Professional Documents
Culture Documents
Idejno Rješenje Ventilacije Rudnika Omerer B PDF
Idejno Rješenje Ventilacije Rudnika Omerer B PDF
UDK 62
YU ISSN 03542904
Pregledni rad
1. UVOD
Metodologija planiranja i projektovanja ventilacije rudnika u savremenoj
rudarskoj teoriji i praksi, bitno se razlikuje od tradicionalnog pristupa. Savremeni
pristup koristi sve pogodnosti raunarskog hardvera i softvera koji stoje na
raspolaganju rudarskim inenjerima. Programski paketi za simulaciju ventilacije
rudnika su dobili kljunu ulogu u postupku planiranja i projektovanja ventilacije
rudnika (McPherson 1993; Hartman 1997; Lili et al. 1997, 2002).
Prva faza u navedenoj metodologiji projektovanja je akvizicija podataka. U
savremenoj rudarskoj praksi se sprovode kompleksna i sveobuhvatna istraivanja
leita mineralnih sirovina u cilju dobijanja to vie informacija za planiranje i
projektovanje tehnolokog sistema eksploatacije leita.
Planiranje sistema predstavlja uvod u proces projektovanja rudnika. U procesu
planiranja identifikuju se kljune relacije i odnosi koji moraju biti uzeti u obzir u fazi
projektovanja rudnika. Poetni korak u procesu planiranja i projektovanja ventilacije
rudnika je uspostavljanje osnovne ili poetne mree i odgovarajue baze podataka
vezane za baznu mreu. Podaci za navedenu bazu podataka dobijaju se prikupljanjem
podataka odnosno merenjem ventilacionih parametara. Proces projektovanja ventilacije
se mora nastaviti kroz konstrukciju i izgradnju ventilacionog sistema rudnika kao i
odravanje u cilju obezbeivanja to veeg iskorienja sistema i njegove efikasnosti.
Poslednja faza u predloenom procesu projektovanja je ocena sistema i
modifikacija. Svi parametri ventilacije rudnika dobijeni monitoringom moraju biti
uporeeni sa projektovanim parametrima, a nakon identifikovanja razlika moraju se
izvriti odreene izmene u procesu planiranja.
1
University of Belgrade, Faculty of Minig and Geology, uina 7, 11000 Belgrade, Serbia,
E-mail: lilic@rgf.bg.ac.rs; cokorilo@rgf.bg.ac.rs; alex@rgf.bg.ac.rs; milisavljevic@rgf.bg.ac.rs
34
b)
35
36
37
38
4700
1,1 = 1260,9 m3 min = 21m3 s
4,3 0, 2
Potrebna koliina vazduha za provetravanje polu-mehanizovanog irokog ela
je proraunata na osnovu sledeih kriterijuma: intenziteta emisije praine na otkopnom
radilitu, minimalne brzine vetrene struje potrebne za odnoenje gasova i praine i
maksimalne koliine eksploziva pri jednom miniranju.
Kriterijum minimalne brzine vazduha obuhvata minimalnu brzinu potrebnu za
ostvarivanje turbulentnog strujanja vazduha, a kako bi se spreilo uslojavanje gasova i
stvaranje zona bez provetravanja. Usvojena je preporuena brzina vetrene struje od
1,5 m/s brzina potrebna za iznoenje respiratornih estica (1 - 2 m/s, NIOSH IC 9465,
2003).
