Kolumbija

Mentor dr.sc. Snjeana Musa

Student : Jurica Bandov
Mostar, svibanj 2017.
Zadatak 1
Unutranji oruani sukob u Kolumbiji je naziv za dugotrajni oruani sukob koji
se od sredine 1960-ih vodi u Kolumbiji izmeu vlade na jednoj te
nekoliko radikalno lijevih paravojnih formacija koji u zemlji nastoje
uvesti komunistiki, odnosno socijalistiki poredak.

Sukob je svoje korijene imao u dugogodinjim sporovima oko podjele

poljoprivrednog zemljita, a koje su krajem 1940-ih eskalirali u krvave sukobe
izmeu pristaa tradicionalno suparnikih kolumbijskih politikih stranaka
- konzervativaca i liberala - poznatih kao La Violencia.

Iako je glavna gerilska formacija FARC nastala kao oruano krilo Kolumbijske
komunistike partije, veliki dio poraenih liberala im je pruio podrku.
 S druge strane nastao je jedan od tzv. sukoba niskog intenziteta s obzirom da
gerilci nisu bili u stanju svrgnuti reim, ali ni reim nije bio u stanju iskorijeniti
gerilu.

To se najee tumai time da su ljeviarski gerilci od samog poetka preuzeli

nadzor nad zabaenim podrujima u kojima se uzgajala koka, odnosno
prepoznali proizvodnju i distribuciju kokaina kao glavno sredstvo za
financiranje svoje borbe.

Sukob je dodatno zakomplicirale i aktivnosti radikalno desnih paravojnih

formacija koje su takoer svoju borbu protiv ljeviara financirale na isti nain.

Sukob, u kome su sve strane, u veoj ili manjoj mjeri, izvodile ubistva, otmice i
druge zloine nad civilima, se povremeno smirivao uz pokuaje pronalaenja
politikog rjeenja.

Oni su kulminaciju postigli u ljeto 2016. kada su kolumbijska vlada i FARC

postigli sporazum o prekidu vatre
Literatura
https://www.centerforsecuritypolicy.org/2013/12/11/the-danger-of-negotiating-with-the-farc/

http://www.csm-fpn.org/wp-content/uploads/2011/10/Latinska-Amerika.pdf

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32505

http://www.nezavisne.com/novosti/svijet/Okoncan-poluvjekovni-sukob-u-Kolumbiji/389228

http://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/monograph_reports/MR1339/MR1339.ch7.pdf

https://www.tni.org/en/briefing/revolutionary-armed-forces-colombia-farc-and-illicit-drug-trade
 Zadatak 2

Kolumbija je drava u sjeverozapadnom dijelu June

Amerike, izmeu Karipskoga mora (duljina obale

1760 km) na sjeveru i sjeverozapadu, Tihog oceana
(1448 km) i Paname (duljina granice 225 km) na
zapadu, Venezuele (2050 km) na istoku, Brazila (1644
km) na jugoistoku, Ekvadora (590 km) na jugozapadu
i Perua (1496 km) na jugu; obuhvaa 1 141 748 km.
 Ande se pruaju u tri planinska lanca koji
su meusobno odijeljeni dubokim dolinama rijeke
Magdalene i njezina pritoka Cauce.
Najvii je sredinji lanac (Cordillera Central)
s nizom aktivnih vulkana: Huila (5750 m),
Ruiz (5399 m) i Tolima (5215 m).
Istoni Kordiljeri (Oriental) najdulji su planinski lanac (oko 1200 km) koji se
prua sve do poluotoka Guajire na sjeveru.
Nizine u istonom dijelu Kolumbije pripadaju na jugu porjeju Amazone, a
na sjeveru porjeju rijeke Mete, koja utjee u Orinoco.
U Karipskome visoju istie se osamljena Sierra Nevada de Santa Marta s
najviim vrhom Kolumbije (Pico Cristbal Coln, 5775 m).
S Darienske prevlake na sjeveru ulazi u Kolumbiju gorski lanac Baud
(Serrana del Baud), koji je od Zapadnih Kordiljera (Occidental) odijeljen
nizinom rijeka Atrato i San Juan.
 Klima je ekvatorska s dvostrukim kinim (u travnju i listopadu) i dvostrukim
suhim razdobljem (u srpnju i sijenju) u junom dijelu Kolumbije, a tropska s
jednim kinim (od lipnja do kolovoza) i jednim suhim razdobljem (od
prosinca do veljae) u sjevernom dijelu.
Godinje kolebanje temperature iznosi na podruju ekvatorske klime 1 C (u
Andama je vee).
Godinja koliina oborina na zapadnim pristrancima Anda iznosi vie od
5000 mm.
Zbog vertikalne razvedenosti, u planinskome dijelu Kolumbije razlikuju se
tri visinska toplinska i vegetacijska pojasa.
U toplom pojasu, do 1000 m visine, s temperaturom od 25 do 27 C i s bujno
razvijenom tropskom praumom, koja prelazi u savanu (llanos u porjeju
Orinoca), uspijevaju tropske kulture: eerna trska, kakao, banane i duhan.
U umjerenom pojasu, do 2000 m, s temperaturom od 17 do 22 C i umom,
koja jo ima tropska obiljeja, uspijevaju kava, kininovac i kukuruz.
U hladnom pojasu, do 3000 m, s temperaturom od 14 do 15 C, uspijevaju
kulture umjerene klime: penica, zob, jeam, krumpir i voke. Iznad 3000 m
nalaze se vazdazelene ikare (pramo) i travnjaci.
 Rijena mrea Kolumbije vrlo je razgranata, pripada trima slijevovima karipskom,
atlantskom i tihooceanskom.

