Detaljni izvedbeni nastavni plan i program

Kod kolegija
Naziv kolegija
Turistika geografija
Opi podaci
Studijski program
Kultura i turizam
Godina
I
Nositelj kolegija
Nikola Vojnovi/Rade Kneevi
Status kolegija
x
Obvezan
Izborni
Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave
Zimski semestar
Ljetni semestar
ECTS koeficijent optereenja studenta
6
Broj sati po semestru
60 (30P+30S)
Ciljevi kolegija, metode i ishodi
Zadatak kolegija je upoznavanje s temeljnim pojmovima turizma i prostornim aspektima njegova prouavanja s
posebnim naglaskom na geografski aspekt. Upoznavanje s razvojnim etapama turizma i geografskim obiljejima
pojedinih etapa, kao i analiza prirodno-geografskih i drutvenih atraktivnih faktora turizma i geografskog aspekta
prouavanja pojedinih faktora. Predstavljanje osnova turistike geografije i njeno usvajanje, upuivanje studenata u
analitiko razmiljanje i zakljuivanje o suvremenoj turistikoj problematici, kao i percipiranje turizma s
geografskog aspekta. Okosnica kolegija je turistiko-geografska regionalizacija Zemlje to ukljuuje izdvajanje
velikih turistikih regija. Takoer se prouavaju posebnosti svake regije s naglaskom na Europu, razvojni pravci te
vanije turistike destinacije unutar svake velike regije. Zadatak predmeta je isticanje geografske problematike u
razvoju turizma u svijetu, problematika turistiko-geografske regionalizacije Hrvatske, kao i prouavanje
atraktivnih turistikih faktora. Pri tom se ukazuje na potrebu razvijanja svijesti o pozitivnim i negativnim stranama
razvoja turizma u pojedinim regijama. Usvajanje znanja o turistiko-geografsko regionalizaciji Hrvatske i raznim
aspektima turizma u Hrvatskoj, te razvijanje sposobnosti kritikog i konstruktivnog razmiljanja o raznim
problemima vezanim za turistiki razvoj Hrvatske, Europe i svijeta.
Na kraju obrazovanja student-ica e moi:
1. Razlikovati, klasificirati i definirati najvanije turistiko-geografske pojmove
2. Razlikovati, klasificirati i definirati fiziko-geografska i drutveno-geografska obiljeja turizma
3. Klasificirati turistike regije svijeta i objasniti prostornu distribuciju turizma
4. Izdvojiti, razlikovati i objasniti najvanije prirodne i drutvene resurse turistikih regija svijeta
5. Samostalno izraditi pisani prikaz turistike regije i/ili destinacije uvaavajui geografske i turistike
faktore zadanog prostora
Preduvjeti, korespodentnost i korelativnost
Temeljna i specifina znanja i vjetina iz geografije steena na razini opih gimnazija i srednjih strukovnih kola iz
podruja turizma i ugostiteljstva. Kolegij korelira i korespondira sa sljedeim znanstvenim disciplinama i
kolegijima: Osnove turizma, Povijest, Fizika geografija, Socijalna (drutvena) geografija, Sociologija turizma,
Psihologija turizma, Ekonomika turizma, Odrivi razvoj i turizam, Selektivni turizam
Sadraj kolegija
Turistika geografija predmet i zadaci istraivanja
Pojam, pojava i razvoj turizma i rekreacije
Faktori razvoja turizma (prirodno-geografska atraktivna osnova razvoja i drutveni atraktivni faktori)
Turistika regionalizacija Svijeta
Turizam Angloamerike
Turizam Latinske Amerike
Turizam Australije i Oceanije
Turizam Azije
Turizam Afrike
Turizam Europskog Sredozemlja
Turizam panjolske i Portugala
Turizam Francuske i Italije
Turizam Grke
Turizam Alpa (Slovenija, vicarska i Austrija)
Turizam Sjeverne Europe (Finska, vedska, Norveka, Danska, Island)
Turizam Zapadne Europe (Njemaka, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike
Britanije i Sjeverne Irske)
Turizam Srednje Europe (Poljska, eka, Slovaka i Maarska)
Turizam Istone Europe (Ruska Federacija i Ukrajina)
Turizam Jugoistone Europe (Bugarska i Rumunjska)
Pojava i faktori razvoja hrvatskog turizma
1