Prema kriterijumu minimalne brzine, koliina vazduha za jedno polumehanizovano elo e biti:
QLW = A wmin = 6,0 1,5 = 9 m3 s
Ukupna koliina vazduha potrebna za provetravanje rudnika Omerler B treba da
bude dovoljna za provetravanje dva mehanizovana iroka ela, jedno polu-mehanizovano
iroko elo, 4 radilita na pripremi irokih ela i 2 radilita na izradi podzemnih prostorija,
odnosno:
Mehanizovana iroka ela ................... 2 21 m3/s = 42 m3/s
Polu-mehanizovana iroka ela ........... 9 m3/s
Radilita na pripremi irokih ela ........... (4,5 m3/s 1,3) 4 = 23,4 m3/s
Radilita na izradi podzemnih prostorija (4,5 m3/s 1,3) 2 = 11,7 m3/s
Gubici vazduha na ulazu ..................... (3% ukupne koliine) 2,5 m3/s
UKUPNO ............................................ Qtot = 88,6 m3/s
QLW =
R = k L U A3
gde su:
R - aerodinamiki otpor [Ns2/m8];
k - koeficijent aerodinamikog trenja [kg/m3], (Hartman 1997, McPherson 1993);
L - duina podzemne prostorije [m];
U - obim podzemne prostorije [m];
A - povrina poprenog preseka podzemne prostorije [m2].
Depresije podzemnih prostorija su proraunate na osnovu sledeeg izraza:
(2)
39
h = R Q2
(3)
gde su:
h - depresija podzemne prostorije [Pa];
Q - zapremina vazduha koji protie kroz podzemnu prostoriju [m3/s].
Raspodela depresija po vornim takama ventilacione mree je prikazana na
slici 4.
Rr
[Ns2/m8]
0,0040
0,0352
0,1410
0,0438
1,6098
hr
[Pa]
0,55
19,30
19,30
19,30
130,39
Ar
[m2]
11,96
5,32
2,89
4,85
0,91
40
Rr
[Ns2/m8]
0,0056
0,0349
0,1394
0,0433
5,1584
hr
[Pa]
0,77
19,09
19,09
19,09
417,83
Ar
[m2]
10,72
5,34
2,91
4,88
0,52
41
88,6
= 3,9m 2
hst
727,16
Na osnovu vrednosti ekvivalentnog otvora jame, moe se zakljuiti da su
projektovani ventilacioni sistemi veoma pogodni za provetravanje.
Koncept ventilacije opisan u ovom radu ima parametre ventilacije navedene u
tabeli 3.
A2 = 1,19
Qtot
= 1,19
Scenario 1
88,6
0,0926
1359,01
2,9
477,7
1836,7
150,6
Scenario 2
88,6
0,0926
727,16
3,9
477,70
1204,87
98,8 100
6. ZAKLJUAK
U ovom radu je predstavljeno idejno reenje i analiza ventilacije rudnika uglja
Omerler B. Planirana proizvodnja u rudniku Omerler B je 1,6 miliona t rovnog uglja
godinje, pri emu e se ova koliina otkopavati sa dva mehanizovana i jednim polumehanizovanim irokim elom. U radu su predstavljena mogua reenja ventilacije
rudnika u cilju odreivanja potrebnih dugoronih uslova provetravanja rudnika
Omerler B.
Na osnovu rezultata modeliranja i obavljene analize dva scenarija, preporuen
je dijagonalni sistem ventilacije rudnika. Predloeno reenje, sa glavnom
ventilacionom prostorijom u pravcu jugo-istoka na ijem bi se ulazu nalazio glavni
ventilator koji bi obezbedio depresiono provetravanje, ima prednost u smislu vee
bezbednosti zbog nie ukupne statike depresije u ventilacionoj mrei. Ovaj aspekt
42
posebno dobija na znaaju ako se ima u vidu rizik od samoupale uglja. Takoe,
prednost ovog reenje ogleda se i u injenici da se svea vetrena struja vodi kroz dve
prostorije, ime se poboljava kvalitet vazduha za provetravanje otkopnih radilita.
ZAHVALNICA
Rezultati opisani u ovoM radu su nastali tokom istraivanja na projektu
"Istraivanje mogunosti primene AT (Advanced Technology) visee podgrade u
rudnicima u cilju poveanja bezbednosti rada i efikasnosti proizvodnje" (TR33025).
Realizaciju ovog projekta finansira Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnolokog
razvoja Republike Srbije.
LITERATURA
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]