTEREENJA
4.1 Model za vertikalna optereenja

4.1.1 Stalno optereenje ("g")
Slika 4.1 Stalno g i dodatno stalno g optereenje

Vlastite teine uzdunih nosaa s ortotropnom ploom, poprenih nosaa i stupova mosta
uzeti su obzir u programu Tower 6.
4.1.2 Dodatno stalno optereenje ("g")
Dodatna stalna optereenja javljaju se od opreme mosta i nekonstruktivnih dijelova tj.
nadgradnje i to su teine kolnika, hodnika, vijenaca, odbojnika, ograda, cijevi za odvodnju, cijevi
za instalacije, rasvjete, zatitnih mrea i ostaloga.
Dodatna stalna optereenja raunata su kao povrinska na definiranim dijelovima mosta te
su nanesena na vertikalni model u programu Tower 6, a onda naredbom za konvertiranje
pretvorena u linijska raspodijeljena po uzdunim i poprenim nosaima mosta.
0,07 m 24,0 kN / m 3 1,68 kN / m 2
- kolniki zastor
0,07 m 2 25,0 kN / m 3 1,75 kN/m
/1,50 m 1,17 kN / m 2
- vijenac
0,25 m 2 25,0 kN / m 3 6,25 kN/m
/1,50 m 4,17 kN / m 2
- "New Jersey" odbojnik
1,60 kN/m
/1,50 m 1,07 kN / m 2
- cijev za odvodnju
34
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Treba naglasiti da se cijev za odvodnju nalazi samo s lijeve, vanjske strane mosta, a
vijenac i betonski "New Jersey" odbojnik se nalaze s obe strane mosta. Takoer, betonski hodnik
i metalna ograda na projektiranom mostu na brzoj cesti nisu predvieni.
Slika 4.2 Dodatno stalno optereenje g u prvom polju

4.1.3 Prometno optereenje ("Q" i "q")
Ovisno o kategoriji ceste definira se prometno optereenje. irina raunskih prometnih
trakova je 2,7 - 3,0 m to ovisi o ukupnoj irini ceste, a maksimalan broj trakova je 3.
Tablica 4.1 Odreivanje broja raunskih trakova n
irina kolnika (m)
Broj trakova (n)
irina traka (m)
Ostatak kolnika (m)
w 5,4 m
w-3
5,4 m w 6,0 m
w/2
w 6,0 m
n ln t ( w / 3)
w-3n
35
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
U sluaju projektiranog mosta na brzoj cesti irine 10,70 m slijedi proraun broja i irine
voznih trakova:
- irina kolnika
w 2 3,75 0, 20 7,70 m
n ln t w/3 ln t 7,70/3 2
- broj raunskih voznih trakova
bi 3,0 m
- irina jednog voznog traka
R w - 2 b i 7,70 - 2 3,0 1,7 m
- irina preostale vozne povrine
Prometno optereenje se sastoji od dvoosovinskog optereenja (tandem) koje predstavlja

djelovanje tekih vozila i jednoliko raspodijeljenog povrinskog optereenja koje predstavlja
kolonu osobnih vozila.
Kao mjerodavan je uzet Model 1 prometnog optereenja popreno raspodijeljenog na
mostu poevi od ruba kolnika. U najoptereenijoj traci zadaje se vozilo ukupne teine 600 kN,
odnosno 150 kN po kotau ili 300 kN po osovini i povrinsko optereenje od 9,0 kN/m2. Razmak
tragova kotaa dimenzija 40 40 cm je uzduno 120 cm, a popreno 200 cm. U ostale dvije trake
zadaju se vozila od 400 kN odnosno 200 kN i povrinsko optereenje od 2,5 kN/m2. Povrinsko
optereenje od 2,5 kN/m2 zadaje se i na preostalom dijelu mosta.
Slika 4.3 Poloaj i veliina prometnih optereenja (Q, q) raunskih trakova
36
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
2x 100 kN
2x 100 kN
2x 150 kN
2x 150 kN
Slika 4.4 Ilustrativni prikaz osovinskog optereenja mosta Q dvama tekim vozilima
U uzdunom smjeru je mogue rasporediti povrinsko optereenje preko svih raspona, u
neparnim i parnim poljima (ahovski) i u dvama uzastopnim poljima.
qik
qik
qik
qik
qik
Slika 4.5 Uzduni raspored prometnog povrinskog optereenja q u poljima
Slika 4.6 Pokretno dvoosovinsko optereenje mosta Q s dva teka vozila (600 kN + 400 kN)
37
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 4.7 Povrinsko optereenje mosta q123 preko sva tri raspona
Slika 4.8 Povrinsko optereenje mosta q13 preko neparnih raspona
38
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 4.9 Povrinsko optereenje mosta q2 preko parnih raspona
Slika 4.10 Povrinsko optereenje mosta q12 preko prva dva raspona
39
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
4.1.4 Nejednoliko linearno temperaturno optereenje ("dT")

Kota terena srednje toke mosta je KT 230 m. Most je cestovni, skupine 1 s elinom
kolnikom ploom na limenom nosau, debljine zastora 70 mm pa treba interpolirati faktor Ksur.
Tablica 4.2 Vrijednosti faktora Ksur
Debljina zastora (mm)
elini most
Spregnuti most
Ksur
Gornji rub topliji
1,6
0,6
1,1
0,9
50
1,0
1,0
1,0
1,0
100
0,7
1,2
1,0
1,0
150
0,7
1,2
1,0
1,01,0
Donji rub topliji Gornji rub topliji Donji rub topliji
Karakteristina linearna temperaturna razlika izmeu gornje i donje strane mosta javlja se
u dva oblika:
(i) Gornji rub topliji od donjeg
- interpolirano Ksur = 0,88
TM, pos 18,0 K sur
TM , pos 18,0 K sur 18,0 0,88 15,8 o C
(ii) Gornji rub hladniji od donjeg

- interpolirano Ksur = 1,08
TM, neg 13,0 K sur
TM , neg 13,0 K sur 13,0 1,08 14,0 o C
Slika 4.11 Linearna promjena temperature dt2 po visini nosaa zadana u programu Tower
40
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
4.2 Model za horizontalna optereenja

4.2.1 Jednoliko temperaturno optereenje ("T")
Jednolika temperatura djeluje jednoliko u osi i izaziva produljenje ili skraenje mosta
ovisno o predznaku promjene temperature. Omogueno je uzduno produenje nosaa na
upornjaku "U2" pa ovo optereenje nee izazvati sile u nosau.
Karakteristina raunska maksimalna i minimalna vanjska temperatura zraka "Te,max" i
"Te,min" odreuje se iz tablica najviih i najniih temperatura za Hrvatsku ("Tmax50" i "Tmin50") za
danu nadmorsku visinu (KT 230 m), a ovisno o tipu mosta (skupina 1) uz pomo slika
klimatskih zona Hrvatske za 50-godinje razdoblje 1961. - 1990. te je oitano:
Te,max = +56,0 C (zona V)
Te,min = -14,0 C (zona IV)
Montana temperatura tj. temperatura kada je konstrukcija sagraena je T0 = +10 C.

Karakteristine vrijednosti najveeg raspona pozitivne i negativne proraunske temperature
se raunaju na sljedei nain:
(i) zagrijavanje tj. rastezanje mosta
T T N , pos T N ,exp Te ,max T0 56,0 10,0 46,0 o C
(ii) hlaenje tj. skraivanje mosta

T T N , neg T N ,con Te ,min T0 14,0 10 24,0 o C
(iii) maksimalna temperaturna razlika

T N Te ,max Te ,min 56,0 ( 14,0) 70,0 o C
41
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 4.12 Klimatske zone maksimalnih Tmax50 i minimalnih Tmin50 temperatura zraka
Slika 4.13 Raunska maksimalna Te,max i minimalna Te,min vanjska temperatura zraka
42
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
4.2.2 Optereenje od koenja i pokretanja vozila ("qk")

Sila koenja ili sila pokretanja vozila djeluju horizontalno u smjeru mosta na povrini
kolnike ploe, ali u razliitim smjerovima.
Vrijednost sile je zbroj 60 % teine najteeg vozila (600 kN) u najoptereenijem voznom
traku (trak 1) i 10 % jednoliko raspodijeljenog povrinskog optereenja u istom traku (9,0
kN/m2), a maksimalno je 900 kN.
Qk 0,60 Q1 2 Q1k 0,10 q1 q1k wl L
180 Q1 Qk 900 kN
180 0,80 Qk 900 kN
144 kN Qk 900 kN
Qk 0,60 0,80 2 300 0,101,00 9,0 3,00 238,0 930,6 kN 900 kN
Qk 900 kN
qk 900,0/238,0 3,78 kN / m
- ukupna sila koenja
qk ,nosac 3,78/2 1,89 kN / m
- sila koenja po jednom glavnom nosau
Slika 4.14 Sila koenja qk na srednjem rasponu mosta
43
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 4.15 Sila koenja qk u razini povrine kolnika

4.2.3 Optereenje vjetrom
Vjetar je definiran kao horizontalno optereenje koje moe djelovati iz dva pravca, u
smjeru osi mosta i popreno na most.
Maksimalna visina rezultantne sile vjetra iznad kote terena je otprilike:
z e ( KN KT ) hGN (236,17 - 206,60) (
3,60 2,60
) 32,7 m
2
gdje su:
KN i KT
- kote nivelete mosta i kota terena ispod mosta
hGN
- srednja visina glavnog nosaa mosta
Rezultantna sila vjetra na rasponsku konstrukciju mosta je:
we qref ce ze cd c fx
gdje su:
qref
- referentni pritisak pri srednjoj brzini vjetra
ce(ze)
- koeficijent izloenosti (topografija, reljef, visina iznad tla)
cd
- dinamiki koeficijent
cfx
- aerodinamiki koeficijent
Referentni pritisak se rauna prema izrazu:
qref
2
vref
2
gdje su:
= 1,25 kg/m3
- gustoa zraka
vref
- referentna brzina vjetra

44
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Referentna brzina vjetra rauna se prema izrazu:
vref c DIR cTEM c ALT vref , 0

gdje su:
cDIR = 1,0
- koeficijent smjera vjetra
cTEM = 1,0
- koeficijent ovisan o godinjem dobu
cALT = 1 + 0,001 aS = 1 + 0,001 230 = 1,23
- koeficijent nadmorske visine aS
vref,0 = 30,0 m/s
- osnovna referentna brzina vjetra (optereen most)
vref,0 = 23,0 m/s
- osnovna referentna brzina vjetra (neoptereen most)

Tablica 4.3 Vrijednosti brzina vjetra vref,0
Podruja
vref,0 (m/s)
vref,x(m/s)
22
35
II
30
45
III
35
55
IV
40
65
50
75
Most je smjeten u regiji P9 (junojadransko priobalje, juno od Zadra), kategorija terena

je II pa slijedi da je vref,0 = 30,0 m/s i:
vref 1,0 1,0 1,23 30,0 36,9 m / s
- optereen (pun) most
vref 1,0 1,0 1,23 23,0 28,29 m / s
- neoptereen (prazan) most
EC preporua zatvaranje mosta za promet pri brzini vjetra od 23,0 m/s. U daljnjem tekstu
most e se nazivati optereenim ako se podrazumijeva da su na njemu prisutna vozila tj.
prometno optereenje, a neoptereenim ako prometa nema.
45
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 4.16 Bono optereenje vjetrom w na neoptereen i optereen most
qref
1,25
(36,9) 2 851,0 N / m 2 0,851 kN / m 2
2
qref
1,25
(28,29) 2 500,2 N / m 2 0,500 kN / m 2
2
Slika 4.17 Zone optereenja vjetrom
46
- optereen (pun) most
- neoptereen (prazan) most
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
z (m)
200
100
100
IV
III
II
50
20
10
10
5
2
1
0
9 ce (z)
Slika 4.18 Koeficijent izloenosti ce(ze) u ovisnosti o visini z i regiji

Za definiranu regiju i kategoriju terena te visinu nad tlom ze = 32,7 m oitana je vrijednost
koeficijenta izloenosti ce(ze) 4,65.
Za sredinji raspon L = L2 = 90,0 m i ze = 32,7 m oitana je vrijednost dinamikog
koeficijenta cd = 0,895 iz slijedee slike:
Slika 4.19 Dinamiki koeficijent vjetra cd u ovisnosti o visini (ze) i rasponu L
47
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 4.20 Aerodinamiki koeficijent rasponskog sklopa cfx,0 u ovisnosti o dimenzijama mosta
(b/d)
Za rasponsku konstrukciju koeficijent aerodinaminosti je cfx = cfx,0, a za stupove vrijedi:
c fx c fx , 0
gdje je:
- koeficijent umanjenja zbog vitkosti
Slika 4.21 Koeficijent umanjenja zbog vitkosti ovisno o stupnju punoe

Koeficijent umanjenja zbog vitkosti "" ovisi o stupnju punoe "" koji je u ovom sluaju
1,0 jer je A/Ac = 1,0.
48
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 4.22 Koeficijent punoe mosta

(i) Optereen most
ze = 32,7 m
- visina nad tlom
b = 10,95 m
- ukupna irina mosta
d = 3,10 + 0,20 + 2,00 5,30 m
- visina na koju djeluje vjetar
b/d = 2,07
- omjer dimenzija, oitano cfx,0 = 1,95
- rasponska konstrukcija
cfx = cfx,0 = 1,95
- stup
= L/d = 90,0 / 5,30 17,0
= 1,0
- oitano = 0,76
cfx = 1,95 0,76 = 1,48
(ii) Neoptereen most

ze = 32,7 m
- visina nad tlom
b = 10,95 m
- ukupna irina mosta
d = 3,10 + 0,20 + 2 x 0,80 4,90 m
- visina na koju djeluje vjetar
b/d = 2,23
- omjer dimenzija, oitano cfx,0 = 1,84
cfx = cfx,0 = 1,84
- stup
= L/d = 90,0 / 4,90 18,4
= 1,0
- oitano = 0,77
cfx = 1,84 0,77 = 1,42
Rezultantne sile optereenja vjetrom:
49
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
(i) Optereen most

wrk 0,851 4,65 0,895 1,95 6,91 kN / m 2
- stup
wst 0,851 4,65 0,895 1,48 5,24 kN / m 2

wrk 0,500 4,65 0,895 1,84 3,83 kN / m 2
- stup
w st 0,500 4,65 0,895 1,42 5,24 kN / m 2
Linijsko optereenje vjetrom popreno na most je za:

(i) Optereen most
wrk 6,91 5,30 36,62 kN / m
- stup
wst 5,24 3,20 16,77 kN / m
- naglavna greda
wnagl 6,91 3,00 20,73 kN / m 5,00 103,65 kN

wrk 3,83 4,90 18,77 kN / m
wst 2,95 3,20 9,44 kN / m
- stup
- naglavna greda
wnagl 3,83 3,00 11,49 kN / m 5,00 57,45 kN
Linijsko optereenje vjetrom u smjeru mosta je za:

(i) Optereen most
- rasponska konstrukcija (25 % od poprenog)
wrk 0,25 36,62 9,16 kN / m

wrk ,1 9,16/2 4,58 kN / m
- po jednom nosau
- stup
wst 5,24 5,00 26,20 kN / m
- naglavna greda
wnagl 6,91 6,90 47,68 kN / m
50
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad

- rasponska konstrukcija (25 % od poprenog)
wrk 0,25 18,77 4,69 kN / m

wrk ,1 4,69/2 2,35 kN / m
- po jednom nosau
wst 2,95 5,00 14,75 kN / m
- stup
wnagl 3,83 6,90 26,43 kN / m
- naglavna greda
Slika 4.23 Dimenzije sanduastog poprenog presjeka stupa mosta
Slika 4.24 Bono optereenje optereenog mosta vjetrom wpun,bono
51
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 4.25 Bono optereenje neoptereenog mosta vjetrom wprazan,bono
Slika 4.26 Uzduno optereenje optereenog mosta vjetrom wpun,uzduno
52
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 4.27 Uzduno optereenje neoptereenog mosta vjetrom wprazan,uzduno

4.2.4 Potresno optereenje ("S")
Potresne sile proraunate su postupkom spektralne (modalne) analize u skladu s EC 8.
Most je smjeten na rubu VIII. potresne zone visoke seizminosti prema vaeoj seizmikoj karti
Hrvatske, a raunsko projektno ubrzanje tla je 0,18 g. Most je temeljen na kvalitetnom
stjenovitom tlu, to odgovara klasi tla "A", a parametri tla su sljedei: S = 1,0; = 2,5; TB = 0,10
s; TC = 0,40 s; TD = 3,00 s.
Faktor ponaanja je q = 1,5, to odgovara ogranieno duktilnim mostovima s armiranobetonskim vertikalnim stupovima. Kategorija znaaja mosta je III. s koeficijentom znaaja ""
1,0, to odgovara mostovima prosjene vanosti.
Raunski spektar odgovora dobiven je iz prethodnih podataka. Program Tower 6 pri
proraunu uzima u obzir ukupnu masu (teinu) mosta ukljuujui mase uzdunih i poprenih
nosaa, ortotropnu plou, naglavne grede i stupove, te dodatno stalno optereenje i 20 %
prometnog optereenja preko sva tri polja ("2" = 0,20).
Definiran je potres iz dva horizontalna smjera, u smjeru osi mosta i popreno na most te je
proraunato prvih 60 "modova" slobodnih oscilacija mosta s odgovarajuim efektivnim masama
i periodima "T" i to s istovremenim ukljuenjem gibanja u smjeru osi mosta i popreno na most.
Da bi proraun zadovoljio potrebno je da se aktivira bar 90 % ukupne mase mosta.
Nakon prorauna "modova" proveden je i proraun unutranjih sila uslijed potresa.
53
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Lonasto-elastomerni leajevi omekavaju itavu konstrukciju mosta pa se javljaju manje

sile uslijed potresa, ali se time poveavaju pomaci mosta i periodi.
Slika 4.28 Projektni raunski spektar odgovora na potres
Slika 4.29 Zone seizminosti
54
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Tablica 4.2 Faktori ponaanja q konstruktivnih elemenata mosta