Kroz sredinji, planinski prostor prema Karipskome moru protjee gospodarski

najvanija rijeka Kolumbije, Magdalena (1497 km), i njezin pritok Cauca.

Nizinski prostor istono od Anda pripada slijevu Atlantskoga oceana; sjeverni dio
odvodnjava Orinoco (Meta, Guaviare i Arauca), a juni pritoci Amazone (Caquet
i Putumayo).

Rijeke na zapadu zemlje (San Juan) znatno su krae ali bogate vodom, ulijevaju se
u Tihi ocean.
 Prema popisu stanovnitva iz 2005. u Kolumbiji ivi 42 888 592 st., druga je
najmnogoljudnija drava June Amerike (nakon Brazila).
Gustoa naseljenosti je neravnomjerna; glavnina stanovnitva (vie od 95%)
ivi u podruju oko glavnoga grada (4900 st./km;), u meuplaninskim
kotlinama na visini od 1200 do 2700 m i du karipske obale.
Nizine (40% povrine Kolumbije) i predgorja istonoga dijela zemlje te
primorje Tihog oceana vrlo su rijetko naseljeni (manje od 2 st./km).
Stanovnitvo se sastoji od mestika (mjeanci Indijanaca i Europljana, 58,0%),
bijelaca (20,0%), mulata (mjeanci crnaca i bijelaca, 14,0%), crnaca (4,0%),
mjeanaca crnaca i Indijanaca (3,0%) i Indijanaca (1,0%).
Po vjeri su uglavnom katolici (80,0%), protestanata ima 13,5%.
Kolumbija je vanjskim migracijama izgubila vie od 4,7 milijuna stanovnika
(2013); najvie se iseljava u SAD (34,6%), panjolsku (23,1%) i Venezuelu
(20,0%)
 Zadatak 3
Kolumbijski sukob zapoeo je sredinom 60-tih godina i predstavlja
asimetrian rat s malim intenzitetom izmeu kolumbijskih vlada ,
paravojnih skupina , sindikata kriminala i lijevih gerilaca kao to su
Revolucionarne oruane snage Kolumbije (FARC) i Oslobodilaka vojska
(ELN), meusobno se bore kako bi poveali svoj utjecaj na teritoriju
Kolumbije.

Povijesno je ukorijenjena u sukobu poznatoj pod nazivom La Violencia , koju

je pokrenuo ubojstvo populistikog politikog elnika Jorgea Elicera
Gaitana iz 1948. godine, a poslije Sjedinjenih Drava, snanu
antikomunistiku represiju u ruralnoj Kolumbiji 1960-ih Koji je vodio
liberalne i komunistike militante da se ponovno organiziraju u FARC.
 U ranim 1960-ima kolumbijske vojne jedinice poele su napadati seljake
zajednice. 1964. napad na zajednicu Marquetalije koja je potaknula kasnije
stvaranje FARC-a.

Rastua ilegalna trgovina drogama i njezine posljedice sve vie postaju stvar
iroke vanosti svim sudionicima kolumbijskog sukoba. Guerrile i novo bogati
narko-lordovi imali su meusobno neravne odnose.

