Uvod u Industrijsku

geografiju

 IZVEDBENI PLAN ZA KOLEGIJ INDUSTRIJSKA

GEOGRAFIJA

NASTAVNIK :ELJKA
Oblici nastave: predavanja, seminari, vjebe, teren
Nain polaganja ispita

Kolokvij
Ispitni rokovi

 Predavanja : Ponedjeljak 12.00 14.00

Seminar : ponedjeljak 14.05 14.50

Konzultacije : ponedjeljak 11.00 12.00

Kontakt : tel. Ured: 023 345-018
mail : zs.zagreb@gmail.com
098/752170 ( poslije 20.00)

Kako emo raditi i suraivati ?

redovni dolasci na predavanja i seminare

( 75% i vie dolazaka)
aktivno sudjelovanje u raspravama diskusije

O emu emo govoriti

1.Definiranje pojmova - Industrijska
geografija
2.Industrijske revolucije
Razvojne faze industrije
3. Lokacijski faktori
Uloga i znaenje lokacijskih faktora
Makrolokacijski faktori
Mikrolokacijski faktori

 4.Organizacijski oblici u industriji

5. Izvori energije

Proizvodnja i potronja energije u svijetu

Nafta, prirodni plin, HE, NE
Proizvodnja el. Energije
6. Grane industrije

Prehrambena industrija
Tekstilna industrija
Drvna, industrija papira
Kemijska industrija
Crna i obojena metalurgija
HIGH-TECH industrija

7. Industrijalizacija
Geografski uinci industrijalizacije
Oblici industrijalizacije
Stupanj industrijalizacije
8. Industrijski razvijene drave
9. Budunost industrije
10. Globalizacija i multinacionalne
kompanije

 11. Industrija EU , SAD i Istone Azije i

lokacija industrije
12. Industrijalizacija Hrvatske

faze razvoja industrije

Industrijske regije
13. Industrija i okoli

Literatura

Obvezna literatura:

iljkovi, (2011) : Industrijska geografija

Vrier : Industrijska geografija, ljubljana 2005
Vrier,I ( 2001) : Nekateri noveji ekonomskogeografski pojmi, Geografski vestnik,73-1,
Ljubljana 2001
Brady, D., Denniston, R. (2006.): Economic Globalization, Industrialization and
Deindustrialization in Affluent Democracies, Social Forces, Vol. 85, No. 1, september 2006.
str. 297 329.
Castells, M., Hall,P. ( 1994.): Technopoles of the World: The Making of Twenty First
Century Industrial Complexes, London, New York, Routledge, 1994
Cervantes (2007) : A methodology for teaching industrial ecology, International Journal of
Sustainabillity in Higher Education, 2007., 8(2).
. Feletar, D. (1988.): Industrijska geografija mjesto u kompleksnoj geografiji, definicija i
osnovne postavke metodologije, Geografski pregled, Vol. 31 32., 1987 1988., Sarajevo,
1988., str. 5 15.
. Karaman, I. ( 1991.): Industrijalizacija graanske Hrvatske, 1800 1941., Zagreb, Naprijed,
303.
.Stafford H. A.(2003.): Industrial Geography in the United States, the past half century, The
Industrial Geographer, Vol. 1. No. 1., 2003., str. 3 15.
Todorovi,I., Buturac, G. (2006.): Perspektive industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i
intraindustrijska razmjena, Ekonomski pregled, Vol. 57., No.11, Zagreb, 2006., str. 705 729.

Overhold, W. H. ( 2005.): China and Globalization, Rand Corporation,

restimony, CT- 244, May, 2005.str.38.
Pegan, S. ( 1995.): Industrijska gustoa initelj dimenzioniranja
industrijske lokacije, Prostor, Vol.3 ( 1995), No. 1 (9), Zagreb, str. 1 10.
Pegan, S. ( 1997.): Lokacija preraivake industrije u ruralnom prostoru,
Prostor, Vol. 5., No. 1 (13)., 1997., str. 159 170.