Postelastino ponaanje
Duktilni elementi
Ogranieno duktilno
Duktilno
a) Vertikalni stup - savijanje
1,5
3,5
b) Nagnuti tap - savijanje
1,2
2,0
c) Kratki jaki stup
1,0
1,0
Upornjaci
1,0
1,0
Lukovi
1,2
2,0
Armirano-betonski stup
55
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
STATIKI PRORAUN
5.1 Uvod
Za fazu uporabe mosta i granino stanje nosivosti (krajnje granino stanje) mjerodavna je
najnepovoljnija kombinacija od sljedeih djelovanja:
- stalno optereenje
- dodatno stalno optereenje - optereenje mosta teinom nekonstruktivnih dijelova mosta:
kolnikim zastorom, opremom, instalacijama i slino (stalno optereenje).
- raspodijeljeno prometno optereenje - postavljeno tako da se superpozicijom njegova
djelovanja dobije to nepovoljniji utjecaj u presjecima mosta
- dvoosovinsko optereenje - modelirano tako da se simulira kretanje vozila cijelom
duinom mosta (anvelopa utjecaja)
- nejednoliko linearno temperaturno optereenje (pozitivno i negativno)
Rezultati prorauna primijenjeni su u 7. poglavlju gdje je izvren proraun nosivosti
glavnih nosaa (GSN) i dokaz stabilnosti istih u svim karakteristinim poprenim presjecima
("U1", P1", "S1", "P2") za najnepovoljnije kombinacije navedenih optereenja.
Rezultati prorauna progiba odnosno graninog stanja uporabljivosti (GSU) dani su u
ovom poglavlju za navedene kombinacije djelovanja.
U 8. poglavlju dan je dokaz nosivosti i stabilnosti poprenih nosaa. Oni su dimenzionirani
u dva karakteristina presjeka (spoj s glavnim nosaem i sredina raspona od 6,90 m) za
najnepovoljniju kombinaciju djelovanja i proraunati posebnim modelom u programu Feat 2000.
56
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
5.2 Kontrola progiba za granino stanje uporabljivosti

5.2.1 Doputeni vertikalni progibi u poljima
(i) Polja "P1" i "P3"
P1, P3
f dop
L
7400
24,7 cm 247 mm
300 300
(ii) Polje "P2"

P2
f dop
L
9000
30,0 cm 300 mm
300 300
5.2.2 Mjerodavne kombinacije optereenja za GSU

Vrijednosti progiba su dobivene za prethodno postavljene kombinacije optereenja u
programu Tower 6 u presjecima na sredini raspona tj. u poljima "P1" i "P2".
U obzir su uzete "kvazistalna" i "esta" kombinacija optereenja za GSU.
Od prometnog optereenja imamo vie sluajeva prometnih povrinskih optereenja,
"q123", "q13", "q2" i "q12", i dva sluaja linearnih temperaturnih optereenja "T+" i "T-".
Tablica 5.1 Kombinacije optereenja za GSU
N
GSU
dg
q123
q2
q13
q12
dT+
dT-
kvazistalna(g+dg+Q+q13+dT+)
1,00
1,00
0,20
0,20
0,50
kvazistalna(g+dg+Q+q13+dT-)
1,00
1,00
0,20
0,20
0,50
kvazistalna(g+dg+Q+q2+dT+)
1,00
1,00
0,20
0,20
0,50
kvazistalna (g+dg+Q+q2+dT-)
1,00
1,00
0,20
0,20
0,50
esta(g+dg+Q+q13+dT+)
1,00
1,00
0,75
0,40
0,50
esta(g+dg+Q+q13+dT-)
1,00
1,00
0,75
0,40
esta(g+dg+Q+q2+dT+)
1,00
1,00
0,75
0,40
0,50
esta(g+dg+Q+q2+dT-)
1,00
1,00
0,75
0,40
57
0,50
0,50
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
(i) "Kvazistalna" kombinacija
GSU Gkj 2 i Qki

f max 1,00 ( f g f g ) 0,20 ( f Q f q ) 0,50 f T
a) Polja "P1" i "P3"
Mjerodavna "kvazistalna" kombinacija optereenja za GSU i progibe glavnog nosaa u
vanjskim poljima "P1" i "P3" je ona s povrinskim prometnim optereenjem u vanjskim poljima
"q13" i s negativnim linearnim temperaturnim optereenjem "T-".
f max 1,00 ( f g f g ) 0,20 ( f Q f q13 ) 0,50 f T - 13,1 cm
Slika 5.1 Progib glavnog nosaa mosta u vanjskim poljima fP1,3 za kvazistalnu kombinaciju
optereenja (u mm)
f max 13,1 cm f dop 24,7 cm
Kontrola progiba za "kvazistalnu" kombinaciju optereenja u poljima "P1" i "P3" zadovoljava!!!
58
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
b) Polje "P2"
Mjerodavna "kvazistalna" kombinacija optereenja za GSU i progib glavnog nosaa u
centralnom polju "P2" je ona s povrinskim prometnim optereenjem u centralnom polju "q2" i s
pozitivnim linearnim temperaturnim optereenjem "T+".
f max 1,00 ( f g f g ) 0,20 ( f Q f q 2 ) 0,50 f T 12,2 cm
Slika 5.2 Progib glavnog nosaa mosta u centralnom polju fP2 za kvazistalnu kombinaciju
optereenja (u mm)
Kontrola progiba za "kvazistalnu" kombinaciju optereenja u polju "P2" zadovoljava!!!

(ii) "esta" kombinacija
GSU G kj 11 Qk1 2i Qki
f max 1,00 ( f g f g ) 0,75 f Q 0,40 f q 0,50 f T

a) Polja "P1" i "P3"
Mjerodavna "esta" kombinacija optereenja za GSU i progibe glavnog nosaa u vanjskim
poljima "P1" i "P3" je ona s povrinskim prometnim optereenjem u vanjskim poljima "q13" i s
negativnim linearnim temperaturnim optereenjem "T-".
59
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
f max 1,00 ( f g f g ) 0,75 f Q 0,40 f q13 0,50 f T- 15,8 cm
Slika 5.3 Progib glavnog nosaa mosta u vanjskim poljima fP1,3 za estu kombinaciju optereenja
(u mm)
Kontrola progiba za "estu" kombinaciju optereenja u poljima "P1" i "P3" zadovoljava!!!

b) Polje "P2"
Mjerodavna "esta" kombinacija optereenja za GSU i progib glavnog nosaa u centralnom
polju "P2" je ona s povrinskim prometnim optereenjem u centralnom polju "q2" i s pozitivnim
linearnim temperaturnim optereenjem "T+".
f max 1,00 ( f g f g ) 0,75 f Q 0,40 f q 2 0,50 f T 15,8 cm
60
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.4 Progib glavnog nosaa mosta u centralnom polju fP2 za estu kombinaciju optereenja
(u mm)
Kontrola progiba za "estu" kombinaciju optereenja u polju "P2" zadovoljava!!!
5.3 Proraun potresa metodom spektra odgovora

5.3.1 Modalna analiza mosta
Definiran je potres u smjeru osi mosta i popreno na most te je proraunato 60 "modova"
slobodnih oscilacija s odgovarajuim efektivnim masama i periodima "T". Efektivna masa
kazuje koliki dio ukupne mase aktivira pojedini "mod" i rauna se za svaki smjer posebno. Da bi
proraun zadovoljio prema EC potrebno je da se aktivira bar 90 % ukupne mase mosta u svakom
od dva smjera i svi "modovi" koji uzimaju > 5% mase.
61
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Tablica 5.2 Periodi T i frekvencije f vlastitih modova gibanja mosta

mod
T (s)
f (Hz) mod
T (s)
f (Hz) mod
T (s)
f (Hz)
2,4342
0,4108
21
0,2568
3,8944
41
0,2563
3,9018
2,2431
0,4458
22
0,2567
3,8955
42
0,2563
3,9018
1,8855
0,5304
23
0,2566
3,8965
43
0,2563
3,9018
1,8855
0,5304
24
0,2565
3,8983
44
0,2563
3,9019
1,8855
0,5304
25
0,2565
3,8988
45
0,2563
3,9019
1,8855
0,5304
26
0,2565
3,8993
46
0,2563
3,9019
1,8855
0,5304
27
0,2564
3,8999
47
0,2563
3,9020
1,1634
0,8596
28
0,2564
3,9003
48
0,2563
3,9020
0,8311
1,2032
29
0,2564
3,9003
49
0,2563
3,9020
10
0,6250
1,6001
30
0,2564
3,9006
50
0,2563
3,9020
11
0,6063
1,6493
31
0,2563
3,9009
51
0,2563
3,9021
12
0,4262
2,3465
32
0,2563
3,9010
52
0,2563
3,9021
13
0,3711
2,6950
33
0,2563
3,9010
53
0,2563
3,9021
14
0,2902
3,4459
34
0,2563
3,9013
54
0,2563
3,9021
15
0,2715
3,6833
35
0,2563
3,9014
55
0,2563
3,9022
16
0,2615
3,8235
36
0,2563
3,9014
56
0,2563
3,9022
17
0,2594
3,8549
37
0,2563
3,9015
57
0,2560
3,9069
18
0,2584
3,8701
38
0,2563
3,9016
58
0,2511
3,9820
19
0,2577
3,8798
39
0,2563
3,9016
59
0,2472
4,0456
20
0,2570
3,8906
40
0,2563
3,9017
60
0,2457
4,0693
62
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.5 Prvi vlastiti vektor mosta (T=2,4342 s)
Slika 5.6 Osmi vlastiti vektor mosta (T=1,1634 s)
63
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.7 Deveti vlastiti vektor mosta (T=0,8311 s)
Slika 5.8 Deseti vlastiti vektor mosta (T=0,6250 s)
64
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.9 Jedanaesti vlastiti vektor mosta (T=0,6063 s)
Slika 5.10 Dvanaesti vlastiti vektor mosta (T=0,4262 s)
65
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.11 etrnaesti vlastiti vektor mosta (T=0,2902 s)

5.3.2 Udio aktivirane mase i proraun na potres
Potresne sile proraunate su postupkom spektralne analize. Most je smjeten u VIII.
potresnoj zoni s raunskim projektnim ubrzanjem tla od ag = 0,18 g i temeljen na stijeni ("A"), uz
parametre tla: S = 1,0; = 2,5; TB = 0,10 s; TC = 0,40 s; TD = 3,00 s,. Faktor ponaanja je q = 1,5,
a kategorija znaaja je III s koeficijentom znaaja "" 1,0
Program Tower 6 pri proraunu uzima u obzir ukupnu teinu mosta ("g" i "g") i 20 %
prometnog optereenja "q123" preko sva tri polja. Raunski spektar odgovora dobiva se
redukcijom iz elastinog i iz prethodnih podataka o tlu i zoni potresa koristei sljedee izraze:
T
S d Ti S 1 i 0 1
TB q
S d Ti S 0
q
0 TC
S d Ti S q T
i
0.20
za
0 Ti TB
za
TB Ti TC
za
TC Ti TD
kd 1
kd 2
kd 1
0 TC TD

S d Ti S q T T
za
D i
0.20
66
Ti TD
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
gdje su:
Sd (Ti)
- ordinata projektnog spektra
- odnos projektnog ubrzanja od potresa i ubrzanja Zemljine tee (g)
- parametar tla
- faktor amplifikacije spektralnog ubrzanja za priguenje od 5 %
- faktor ponaanja
TB, TC, TD
- granice intervala spektra ubrzanja
Ukupna seizmika sila dobiva se prema sljedeem izrazu:

S i i S d Ti M g
gdje su:
Si
- ukupna seizmika sila
- postotak mase i - tog "moda"
- ukupna masa
- koeficijent vanosti (znaaja)
Prema EC 8 najnepovoljniji utjecaj seizmike sile se dobije ako se ta sila raspodijeli tako
da je geometrijski slina vlastitim vektorima znaajnih "modova" pa je potrebno izraunati
vlastite vektore horizontalnog modela, pripadajue periode vlastitih oscilacija T i efektivne
modalne mase prema izrazu:
mi ,ef
ij m j
2
ij m j
gdje je:
ij
- vrijednost vlastitog vektora i - tog "moda" u j - tom voru
mj
- masa u j - tom voru
Nakon to se dobije seizmiko optereenje potrebno je izvriti statiku analizu i pronai

unutranje sile za svaki dio konstrukcije i nai njihovu vjerojatnu maksimalnu vrijednost "E"
prema CQC ("Complete Quadratic Combination") metodi.
67
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Iz sljedee tablice vidimo da je u prvih 18 "modova" aktivirano 92,11 % ukupne mase u

smjeru globalne osi x (u smjeru osi mosta) i 90,01 % ukupne mase u smjeru globalne osi y
(popreno na os mosta).
Tablica 5.3 Postotak aktivirane mase mosta za prvih 60 vlastitih vektora
Ton
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
UX
(%)
UY
(%)
UZ
(%)
UX
(%)
UY UZ
UX
Ton
(%) (%)
(%)
UY
(%)
UZ
(%)
UX
(%)
UY UZ
(%) (%)
0,00
22,42
0,00
0,00
22,42
0,00
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,60
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
22,43
0,00
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,60
0,12
0,12
0,00
0,00
22,43
22,43
0,12
0,24
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
92,11
92,11
90,05
90,05
0,60
0,60
0,00
0,00
0,12
0,00
22,43
0,36
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,60
0,00
0,00
0,00
0,00
0,12
0,12
0,00
0,00
22,43
22,43
0,48
0,60
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
92,11
92,11
90,05
90,05
0,60
0,60
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,60
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
92,11
92,11
90,05
90,05
0,60
0,60
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,60
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
92,11
92,11
90,05
90,05
0,60
0,60
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,60
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
92,11
92,11
90,05
90,05
0,60
0,60
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,60
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
92,11
92,11
90,05
90,05
0,60
0,60
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,60
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
92,11
92,11
90,05
90,05
0,60
0,61
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,61
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,61
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,61
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,61
0,00
0,00
0,26
0,51
0,00
0,00
92,11
92,11
90,30
90,82
0,61
0,61
0,00
0,00
0,00
92,11
90,82
0,61
0,00
0,02
0,00
92,11
90,85
0,61
0,00
36,17
0,00
0,00
58,59
0,60
92,09
0,00
0,00
4,88
0,00
0,00
92,09
92,09
58,59
63,47
0,60
0,60
0,00
13,02
0,00
92,09
76,50
0,60
0,00
0,02
0,01
0,00
0,00
0,00
92,09
92,11
76,50
76,50
0,60
0,60
0,00
12,81
0,00
92,11
89,31
0,60
0,00
0,00
0,01
0,65
0,00
0,00
92,11
92,11
89,32
89,97
0,60
0,60
0,00
0,02
0,00
92,11
89,99
0,60
0,00
0,00
0,02
0,02
0,00
0,00
92,11
90,01
92,11
90,02
0,60
0,60
0,00
0,01
0,00
92,11
90,04
0,60
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
92,11
92,11
90,04
90,04
0,60
0,60
0,00
0,01
0,00
92,11
90,05
0,60
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,60
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,60
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,60
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
92,11
92,11
90,05
90,05
0,60
0,60
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,60
0,00
0,00
0,00
92,11
90,05
0,60
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
UX 92,11 % 90 %
UY 90,85 % 90 %
Kontrola udjela aktiviranih masa pri modalnoj analizi i proraunu mosta na potres zadovoljava!!!
68
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
5.4 Rezultati statikog prorauna za granino stanje nosivosti

5.4.1 Rezultati statikog prorauna za vertikalni model optereenja
(i) Rezultati prikazani grafiki (dijagram)
Slika 5.12 Momenti savijanja od stalnog optereenja Mg
Slika 5.13 Poprene sile od stalnog optereenja Vg
69
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.14 Momenti savijanja od dodatnog stalnog optereenja Mg
Slika 5.15 Poprene sile od dodatnog stalnog optereenja Vg
70
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.16 Momenti savijanja (anvelopa) od pokretnog prometnog tandemskog optereenja MQ
Slika 5.17 Poprene sile (anvelopa) od pokretnog prometnog tandemskog optereenja VQ
71
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.18 Momenti savijanja od povrinskog prometnog optereenja Mq123

preko sva tri polja
Slika 5.19 Poprene sile od povrinskog prometnog optereenja Vq123

preko sva tri polja
72
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.20 Momenti savijanja od povrinskog prometnog optereenja Mq13 u vanjskim poljima
Slika 5.21 Poprene sile od povrinskog prometnog optereenja Vq13 u vanjskim poljima
73
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.22 Momenti savijanja od povrinskog prometnog optereenja Mq2 u centralnom polju
Slika 5.23 Poprene sile od povrinskog prometnog optereenja Vq2 u centralnom polju
74
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.24 Momenti savijanja od povrinskog prometnog optereenja Mq12 u prva dva polja
Slika 5.25 Poprene sile od povrinskog prometnog optereenja Vq12 u prva dva polja
75
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.26 Momenti savijanja od pozitivnog linearnog temperaturnog optereenja MdT+
Slika 5.27 Poprene sile od pozitivnog linearnog temperaturnog optereenja VdT+
76
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.28 Momenti savijanja od negativnog linearnog temperaturnog optereenja MdT-
Slika 5.29 Poprene sile od negativnog linearnog temperaturnog optereenja VdT-
77
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
(ii) Rezultati prikazani numeriki u karakteristinim presjecima glavnog nosaa
Slika 5.30 Karakteristini presjeci glavnog nosaa