1981. Godine otmica gerilaca lanova obitelji kartela droge dovela je do

stvaranja smrtne skupine Muerte a Secuestradores (MAS) ("Smrt do
kidnapera").
 Prvi dogovoreni prekid vatre s M-19 zavrio je kada su se gerilci nastavili boriti 1985. godine.
Betancurova administracija je pak ispitivala djelovanje M-19 i njegovu predanost mirovnom
procesu, to je dovelo do stvaranja Domovinske unije ( Unin Patritica ) -UP-, Pravna i ne-
tajna politika organizacija.

6. studenog 1985. godine, M-19 je napao kolumbijsku Palau pravde i drao sudaca Vrhovnog
suda kao taoca, s namjerom da se sudi Sudu Betancuru. Krizi koja je uslijedila nakon vojne
reakcije, oko 120 ljudi izgubilo je ivot, kao i veina gerilaca, ukljuujui i nekoliko visokih
operativaca i 12 sudaca Vrhovnog suda. Oba su strana okrivila jedni druge . To je oznailo
kraj Betancurovog mirovnog procesa.

Do 1990. godine najmanje 2,500 pripadnika FARC-utemeljenog Domovinskog saveza ubijeno

je. Kolumbijska vlada u poetku je optuila je Pabla Escobara za ubojstvo, ali novinar Steven
Dudley tvrdi da su mnogi u UP-u ukazali tadanji ministar unutarnjih poslova Carlos Lemos
Simmonds kako javno pozivaju UP kao "politiko krilo FARC-a" nedugo prije ubojstva.
 Sredinom 1996. godine graanski prosvjedni pokret sastavljen od oko 200.000 uzgajivaa
koka iz Putumaya i dijela Cauca poeo je marirati protiv kolumbijske vlade da odbije
politiku ratnih zadaa, ukljuujui fumigacije i deklaraciju posebnih sigurnosnih zona u
nekim odjelima.

U Las Delicias, pet FARC fronta (oko 400 gerilaca) prepoznalo je zamke za obavjetajne
podatke u kolumbijskoj vojnoj bazi i iskoristilo ih da ga prevrnu 30. kolovoza 1996. godine,
ubivi 34 vojnika, ranjavajui 17 i uzimajui oko 60 zatvorenika. Drugi znaajni napad
dogodio se 2. oujka 1998. godine u El Billaru, Caquetu, gdje je patrolirala bataljunska
protuzrakoplovna kolumbijska vojska, to je rezultiralo smru 62 vojnika i zarobljavanjem
oko 43.

Dana 7. kolovoza 1998. Andrs Pastrana Arango prisegnuo se kao predsjednik Kolumbije.
Program novog predsjednika utemeljen je na obvezi da se postigne mirno rjeenje
dugogodinjeg civilnog sukoba Kolumbije i da u potpunosti surauje s Sjedinjenim
Dravama u borbi protiv krijumarenja ilegalnih droga.
 U razdoblju od 2000. do 2006. godine bile su krvave u Kolumbiji s tisuama smrtnih sluajeva
svake godine, to je posljedica rata u tijeku izmeu kolumbijskih oruanih snaga , paramilijskih
skupina kao to su AUC i pobunjenike skupine (uglavnom FARC , ELN i EPL ). Borba je
rezultirala masovnim internim raseljavanjem civilnog stanovnitva Kolumbije i tisuama civilnih
smrti.

Dana 22. prosinca 2009., pobunjenici FARC-a upali su u kuu guvernera provincije Luis Francisco
Cuellara, ubijajui jednog policajca i ranjavajui dva. Cuellar je pronaen mrtav sljedeeg dana

Kada je Juan Manuel Santos izabran za predsjednika u kolovozu 2010, obeao je "nastaviti oruanu
ofenzivu" protiv pobunjenih pokreta. Godine 2010. FARC je ubio najmanje 460 pripadnika snaga
sigurnosti, dok je ranjeno vie od 2.000.
 Dana 22. svibnja 2015., FARC je suspendirala primirje nakon to je 26 boraca ubijeno u vladinoj
zranoj i terenskoj ofenzivi.

Dana 23. lipnja 2016. kolumbijska vlada i FARC su se dogovorili o prekidu vatre. "Konani,
potpuni i konani sporazum" dogovoreno je 24. kolovoza 2016. godine .