Obveze studenata
Dolasci na predavanja i seminare
- uvijet za potpis vie od 75 %
- 7 - 9 predavanja uz dodatni seminarski
rad
- manje od 6 predavanja ponovni upis
kolegija
Aktivno sudjelovanje u nastavi
rasprave, pitanja
Studenti koji zakasne na predavanje 5 ili vie
minuta ne mogu prisustvovati predavanju.
Naputanje predavaonice usred predavanja
nije doputeno osim ako je to najavljeno prije
predavanja. U protivnom e se smatrati da
student nije prisustvovao predavanju

Vrednovanje rada

Zakljuna ocjena je zbirna ocjena rada studenata tijekom semestra i zavrnog ispita

Prije dolaska na ispit student treba predati seminarski rad i odrati prezentaciju
Zavrni ispit nosi 30 bodova i polae se usmeno izvlaei dva pitanja.

Konana ocjena zakljuuje se na temelju skupljenih bodova i ocjene ispita

70 +30 = 100 bodova
91 100 = odlian
76 90 =vrlo dobar
66 75= dobar
51 65 = dovoljan

2 kolokvija - 40 bodova
Seminarski rad 30 bodova
Dvopredmetni : tri eseja
Ukupno 70 bodova
Zavrni ispit -30 bodova

Glavne teme Industrijske geografije

Industrijalizacija industrijske revolucije
Utjecaj industrije na stvaranje regije
Faktori lokacije industrije
Utjecaj industrije na okoli
Hrvatska industrija
Metode znanstvenog istraivanja u Industrijskoj
geografiji
Budunost industrije

Definicija industrije
Industrija proizvodna djelatnost u kojoj se
anorganske i organske sirovine pomou
mehanikih, fizikih, kemijskih i biolokih
postupaka pretvaraju u djelomine ili potpuno
izraene proizvode namjenjene osobnoj ili
drutvenoj upotrebi
Ovako iroka definicija obuhvaa razliite
djelatnosti te razliite postupke i stupnjeve
prerade
Od domaeg ili kunog obrta (cottage ili
household industry) do teke industrije (heavy
industry)

 Definicija UN-a - mehanika ili kemijska transformacija

anorganskih ili organskih izvora u nove proizvode u kojoj
se rad odvija strojevima koje pokree mehanika
energija, ili runo i odvija se u tvornici ili kod radnika u
kui i proizvodi se prodaju u veletrgovinama ili u trgovini
na malo

Razumljive
Komplicirane
to govore
Moe li se danas industrija uokviriti u formalistike
definicije

to je industrija ?

 Kuni obrt najprimitivniji oblik industrije, esto

dopunska djelatnost uz poljoprivredu ili ribarstvo
Mali obrt (workshop industry) prava proizvodna
djelatnost prevladava u vrijeme prije prve
industrijske revolucije (upotreba primitivnih
strojeva; zahtjeva strunost i stalnu zaposlenost
tijekom godine; prodaja na lokalnom tritu)
Putujui obrtnici (itinerant craftsmen) - od kue
do kue

 S industrijskom revolucijom krajem 18. stoljea,

industrijska djelatnost doivljava dalekosenu
preobrazbu
Novi strojevi, novi tehnoloki postupci, drugaija
organizacija proizvodnje, masovnost proizvodnje, novi
proizvodi porast trgovine promjena prometne
infrastrukture
Inovacije u poljoprivredi, rudarstvu i graditeljstvu

Obiljeja industrije
Proizvodnja temeljena na razvoju i primjeni znanosti,
tehnike i tehnologije
Unaprijeenje uloge ovjeka
Kontrolirani kemijski, fiziki i bioloki postupci
Oslobaanje ovisnosti o prirodi
Velika podjela rada
Proizvodnja velikih koliina
Visoka produktivnost rada
Raznovrsnost
Brojni finalni proizvodi, iste kvalitete