Tablica 5.4 Momenti savijanja (kNm) u karakteristinim presjecima nosaa
PP
g+dg
q123
q13
q2
q12
dT+
dT-
17676
3321
8907
13371
-6967
7884
3289
-2914
-36493
-1961
-20242
-7595
-12645
-22337
5262
-4663
-36493
-1961
-20242
-7595
-12645
-22337
5262
-4663
13164
3110
6626
-5576
12199
9754
5262
-4663
Tablica 5.5 Poprene sile (kN) u karakteristinim presjecima nosaa

PP g+dg
q123
q13
q2
q12
dT+
dT-
-1228
-236
-715
-842
145
-657
-72
63
726
176
452
292
161
488
-72
63
2303
261
1397
1132
266
1368
-72
63
-2178
-256
-1334
-162
-1172
-1397
-60
-160
78
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
5.4.2 Mjerodavne kombinacije optereenja za GSN

Vrijednosti unutranjih sila za mogue kombinacije optereenja su definirane kao ulazne
kombinacije s odgovarajuim koeficijentima djelovanja u programu Tower 6, a rezultati su
prikazani direktno grafiki na dijagramima. Budui da razliita vanjska optereenja (pokretno,
temperatura, ostala) daju ekstremne vrijednosti u razliitim presjecima glavnog nosaa,
kombinacije nisu naknadno manualno raunate nego su vrijednosti kombinacija oitane iz
dijagrama.
Od povrinskog prometnog optereenja s obzirom na uzduni razmjetaj imamo sluajeve
"q123", "q13", "q2" i "q12", a od temperaturnog linearnog optereenja "T+" i "T-". Za
koncentrirano pokretno dvoosovinsko optereenje "Q" u programu Tower 6 definiran je korak od
1 m te su rezultati prikazani u obliku anvelope utjecaja koja definira ekstremne vrijednosti.
Vrijednosti unutranjih sila za kombinacije djelovanja oitane su za karakteristine
presjeke glavnog nosaa na mjestima upornjaka, stupova i u poljima ("U12", "S12", "P13", "P2")
na slikama koje slijede u nastavku.
Kombinacije optereenja za GSN su definirane na sljedei nain:
GSN ( G Gkj ) Q1 QQ1 ( Qi Qi Qki )
Tablica 5.6 Kombinacije optereenja za GSN s pripadajuim koeficijentima djelovanja

N
GSN
dg
q123
q2
q13
q12
dT+
dT-
g+dg+Q+q13+dT+
1,35
1,35
1,50
1,50
1,20
g+dg+Q+q13+dT-
1,35
1,35
1,50
1,50
1,20
g+dg+Q+q2+dT+
1,35
1,35
1,50
1,50
1,20
g+dg+Q+q2+dT-
1,35
1,35
1,50
1,50
1,20
g+dg+Q+q12+dT)
1,35
1,35
1,50
1,50
1,20
g+dg+Q+q12+dT-
1,35
1,35
1,50
1,50
g+dg+Q+q123+dT+ 1,35
1,35
1,50
1,50
1,20
g+dg+Q+q123+dT-
1,35
1,50
1,50
1,35
79
1,20
1,20
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Kombinacija 2 je mjerodavna za upornjake "U1" i "U2" i polja "P1" i "P3", kombinacija 3

za polje "P2", a kombinacija 6 za stupove "S1" i "S2". Vrijednost 1,20 za temperaturu dT je
dobivena mnoenjem koeficijenata 0,80 i 1,50.
(i) Upornjaci "U1" i "U2", polja "P1" i "P3"
Slika 5.31 Momenti savijanja MSd za mjerodavnu kombinaciju optereenja nad upornjacima U1 i
U2 i u vanjskim poljima P1 i P3
80
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.32 Poprene sile VSd za mjerodavnu kombinaciju optereenja nad upornjacima U1 i U2 i
u vanjskim poljima P1 i P3
Iz dijagrama vidimo da je mjerodavna kombinacija optereenja za GSN glavnog nosaa
nad upornjacima i u vanjskim poljima "P1" i "P3" ona s povrinskim prometnim optereenjem u
vanjskim poljima "q13" i s negativnim linearnim temperaturnim optereenjem "T-".
a) Upornjaci "U1" i "U2"
M Sd 0 kNm
VSd 1,35 (V g Vg ) 1,50 (VQ Vq13 ) 1,50 0,80 VT -
VSd 3357,4 kN
-oitano iz dijagrama
b) Polja "P1" i "P3"

M Sd 1,35 ( M g M g ) 1,50 ( M Q M q13 ) 1,50 0,80 M T -
M Sd 51102,8 kNm
(20 m od ruba mosta)
-oitano iz dijagrama
VSd 1,35 (V g Vg ) 1,50 (VQ Vq13 ) 1,50 0,80 VT -
VSd 338,1 kN
- oitano (interpolirano) iz dijagrama
81
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
(ii) Stupovi "S1" i "S2"
Slika 5.33 Momenti savijanja MSd za mjerodavnu kombinaciju optereenja nad stupovima S1 i S2
Slika 5.34 Poprene sile VSd za mjerodavnu kombinaciju optereenja nad stupovima S1 i S2
Iz dijagrama vidimo da je mjerodavna kombinacija optereenja za GSN glavnog nosaa
nad stupovima "S1" i "S2" ona s povrinskim prometnim optereenjem u prva dva polja "q12" i s
negativnim linearnim temperaturnim optereenjem "T-".
82
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
M Sd 1,35 ( M g M g ) 1,50 (M Q M q12 ) 1,50 0,80 M T
M Sd 91305,7 kNm
- oitano iz dijagrama
VSd 1,35 (V g Vg ) 1,50 (VQ Vq12 ) 1,50 0,80 VT -
VSd 5626,7 kN
(iii) Polje "P2"
Slika 5.35 Momenti savijanja MSd za mjerodavnu kombinaciju optereenja u centralnom polju P2
83
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 5.36 Poprene sile VSd za mjerodavnu kombinaciju optereenja u centralnom polju P2
Iz dijagrama vidimo da je mjerodavna kombinacija optereenja za GSN glavnog nosaa u
centralnom polju "P2" ona s povrinskim prometnim optereenjem u centralnom polju "q2" i s
pozitivnim linearnim temperaturnim optereenjem "T+".
VSd 1,35 (V g Vg ) 1,50 (VQ Vq 2 ) 1,50 0,80 VT
VSd 316,2 kN
M Sd 1,35 ( M g M g ) 1,50 ( M Q M q 2 ) 1,50 0,80 M T
M Sd 47046,9 kNm
5.4.3 Rezultati statikog prorauna za horizontalni model optereenja

Rezultati statikog prorauna modela za horizontalna optereenja mosta biti e dani u
kasnijim poglavljima kad budu odabirani leajevi mosta i prijelazna naprava te dimenzionirani
vjetrovni spreg i stupovi mosta.
84
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
PRORAUN PLOASTIH ELEMENATA PREMA EC 3
6.1 Uvod
Konstrukcije koje razmatramo su obino vitke, veih raspona i treba se posvetiti panja
detaljima, proizvodnji, naprezanju pri montai i koritenju te treba paziti na:
- vitkost hrpta i pojasnica te ukruenja hrpta (uzduna i poprena)
- globalnu (izvijanje) i lokalnu (izoblienje) nestabilnost hrpta s gnjeenjem
- nosivost na posminu silu te interakciju posmika i savijanja
- probleme zamora i zavarivanja
6.2 Nestabilnost hrpta nosaa

U ovom sluaju dokazuje se stabilnost vitkih hrptova pri dimenzioniranju presjeka gdje se
hrbat tretira kao pravokutna ploa tlano optereena u vlastitoj ravnini i omjera dimenzija
stranica a/b, s razmakom poprenih ukruta "a", irinom ploe "b" i debljinom "t".
Ploa optereena tlakom gubi stabilnost ovisno o kvaliteti elika, dimenzijama, intenzitetu
i rasporedu tlaka.
Slika 6.1 Geometrijska uvjetovanost problema izboavanja i izvijanja elinih ploa

Za ploe s odnosima stranica > 2 uvijek je mjerodavno stanje koje se pojavljuje po kraem
rasponu pa je za a/b >> 2 mjerodavno izboavanje, a za a/b << 1 izvijanje. Za odnos stranica 1 :
1 do 1 : 2 i zbog kritinih naprezanja izboavanja u jednom, i izvijanja u drugom smjeru, kritino
stanje je negdje izmeu, pa se vri interpolacija.
85
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
6.2.1 Metoda efektivne irine

Za ploe izloene tlaku u svojoj ravnini primjenjuje se metoda efektivne irine pri dokazu
stabilnosti na izboavanje/izvijanje po EC 3 uz interakciju s izboavanjem uslijed posmika i
koncentrirane poprene sile.
Dokaz stabilnosti definira faktor redukcije "" kojim se reducira povrina presjeka te se
indirektno sniava granica poputanja elika. Primarno se dokazuje stabilnost bez uzdunih
ukruta, a ako element ne zadovolji, dodajemo ukruenja i ponavljamo postupak.
U dokazu stabilnosti hrpta po EC 3 treba nai parametre za reduciranu povrinu hrpta za:
Ac ,eff c Ac
a) ukruene ploe
Ac ,eff c Ac ,eff ,loc
b) neukruene ploe
gdje su:
Ac ,eff ,loc Asl ,eff loc bc ,loc t

c
Ac,eff
- efektivna (reducirana) povrina poprenog presjeka ploe hrpta
- faktor redukcije povrine
Ac
- ukupna povrina poprenog presjeka
Ac,eff,loc
- efektivna povrina svih tlano naprezanih ukruenja i "subpanela"
Asl,eff
- efektivna povrina svih uzdunih ukruenja u tlanoj zoni
bc,loc
- irina tlanog dijela svakog subpanela (dio izmeu ukruta)
loc
- redukcijski faktor svakog subpanela
- debljina hrpta
Faktor redukcije odreuje se na tri naina, ovisno o odnosu a/b odnosno cr,p/cr,c koji se
raunaju prema sljedeim izrazima:
cr , p k , p E
2 E t2
t
E
190000
2
2
12 (1 ) b
b
cr ,c
2 E t2
12 (1 2 ) a 2
86
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
gdje su:
cr,p
- kritini elastini napon izboavanja ploe na tlanom rubu u trenu pojave

najveeg tlaka u presjeku
k,p
- koeficijent izboavanja ploe u ovisnosti od y (Tablica 4.1 EC3 Dio 1.5)
- idealno naprezanje izboavanja trake debljine "t", irine "b", duljine "l"
cr,c
- kritini elastini napon izvijanja ploe (ekvivalentnog tapa) na tlanom

rubu u trenu pojave najveeg tlaka u presjeku
Definira se relativna krutost ploe odnosno hrpta za:
a) neukruene ploe
fy
cr , p
b t
28,4 k
b) ukruene ploe
A ,c f y
cr , p
gdje su:
A, c
Ac, eff ,loc
- omjer odgovarajuih povrina
Ac
235
fy
- usporedni faktor materijala
- odgovarajua irina
Faktori redukcije iznose:
p 0,055 (3 )
p2
p 0,188
p2
1,0
- unutranji tlani element poprenog presjeka
1,0
- vanjski tlani element poprenog presjeka
87
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
(i) "tapno" ponaanje ploa
cr ,c
a) neukruene ploe
2 E t2
12 (1 2 ) a 2
cr ,c cr ,st
b) ukruene ploe
bc
b
gdje su:
cr ,st
2 E I st
- naprezanje izvijanja na mjestu ukrute na najoptereenijem tlanom rubu
Ast a 2
Ist
- moment tromosti uzdunog ukruenja (tapa)
Ast
- povrina poprenog presjeka tapa
Slika 6.2 Geometrijske znaajke ploe pri dokazu stabilnosti metodom efektivne irine
88
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
tap obuhvaa ukruenje i pripadajue efektivne povrine ploe hrpta koje iznose po 15 t
sa svake strane ukruenja i "bc" i " b " u skladu s prethodnom slikom.
Relativna vitkost ploe zbog efekta izvijanja tapa je za:
a) neukruene ploe
b) ukruene ploe
fy
cr ,c
A,c f y
cr ,c
gdje su:
A ,c
Ac ,eff ,loc
- omjer odgovarajuih povrina
Acc
Acc
- ukupna povrina tlanog dijela poprenog presjeka ukruene ploe,

reducirane zbog "shear lag" efekta, ako postoji
Faktor redukcije odreuje se iz slijedeih izraza:
2 c2
1,0
0,5 1 e c2 0,2 c2
0,09
i/e
I st
Ast
gdje su:
- koeficijent imperfekcije ploe i iznosi:

0,21
- za neukruene ploe
0,34
- za ukruene ploe i zatvorene poprene presjeke ukruta (krivulja b)
0,49
- za ukruene ploe i otvorene poprene presjeke ukruta (krivulja c)
e = max (e1, e2)
- udaljenost osi ploe i zamiljenog tapa ili udaljenost teita

tapa i teita poprenog presjeka ukrute (prema Slici 6.2)
89
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
(ii) Interpolacija izmeu izvijanja i izboavanja

Konani faktor redukcije odreuje se s obzirom na vrijednost faktora "":
cr , p
cr ,c
- kriterij izvijanja pa je c = c
- kriterij izboavanja pa je c =
- interpolacija pa je c c 2 c
0 1
Efektivna povrina i moment otpora iznose za:

Ac ,eff c Ac
a) neukruenu plou
Wc,eff c Wc
Ac ,eff c Ac ,eff ,loc
b) ukruenu plou
Wc, eff c Wc ,eff ,loc

Aeff Ac ,eff
c) uzimanje u obzir i "shear lag" efekta
Weff Wc ,eff
(iii) Dokaz stabilnosti hrpta
x , Ed
N Ed
M N Ed e N
Ed
1,0
fy
f y Aeff
f y Weff
M0
M0
M0
gdje su:
MEd
- raunski moment savijanja
NEd
- raunska uzduna sila
eN
- udaljenost teita stvarnog i reduciranog presjeka
M0
- parcijalni koeficijent sigurnosti
90
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
6.3 Posmina otpornost

Za hrptove ojaane i neojaane ukrutama otpornost poprenog presjeka na posmik je:
Vc , Rd
v f yw hw t w
M1 3
gdje je:
v w f
- faktor doprinosa hrpta i pojasnice u otpornosti presjeka
Faktor doprinosa hrpta odreuje se po EC 3 na temelju ojaanja nosaa u blizini najveeg

posminog djelovanja i parametra vitkosti hrpta.
Slika 6.3 Mogua ojaanja (ukrute) na krajevima hrpta

Tablica 6.1 Faktor doprinosa hrpta w u ovisnosti o ojaanjima i vitkosti hrpta w
Kruta leajna
Deformabilna
ukruta
leajna ukruta
w 0,83 /
0,83 / w 1,08
0,83 / w
0,83 / w
w 1,08
1,37 /(0,7 w )
0,83 / w
Rasponi vrijednosti
Parametar vitkosti hrpta iznosi za:

a) hrptove s poprenim ukrutama nad leajevima
w hw / 86,4
b) hrptovi s poprenim ukrutama nad leajevima, uzdunim ukruenjima i (ili)
w hw / 37,4 t k
rebrima izmeu leajeva:
91
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
"k" je minimalni koeficijent posminog izboavanja hrpta i odreuje se prema izrazu:

2
a
1,0
a) za
hw
h
k 5,34 4,00 w k ,st
a
a
1,0
b) za
hw
h
k 4,00 5,34 w k ,st
a
gdje je:
2
k ,st
I 2,1 I st
h
9 w 4 3 st
3
t
hw
t
h
a
w
- doprinos pojaseva u posminoj otpornosti
Zanemarivanjem otpornosti pojaseva pri posmiku smo na strani sigurnosti i vrijedi v = w.