Dana 2. listopada 2016. rezultati referenduma o odluivanju hoe li ili ne podupirati mirovni
sporazum pokazali su da se 50,2% suprotstavilo sporazumu, a 49,8% ih je preferiralo.

Kolumbijska vlada i FARC 24. studenog potpisali su revidirani mirovni sporazum, a revidirani
sporazum bit e dostavljen Kongresu na odobrenje. Zastupniki dom jednoglasno je odobrio plan
30. studenog, dan nakon to je Senat takoer pruio potporu.
Zadatak 4.
Kolumbijska Paravojne Sindikat Lijevi gerilci
vlada skupine kriminala
AUC MAS, FARC, ELN, M-19,
ACDEGAM, EPL
MORENA

Kolumbijski izvori vlade procjenjuju da najmanje 40% svih izvoza kokaina

iz Kolumbije su kontrolirani od strane krajnje desnice paravojnih skupina, a
samo 2,5% su pod kontrolom Revolucionarne oruane snage Kolumbije
 ACC
Ujedinjeni samozatitnici Kolumbije ili AUC, bili su kolumbijski
paravojni i grupni trgovci drogom koja je bila aktivna ratoborna osoba
u kolonijskom oruanom sukobu u razdoblju od 1997. do 2006. godine.
AUC je bio odgovoran za Napada na pobunjenike
skupine FARC i ELN, kao i brojnih napada na civile poetkom 1997.
godine.
AUC je slubeno uspostavljen spajanjem lokalnih desniarskih
policija.
Svaki od blokova AUC-a bio je namijenjen zatiti razliitih lokalnih
gospodarskih, drutvenih i politikih interesa borei se ljeviarskim
pobunjenicima na njihovim podrujima
 MAS, ACDEGAM, MORENA

Kasnih sedamdesetih godina, ilegalna trgovina kokainom je skinuta i

postala glavni izvor zarade.
Do 1982, kokain nadmaio kavu kao izvoz, to ini 30% svih
kolumbijski izvoz.
Mnogi lanovi nove klase bogatih baruna droga poeo je kupovati
ogromne koliine zemljita, kako bi se pranje novca droga i stekao
socijalni status meu tradicionalnom kolumbijskom elitu.
Do kraja 1980-ih, trgovci drogom bili su najvei zemljoposjednici u
Kolumbiji i imali su golemu politiku mo.
Takoer su podigli privatne vojske u borbi protiv gerilaca koji su
pokuavali redistribuirati svoje zemlje lokalnim seljacima, oteti ih ili
izvui gramaje porez koji se obino zaraunavao na kopnene elite.
 FARC
Revolucionarne oruane snage Kolumbijske-Narodne vojske
su pokret gerila koji su bili ukljueni u nastavak kolumbijskog
oruanog sukoba od 1964. godine.
Razliitim vojnim taktikama, uz neuobiajene metode,
ukljuujui terorizam .
FARC-EP, koji je tijekom hladnog rata nastao kao marksistiko -
lenjinistika seljaka sila, navodno promie politiku liniju
agrarizma i anti-imperijalizma.
Operacije FARC-EP-a financirane
su otmicama i otkupninom; Ilegalno
rudarstvo; iznuivanje ili oporezivanje raznih oblika gospodarske
aktivnosti ; I oporezivanje, proizvodnja i distribucija ilegalnih droga
 ESL

Narodna oslobodilaka vojska ( ESL ) je oruana skupina ukljuena u

nastavak kolumbijskog oruanog sukoba, koji je postojao u Kolumbiji
od 1964. godine.
ELN zagovara
kompozitnu komunistiku ideologiju marksizma i teologije
osloboenja.
Provode vojne operacije na teritoriju Kolumbije.
Narodna oslobodilaka vojska Kolumbije nastavila je financirati svoje vojne
operacije otmicama za otkupninu, iznudama novca iz kolumbijskih i stranih
naftnih tvrtki i oporezivanjem privatne ilegalne trgovine drogom Kolumbije .
Zadatak 5.