Detaljni izvedbeni nastavni plan i program

Geografsko-turistiki poloaj Hrvatske i uloga prometa u razvoju turizma
Jadransko turistiko podruje
Turizam Gorske Hrvatske
Turizam Panonske i peripanonske Hrvatske
Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja (oznaiti masnim tiskom)
Samostalni
Multimedija i
Predavanja
Seminari i radionice
Vjebe
zadatci
internet
Obrazovanje na
Konzultacije
Laboratorij
Mentorski rad
Terenska nastava
daljinu
Napomene:
Komentari: Terenska nastava izvodi se tijekom ili na kraju semestra u korelaciji s drugim kolegijima
Studentske obveze
pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu
napisati i pred ostalim studentima izloiti seminarski rad na zadanu temu svjetskih turistikih regija
poloiti pismeni ispit
poloiti usmeni ispit
Praenje i ocjenjivanje studenata (oznaiti masnim tiskom)
Pohaanje nastave
Aktivnost u nastavi
Seminarski rad
Eksperimentalni rad
Pismeni ispit
Usmeni ispit
Esej
Istraivanje
Projekt
Kontinuirana provjera znanja
Referat
Praktini rad
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE

SATI (procjena)

ISHODI
UENJA

UDIO

U ECTS-u
UDIO U OCJENI

pohaanje
nastave i 30 sati (45 min) 4
aktivno sudjelovanje u
mogua
1-4
1
10 %
nastavnome procesu
izostanaka
Seminarski rad (izlaganje
pred
studentima
i
30 sati (45 min)
3-5
2
40%
voditeljem te izrada rada
u pisanom obliku)
pisani ispit
15
1-5
2
30 %
usmeni ispit
15
1-5
1
20%
Dodatna pojanjenja:
Pohaanje nastave je obvezno. Student koji izostane vie od 4 puta nema pravo prijave i pristupa ispitu.
0-5 % izostao-la vie od etiri puta; nema pravo prijave i pristupa pismenom i usmenom ispitu
6 % nazonost i aktivnost na svim predavanjima i seminarima; izostao-la etiri puta
7 % nazonost i aktivnost na svim predavanjima i seminarima; izostao-la triput
8 % nazonost i aktivnost na svim predavanjima i seminarima; izostao-la dvaput
9 % nazonost i aktivnost na svim predavanjima i seminarima; izostao-la jednom
10 % nazonost i aktivnost na svim predavanjima; bez izostanaka
Seminarski rad se izrauje u pisanom obliku prema naputku koji je studentima prezentiran na prvom terminu
seminara i objavljen na mrenim stranicama Temu seminara bira student samostalno u zadanom regionalnom
okviru. Seminar se usmeno prezentira ostalim studentima. Nain prezentacije preputen je studentima. Trajanje
prezentacije 10-15 minuta. Pisani rad moe se u vie navrata dati na pregled i eventualne ispravke nositelju
kolegija. Prezentacija seminara pred studentima jedan je od uvjeta za prijavu i pristupanje ispitu. Izrada pisanog
seminarskog rada uvjet je za pristupanje ispitu. Studenti koji ne izvre obvezu prezentacije i izrade pisanog dijela
seminara ne mogu prijaviti i pristupiti ispitu.
0 % Nije izvrio obvezu
0-10 % Usmeno izloio pred kolegama-icama; nije u dogovorenom roku predao pisani seminar.
10-20 % Usmeno izloio pred kolegama-icama; dva ili vie puta pisani dio seminara vraen na doradu
20-30 % Usmeno izloio pred kolegama-icama; pisani dio seminar predan na vrijeme bez dodatnih ispravaka
Napomena: Nain izlaganja preputen je studentima-icama. Izmeu granica intervala postotak ovisi o uspjenosti
prezentacije seminara i pisanog dijela. Maksimalnih 50% bodova tijekom nastave mogu dobiti one studentice i