Dokaz posmine otpornosti
V Ed
1,0
v hw t f yw
M1 3
gdje su:
hw
- razmak pojaseva
- debljina hrpta
VEd
- raunska poprena sila
- faktor doprinosa hrpta u posminoj otpornosti
M1
6.4 Otpornost na djelovanje koncentrirane sile

EC 3 predvia kontrolu poprenog presjeka na lokalno izboavanje na mjestima
koncentriranih poprenih sila koje preko pojasa djeluju na hrbat, a otpornost presjeka je:
FRd
f yw Leff t w
M1
92
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
"Leff" je efektivna duljina rasprostiranja s uzimajui u obzir izboavanje hrpta i iznosi:
Leff F l y
gdje su
ly
- efektivna duljina rasprostiranja bez utjecaja izboavanja hrpta
- faktor redukcije
Dokaz nosivosti na koncentriranu silu
z , Ed
FEd
1,0
f yw
f yw Leff t w
M1
M1
gdje su:
FEd
- raunska koncentrirana poprena sila
fyw
- naprezanje u zavaru
M1
6.5 Interakcijsko djelovanje

6.5.1 Interakcija savijanja, posmika i uzdune sile
Ako je < 0,5, ne provodi se interakcija posmika s ostalim utjecajima, a inae vrijedi:
M f , Rd
1 1
M pl , Rd
2 3 12 1,0
gdje su:
Mf,Rd
Mpl,Rd
- unutranji moment koji daju sile u pojasnicama (hrbat iskljuen)

- unutranji moment plastifikacije poprenog presjeka (neovisno o klasi)
6.5.2 Interakcija savijanja, koncentrirane sile i uzdune sile

Interakcija utjecaja provodi se prema sljedeem izrazu:
2 0,8 1 1,4
93
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
DIMENZIONIRANJE GLAVNIH UZDUNIH NOSAA
7.1 Uvod
Dimenzionirani su zavareni glavni nosai uz izvren dokaz nosivosti za karakteristine
poprene presjeke: na upornjaku ("U1"), u sredini polja ("P1" i "P2") i na stupu ("S1").
Dokazuje se posmina otpornost i nosivost na savijanje presjeka, otpornost na bono
izvijanje elementa i stabilnost hrpta uslijed normalnih tlanih naprezanja u skladu s EC 3.
Glavni nosai su izvedeni kao obrnuti "T" profili, pa ih lim ploe pretvara u "I" profil gdje
ploa s rebrima preuzima ulogu gornje pojasnice glavnih nosaa. Lim ujedno predstavlja i
zajedniki pojas uzdunih i poprenih rebara. Efektivna irina ortotropne ploe odreuje se na
upornjacima, stupovima i u poljima u sredini raspona te su pri dimenzioniranju uzeta samo ona
rebra koja su s cijelom irinom ula u efektivnu irinu.
Preliminarne dimenzije glavnih nosaa odabrane su prema preporukama iz literature, a
ovisno o rasponima mosta i ostalim parametrima. U nekoliko koraka (iterativno) dolazi se do
optimalnih dimenzija koje osiguravaju iskoristivost poprenih presjeka glavnih nosaa mosta 85
do 100 %.
Jedan od uvjeta odabira dimenzija nosaa bio je da svi glavni nosai moraju biti klase 3
minimalno, a ak i ako su klase 1 ili 2, ipak ih uzimamo kao da su klase 3. Cilj je bio izbjei
klasu 4 zbog vitkosti i problema sa stabilnosti.
Raunska vrijednosti unutranjih sile preuzete su iz prorauna u 5. poglavlju gdje su
definirane najnepovoljnije kombinacije djelovanja za sve karakteristine poprene presjeke
rasponske konstrukcije ("U1", "P1", "S1", "P2").
Glavni uzduni nosai izvedeni su od elika S355 (Fe510), s granicom poputanja od 355
N/mm2 i vlanom vrstoom od 510 N/mm2.
94
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
7.2 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa nad upornjakom "U1"

7.2.1 Karakteristike poprenog presjeka
Slika 7.1 Dimenzije poprenog presjeka glavnog nosaa mosta nad upornjakom U1
Dimenzije nosaa vidljive su iz slike, geometrijske karakteristike su oitane u programima
AutoCAD i Feat 2000, a ranije su definirane i dimenzije ortotropne ploe i rebara:
A = 1977,9 cm2
- povrina
Iy = 17 185 404,1 cm4
- moment tromosti oko lokalne osi y
yT = 163,2245 cm
- udaljenost teita od donjeg ruba
Wyg = 223 839,7 cm3
- gornji uzduni moment otpora
Wyd = 105 286,9 cm3
- donji uzduni moment otpora
7.2.2 Raunske unutranje sile u poprenom presjeku

Mjerodavna kombinacija za GSN
VSd 1,35 (V g Vg ) 1,50 (VQ Vq13 ) 1,50 0,80 VT -
M Sd 0 kNm
VSd 3357,4 kN
95
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
7.2.3 Klasifikacija poprenog presjeka
Odabrana vrsta elika je S355 (Fe510)
235
0,81
355
Hrbat
d 2400 - 14 - 40
97,75 124 100,44

tw
24
- hrbat je u klasi 3
Pojasnica
c 800 / 2
10,00 14 11,34
tf
40
- pojasnica je u klasi 3
- popreni presjek je svrstan u klasu 3
7.2.4 Posmina otpornost poprenog presjeka

Analizu stabilnosti hrpta na posmik prema EC 3, Dio 1.5, Poglavlje 5 nije potrebno vriti
ako je ispunjen sljedei uvjet uz preporuku da je = 1,20 za elik S355:
hw 72

tw
hw 2346
72
97,75
0,81 48,60
tw
24
1,20
- potreban je dokaz stabilnosti
Raunska otpornost poprenog presjeka na posmik
Vc , Rd v
v w f
f yw hw t w
3 M1
- faktor doprinosa hrpta i pojasnice u posminoj otpornosti
Proraun doprinosa hrpta i pojasnica v u posminoj otpornosti poprenog presjeka
hw
37,4 t w k
a 5000
2,13 1,0
hw 2346
- parametar vitkosti hrpta
- omjer razmaka poprenih ukruta i visine hrpta 1,0
96
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
2
h
k 5,34 4,00 w k ,st
a
- minimalni koeficijent posminog izboavanja hrpta
k ,st 0
- doprinos pojaseva u koeficijentu izboavanja hrpta
a = 500 cm = 5,0 m
- razmak poprenih ukruta glavnog nosaa

2
2346
k 5,34 4,00
0 6,22
5000
2346
37,4 24 0,81 6, 22
w 1,08
1,29
Iz Tablice 6.1, a u skladu s EC 3 Dio 1.5 Poglavlje 5.3 za w 1,08 za krutu leajnu
ukrutu vrijedi:
1,37
0,7 w
1,37
0,69
0,7 1,29
EC 3 predvia i proraun doprinosa pojaseva posminoj otpornosti presjeka , ali e se taj

doprinos zanemariti pa smo na strani sigurnosti:
f = 0
- faktor doprinosa pojasnice u posminoj otpornosti
v 0,69 0 0,69
Dokaz nosivosti
VSd
Vc , Rd
VSd
1,0
f yw hw t w
3 M1
3357,4
0,46 1,0
234,6 2,4 35,5
0,69
1,1 3
3 0,5
- nije potrebna interakcija M - V

Kontrola poprenog presjeka na posmik zadovoljava!!!
Popreni presjek u potpunosti zadovoljava!!!
97
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Iskoristivost poprenog presjeka je oko 46 % to je manje od zahtijevanih i optimalnih 85 100 % , ali je elik S355 bio potreban da bi presjeci na ostalim karakteristinim mjestima mosta
zadovoljili s obzirom na nosivost i stabilnost. Takoer, zbog estetskog efekta nije bilo u mogue
da se naglo mijenja tok linije intradosa prvog montanog segmenta mosta, a ako bismo smanjili
debljinu hrpta nosaa, izali bismo iz podruja klase 3 presjeka to je zahtijevani minimum.
98
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
7.3 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa u polju "P1"

Slika 7.2 Dimenzije poprenog presjeka glavnog nosaa mosta u polju P1

A = 2583,7 cm2
- povrina
Iy = 35 842 883,8 cm4
yT = 184,5495 cm
Wyg = 330 499,9 cm3
Wyd = 194 218,3 cm3
99
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad

VSd 1,35 (V g Vg ) 1,50 (VQ Vq13 ) 1,50 0,80 VT -
M Sd 51102,8 kNm
VSd 338,1 kN
235
0,81
355
Hrbat
d 2900 - 14 - 40
94,87 124 100,44

tw
30
Pojasnica
c 900 / 2
11,25 14 11,34
tf
40
7.3.4 Otpornost poprenog presjeka na savijanje

Raunska otpornost poprenog presjeka na savijanje
M c, Rd
M c ,Rd
Wel , yd f y
M0
194218,3 35,5
6267954,2 kNcm 62679,5 kNm
1,1
M c , Rd 62679,5 kNm M Sd 51102,8 kNm
Kontrola poprenog presjeka na savijanje zadovoljava!!!
100
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad

ako je ispunjen sljedei uvjet uz preporuku da je = 1,20 za elik S355:
hw 72
tw
hw 2846
72
94,87
0,81 48,60
tw
30
1,20
Vc, Rd v
v w f
f yw hw t w
3 M1
hw
37,4 t w k
a 5000
1,76 1,0
hw 2846

2
h
k 5,34 4,00 w k ,st
a
k ,st 0
a = 500 cm = 5,0 m

2
2846
k 5,34 4,00
0 6,64
5000
2846
37,4 24 0,81 6,64
w 1,08
1,22
101
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
ukrutu vrijedi:
1,37
0,7 w
1,37
0,71
0,7 1,22

doprinos zanemariti pa smo na strani sigurnosti:
f = 0
v 0,71 0 0,71
Dokaz nosivosti
VSd
Vc , Rd
VSd
1,0
f yw hw t w
3 M1
338,1
0,03 1,0
284,6 3,0 35,5
0,71
1,1 3
3 0,5

7.3.6 Stabilnost hrpta uslijed normalnih tlanih napona

Normalna naprezanja na gornjem i donjem rubu poprenog presjeka su:
M Sd 51102,8 100
15,46 kN / cm 2
W yg
330499,9
- tlak
M Sd 51102,8 100
26,31 kN / cm 2
W yd
194218,3
- vlak
g
15,46
0,59
d
26,31
- omjer naprezanja
102
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
-15,46
+26,31
Slika 7.3 Normalna naprezanja (kN/cm2) u glavnom nosau mosta u polju P1

Iz Tablice 4.1 EC 3 Dio 1.5 za omjer "" oita se izraz za izraun koeficijenta izboavanja
ploe "k":
Tablica 7.1 Koeficijent izboavanja ploe k ovisno o omjeru naprezanja
Unutranji tlani element
+1
1>>0
0>>-1
-1
-1> >-2
4,0
8,2/(1,05- )
7,81
7,81-6,29+9,78 2
23,9
5,98 (1-)2
alternativa za 1> >-1; k
16
2 0, 5
0,112 1
k 7,81 6,29 9,78 2
1 0
k 7,81 6,29 (0,59) 9,78 (0,59) 2 14,93

Idealno naprezanje izboavanja trake debljine "t", irine "b" i duljine "L" je:
2 E t w2
2 21000 3,0 2
2,11 kN / cm 2
2
2
2
2
12 1 - 0,3 284,6
12 1 - hw
Kritino elastino naprezanje izboavanja ploe na tlanom rubu u trenu pojave najveeg
tlaka u presjeku je:
cr , p k E 14,93 2,11 31,50 kN / cm 2
103
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Kritino elastino naprezanje izvijanja ploe na tlanom rubu u trenu pojave najveeg tlaka
u presjeku je:
cr ,c
cr ,c
2 E t w2
12 1 - 2 a 2
2 21000 3,0 2
0,68 kN / cm 2
2
2
12 1 - 0,3 500
cr , p
31,50
1
1 45,32 1
cr ,c
0,68
- vrijedi kriterij izboavanja c
Budui da je >> 1 vrijedi kriterij izboavanja ploe bez utjecaja izvijanja pa faktor
redukcije iznosi:
p 0,055 (3 )
2p
"p" predstavlja relativnu vitkost neukruene ploe uslijed izvijanja i po EC 3 Dio 1.5
poglavlje 4.5.3. i iznosi:
fy
cr , p
35,5
1,06
31,50
1,06 0,055 (3 0,59)

0,83
1,06 2
Efektivna povrina i moment otpora iznose:
Aeff Ac ,eff c Ac 0,83 2583,7 2144,5 cm 2

Weff Wc ,eff c Wy 0,83 194218,3 161201,2 cm3
Dokaz
x , Ed
N Ed
M N Ed e N
Ed
1,0
fy
f y Aeff
f y Weff
M0
M0
M0
0
51102 ,8 100 0 0
0,98 1,0
35,5 2380 ,2
35,5 161201 ,2
1,1
1,1
104
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Kontrola hrpta uslijed normalnih tlanih napona zadovoljava!!!

Popreni presjek i element u potpunosti zadovoljavaju!!!
105
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
7.4 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa nad stupom "S1"

Slika 7.4 Dimenzije poprenog presjeka glavnog nosaa mosta nad stupom S1
A = 2587,2 cm2
- povrina
Iy = 53 014 746,2 cm4
Iz = 8 104 080,1 cm4
- moment tromosti oko lokalne osi z
yT = 197,4193 cm
Wyg = 320 174,7 cm3
Wyd = 268 538,8 cm3
106
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Torzijska konstanta "It" i konstanta krivljenja "I" izraunate su pomou programa

Aspalathos Calculator i to ne ukljuujui uzduna rebra ploe ime smo na strani sigurnosti:
It = 5930,3 cm4
- torzijska konstanta
I = 141 264 948 302,1 cm6
- konstanta krivljenja

M Sd 1,35 ( M g M g ) 1,50 ( M Q M q12 ) 1,50 0,80 M T

VSd 1,35 (V g Vg ) 1,50 (VQ Vq12 ) 1,50 0,80 VT -
M Sd 91305,7 kNm
VSd 5626,7 kN
235
0,81
355
Hrbat
d 3600 - 14 - 40
98,50 124 100,44

tw
36
Pojasnica
c 900 / 2
11,25 14 11,34
tf
40
107
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad

M c , Rd
M c ,Rd
Wel , yg f y
M0
320174,7 35,5
10332910,7 kNcm 103329,1 kNm
1,1
M c , Rd 103329,1 kNm M Sd 91305,7 kNm

hw 72
tw
hw 3546
72
98,50
0,81 48,60
tw
36
1,20
Vc , Rd v
v w f
f yw hw t w
3 M1
hw
37,4 t w k
a 5000
1,41 1,0
hw 3546
- omjer razmaka poprenih ukruta i visine hrpta je 1,0
a 4000
1,13 1,0
hw 3546
- omjer razmaka poprenih ukruta i visine hrpta je 1,0
108
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
2
h
k 5,34 4,00 w k ,st
a
k ,st 0
a) a = 500 cm = 5,0 m
- razmak poprenih ukruta glavnog nosaa lijevo od stupa
b) a = 400 cm = 4,0 m
- razmak poprenih ukruta glavnog nosaa desno od stupa

2
3546
k 5,34 4,00
0 7,35
5000
a)
3546
1,20 1,08
37,4 36 0,81 7,35
w 1,08
2
3546
k 5,34 4,00
0 8,48
4000
b)
3546
1,12 1,08
37,4 36 0,81 8,48
1,37
0,7 w
w 1,08
a)
1,37
0,72
0,7 1,20
b)
1,37
0,75
0,7 1,12
wlijevo 0,72 wdesno 0,75
- lijevo je mjerodavan
f = 0
v 0,72 0 0,72
Dokaz
VSd
Vc , Rd
VSd
1,0
f yw hw t w
3 M1
109
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
5626,7
0,33 1,0
354,6 3,6 35,5
0,72
1,1 3
3 0,5

7.4.6 Otpornost elementa na bono izvijanje

Kritina sila bonog izvijanja
M cr
2 E Iz
C1
C g
k L 2 2
k I w k L 2 G I t
2
-kritini moment

2
2
k
I
I
z
w
z
Faktori "k" i "kw" su faktori efektivne duine, a iznos im varira izmeu 0,5 za punu upetost
i 1,0 kad nema upetosti. Faktor "k" se odnosi na rotaciju krajeva u ravnini, a faktor "kw" na
krivljenje presjeka na krajevima. Krajevi nisu upeti pa faktori imaju vrijednost 1,0.
Tablica 7.2 Faktori efektivne duine k i kw u ovisnosti o rubnim uvjetima
Faktori efektivne duine
Za razliite rubne uvjete savijanja u
Za razliite rubne uvjete krivljenja
ravnini
krajeva
k = 1,0
kw = 1,0
k = 0,5
kw = 0,5
Faktore "C1" i "C2" odreujemo iz F.1.1, EC 3 Dio 1-1 (ENV 1993-1-1:1992) u ovisnosti o
"" koji predstavlja omjer vrijednosti momenata na mjestu poprenih nosaa najbliih leaju i
momenta na mjestu samog leaja:
0,75 + 3 / 4
C1 = 1,141, C2 = 0
110
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Tablica 7.3 Faktori C1 i C2 u ovisnosti o faktorima k i kw

Vrijednosti faktora C1, C2, C3 za odgovarajue vrijednosti
faktora k (djelovanje momenata na krajevima)
Djelovanje i leajni
Dijagram momenata
uvjeti
savijanja
C1
C2
C3
1,0
1,141
0,998
0,7
1,270
1,565
0,5
1,305
2,283
"L" je duljina mogueg bonog izvijanja i jednaka je razmaku poprenih nosaa. U ovom
sluaju uzeta je vrijednost od 500 cm da bi bili na strani sigurnosti. Optereenje na nosa djeluje
u razini gornjeg pojasa pa veliinu razmaka izmeu centra posmika i toke djelovanja
optereenja ("g") uzimamo prema VIII.-84, Androi, Dujmovi, Deba: Metalne konstrukcije 1:
h
360
g
180 cm
2
2
L 500 cm
E = 21 000 kN/cm2
- modul elastinosti elika
G = 8 077 kN/cm2
M cr
- modul posmika elika
2 21000 8 104 080,1 1412649483 02,1 1,0 500 2 8077 5930 ,3

1,141
8 104 080,1
2 21000 8 104 080,1
1,0 500 2
M cr 1012331006 kNcm 10123310,1 kNm
w W pl , y f y
LT
M cr
Wel , y
W pl , y
LT
Wel , y f y
- relativna vitkost
M cr
1,0
- za klasu presjeka 3
1,0 320174,7 35,5

0,11 LT ,0 0,4
1012331006
- nije potreban dokaz stabilnosti
Kontrola elementa na bono izvijanje zadovoljava!!!