Prema Ministarstvu vanjskih poslova, 2003. Godine u konzulama je

bilo slubeno registrirano oko 770.000 kolumbijanaca, ali procjenjuje
se da ak 4,2 milijuna Kolumbijana ivi u inozemstvu.
Meu njima, oko 48 posto migriralo je u Sjevernu Ameriku; 40 posto
drugim zemljama Latinske Amerike i Kariba; 11 posto u Europi; I
samo jedan posto do Azije, Oceanije i Afrike zajedno.
Migracijske politike zemalja primateljica odigrale su kljunu ulogu u
oblikovanju tijekova kolumbijskih migranata.
U Europi oko polovice kolumbijskih migranata nalazi se u panjolskoj;
Gotovo 20 posto u Velikoj Britaniji; I 13 posto u Italiji, prema
kolumbijskom Ministarstvu vanjskih poslova.
 Ilegalna droga Kolumbije

Kolumbija je imala etiri glavna kartela trgovine drogom koja je konano stvorila novu
drutvenu klasu i utjecala na nekoliko aspekata kolumbijske kulture.
Koka, marihuana i drugi lijekovi bili su dio ivotnog stila nekih kolumbijanskih, ali
globalna potranja psihoaktivnih droga tijekom ezdesetih i sedamdesetih godina, kasnije
je poveao njihovu proizvodnju i obradu u Kolumbiji.
Kokain se proizvodi u 1500 dolara po kilogramu u laboratorijima iz dungle i moe se
prodati na ulicama Amerike za ak 50.000 $ / kilogram.
Poetni porast proizvodnje lijekova u Kolumbiji za izvoz zapoeo je marihuanom u
1960-im godinama, nakon ega slijedi kokain sredinom pa do kasnih sedamdesetih
godina prolog stoljea.
 SAD su intervenirale u Kolumbiji kroz ovo razdoblje u pokuaju da se
odstrani opskrba tim lijekovima u SAD.
Od osnutka rata protiv droga , Sjedinjene Drave i europske zemlje
pruile su financijsku, logistiku, taktiku i vojnu pomo vladi
Kolumbije u cilju provedbe planova za borbu protiv ilegalne trgovine
drogama. Najznaajniji od ovih programa bio je Plan Kolumbija, koji je
takoer namjeravao boriti se protiv organizacija, poput gerilaca FARC-
a, koji su proteklih desetljea kontrolirali mnoge regije koje se bave
koka u Kolumbiji.
 Na prijelazu tisuljea Kolumbija je imala najviu stopu otmice na svijetu, to je
rezultat jednog od najisplativijih naina financiranja gerilaca FARC- a, ELN-a i
drugih oruanih skupina.
Ali sigurnosna se situacija znatno poboljala, a ukljuene skupine danas su znatno
oslabljene.
Uprava predsjednika Uribe nastojala je profesionalizirati oruane snage i sve se
vie ukljuiti u rat protiv protjerivanja; Kao rezultat toga, oruane skupine su
pretrpjele niz neuspjeha. Policija u Kolumbiji kae kako je broj ljudi koji su oteli
pali za 92% od 2000.
Zajedniki kriminalci sada su poinitelji vee veine otmica. Do 2016. godine
broj otmica u Kolumbiji je pao na 205 i nastavlja padati.
 Kolumbijski mirovni proces odnosi se na mirovni proces izmeu
kolumbijske vlade predsjednika Juana Manuel Santosa i revolucionarnih
oruanih snaga Kolumbije - Narodne vojske (FARC-EP) kako bi se ukinuo
kolumbijski sukob .
Pregovori su zapoeli u rujnu 2012., a uglavnom su se odvijali u Havani ,
na Kubi.
Pregovarai su najavili konani sporazum o okonanju sukoba i izgradnji
trajnog mira 24. kolovoza 2016. Meutim, referendum o ratifikaciji
sporazuma 2. listopada 2016. bio je neuspjean nakon to je 50.2% biraa
glasovalo protiv sporazuma sa 49.8% glasova za
Kasnije, kolumbijska vlada i FARC potpisali su revidirani mirovni
sporazum 24. studenog i poslali ga Kongresu na ratifikaciju, umjesto da
provede drugi referendum.
Obje kue Kongresa ratificirale su revidirani mirovni sporazum 29. i 30.
studenog 2016. godine, oznaavajui tako kraj sukoba
Zadatak 6.
Dana 23. lipnja 2016. kolumbijska vlada i FARC su se dogovorili o prekidu
vatre.

U listopadu 2016. predsjednik Juan Manuel Santos dobio je Nobelovu

nagradu za mir zbog odlunih nastojanja da se zemlja zavri vie od 50
godina ratovanja.