Detaljni izvedbeni nastavni plan i program

studenti koji se svojim radom i aktivnou naroito istiu tijekom predavanja i seminara.
Pisani ispit se sastoji od testa sa zadatcima objektivnog tipa. Test sadri 30 zadataka podijeljenih u dvije cjeline
koje ukupno donose 100 bodova. Prva cjelina ispituje geografska znanja, a sastoji se od 22 zadatka od kojih je 8
zadataka viestrukog izbora, 4 zadatka viestrukih kombinacija, 6 zadataka povezivanja i sreivanja te 4 zadatka
dopunjavanja. Ukupno prva cjelina nosi 66 bodova. Druga cjelina ispituje geografske vjetine, a sastoji se od 8
zadataka dopunjavanja popraenih geografskim kartama i/ili zadatcima izraunavanja geografskih vrijednosti.
Ukupno, druga cjelina donosi 34 boda. Pisani ispit donosi 30% bodova. Poloen pisani ispit uvjet je za pristupanje
usmenom ispitu i sastavni je dio zavrnog ispita
Usmeni ispit se sastoji od razgovora vezanih za seminar studenta, seminare drugih studenata, primjeni geografije u
prouavanju turizma, te turistikim regijama svijeta Student mora samostalno sudjelovati u razgovoru o svim
zadanim temama:
1. Tema iz vlastitog i seminara drugih kolega i kolegica (do 5%)
2. Primjena geografije u prouavanju turizma (do 5%)
3. Izvaneuropske turistike regije (do 5%)
4. Europske turistike regije (do 5%)
Usmeni ispit u ukupnoj ocjeni sudjeluje s najvie 20%
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:
A = 90 100%
5 (izvrstan)
= 89 100% ocjene
B = 80 89,9%
4 (vrlo dobar)
= 76 88,9% ocjene
C = 70 79,9%
3 (dobar)
= 63 75,9% ocjene
D = 60 69,9%
2 (dovoljan)
= 50 62,9% ocjene
E = 50 59,9%
Popis literature
Obvezna literatura
Boniface B i Cooper C. (2009): Worldwide destinations- The geography of travel and tourism, BH- Elsevier,
London- New York et al.
Lew , A, Hall C.M., Dallen T. (2008): World geography of Travel and Tourism. A regional approach, Elsevier,
Oxford and Burlington
Williams S., (2009): Tourism Geography,-A new synthesis Routledge, London and New York
Burton R. (1995): Travel geography, Longman, Harlow
Blaevi I., Pepeonik Z., (1996): Turistika geografija, kolska knjiga, Zagreb
Izborna literatura
Blaevi, I. i Kneevi R. (2006): Turistika geografija Hrvatske, Fakultet za turistiki i hotelski menadzment,
Opatija
Hall C.M., Page S.J., (2002): The Geography of tourism and recreation, Routledge, London and NewYork
Vukoni, B., avlek, N. i dr., (2001): Rjenik turizma, Masmedia, Zagreb
*** (2006.) : Hrvatski turizam, plavo, bijelo,
zeleno, Institut za turizam, Zagreb
Mller, H. (2004): Turizam i ekologija, Masmedia, Zagreb
Znanstveni i struni radovi vezani s tematikom turistike geografije svijeta i Hrvatske
Dodatne informacije o kolegiju

Nositelj/nositeljica kolegija:
Prof.dr.sc. Rade Kneevi

Asistent/asistentica:
Nikola Vojnovi, mr.sc.

___________________________________
Mrene stranice:www.fthm.hr.
E-adresa: radek@fthm.hr
Telefon: 051294 712

_________________________________________
Mrene stranice: unipu.hr
E-adresa: nvojnov@unipu.hr
Telefon:377089

Konzultacije:

Konzultacije: prema dogovoru

Detaljni izvedbeni nastavni plan i program

PRILOG: Kalendar nastave

Br. nast. cjelina

1

10

TEME, ISHODI I LITERATURA

Turistika geografija predmet i zadaci istraivanja
Pojam, pojava i razvoj turizma i rekreacije
ISHODI: pravilno tumaiti i interpretirati temeljne pojmove turistike geografije
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Faktori razvoja turizma (prirodnogeografska atraktivna osnova razvoja i drutveni
atraktivni faktori)
Turistika regionalizacija Svijeta
ISHODI: pravilno tumaiti i interpretirati faktore razvoja turizma (prirodnogeografska
atraktivna osnova razvoja i drutveni atraktivni faktori)
Razlikovati i kartografski predoiti razliite turistike regionalizacije svijeta i pojedinih
kontinenata
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Turizam Angloamerike
ISHODI: Imenovati i razlikovati glavne turistike resurse SAD-a i Kanade. Prepoznati i
imenovati glavne turistike regije. Objasniti regionalnu diferencijaciju turizma
Angloamerike. Analizirati glavna obiljeja pojedinih turistikih regija
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Turizam Latinske Amerike
ISHODI: Imenovati i razlikovati glavne turistike resurse Srednje i June Amerike.
Prepoznati glavne turistike regije pojedinih drava Latinske Amerike. Objasniti regionalnu
diferencijaciju turizma Latinske Amerike Analizirati glavna obiljeja pojedinih turistikih
regija
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Turizam Australije i Oceanije
ISHODI: Imenovati i razlikovati glavne turistike resurse Australije i Oceanije.
Prepoznati glavne turistike regije Australije. Objasniti regionalnu diferencijaciju turizma
Australije Analizirati glavna obiljeja pojedinih turistikih regija
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Turizam Azije
ISHODI: Imenovati i razlikovati glavne turistike resurse regija Azije. Prepoznati glavne
turistike regije Azije. Objasniti regionalnu diferencijaciju turizma Azije. Analizirati glavna
obiljeja pojedinih turistikih regija i drava
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Turizam Afrike
ISHODI: Imenovati i razlikovati glavne turistike resurse regija Afrike. Prepoznati glavne
turistike regije Afrike. Objasniti regionalnu diferencijaciju turizma Afrike. Analizirati
glavna obiljeja pojedinih turistikih regija i drava
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Turizam Europskog Sredozemlja:
Turizam panjolske i Portugala
ISHODI: Imenovati i razlikovati glavne turistike resurse Europskog Sredozemlja.
Prepoznati glavne turistike regije panjolske i Portugala. Objasniti regionalnu
diferencijaciju turizma panjolske i Portugala. Analizirati glavna obiljeja pojedinih
turistikih regija.
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Turizam Europskog Sredozemlja:
Turizam Francuske i Italije
Turizam Grke
ISHODI: Imenovati i razlikovati glavne turistike resurse Europskog Sredozemlja.
Prepoznati glavne turistike regije Francuske. Italije i Grke. Objasniti regionalnu
diferencijaciju turizma Francuske. Italije i Grke. Analizirati glavna obiljeja pojedinih
turistikih regija
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Turizam Alpa (Slovenija, vicarska i Austrija)
4

11

12

13

14

15

Detaljni izvedbeni nastavni plan i program

ISHODI: Imenovati i razlikovati glavne turistike resurse Alpa. Prepoznati glavne
turistike regije Slovenije, vicarske i Austrije. Objasniti regionalnu diferencijaciju turizma
Slovenije, vicarske i Austrije. Analizirati glavna obiljeja pojedinih turistikih drava i
regija
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Turizam Sjeverne Europe (Finska, vedska, Norveka, Danska, Island)
ISHODI: Imenovati i razlikovati glavne turistike resurse Sjeverne Europe. Prepoznati
glavne turistike regije pojedinih drava. Objasniti regionalnu diferencijaciju turizma
Sjeverne Europe. Analizirati glavna obiljeja pojedinih turistikih drava i regija
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Turizam Zapadne Europe (Njemaka, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Irska, Ujedinjeno
Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske)
ISHODI: Imenovati i razlikovati glavne turistike resurse Zapadne Europe. Prepoznati
glavne turistike regije pojedinih drava. Objasniti regionalnu diferencijaciju turizma
Zapadne Europe. Analizirati glavna obiljeja pojedinih drava i regija
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Turizam Srednje Europe (Poljska, eka, Slovaka i Maarska)
ISHODI: Imenovati i razlikovati glavne turistike resurse Srednje Europe. Prepoznati
glavne turistike regije pojedinih drava. Objasniti regionalnu diferencijaciju turizma
Srednje Europe. Analizirati glavna obiljeja pojedinih drava i regija
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Turizam Istone Europe (Ruska Federacija i Ukrajina)
Turizam Jugoistone Europe (Bugarska i Rumunjska; ostale drave JI Europe)
ISHODI: Imenovati i razlikovati glavne turistike resurse JI i Istone Europe. Prepoznati
glavne turistike regije pojedinih drava. Objasniti regionalnu diferencijaciju turizma JI i
Istone Europe. Analizirati glavna obiljeja pojedinih drava i regija
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature
Pojava i faktori razvoja hrvatskog turizma
Geografsko-turistiki poloaj Hrvatske i uloga prometa u razvoju turizma
Jadransko turistiko podruje
Turizam Gorske Hrvatske
Turizam Panonske i peripanonske Hrvatske
Objasniti faktore turizma Hrvatske. Analizirati geografski poloaj te prometnu i turistiku
komponentu geografskog poloaja Hrvatske. Objasniti regionalnu diferencijaciju turizma
Hrvatske. Prepoznati glavne turistike regije. Razlikovati manje turistike regije unutar
velikih regija. Analizirati glavna obiljeja pojedinih regija
LITERATURA: Vidi u gornjem dijelu tablice popis literature