111
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad

M Sd 91305,7 100
28,52 kN / cm 2
W yg
320174,7
- vlak
M Sd 91305,7 100
34,00 kN / cm 2
W yd
268538,8
- tlak
g
28,52
0,84
d
34,00
- omjer naprezanja
+28,52
-34,00
Slika 7.5 Normalna naprezanja (kN/cm2) u glavnom nosau mosta nad stupom S1
ploe "k":
Tablica 7.4 Koeficijent izboavanja ploe k ovisno o omjeru naprezanja
+1
1>>0
0>>-1
-1
-1> >-2
4,0
8,2/(1,05- )
7,81
7,81-6,29+9,78 2
23,9
5,98 (1-)2
16
2 0, 5
0,112 1
k 7,81 6,29 9,78 2
1 0
112
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
k 7,81 6,29 (0,84) 9,78 (0,84) 2 19,99

2 E t w2
2 21000 3,6 2
1,96 kN / cm 2
2
2
2
2
12
1
0,3
354
,
6
12 1 - hw
cr , p k E 19,99 1,96 39,18 kN / cm 2

u presjeku je:
cr ,c
a) cr ,c
2 21000 3,6 2
0,98 kN / cm 2
12 1 - 0,32 500 2
cr , p
39,18
1
1 38,98 1
cr ,c
0,98
b) cr ,c
2 E t w2
12 1 - 2 a 2
2 21000 3,6 2
1,54 kN / cm 2
2
2
12 1 - 0,3 400
cr , p
39,18
1
1 24,44 1
cr ,c
1,54
redukcije iznosi:
p 0,055 (3 )
2p
fy
cr , p
35,5
0,95
39,18
113
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
0,95 0,055 (3 0,84)

0,92
0,952

Aeff Ac,eff c Ac 0,92 2587,2 2380,2 cm 2
Weff Wc ,eff c W y 0,92 320174,7 294560,7 cm 3
Dokaz
x ,Ed
N Ed
M N Ed e N
Ed
1,0
fy
f y Aeff
f y Weff
M0
M0
M0
0
91305,7 100 0 0
0,96 1,0
35,5 2380,2
35,5 294560,7
1,1
1,1

114
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
7.5 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa u polju "P2"

Slika 7.6 Dimenzije poprenog presjeka glavnog nosaa mosta u polju P2

A = 2500,8 cm2
- povrina
Iy = 31 020 295,2 cm4
yT = 171,2264 cm
Wyg = 304 797,1 cm3
Wyd = 181 165,4 cm3
115
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad

M Sd 1,35 ( M g M g ) 1,50 ( M Q M q 2 ) 1,50 0,80 M T

VSd 1,35 (V g Vg ) 1,50 (VQ Vq 2 ) 1,50 0,80 VT
M Sd 47046,9 kNm
VSd 316, 2 kN
235
0,81
355
Hrbat
d 2700 - 14 - 40
94,50 124 100,44

tw
28
Pojasnica
c 900 / 2
11,25 14 11,34
tf
40

M c , Rd
M c ,Rd
Wel , yd f y
M0
181165,4 35,5
5846701,5 kNcm 58467,0 kNm
1,1
M c , Rd 58467,0 kNm M Sd 47046,9 kNm
116
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad

ako je ispunjen sljedei uvjet uz preporuku da je = 1,20 za S355:
hw 72
tw
hw 2646
72
94,50
0,81 48,60
tw
28
1,20
Vc , Rd v
v w f
f yw hw t w
3 M1
hw
37,4 t w k
a 5000
1,89 1,0
hw 2646

2
h
k 5,34 4,00 w k ,st
a
k ,st 0
a = 500 cm = 5,0 m

2
2646
k 5,34 4,00
0 6,46
5000
2646
37,4 24 0,81 6, 46
w 1,08
1,23
117
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
ukrutu vrijedi:
1,37
0,7 w
1,37
0,71
0,7 1,23

doprinos zanemariti pa smo na strani sigurnosti.
f = 0
v 0,71 0 0,71
Dokaz nosivosti
VSd
Vc, Rd
VSd
1,0
f yw hw t w
3 M1
316,2
0,03 1,0
264,6 2,8 35,5
0,71
1,1 3
3 0,5


M Sd 47046,9 100
15, 44 kN / cm 2
W yg
304797,1
- tlak
M Sd 51102,8 100
25,97 kN / cm 2
W yd
181165,4
- vlak
g
15,46
0,59
d
26,31
- omjer naprezanja
118
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
-15,44
+25,97
Slika 7.7 Normalna naprezanja (kN/cm2) u glavnom nosau mosta u polju P2

ploe "k":
Tablica 7.5 Koeficijent izboavanja ploe k u ovisnosti o
+1
1>>0
0>>-1
-1
-1> >-2
4,0
8,2/(1,05- )
7,81
7,81-6,29+9,78 2
23,9
5,98 (1-)2
16
2 0, 5
0,112 1
k 7,81 6,29 9,78 2
1 0
k 7,81 6,29 (0,59) 9,78 (0,59) 2 14,93

2 E t w2
2 21000 2,82
2,13 kN / cm 2
2
12 1 - 0,32 264,6 2
12 1 - 2 hw
cr , p k E 14,93 2,13 31,80 kN / cm 2
119
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
u presjeku je:
cr ,c
cr ,c
2 E t w2
12 1 - 2 a 2
2 21000 2,8 2
0,60 kN / cm 2
12 1 - 0,32 500 2
cr , p
31,80
1
1 52,00 1
cr ,c
0,60
redukcije iznosi:
p 0,055 (3 )
2p
fy
cr , p
35,5
1,06
31,80
1,06 0,055 (3 0,59)

0,83
1,06 2
Aeff Ac ,eff c Ac 0,83 2500,8 2075,7 cm 2

Weff Wc ,eff c W y 0,83 181165, 4 150367,3 cm 3
Dokaz
x , Ed
N Ed
M N Ed e N
Ed
1,0
fy
f y Aeff
f y Weff
M0
M0
M0
120
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
0
47046,9 100 0 0
0,97 1,0
35,5 2380,2
35,5 150367,3
1,1
1,1

121
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
DIMENZIONIRANJE POPRENIH NOSAA
8.1 Uvod
Veza uzdunih i poprenih nosaa je modelirana kao kruta, pa je model "tapni rotiljni"
sastavljen od 2 glavna rasponska nosaa i poprenih nosaa na razmacima od 4,0 ili 5,0 m.
Popreni nosa rasponske konstrukcije je statikog sustava grede s prepustima. Razmak
leajeva je razmak oslonaca tj. leajeva i iznosi 6,90 m, a duine prepusta su 1,90 m. Nosa je
obrnutog "T" presjeka, a lim ortotropne ploe sudjeluje kao gornji pojas.
Za dimenzioniranje poprenog nosaa definiran je poseban model u programu Feat 2000 te
su na njega unesena optereenja teinama "g" i "g", pokretno prometno raspodijeljeno "q" i
koncentrirano "Q" optereenje s dva vozila od 600 kN i 400 kN.
Popreni nosai povezuju i ukruuju rasponske nosae te slue ravnomjernijoj raspodjeli
vanjskih optereenja. Postavljeni su na razmacima od 4,00 m i 5,00 m i konstantnog su obrnutog
"T" presjeka. Visina hrpta je 800 mm, a debljina 16 mm, irina donje pojasnice 300 mm i debljina
18 mm. S vanjskih strana uzdunih nosaa, popreni nosai ine konzolu duljine 1,90 m, s
promjenjivom visinom presjeka prema kraju konzole. Krajnji presjek konzole ima manju visinu
hrbata i iznosi 500 mm, dok su ostale vrijednosti jednake prethodnima.
Popreni nosai izvedeni su takoer od elika S355 (Fe510), s granicom poputanja od 355
N/mm2 i vlanom vrstoom od 510 N/mm2.
U nastavku su definirane dimenzije poprenog nosaa i postupak dimenzioniranja, te je
izvren detaljan dokaz nosivosti za karakteristine poprene presjeke. Dokazuje se posmina
otpornost, nosivost na savijanje, otpornost na bono izvijanje i stabilnost hrpta uslijed normalnih
tlanih naprezanja. Valja napomenuti da su definirane minimalne dimenzije poprenog nosaa
tako da u nacrtima moemo usvojiti i vee vrijednosti po potrebi.
Raunske unutranje sile u karakteristinim presjecima poprenog nosaa oitane su u
programu Feat 2000 te su naknadno manualno izraunate mjerodavne kombinacije optereenja
koje su dane u tablici.
122
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
8.2 Odreivanje efektivne irine ortotropne ploe

Efektivne irine ploe poprenog nosaa odreene su u skladu sa Slikom 2.5 i Tablicom 2.1
ovisno o efektivnim rasponima i ojaanjima, te predznaku momenta savijanja.
(i) Leaj
L = 500 cm
- razmak poprenih nosaa

b0
L 500
250 cm
2
2
- efektivni raspon za presjek na leaju
Le 2 L prepust 2 190 380 cm

Asl Asl ,i 0
- povrina ukruta
0 1
Asl
0
1
1
b0 t
250 1,6
0 b0 1 250
0,66
Le
380
2
0,02 < < 0,70

1
1
1 6,0
1,6 2
2
2500
1
1 6,0 0,66
2500 0,66 2
1,6 0,66 2
0,18
- efektivna irina pojasnice
beff 0,18 250 45,0 cm
(ii) Polje
b0
L 500
250 cm
2
2
- efektivni raspon za presjek u polju
Le Lraspon 690 cm
Asl Asl ,i 0
- povrina ukruta
0 1
Asl
0
1
1
b0 t
250 1,6
123
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
0 b0 1 250
0,36
Le
690
0,02 < < 0,70
1
1 6,4 2
1
0,55
1 6,4 0,36 2
- efektivna irina pojasnice
beff 0,55 250 137,5 cm
8.3 Unutranje sile i mjerodavne kombinacije u poprenom presjeku

Vlastita teina poprenog nosaa ukljuena je u programu Feat 2000, a ostala optereenja
prikazana su na sljedeim slikama. Optereenja prometom "q" i "Q" definirana su kao pokretna s
korakom od 20 cm.
Slika 8.1 Dodatno stalno g, raspodijeljeno p i koncentrirano Q optereenje na poprenom

nosau
124
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Statiki proraun proveden je u programu Feat 2000 te su u sljedeoj tablici dane

vrijednosti mjerodavnih kombinacija optereenja za dimenzioniranje poprenih presjeka:
Tablica 8.1 Unutranje sile za kombinacije djelovanja
Raunska optereenja i mjerodavne kombinacije
MSd,max = -325,9 kNm
VSd = -735,1 kN
MSd = -214,0 kNm
VSd,max = -1036,4 kN
MSd,max = 1421,2 kNm
VSd = -231,3 kN
MSd = 1280,2 kNm
VSd,max = 319,7 kN
Leaj
Polje
8.4 Dokaz nosivosti i stabilnosti poprenog nosaa na leaju

Slika 8.2 Dimenzije poprenog presjeka poprenog nosaa mosta nad leajem
Dimenzije nosaa vidljive su iz slike, a geometrijske karakteristike su oitane u
programima AutoCAD i Feat 2000:
A = 302,9 cm2
- povrina
Iy = 315 345,5 cm4
Iz = 89 126,2 cm4
- moment tromosti oko lokalne osi z
yT = 49,4591 cm
Wyg = 10 325,4 cm3
Wyd = 6375,9 cm3

125
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Torzijska konstanta "It" i konstanta krivljenja "I" izraunate su pomou programa

Aspalathos Calculator:
It = 173,1 cm4
- torzijska konstanta
I = 137 550 555,0 cm6
- konstanta krivljenja

a) M Sd ,max 325,9 kNm ; VSd 735,1 kN
- oitano iz tablice
b) M Sd ,max 214,0 kNm ; V Sd , max 1036, 4 kN
- oitano iz tablice
235
0,81
355
Hrbat
d 800 - 14 - 18
48,00 72 58,32
tw
16
Pojasnica
c 300 / 2
8,33 14 11,34
tf
18

M c , Rd
M c , Rd
Wel , yg f y
M0
10325,4 35,5
333228,8 kNcm 3332,3 kNm
1,1
M c , Rd 3332,3 kNm M Sd 325,9 kNm
126
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
hw 72
tw
hw 768
72
48,00
0,81 48,60
tw
16
1,20
Budui da nije potreban dokaz nosivosti nosaa na posmik, od moguih vrijednosti

raunskih djelovanja uzeti emo samo onu s maksimalnim momentom savijanja.

8.4.6 Otpornost elementa na bono izvijanje
Kritina sila bonog izvijanja
M cr
2 E Iz
C1
C g
k L 2 2
k I w k L 2 G I t
2

C 2 g -kritini moment
2
k
I
I
z
w
z
Faktori "k" i "kw" su faktori efektivne duine, a iznos im varira izmeu 0,5 za punu upetost
i 1,0 kad nema upetosti. Faktor "k" se odnosi na rotaciju krajeva u ravnini, a faktor "kw" na
krivljenje presjeka na krajevima. Krajevi nisu upeti pa faktori imaju vrijednost 1,0.
Faktore "C1" i "C2" odreujemo iz F.1.1, EC 3 Dio 1-1 (ENV 1993-1-1:1992):
C1 = 1,285, C2 = 1,562
- oitane vrijednosti
Tablica 8.2 Faktori C1 i C2 u ovisnosti o fatorima k i kw

Vrijednosti faktora C1, C2, C3 za odgovarajue vrijednosti
faktora k (djelovanje momenata na krajevima)
Djelovanje i leajni
Dijagram momenata
uvjeti
savijanja
127
C1
C2
C3
1,0
1,285
1,562
0,753
0,5
0,712
0,652
1,070
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
"L" predstavlja duljinu mogueg bonog izvijanja i jednak je rasponu grede tj. udaljenosti
glavnih nosaa i iznosi 690 cm. Optereenje na nosa djeluje u razini gornjeg pojasa pa veliinu
razmaka izmeu centra posmika i toke djelovanja optereenja ("g") uzimamo prema VIII.-84,
Androi, Dujmovi, Deba: Metalne konstrukcije 1:
g
h
80
40 cm
2
2
L 690 cm
E = 21 000 kN/cm2
- modul elastinosti elika
G = 8 077 kN/cm2
- modul posmika elika

M cr 1,285
2 21000 89126 ,2
1,0 690 2
2
2
1,562 40 1,0 137550553, 0 1,02 690 8077 173,1 1,562 40 2

8 9126,2
21000 89126 , 2
1,0
M cr 576747,9 kNcm 5767,5 kNm
w W pl , y f y
LT
M cr
W y , el
W y , pl
LT
Wel , y f y
- relativna vitkost
M cr
1,0
- za klasu presjeka 3
1,0 10325 , 4 35 ,5
0 ,80 LT , 0 0, 4
56747 ,9
M b , Rd LT
w W pl f y
M1
Koeficijent redukcije odreuje se iz sljedeeg izraza:
LT
LT
2
LT
2
LT
1,0
2
LT 0,5 1 LT LT 0,2 LT
128
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
gdje je:
LT
- koeficijent imperfekcije za krivulju izvijanja d i iznosi 0,76 prema EC
LT 0,5 1 0,76 0,80 0,2 0,80 2 1,048
LT
M b , Rd 0,5797
1
1,048 1,048 2 0,80 2
0,5797
1,00 10325,4 35,5

193172,7 kNcm 1931,7 kNm
1,1
M b , Rd 1931,7 kNm M Sd 325,9 kNm

Alternativno, koeficijent redukcije moe se odrediti i iz sljedeeg izraza:
LT
1
2
2
LT LT
LT
1,0
2
LT 0,5 1 LT LT LT ,0 LT
0,75
- koeficijent za elik S355
LT 0,5 1 0,76 0,80 0,40 0,75 0,80 2 0,892
LT
1
0,892 0,892 2 0,75 0,80 2
0,6878 0,5797
Kontrola elementa na bono izvijanje zadovoljava!!!

M Sd 325,9 100
3,16 kN / cm 2
W yg
10325,4
- vlak
M Sd 325,9 100
5,11 kN / cm 2
W yd
6375,9
- tlak
g
3,16
0,62
d
5,11
- omjer naprezanja
129
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
+3,16
-5,11
Slika 8.3 Normalna naprezanja (kN/cm2) u poprenom nosau mosta na leaju

Iz Tablice 4.1 EC 3 Dio 1.5 za omjer "" izrauna se koeficijent izboavanja ploe "k":
k 7,81 6,29 9,78 2
1 0
k 7,81 6,29 (0,62) 9,78 (0,62) 2 15,47

2 E t w2
2 21000 1,6 2
8,24 kN / cm 2
2
2
2
2
12 1 - 0,3 76,8
12 1 - hw
cr , p k E 15,47 8,24 127,47 kN / cm 2

u presjeku je:
cr ,c
cr ,c
cr , p
cr ,c
2 E t w2
12 1 - 2 a 2
2 21000 1,6 2
0,10 kN / cm 2
2
2
12 1 - 0,3 690
127,47
1 1273,97 1
0,10
130
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
redukcije iznosi:
p 0,055 (3 )
2p
fy
cr , p
35,5
0,53
127,47
0,53 0,055 (3 0,62)

1,42 1,0
0,532
nema redukcije poprenog presjeka

Aeff Ac 302,9 cm 2
Weff W y 10325, 4 cm 3
Dokaz
x ,Ed
N Ed
M N Ed e N
Ed
1,0
fy
f y Aeff
f y Weff
M0
M0
M0
0
325,9 100 0 0
0,10 1,0
35,5 302,9
35,5 10325,4
1,1
1,1

131
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
8.5 Dokaz nosivosti i stabilnosti poprenog nosaa u polju

Slika 8.4 Dimenzije poprenog presjeka poprenog nosaa mosta u polju

A = 561,9 cm2
- povrina
Iy = 434 864,4 cm4
yT = 63,2143 cm
Wyg = 25 906,8 cm3
Wyd = 6879,2 cm3

a) M Sd ,max 1421, 2 kNm ; VSd 231,3 kN
- oitano iz tablice
b) M Sd ,max 1280,2 kNm ; V Sd , max 319,7 kN
- oitano iz tablice
235
0,81
355
Hrbat
d 800 - 14 - 18
48,00 72 58,32
tw
16
132
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Pojasnica
c 300 / 2
8,33 14 11,34
tf
18

M c , Rd
M c , Rd
Wel , yg f y
M0
6879,2 35,5
222010,5 kNcm 2220,1 kNm
1,1
M c , Rd 2220,1 kNm M Sd 1421,2 kNm

hw 72
tw
hw 768
72
48,00
0,81 48,60
tw
16
1,20
Budui da nije potreban dokaz nosivosti nosaa na posmik, od moguih vrijednosti

raunskih djelovanja uzeti emo samo onu koja ima maksimalni moment savijanja.