Iskljuivo trina proizvodnja

Industrijsko trite je svjetsko trite
Dominantan utjecaj na gospodarski razvoj
irenje industrijskog naina rada
Snaan utjecaj na ukupan drutveni razvoj
Utjecaj na meuljudske odnose
Utjecaj na uvjete ivota i rada ljudi

Prijelomni trenutci u razvoju

industrije
Vrijeme kune radinosti
Manufakture
Prva industrijska revolucija parni stroj
Druga industrijska revolucija motor s
unutarnjim sagorjevanjem, tekua traka,
elektrifikacija
Trea tehnoloka revolucija razvoj tehnologije,
informatizacija

Industrijska geografija
Nagli razvoj industrije posljednjih 150 godina
jaanje interesa za prouavanjem industrije
Ekonomija se bavi industrijom kao gospodarskom
pojavom u cjelini
Sociologija prouava drutvene posljedice
Tehnikim i tehnolokim obiljejima bave se
strojarstvo, elektrotehnika, kemija, fizika, tekstilna
tehnologija itd.
U sklopu znanosti koje se detaljnije bave industrijom
nalazi se i geografija (industrijska geografija ili
geografija industrije)

 Industrijska geografija:
prouava ulogu industrije (posrednu ili neposrednu) u
preobrazbi prostora
bavi se prostornom rasprostranjenou industrije
prouava uzroke koji su doveli do velikih razlika u
industrijalizaciji i razmjetaju industrije na svjetskoj ili
regionalnoj razini
bavi se utjecajem industrijalizacije na drutvene i
prostorne procese

Problemi industrijske geografije

Izrazito tokasti razmjetaj industrijskih pogona
koji su ponekad zgusnuti i ine dominantnu
industrijsku regiju
Ti industrijski pogoni koji su prostorno ogranieni
imaju iznimnu mo preobrazbe i veliki utjecaj na
drutveni i prostorni izgled i organizaciju
Tekoe uzrokuju brojne i brze promjene u
tehnici i tehnologiji koje su posljedica inovacija,
izuma i patenata.

 Uinci industrijalizacije u razvijenim zemljama

drugaiji su nego u nerazvijenim, ovisni su o
kulturi i mentalitetu stanovnitva
Ovise i o drutveno politikom ureenju zemlje
demokratsko, socijalistiko

Zaeci industrijske geografije

Zaeci industrijske geografije u 19. st. statistiki
prirunici o industrijskoj proizvodnji
Prvi prirunici o industrijskoj geografiji nastaju u okviru
Ekonomske geografije u 2. pol. 20. st. najprije meu
njemakim i francuskim geografima
Otremba, E. (1960.): Allgemeine Agrar und
Industriegeographie
Obst, E. (1965.): Allgemeine Wirtschafts und
Verkehrsgeographie
Geipel, R. (1982.): Industriegeographie als Einfhrung in
die Arbeitswelt
Voopel,G. (1990.): Die Industrialisierung der Erde

 Chardonnet, J. (1962., 1965.): Gographie

industrielle, 1. Les sources dnergie, 2. Lindustrie
Manzagol, C. (1980.): Logique de lespace industriel
Benko, G. (1991.): Gographie des technoples
Kasnije se istraivanje industrijske geografije
pomaknulo u anglosaksonski svijet
Alexander , J. W., (1963.): Economic Geography,
Jarett, H. R. (1977.): A Geography of Manufacturing
Miller, E. W. (1977.): Manufacturing. A Study of
Industrial Location,
Watts, H. D. (1987.): Industrial Geography

Izvori i statistike publikacije

UNIDO (United Nations Industrial Development
Organization) podaci o industriji u svijetu
objavljuju se u publikacijama
Industrial Statistical Yearbook
Handbook of Industrial Statistic
Industry and Development Global report