M Sd 1421,2 100
5,49 kN / cm 2
W yg
25906,8
- tlak
M Sd 1421,2 100
20,66 kN / cm 2
W yd
6879,2
- vlak
133
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
g
5,49
0,27
d
20,66
- omjer naprezanja
-5,49
+20,66
Slika 8.5 Normalna naprezanja (kN/cm2) u poprenom nosau mosta u polju

Iz Tablice 4.1 EC 3 Dio 1.5 za omjer "" izrauna se koeficijent izboavanja ploe "k":
k 7,81 6,29 9,78 2
1 0
k 7,81 6,29 (0,27) 9,78 (0,27) 2 10,22

2 E t w2
2 21000 1,6 2
8,24 kN / cm 2
2
2
2
2
12 1 - 0,3 76,8
12 1 - hw
cr , p k E 10,22 8,24 84,21 kN / cm 2

u presjeku je:
cr ,c
cr ,c
cr , p
cr , c
2 E t w2
12 1 - 2 a 2
2 21000 1,6 2
0,10 kN / cm 2
2
2
12 1 - 0,3 690
84,21
1 841,1 1
0,10
134
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
redukcije iznosi:
p 0,055 (3 )
2p
fy
cr , p
35,5
0,65
84,21
0,65 0,055 (3 0,27)

1,18 1,0
0,65 2
nema redukcije poprenog presjeka

Aeff Ac 561,9 cm 2
Weff W y 6879,2 cm 3
Dokaz
x ,Ed
N Ed
M N Ed e N
Ed
1,0
fy
f y Aeff
f y Weff
M0
M0
M0
0
1421,2 100 0 0
0,64 1,0
35,5 561,9
35,5 6879,2
1,1
1,1

135
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
DIMENZIONIRANJE VJETROVNOG SPREGA
9.1 Uvod
Za vrijeme koritenja most je prostorna konstrukciju pa je potrebno osigurati i njegovu
prostornu stabilnost. Glavni nosai trebaju podnijeti i optereenje vjetrom, a da bi to bilo
mogue, u razini donjeg pojasa konstruira se vjetrovni spreg. Vjetrovni spreg je reetkasta
konstrukcija koja preuzima optereenje vjetrom i stabilizira donji pojas glavnih nosaa. Gornji
pojas stabilizira ortotropna ploa.
Unutranje sile dobivene na temelju optereenja vjetrom bit e mjerodavne za
dimenzioniranje elemenata vjetrovnog sprega.
Proraun e se izvriti za sredinji raspon mosta jer su tu najvee visine glavnih nosaa, a
rezultati e biti usvojeni za itavi most.
9.2 Optereenje vjetrom

Pri analizi optereenja izraunata su optereenja vjetrom na puni i prazni most,a iz tlakova
e se dobiti koncentrirane sile u vorovima koje predstavljaju optereenje sprega:
wrk 36,62 kN / m
- optereen most
wrk 18,77 kN / m
- neoptereen most
Budui da pri djelovanju vjetra na prazni most optereenje preuzimaju popreni nosai
ortotropne ploe i vjetrovni spreg uzimamo da je dio kojeg preuzima spreg:
w
wrk 18,77
9,39 kN / m
2
2
- neoptereen most
U sluaju optereenog mosta zbog visine djelovanja optereenja vjetrom aktivira se

suprotni, vlani spreg, a iz utjecajne linije je oitano i slijedi:
w wrk (-0,391) 18,77 (0,391) 7,34 kN / m
136
- optereen most
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Kao mjerodavno optereenje mosta vjetrom odabrano je ono na neoptereen most jer je
vee i izraunate su koncentrirane sile u vorovima:
W w 5,00 9,39 5,00 46,95 kN

W
- koncentrirane sile u sredini
W 46,95
23,48 kN
2
2
- koncentrirane sile na krajevima
Slika 9.1 Geometrija modela vjetrovnog sprega s optereenjem u programu Feat 2000
Ispuna je "X" oblika budui da vjetar moe djelovati bono na most s obe strane, ali se
uslijed vjetra aktiviraju samo vlani tapovi. Kontakt tapova ispune na krianju je osloboen te
su tapovi nezavisni jedan od drugoga, a svaki tap je modeliran kao nelinearan, odnosno
preuzima samo uzdunu vlanu silu. Uslijed vjetra s jedne strane vlani tapovi preuzimaju
optereenje, a u tlanima nema uzdune sile, a pojas preuzima uzdune sile i momente savijanja.
9.3 Rezultati prorauna

Statikom analizom utvrena je maksimalna vlana sila koja se javlja u rubnom tapu:
N max 485,1 kN
- maksimalna vlana sila ispune reetke
N Sd Q N max 1,50 485,1 727,7 kN
- raunska vlana sila
Slika 9.2 Maksimalna uzduna vlana sila u tapu ispune reetke vjetrovnog sprega
137
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
9.4 Dokaz nosivosti i stabilnosti elemenata vjetrovnog sprega

Slika 9.3 Dimenzije poprenog presjeka elemenata ispune vjetrovnog sprega

A = 27,14 cm2
- povrina
I = 1013,97 cm4
- moment tromosti
W = 114,06 cm3
- uzduni moment otpora
d = 17,78 cm
- vanjski promjer
t = 0,5 cm
- debljina stjenke
5,0
6,9 2 8,52 m
- duljina elementa sprega
Geometrijske karakteristike oitane su u programu Aspalathos Calculator.

N Sd 727,7 kN

d 177,8
35,56 90 2 59,05
t
5
235
0,81
355
- popreni presjek je u klasi 3
138
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
9.4.4 Otpornost poprenog presjeka u vlaku

N Rd
A fy
M0
27,14 35,5
875,9 kN
1,1
Dokaz nosivosti
N Sd 727,7
0,83 1
N Rd 875,9
Kontrola poprenog presjeka na vlak zadovoljava!!!
7850 kg / m 3
- gustoa elika
g A 7850,0 0,002714 21,30 kg / m ' 0, 21 kN / m '
M Sd 1,35
g l2
0,21 8,52 2
1,35
2,57 kNm
8
8
M Rd
W fy
M0
- masa i teina po m
raunski moment savijanja
114,06 35,5
3681,0 kNcm 36,8 kNm
1,1
Dokaz nosivosti
M Sd
1
M Rd
2,57
0,07 1
36,8
9.4.6 Interakcija momenta savijanja i uzdune sile
N Sd
0,83
N Rd
M Sd
0,07
M Rd
139
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Dokaz nosivosti
1 n
0,07 1 0,83 0,17
Kontrola poprenog presjeka na interakciju M - N zadovoljava!!!

9.4.7 Progibi elemenata vjetrovnog sprega
f dop
l
852
3,41 cm
250 250
5 g l4
f
384 E I
5 0,00021 852 4
0,68 cm
384 21000 1013,97
Dokaz
f 0,68 cm f dop 3,41 cm
Kontrola progiba elementa zadovoljava!!!

140
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
10 DIMENZIONIRANJE MONTANOG NASTAVKA
10.1 Uvod
Montaa glavnog rasponskog nosaa izvriti e se nastavljanjem gotovih, u radionici
potpuno obraenih segmenata. Zbog zahtjeva da se nastavljanje glavnih uzdunih nosaa odvija
na mjestima nul-toaka momenata savijanja, a izbjegava nastavljanje na mjestu ekstremnih
momenata te zbog geometrije nosivog sustava, montani segmenti su duljina 9,00 m, 12,00 m,
13,00 m i 14,00 m. Usvojena su dva glavna uzduna nosaa u poprenoj dispoziciji kolnika na
meusobnoj udaljenosti od 6,90 m izvedeni od 21 razliitog segmenta, ukupno 2 21 = 42
komada (20 9,00 m, 4 12,00 m, 4 13,00 m, 14 14,00 m) za cijeli most.
Nastavljanje e se izvriti visokovrijednim prednapetim vijcima k.v.10.9. Radi ilustracije
postupka, u ovom poglavlju izvriti e se dokaz nosivosti za jedan nastavak i to onaj na spoju
segmenata 8 i 9 u sredinjem polju mosta (nastavak N8).
10.2 Karakteristike nastavka i mjerodavna kombinacija optereenja

10.2.1 Mjerodavne kombinacija za GSN i GSU
Mjerodavna kombinacija optereenja za GSN nastavka je prethodno postavljena u
programu Tower 6 te je oitana vrijednost ekstremnih unutranjih sila:
M Sd 1,35 ( M g M g ) 1,50 ( M Q M q12 ) 1,50 0,80 M T

VSd 1,35 (V g Vg ) 1,50 (VQ Vq12 ) 1,50 0,80 VT -
M Sd 10927,3 kNm
VSd 3195,4 kN
141
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Mjerodavna kombinacija optereenja za GSU nastavka je "esta" u srednjem polju,

prethodno postavljena u programu Tower 6 te je oitana vrijednost ekstremnih vrijednosti
unutranjih sila:
GSU G kj 11 Qk1 2i Qki
M max 1,00 (M g M g ) 0,75 M Q 0,40 M q12 0,50 M T

Vmax 1,00 (V g Vg ) 0,75 VQ 0,40 Vq12 0,50 VT
M max 7292,0 kNm
Vmax 1175,3 kN
10.2.2 Karakteristike poprenog presjeka nosaa i nastavka

- k.v. 10.9, fub = 1000 kN/ cm2
Izabrani vijci
M 30, (d0 = 33 mm)

- S355
Materijal glavnog nosaa
- ispjeskareno, klasa A
Obrada povrine
Dimenzije poprenog presjeka:
Slika 10.1 Dimenzije poprenog presjeka glavnog nosaa na mjestu nastavka N8
142
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
34
650
650/20
130
130
200
200
200
200
240
#
240 90
200
200
200
200
200
200
0/ 0
0/ 0
#1180x
130
130 120 200
100 140 140 140 140 140 140 140 100

1180
900
x
0/ 0
240
240 90
M3 k.v. 10.9
90 240
0/ 0
90 240
900
#
130
/40
40
#1180x
130 120 200
33
33
33
200
33
200
33
200
33
200
M3 k.v. 10.9
2840
200
200
2840
200
33
M3 k.v. 10.9
33
3140
3100
200
33
200
33
200
33
200
33
200
33
#3100/
100 150 150 150 100

200 120 130
33
20 20
650/20
200 120 130
100 140 140 140 140 140 140 140 100

1180
Slika 10.2 Vijani nastavak N8 glavnog nosaa
143
/40
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad

A = 2599,7 cm2
- povrina
Iy = 37 625 257,6 cm4
yT = 204,0761 cm
Wyg = 342 284,6 cm3
Wyd = 184 368,8 cm3
Dimenzije ploa za nastavljanje:

1180 x 900 x 40 mm
- ploa za nastavljanje donje pojasnice
650 x 2840 x 20 mm
- ploa za nastavljanje hrpta
10.2.3 Odreivanje otpornosti elemenata nastavka

U sljedeim proraunima koritene su vrijednosti iz sljedeih tablica:
Tablica 10.1 Posmina otpornost vijka
144
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Tablica 10.2 Vlana otpornost vijka
Tablica 10.3 Detalji postavljanja vijaka
145
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
(i) GSN
gp
M Sd 10987,3 100
3, 21 kN / cm 2
W yg
342284,6
- naprezanje u gornjoj pojasnici, vlak
Agp = 1206,4 cm2
- povrina gornje pojasnice
N gp, Sd gp Agp 3, 21 1206,4 3872,5 kN - uzduna sila u gornjoj pojasnici, vlak
dp
M Sd 10987,3 100
5,96 kN / cm 2
W yd
184368,8
- naprezanje u donjoj pojasnici, tlak
Adp = 360,0 cm2
- povrina donje pojasnice
N dp, Sd dp Adp 5,96 360,0 2145,6 kN
- uzduna sila u donjoj pojasnici, tlak

- sila u hrptu
N w, Sd N gp, Sd N dp, Sd 3872,5 2145,6 1726,9 kN
Aw = 1049,2 cm2
N w, Sd
Aw
- povrina hrpta
1726,9
1,65 kN / cm 2
1049,2
- naprezanje u hrptu
M w, Sd M Sd 1,025 ( N gp, Sd N dp, Sd ) 10927,3 1,025 (3872,5 2145,6) 4758,7 kNm

V w, Sd 3195,4 kN
Ngp,Sd
+3,21
Mw,Sd
Nw,Sd
Ndp,Sd
1,65
-5,96
Slika 10.3 Normalna naprezanja (kN/cm2) za GSN u glavnom nosau na mjestu nastavka N8
146
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
(i) GSU
7292,0 100
2,13 kN / cm 2
342284,6
- naprezanje u gornjoj pojasnici, vlak
N gp, Sd 2,13 1206,4 2569,6 kN
- uzduna sila u gornjoj pojasnici, vlak
gp
dp
7292,0 100
3,96 kN / cm 2
184368,8
- naprezanje u donjoj pojasnici, tlak

- uzduna sila u donjoj pojasnici, tlak
N dp , Sd 3,96 360,0 1425,6 kN
- uzduna sila u hrptu
N w, Sd 2569,6 1425,6 1171,0 kN
1171,0
1,12 kN / cm 2
1049,2
- naprezanje u hrptu
M w, Sd 7292,0 1,025 (2569,9 1425,6) 5246,6 kNm

V w, Sd 1175,3 kN
Ngp,Sd
+2,13
Mw,Sd
Nw,Sd
Ndp,Sd
1,12
-3,96
Slika 10.4 Normalna naprezanja (kN/cm2) za GSU u glavnom nosau na mjestu nastavka N8
147
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Nastavak donje pojasnice

a) Otpornost vlanog elementa (gornja pojasnica)
- teenje bruto presjeka:
Agp = 1206,4 cm2
N pl , Rd
Agp f y
M0
1206,4 35,5
38933,8 kN N gp , Sd 3872,5 kN
1,1
Otpornost elementa na teenje bruto presjeka zadovoljava !!!

- lom neto presjeka:
Agp,neto = 1206,4 cm2
N u , Rd 0,9
Anetto f y
M2
0,9
1206,4 51,0
44299,0 kN N gp, Sd 3872,5 kN
1,25
Otpornost elementa na kidanje neto presjeka zadovoljava !!!

Otpornost elementa zadovoljava !!!
b) Otpornost tlanog elementa (donja pojasnica)
- teenje bruto presjeka:
Adp = 360,0 cm2
N pl , Rd
Adp f y
M0
360,0 35,5
11618, 2 kN N dp, Sd 2145,6 kN
1,1
Otpornost elementa na teenje bruto presjeka zadovoljava !!!

c) Otpornost spoja
(i) GSN
- otpornost vijaka na odrez:
Fv, Rd
Fv , Rk
Mb
N dp, Sd 2145,6
280,5
224, 4 kN
134,1 kN
1,25
N
16
Otpornost vijaka na odrez zadovoljava !!!
148
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
- otpornost na pritisak po omotau rupe osnovnog materijala:

e
p
1 f
100 140
1000
min 1 ; 1 ; ub ;1,0 min(
;
0, 25;
;1,0) 1,0
3
d
3
d
4
f
3
33
3
33
510
0
0
u
Fb, Rd
2,5 f w d t 2,5 1,0 51,0 3,0 4,0
1224,0 kN 134,1 kN
Mb
1,25
Otpornost na pritisak po omotau rupe osnovnog materijala zadovoljava!!!

(ii) GSU
- otpornost na proklizavanje:
Fb, Rd
ks n
1,0 1 0,5
0,7 f ub As
0,7 100 5,61 178,5 kN 134,1 kN
Ms , ser
1,1
Adp = 360,0 cm2

N pl , Rd
Adp f y
M0
N dp, Sd 1425,6
360,0 35,5
11618,2 kN
89,1 kN
1,1
N
16
Otpornost na proklizavanje zadovoljava!!!

Otpornost spoja zadovoljava !!!
Otpornost donje pojasnice i nastavaka iste u potpunosti zadovoljava !!!
Nastavak hrpta
VSd 3195,4 kN
- raunska poprena sila
V Sd 3195, 4
114,1 kN
N
14 2
- raunska poprena sila po jednom vijku

- moment savijanja
M Sd VSd e M w ,Sd
e e2 p1 120 150 270 mm
- ekscentricitet
M sd 3195, 4 0, 27 4758,7 5621,5 kNm

H Sd
M Sd hmax N w, Sd
Ip
N
- horizontalna sila po jednom vijku
I p y2 z2
- moment inercije
149
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
hmax 200 mm
I p 14 0,150 2 4 (0,10 2 0,30 2 0,50 2 0,70 2 0,90 2 1,10 2 1,3 2 ) 18,515 m 4
H Sd
3621,5 0,20 1726,9
121,4 kN
18,515
28
FSd
V
2
sd H Sd
N
- rezultantna sila na vanjske vijke
FSd 114,12 121,4 2 166,6 kN

a) Posmina otpornost elementa nastavka hrpta
AV , net 2 (284 14 3,3) 2,0 951, 2 cm 2
AV , net 951,2 cm 2 AV
fy
fu
951,2
35,5
790,7 cm 2
510
- nema redukcije posmine povrina ploe nastavka

V pl , Rd Av
V pl , Rd 951,2
fy
3 M0
35,5
21166,7 kN VSd 3195,4 kN
3 1,1
V Sd 3195,4 kN 0,5 V pl , Rd 10583, 4 kN
- nije potrebna interakcija M- V

Posmina otpornost elementa nastavka hrpta zadovoljava!!!
b) Otpornost spoja
- otpornost vijaka na odrez (dvije povrine smicanja):
Fv, Rd 2
Fv , Rk
Mb
280,5
446,8 kN FSd 166,6 kN
1,25
Otpornost vijaka na odrez zadovoljava!!!
150
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
- otpornost na pritisak po omotau rupe osnovnog materijala nastavka hrpta:

Fb, Rd 2
Fb, Rd 2
Fb, Rk
Mb
2,5 f w d t
2,5 1,0 51,0 3,0 2,0
2
1224,0 kN FSd 166,6 kN
Mb
1,25
Otpornost na pritisak po omotau rupe osnovnog materijala nastavka zadovoljava!!!

- otpornost na pritisak po omotau rupe osnovnog materijala hrpta:
Fb, Rd 2
2,5 f w d t
2,5 1,0 51,0 3,0 3,4
2
2080,8 kN FSd 166,6 kN
Mb
1,25
Otpornost na pritisak po omotau rupe osnovnog materijala zadovoljava!!!
Otpornost spoja zadovoljava !!!
Otpornost hrpta i nastavaka istog u potpunosti zadovoljava !!!
151
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
10.3 Dimenzioniranje zavarenog spoja

Slino kao i kod vijanog nastavka i ovdje e biti prikazan proraun nosivosti zavara i to u
samo jednom poprenom presjeku. Nosivost zavara proraunati e se za spoj poprenog i
glavnog nosaa na prvom segmentu nad upornjakom "U1". Debljina vara je 10 mm, a visina
poprenog nosaa je jednaka visini hrpta glavnog nosaa i iznosi 236 cm.
VSd 3333,4 kN
- oitana vrijednost poprene sile u programu Tower 6
a 10 mm
- debljina vara
Aww 1,0 (236 2) 472,0 cm 2
- povrina vara
Tablica 10.4 Otpornost zavara u uvali
Sd
VSd
3333,4
7,06 kN / cm 2
Aww
472
- naprezanje u zavaru
w 0,9
- koeficijent korelacije za elik S355
f w, Rd
f w, Rd
f w, Rk
Mw
fu
Mw 3 w
aL
327,2 2360
2 12355,07 kN / cm 2 Sd 7,06 kN / cm 2
1,25 100
Otpornost vara zadovoljava !!!

152
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
11 DIMENZIONIRANJE STUPOVA
11.1 Uvod
Odabrani su stupovi sanduastog poprenog presjeka, vanjskih dimenzija 5,0 m
(popreno na most) 3,2 m (u smjeru mosta), sa stjenkama debljine 30 cm po itavoj visini.
Visine stupova su oko 19,00 m za "S1" i oko 22,00 m za stup "S2". Temelji stupa su klasini,
masivni, stepenasti, razliitih tlocrtnih dimenzija. Visina kaskadnih temelja iznosi 2 1,50 =
3,00 m. Na vrhu stupova su klasine masivne naglavne grede duljine (popreno na most) 12,00 m
i irine 3,60 m. Visina naglavne grede na elu je 200 cm, a uz stup 250 cm.
Slika 11.1 Dimenzije sanduastog poprenog presjeka stupa

Stupovi "S1" i "S2" su kruto vezani s naglavnom gredom na koju se oslanja rasponski
sklop preko odgovarajue proraunatih lonastih leajeva koji se nalaze na betonskim
klupicama, i to po dva leaja iznad svakog stupa, ukupno 4 leaja.
Stupovi su od betonski, klasa betona C40/50 i armirani klasinom armaturom B500B.
Rezultati tj. unutranje sile uslijed vanjskih optereenja iz horizontalnog modela u
programu Tower 6 dani su u tablici, a kasnije su dane i mjerodavne kombinacije optereenja za
dimenzioniranje (odabir armature) stupa.
153
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 11.2 Popreni presjek stupa s lokalnim osima i uzdunom armaturom u programu
Aspalathos Section Design
Budui da je stup upet u tlo, razmatrane su unutranje u presjeku neposredno iznad temelja
i to za stup "S2" koji je neto vii. Iz dobivenih unutranjih sila proraunate su i kombinacije
djelovanja, te je stup dimenzioniran na kritinu kombinaciju. Armatura kritinog presjeka za
kritino savijanje (os y- y ili z - z), uzeta je kao mjerodavna za itavu visinu stupa "S2", te za
itavi stup "S1" koji je neto nii.
Utjecaj vitkosti stupova uzet je u obzir inenjerskom metodom poveanja momenata
savijanja. Dijagrami nosivosti stupova dobiveni su pomou programa Aspalathos Section Design
i uneseni u tablicu u programu Excel gdje je definiran graf i izvrena kontrola nosivosti stupova
na poveane momente savijanja i uzdune tlane sile.
154
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
11.2 Unutranje sile i mjerodavne kombinacije u poprenom presjeku

Tablica 11.1 Vrijednosti unutranjih sila u kritinom poprenom presjeku stupa
Optereenje
N(kN)
Tz(kN)
Ty(kN)
Mz(kNm) My(kNm)
-7115,6
-39,0
-4937,9
-38,9
-641,6
T+
-1609,7
35354,6
T-
839,9
-18445,9
qk
-361,9
7948,4
wokomito,pun
3782,5
77880,8
wokomito,prazan
1957,3
40118,6
wuzduz,pun
1401,0
24420,4
wuzduz,prazan
745,0
12787,4
q + Q (Nmax)
-5525,3
25,9
477,7
1719,8
q + Q (Mmax,y)
-3725,7
18,4
339,7
7594,4
q + Q (Mmax,z)
-4868,7
-65,0
768,6
-6652,0
Sx
50,0
261,9
4636,5
101756,5
5419,9
Sy
285,5
2189,7
19,6
420,5
52016,0
Kombinacije djelovanja za dimenzioniranje stupova su sljedee:

K 1 1,35 g g 1,50 q Q 1,0 w pun 0,8 T q k
- pun most
K 2 1,35 g g 1,50 w prazan 0,8 T
- prazan most
K 3 1,00 g g 0,20 (q Q) 1,00 S
- seizmika kombinacija
155
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Tablica 11.2 Vrijednosti kombinacija djelovanja u kritinom poprenom presjeku stupa

Kombinacija
N(kN)
Tz(kN)
Ty(kN)
Mz(kNm) My(kNm)
K1 (Nmax)
-24560,2
5673,8
-4609,0
91617,4
-120267,1
K1 (Mmax,y)
-21860,8
3784,8
-4597,8
91410,4
-129079,0
K1 (Mmax,z)
-23575,3
3782,5
-4667,7
92053,7
-127665,4
K2
-18203,9
2936,0
-4027,3
-58870,8
-61044,1
+78978,2
K3 (Nmax)
-13108,6
2189,7
4647,5
101774,1
51718,4
K3 (Mmax,y)
-12748,6
2192,5
4646,0
101746,5
52893,3
K3 (Mmax,z)
-12977,2
2191,9
4629,3
101832,3
50044,0
Iz tablice su oitane sljedee vrijednosti ekstremnih kombinacija raunskih momenata

savijanja i tlanih uzdunih sila u kritinom poprenom presjeku stupa:
a) (Mz,N) = (91617,4 kNm ; -24560,2 kN)
f) (My,N) = (-120267,1 kNm ; -24560,2 kN)
b) (Mz,N) = (92053,7 kNm ; -23575,3 kN)
g) (My,N) = (-127665,4 kNm ; -23575,3 kN)
c) (Mz,N) = (78978,2 kNm ; -18203,9 kN)
h) (My,N) = (-129079,0 kNm ; -21860,8 kN)
d) (Mz,N) = (101774,1 kNm ; -13108,6 kN)
i) (My,N) = (-61044,1 kNm ; -18203,9 kN)
e) (Mz,N) = (101832,3 kNm ; -12977,2 kN)
j) (My,N) = (51718,4 kNm ; -13108,6 kN)

k) (My,N) = (52893,3 kNm ; -12748,6 kN)
l) (My,N) = (50044,0 kNm ; -12977,2 kN)
156
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
11.3 Dimenzioniranje stupova

Uveani moment savijanja uslijed vitkosti stupa iznosi:
M Sd , s M Sd
"" je faktor amplifikacije tj. uveanja i iznosi:
Cm
N Sd
1
Ne
gdje su:
Cm
- koeficijent koji je jednak 1,0
- faktor materijala
Ne
- Eulerova kritina sila izvijanja
Kritina Eulerova tlana sila izvijanja iznosi:

Ne 2
E I
li2
gdje su:
E
- modul elastinosti betona s ukljuenim efektima puzanja
- moment inercije oko odgovarajue osi poprenog presjeka
li
- duljina izvijanja stupa
E
35000000
11666666,67 kN / m 2
1
1 2,0
11.3.1 Moment savijanja oko osi z - z (u smjeru mosta)
Iz
h b 3 5,0 3,2 3
13,653 m 4
12
12
li 2 hstup 2 22 44 m
Ne 2
11666666,67 13,653
812024,8 kN
44 2
157
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
b
c
d
e
1,0
1,05
1,5 24560, 2
1
812024,8
1,05
1,03
1,02
1,02
Vrijednosti uveanih momenata savijanja za os z - z iznose:

a*) (Mz,N) = (96198,3 kNm ; -24560,2 kN)
b*) (Mz,N) = (96656,4 kNm ; -23575,3 kN)
c*) (Mz,N) = (81347,5 kNm ; -18203,9 kN)
d*) (Mz,N) = (103809,6 kNm ; -13108,6 kN)
e*) (Mz,N) = (103868,9 kNm ; -12977,2 kN)
N (MN)
Stup 500/320 , C40/50 , B500B, 32 , 35 , 38

800
800
700
700
600
600
500
500
400
400
300
300
200
200
100
100
0
0
50
100
150
200
250
300
0
350
Mz (MNm)
Slika 11.3 Dijagrami nosivosti stupova oko osi z - z i kombinacije momenata savijanja i uzdunih
tlanih sila
Odabrana je glavna uzduna armatura stupa 164 35 (srednja linija).
158
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
11.3.2 Moment savijanja oko osi y - y (okomito na most)
Iy
Ne 2
b h 3 3,2 5,0 3
33,333 m 4
12
12
11666666,67 33,333
1982510,9 kN
44 2
f 1,02
j 1,01
g 1,02
k 1,01
l 1,01
h 1,02
i 1,01
Vrijednosti uveanih momenata savijanja za os y - y iznose:

f*) (My,N) = (-122672,4 kNm ; -24560,2 kN)
g*) (My,N) = (-130218,7 kNm ; -23575,3 kN)
h*) (My,N) = (131660,5 kNm ; -21860,8 kN)
i*) (My,N) = (61654,5 kNm ; -18203,9 kN)
j*) (My,N) = (52235,6 kNm ; -13108,6 kN)
k*) (My,N) = (53422,2 kNm ; -12748,6 kN)
l*) (My,N) = (50544,4 kNm ; -12977,2 kN)
159
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
N (MN)
Stup 500/320 , C40/50 , B500B , 32 , 35 , 38

800
800
700
700
600
600
500
500
400
400
300
300
200
200
100
100
0
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
0
500
My (MNm)
Slika 11.4 Dijagram nosivosti stupova oko osi y - y i kombinacije momenata savijanja i uzdunih
tlanih sila
Usvojena je ista armatura stupa, 164 35, kao za prethodnu sluaj koji je mjerodavan.
11.3.3 Poprena sila

Od svih kombinacija djelovanja uzete su maksimalne vrijednosti raunskih poprenih sila
za svaku od osi poprenog presjeka stupa:
(i) okomito na most (z - z)
V Sd , z , max 5673,8 kN
Nosivost betona i uzdune armature u stupu rauna se po izrazu:
V Rd 1 = rd k (1,2 + 40 l ) + cp 0,15 bw d
gdje su:
f ck 40 MPa
f cd
- karakteristina vrijednost tlane vrstoe betona
f ck 40
26,67 MPa 2,67 kN / cm 2

c 1,5
160
- raunska vrijednost tlane vrstoe betona
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Rd 0,41 MPa 0,041 kN / cm 2
- posmina vrstoa betona klase C40/50
d = 500 - 15 485cm
- statika visina presjeka

- korekcijski faktor, k = 1,0
k = 1,6 - d = 1,6 - 4,85 = -3,25 1.0
cp
N Sd
0,0 kN / cm 2
A
- naprezanje, uzimamo 0 da bi bili na strani sigurnosti
bw 2 30,0 60,0 cm
l
- minimalna irina presjeka u vlanoj zoni
As
16435
1577 ,86
0,035
Ac
(320 500) ( 260 440)
45600
- koeficijent uzdunog armiranja
VRd 1 = 0,0411,0 (1,2 + 40 0,035) + 0 0,15 60 485 3102,1 kN

- potrebna je raunska poprena armatura
VSd , z , max 5673,8 kN V Rd 1 3102,1 kN
Nosivost tlanih dijagonala betona se ne smije prekoraiti i rauna se po izrazu:

VRd 2 = 0,5 f cd bw z
gdje su:
0,7
f ck
40
0,7
0,5
200
200
- redukcijski faktor
- krak sila
VRd 2 0,5 0,5 2,67 60 (0,9 485) 17481,8 kN

V Sd , z , max 5673,8 kN V Rd 2 17481,8 kN
Vsd
0,32
VRd 2
0,6 d 291,0 cm
s w ,max min
30 cm
30 cm
f yk 500 MPa
f yd
f yk
- karakteristina granica poputanja elika
500
434,78 MPa 43, 48 kN / cm 2
1,15
161
- raunska granica poputanja elika
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Odabrane su vilice 12/30, (A=1,13 cm2), reznost "m" = 4 te je odreena nosivost vilica
prema izrazu:
Vwd
m Asw f yd z
sw
4 1,13 43, 48 0,9 485

2859,5 kN
30
Nosivost betona, uzdune i poprene armature iznosi:

V Rd V Rd 1 V wd 3102,1 2859,5 5961,6 kN VSd , z ,max 5673,8 kN
Odabrana poprena armatura: etverorezne vilice 12/30
(ii) u smjeru mosta (y - y)

V Sd , y ,max 4667,7 kN
Nosivost betona i uzdune armature u stupu rauna se po izrazu:
V Rd 1 = rd k (1,2 + 40 l ) + cp 0,15 bw d
gdje su:
f ck 40 MPa
- karakteristina vrijednost tlane vrstoe betona
f cd 2,67 kN / cm 2
- raunska vrijednost tlane vrstoe betona
Rd 0,041 kN / cm 2
- posmina vrstoa betona klase C40/50
d = 320 - 15 305cm
- statika visina presjeka
k = 1,6 - d = 1,6 - 3,05 = -1,45 1.0
cp 0,0 kN / cm 2
- korekcijski faktor, k = 1,0

- naprezanje, uzimamo 0 da bi bili na strani sigurnosti
bw 2 30,0 60,0 cm
- minimalna irina presjeka u vlanoj zoni

- koeficijent uzdunog armiranja
l 0,035
V Rd 1 = 0,041 1,0 (1,2 + 40 0,035) + 0 0,15 60 305 1950,8 kN

- potrebna je raunska poprena armatura
VSd , y , max 4667,7 kN V Rd 1 1950,8 kN
162
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Nosivost tlanih dijagonala betona se ne smije prekoraiti i rauna se po izrazu:
VRd 2 = 0,5 f cd bw z
gdje su:
0,5
- redukcijski faktor
- krak sila
VRd 2 0,5 0,5 2,67 60 (0,9 305) 10993,7 kN

V Sd , y ,max 4666,7 kN V Rd 2 10993,7 kN
Vsd
0,42
VRd 2
0,6 d 183,0 cm
s w ,max min
30 cm
30 cm
f yk 500 MPa
- karakteristina granica poputanja elika
f yd 43, 48 kN / cm 2
- raunska granica poputanja elika
Odabrane su vilice 12/30, (A=1,13 cm2), reznost "m" = 4 te je odreena nosivost vilica
prema izrazu:
Vwd
m ASw f yd z
sw
4 1,13 43,48 0,9 305

1798,2 kN
30
Nosivost betona, uzdune i poprene armature iznosi:

V Rd V Rd1 Vwd 3596,5 1798,2 5394,7 kN V Sd , y ,max 4667,7 kN
Odabrana poprena armatura: etverorezne vilice 12/30
Konano odabiremo poprenu armaturu za oba stupa po itavoj visini 12/30, m=4
163
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
12 ODABIR LEAJEVA
12.1 Uvod
Dispozicija leajeva mosta s omoguenim pomacima moe se vidjeti na slici dolje. Nuno
je omoguiti pomake mosta uzduno i popreno na os mosta budui da zbog velike duljine mosta
moe doi do znatnih naprezanja uslijed temperaturnih promjena.
Slika 12.1 Dispozicija leajeva i omogueni pomaci mosta

Odabrani leajevi mosta su lonasti te kontroliramo mogu li podnijeti maksimalnu
vertikalnu silu uslijed vanjskih optereenja i horizontalne poprene sile na mjestu sprijeenih
pomaka u smjeru okomitom na os mosta. Takoer, provjerava se i maksimalni uzduni pomak
kojeg odabrani klizni leaj moe prihvatiti. Od mjerodavnih kombinacija optereenja za odabir
leajeva definirane su dvije, osnovna i izvanredna. U sljedeim tablicama dane su maksimalne
vrijednosti vertikalnih i horizontalnih reakcija od vanjskih optereenja i ostvareni pomaci prema
kojima biramo tip lonastog leaja.
Vrijednosti reakcija i pomaka od vanjskih optereenja u sljedeim tablicama oitane su iz
horizontalnog modela mosta u programu Tower 6.
164
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
12.2 Osnovna kombinacija optereenja

Maksimalni pomaci mosta u sluaju osnovne kombinacije optereenja na kliznim
leajevima na upornjaku "U2" i stupovima "S1" i "S2" koji se mogu oekivati iznose:
- pun most
d uk 1, 2 d T 1,0 q k 1,0 w pun
- prazan most
d uk 1,2 d T 1,0 w prazan
Tablica 12.1 Maksimalne vertikalne reakcije na leajevima

Vertikalne reakcije (kN)
Optereenje
Upornjaci "U1" i "U2"
Stupovi "S1" i "S2"
556,9
2045,7
752,9
2569,1
278,3
274,7
q123
831,0
2883,9
q13
932,0
1377,5
q2
-205,8
1505,7
q12
751,6
2896,2
Rmax
2520,1
7786,3
Tablica 12.2 Uzduni pomaci mosta

Pomak (mm)
Optereenje
Stup "S1"
Stup "S2"
Upornjak "U2"
qk
5,5
5,5
5,6
wpun
15,4
15,6
15,8
wprazan
8,0
8,1
8,2
T+
20,0
24,3
58,4
T-
-8,2
-12,8
-30,5
165
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
(i) upornjak
d uk 1, 2 58,4 1,0 5,6 1,0 15,8 91,5 mm
- produenje punog mosta
d uk 1, 2 58,4 1,0 8,2 78,3 mm
- produenje praznog mosta
d uk 1, 2 (30,5) 1,0 (5,6) 1,0 (15,8) 58,0 mm

d uk 1, 2 (30,5) 1,0 (8,2) 44,8 mm
- skraenje punog mosta

- skraenje praznog mosta
91,5 58,0 149,5 mm
- (maksimalan) ukupan "hod" mosta (pun)
(ii) stupovi
d uk 1, 2 24,3 1,0 5,5 1,0 15,6 50,3 mm
d uk 1, 2 24,3 1,0 8,1 37,3 mm
d uk 1, 2 (12,8) 1,0 (5,5) 1,0 (15,6) 36,5 mm

d uk 1, 2 (12,8) 1,0 (8,1) 23,5 mm

50,3 36,5 86,8 mm
- (maksimalan) ukupan "hod" mosta (pun)
Maksimalna vertikalna reakcija na leaju za osnovnu kombinaciju optereenja je 2520,1

kN na upornjacima i 7786,3 kN na stupovima.
12.3 Seizmika kombinacija optereenja

Tablica 12.3 Maksimalne vertikalne reakcije na leajevima
Vertikalne reakcije (kN)
Optereenje
Upornjaci "U1" i "U2"
Stupovi "S1" i "S2"
556,9
2045,7
752,9
2569,1
Sx
31,5
57,2
Sy
475,7
1064,5
Rmax
1785,5
5679,3
166
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Maksimalna vertikalna reakcija za seizmiku kombinaciju optereenja je 1785,5 kN na

upornjacima i 5679,3 kN na stupovima.
Tablica 12.4 Uzduni pomak mosta
Pomak (mm)
Optereenje
Upornjak "U2"
Stup "S1"
Stup "S2"
Sx
72,3
71,4
70,6
Maksimalni pomak mosta na kliznom leaju je na upornjaku "U2" i za izvanrednu

seizmiku kombinaciju iznosi:
d uk 0,5 d T 1,5 d S
U sluaju uzdunih pomaka mosta mjerodavni su pomaci punog mosta jer su vei od
pomaka praznog mosta.
(i) upornjak
d uk 0,5 58,4 1,5 72,3 137,7 mm
d uk 0,5 (30,5) 1,5 (72,3) 123,7 mm
137,7 123,7 261,4 mm
- ukupan "hod" mosta
(ii) stupovi
d uk 0,5 24,3 1,5 71,4 119,3 mm
d uk 0,5 (12,8) 1,5 (71,4) 113,5 mm
119,3 113,5 232,8 mm

- ukupan "hod" punog mosta
Maksimalna vrijednost mogueg pomaka na mjestima kliznih leajeva mosta koji e se

kasnije odabrati je 100 mm, to znai da e uslijed pojave maksimalnog raunskog potresa i
pomaka =261,4 mm doi do oteenja leajeva pa e se morati zamijeniti.
167
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
12.4 Odabir lonastih leajeva

Prema uputama proizvoaa, nosivost lonastih leajeva na horizontalnu silu u smjeru
sprijeenog pomaka iznosi 10 % nosivosti leaja na vertikalnu silu.
Tablica 12.5 Maksimalne horizontalne reakcije na leajevima
Horizontalne reakcije na upornjacima (kN)
Optereenje
Upornjak "U1"
Upornjak "U2"
wpun,bocno
932,5
938,8
wprazan,bocno
477,9
481,2
wpun,uzduz
25,0
wprazan,uzduz
13,0
162,7
Sx
165,2
110,2
Sy
526,8
562,5
Prema tablici nepomini leaj na upornjaku "U1" mora preuzeti horizontalnu silu od 932,5
kN uslijed bonog vjetra na pun most i 526,8 kN uslijed potresa u Y smjeru pa vertikalna nosivost
ovog leaja mora biti deset puta vea tj. mora biti > 9325 kN.
Respektivno, jednosmjerno pomini leaj na upornjaku "U2" mora preuzeti silu od bonog
vjetra na pun most u iznosu od 938,8 kN i silu od potresa u Y smjeru iznosa 562,5 kN pa mu
vertikalna nosivost mora biti > 9388 kN.
Princip djelovanja lonastih leajeva je takav da se u elinom loncu nalazi potpuno
zatvorena ploa od prirodnog kauuka. Pod visokim tlakom ploa se ponaa poput tekuine, a
njezina sposobnost promjene oblika omoguava zakretanje poklopca lonca po eljenoj osi.
Ovisno o tome je li leaj fiksan, jednosmjerno ili viesmjerno pomian, on preuzima okomita
optereenja i odgovarajue vodoravne sile kao i pokrete u uzdunom i poprenom smjeru. Fiksni
leaj je krut i preuzima vodoravne sile iz svih smjerova. Jednosmjerno pomian leaj moe se
pomicati u jednom smjeru, a preuzima vodoravne sile pod pravim kutom. Viesmjerno pomian
leaj moe se pomicati u svim smjerovima i zbog toga ne preuzima vodoravne sile.
168
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 12.2 Dijelovi tipinog lonastog leaja
Slika 12.3 Nepomini leaj TF tvrtke Mageba
Slika 12.4 Jednostrano pomini klizni leaj TGe tvrtke Mageba
169
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 12.5 Svestrano pomini klizni leaj TGa tvrtke Mageba

U sljedeim tablicama prikazani su izabrani lonasti leajevi tvrtke Mageba za definirane
kombinacije djelovanja. Svestrano pomini leajevi na stupovima "S1" i "S2" su odabrani s
obzirom na kritinu vertikalnu silu, a leajevi na upornjacima s obzirom na kritinu horizontalnu.
Tablica 12.6 Dimenzije odabranih lonastih leajeva mosta
H
Dcover
D0
BU,LU
BGL
LGL
(mm)
(mm)
(mm)
(mm)
(mm)
(mm)
1 x TF 10
131
770
770
1 x TGe 10, e=100 mm
175
760
820
1045
2 x TGa 10, e=100 mm
156
710
770
995
4 x TGa 8, e=100 mm
144
650
700
935
Leajevi
Tablica 12.7 Nosivosti i mase odabranih lonastih leajeva mosta

Leajevi
RV (kN)
RH (kN)
m (kg)
1 x TF 10
10000
1000
380
1 x TGe 10, e=100 mm
10000
1000
796
2 x TGa 10, e=100 mm
10000
1000
586
4 x TGa 8, e=100 mm
8000
800
462
170
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
13 ODABIR PRIJELAZNE NAPRAVE
13.1 Uvod
Prijelazna naprava bira se ovisno o pomacima na upornjaku "U2" koji su oitani i iznose:
Tablica 13.1 Uzduni pomaci mosta (mm) na upornjaku "U2"
Optereenja
Upornjak "U2"
qk
5,6
wpun
15,8
wprazan
8,2
T+
58,4
T-
-30,5
Sx
72,3
13.2 Osnovna kombinacija optereenja

Za pomake od osnovnih optereenja postoje sljedee kombinacije za upornjak "U2":
- pun most
d uk 1, 2 d T 1,0 q k 1,0 w pun
- prazan most
d uk 1,2 d T 1,0 w prazan
d uk 1, 2 58,4 1,0 5,6 1,0 15,8 91,5 mm
d uk 1, 2 58,4 1,0 8,2 78,3 mm
d uk 1, 2 (30,5) 1,0 (5,6) 1,0 (15,8) 58,0 mm

d uk 1, 2 (30,5) 1,0 (8,2) 44,8 mm

91,5 58,0 149,5 mm
- maksimalan ukupan "hod" mosta (pun)
171
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
13.3 Seizmika kombinacija optereenja

Za pomak u sluaju seizmike kombinacije optereenja vrijednost na upornjaku "U2" je
sljedea:
d uk 0,5 d T 1,5 d S
d uk 0,5 58,4 1,5 72,3 137,7 mm
- produenje mosta
d uk 0,5 (30,5) 1,5 (72,3) 123,7 mm
137,7 123,7 261,4 mm
- skraenje mosta
- ukupan "hod" mosta
13.4 Odabir prijelazne naprave

Prijelazne naprave serije KT proizvoaa Kontakt inenjering su modularnog tipa,
napravljene od elinih vrue valjanih profila, a omoguavaju pomicanje rasponske konstrukcije
istovremeno prenosei optereenje i vodonepropusno brtvei. Naprave su konstruirane da traju
znatno dulje od kolnikog zastora i to zahvaljujui robusnoj elinoj konstrukciji i
antikorozivnoj zatiti. Naprava objedinjuje robusnost i trajnost s fleksibilnou ostvarivanja
razliitih nepredvienih pomaka.
Robusna elina konstrukcija omoguava vrhunsku otpornost na prometno optereenje, a
najnovija antikorozivna zatita kvalitetno titi napravu od agresivnih korozivnih utjecaja. Serija
KT pouzdano brtvi budui da je sprjeavanje prodiranja vode do nosive konstrukcije mosta
vano zbog trajnosti konstrukcije mosta. Serija KT je u stanju osigurati nesmetan promet ak i u
sluaju nepredvienih pomaka, slijeganja ili rotacija.
Odabrana je prijelazna naprava tvrtke Kontakt inenjering, tip KT-240, s mogunou
dilatiranja 120 mm, to znai da e u sluaju maksimalnog proraunskog potresa doi do
oteenja iste jer izraunati pomak u sluaju izvanredne kombinacije iznosi 261 mm pa e se
naprava morati zamijeniti.
172
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
Slika 13.1 Prijelazna naprava KT-240 tvrtke Kontakt inenjering
173
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
14 GRAFIKI PRILOZI
Prilog 1: Normalni popreni presjek u polju i na leaju; M 1:20

Prilog 2: Uzduni presjek u osi stupita lijevog kolnika; M 1:250
Prilog 3: Uzduna dispozicija montanih segmenata rasponske konstrukcije; M 1:100
Prilog 4: Radioniki nacrt segmenta 3; M 1:25
Prilog 5: Dispozicija lamela donje pojasnice i efektivne irine ploe; M 1:100
Prilog 6: Detalj montanog nastavka limenog nosaa; M 1:25
Prilog 7: Plan oplate stupa S1; M 1:100
174
Rudolf Grljui, 099
Diplomski rad
15 LITERATURA
Horvati, Dragutin; avor Zlatko; Metalni mostovi; HDGK; 1998
[2]
Androi, Boris; Dujmovi, Darko; Deba, Ivica; eline konstrukcije 2; IA

PROJEKTIRANJE; Zagreb, 2007
[3]
Androi, Boris; Dujmovi, Darko; Deba, Ivica; Metalne konstrukcije 1; IGH; 1994
[4]
Androi, Boris; auevi, Mehmed; Dujmovi, Darko; Deba, Ivica; Markulak, Damir;
Pero, Bernardin; elini i spregnuti mostovi; Zagreb: IA PROJEKTIRANJE; 2006.
[5]
Radi, Jure; Mandi, Ana; Pu, Goran; Konstruiranje mostova; Zagreb: Hrvatska
sveuilina naklada; 2005.
[6]
EUROCODE 1
[7]
EUROCODE 2
[8]
EUROCODE 3
[9]
EUROCODE 8
[10] Skuzin, eljan; Diplomski rad: Projekt rasponske konstrukcije elinog mosta s
ortotropnom ploom; GF; 2003
[11] Ban, Maja; Diplomski rad: Glavni projekt mosta Dabar s elinom rasponskom
konstrukcijom i ortotropnom ploom; GAF; 2010
Koriteni programski paketi:

[12] Radimpex, Tower 6
[13] Feat 2000
[14] Aspalathos Calculator v2.1
[15] Aspalathos Section Design v1.0
[16] Autodesk, AutoCAD 2007
175

Glavni Projekt Mosta Bandalova Kosa S Čeličnom Rasponskom Konstrukcijom I Ortotropnom Pločom Rudolf Grljušić PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Glavni Projekt Mosta Bandalova Kosa S Čeličnom Rasponskom Konstrukcijom I Ortotropnom Pločom Rudolf Grljušić PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U SPLITU

FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

Glavni projekt mosta Bandalova Kosa s elinom

DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ GRAEVINARSTVA

BROJ INDEKSA: 099

Katedra za metalne i drvene konstrukcije

ZADATAK ZA DIPLOMSKI RAD

U Splitu, listopad 2011.

Prof. dr. sc. Ivica Boko

Prof. dr. sc. Vesna Deni-Juki

Glavni projekt mosta Bandalova Kosa s elinom rasponskom

Main project of bridge Bandalova Kosa with steel loadbearing

Mojim roditeljima, koji su mi oduvijek bili najvea potpora u ivotu

Rudolf Grljui, 099

TEHNIKI OPIS I POSEBNI TEHNIKI UVJETI GRADNJE............... 1

1.3 Gradiva mosta ................................................................................................... 7

1.4 Oprema i ostala rjeenja .................................................................................. 10

1.5 Antikorozivna zatita mosta ............................................................................ 18

ELINA ORTOTROPNA PLOA.......................................................... 21

Rudolf Grljui, 099

2.3 Konstrukcijsko oblikovanje............................................................................. 23

ANALIZA OPTEREENJA ....................................................................... 34

4.2 Model za horizontalna optereenja .................................................................. 41

5.3 Proraun potresa metodom spektra odgovora .................................................. 61

Rudolf Grljui, 099

5.4 Rezultati statikog prorauna za granino stanje nosivosti............................... 69

PRORAUN PLOASTIH ELEMENATA PREMA EC 3 ...................... 85

6.3 Posmina otpornost ......................................................................................... 91

DIMENZIONIRANJE GLAVNIH UZDUNIH NOSAA ...................... 94

7.3 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa u polju "P1" ............................... 99

Rudolf Grljui, 099

7.4.2 Raunske unutranje sile u poprenom presjeku .......................................... 107

DIMENZIONIRANJE POPRENIH NOSAA ..................................... 122

8.5 Dokaz nosivosti i stabilnosti poprenog nosaa u polju ................................. 132

Rudolf Grljui, 099

8.5.6 Stabilnost hrpta uslijed normalnih tlanih napona........................................ 133

DIMENZIONIRANJE VJETROVNOG SPREGA .................................. 136

10 DIMENZIONIRANJE MONTANOG NASTAVKA ............................. 141

10.3 Dimenzioniranje zavarenog spoja.................................................................. 152

11 DIMENZIONIRANJE STUPOVA............................................................ 153

12 ODABIR LEAJEVA................................................................................ 164

Rudolf Grljui, 099

12.2 Osnovna kombinacija optereenja ................................................................. 165

13 ODABIR PRIJELAZNE NAPRAVE........................................................ 171

14 GRAFIKI PRILOZI................................................................................ 174

Rudolf Grljui, 099

TEHNIKI OPIS I POSEBNI TEHNIKI UVJETI GRADNJE

1.1 Ope napomene

Slika 1.1 Prostorna lokacija projektiranog mosta

Rudolf Grljui, 099

Armirano-betonski stupovi mosta temeljeni su na kvalitetnom temeljnom tlu (stijena)., a

1.2 Nosiva konstrukcija mosta

Slika 1.2 Skica uzdune dispozicije mosta

Rudolf Grljui, 099

Zbog zahtjeva da se nastavljanje glavnih uzdunih nosaa odvija na mjestima nul-toaka

Rudolf Grljui, 099

(iii) Popreni nosai mosta

Slika 1.4 Dimenzije sanduastog poprenog presjeka stupa mosta

Rudolf Grljui, 099

40 cm, okolnog povrinskog sastava tla, te ga zasaditi u skladu s okoliem.

Rudolf Grljui, 099

Rudolf Grljui, 099

Prijelazne ploe na upornjacima su duljine 8 m i debljine 30 cm, s uzdunim padom od 10