Istraivaki projekt

Vlado Azinovi i Muhamed Jusi 1

ZOV RATA U SIRIJI I BOSANSKOHERCEGOVAKI

KONTINGENT STRANIH BORACA

Sarajevo, April 2015.

Ovo istraivanje pomogla je Ambasada Kraljevine Norveke u Bosni i Hercegovini.

Miljenja, zakljuci i preporuke izneseni u studiji predstavljaju iskljuivo stajalita
autora i ne odraavaju nuno slubene stavove Vlade Kraljevine Norveke.

Dr. Vlado Azinovi je vanredni profesor na Fakultetu politikih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Muhamed Jusi je islamski teolog i publicist.
2
Povelja Ujedinjenih naroda, Glava VII: Djelovanje u sluaju prijetnje miru, naruenja mira ili ina
agresije (l. 39 do 51). Sjevernoatlantski ugovor, l. 5 i 6.
3
Jedan od protokola enevskih konvencija iz 1977. godine, uz ostalo, navodi kako je plaenik osoba

SADRAJ

Uvod
Saetak najvanijih zakljuaka
Stranci u tuim ratovima
Sukob u Siriji povijesni pregled
Masakr u Hami
Viak povijesti
Aleviti ili nusejrije
Dinamika sukoba u Siriji
Korijeni tzv. Islamske drave
Strategija djelovanja ISIL-a i upravljanje divljatvom
Kranske frakcije u sirijskom sukobu
Bosanskohercegovaki dravljani u Siriji i Iraku
Prebrojavanja
Evidencije odlazaka dravljana BiH u Siriju i Irak
Okvirna procjena
Trendovi i karakteristike
Mukarci
ene
Djeca
Putovanja
ivot u Siriji
Udio dijaspore
Kriminalna prolost
Geografija fenomena
Motivi za odlazak u Siriju i Irak
Oblici radikalizacije
Povratak ratnika
Drutveni izazovi
Sankcioniranje i prevencija
Zakljuna razmatranja i mogue preporuke
Izbor iz koritene literature i izvora
Aneks I - Dopuna Kaznenog zakona BiH lanom 162b
(Protuzakonito formiranje i pridruivanje stranim paravojnim
ili parapolicijskim formacijama
Aneks II Rezolucija Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda 2178

3
4
6
11
11
13
14
16
20
23
26
28
28
31
32
33
33
34
35
36
38
40
40
41
41
45
47
50
50
52
51
63

65

Uvod
Povratnici s ratita u Siriji i Iraku iskuani u borbama, vjeti u rukovanju orujem i
eksplozivom i ideoloki motivirani - openito se smatraju izravnom prijetnjom ne
samo po sigurnost Bosne i Hercegovine, nego i po regionalnu i meunarodnu
sigurnost, jer se vjeruje da bi se nakon povratka u matinu zemlju mogli prikljuiti
ve postojeim mreama ideoloki radikaliziranih osoba i zajednica ili uspostaviti
nove. Smatra se takoer da bi se takve osobe mogle angairati u proces radikalizacije
i vrbovanja novih boraca za sukobe u Siriji i Iraku ili da bi njihova znanja i iskustvo
mogli biti privlani nekoj od organiziranih kriminalnih skupina.
Veterani sa stranih ratita mogli bi takoer proizvesti dugorone posljedice po
bosanskohercegovako drutvo jer bi se svojim, u ratu steenim statusom, mogli
nametnuti kao novi lideri svojih zajednica ili lako postati drutveni uzori za mlade
osobe i djecu koja ive u takvim zajednicama. Zbog toga se ini vrlo vanim pratiti i
analizirati odlaske graana Bosne i Hercegovine na strana ratita, ali i razviti
djelotvornu kontranaraciju i strategiju za odvraanje i, openito, prevenciju takvih
odlazaka. Do sada, meutim, tako osmiljenog i usmjerenog napora u BiH nije bilo.
Zov rata u Siriji i bosanskohercegovaki kontingent stranih boraca jedna je od prvih
studija koja pokuava na jednom mjestu i u mjeri u kojoj je to bilo mogue, istraiti i
objasniti dinamiku graanskog rata u Siriji i ulogu u tom sukobu stranih boraca, prije
svih onih iz Bosne i Hercegovine, ali i iz regije. Istraivanje nastoji omoguiti cjelovit
uvid u pojavu dobrovoljnih odlazaka graana BiH na strana ratita i utvrditi kljune
trendove u procesu ideoloke radikalizacije, vrbovanja, organiziranja, financiranja i
putovanja osoba koje se odlaze boriti u ratovima u Siriji i Iraku. Takoer, nastoji se
istraiti da li i na koji nain ekonomski, drutveni, obrazovni i geografski faktori utiu
na ovu pojavu, te utvrditi dobnu strukturu, naine putovanja i duinu ostanka u Siriji i
Iraku, kao i udio dijaspore i osoba s kriminalnom prolou u dobrovoljakoj
populaciji. Uz to, istraivanjem se pokuao utvrditi i obim prijetnje koju po Bosnu i
Hercegovinu predstavlja povratak dijela dobrovoljaca sa stranih ratita.
I konano, studijom se predlau koraci za koje se vjeruje da bi mogli doprinijeti
uspostavi djelotvornijih (sigurnosnih, politikih, drutvenih i drugih) mjera za (1)
bolje razumijevanje fenomena odlazaka na strana ratita i (2) razvoja strategije za
njegovu uspjenu prevenciju.
Najvanija saznanja do kojih su autori doli tokom istraivanja ostvarena su kroz uvid
u otvorene i povjerljive izvore te kroz seriju razgovora s osobama koje po prirodi
posla prate ovu pojavu ili su u poziciji da raspolau vanim saznanjima o njoj.

Saetak najvanijih zakljuaka

Odlasci u tue ratove nisu nova pojava i mogu se pratiti dugo kroz povijest.
Drave se upliu u sukobe u drugim zemljama kako bi zatitile svoje interese,
dok se pojedinci u tuim ratovima bore za novac ili ideje.

Znaajno prisustvo stranih boraca u nekom unutranjem sukobu esto (1)

podie nivo nasilja u konfliktu i (2) ojaava onu stranu koja ih privue k sebi.
Pokazalo se takoer (3) da strani borci zaostali u nekoj zemlji nakon
zavretka sukoba predstavljaju smetnju provedbi dogovorenog mira.

Usprkos meunarodnom pritisku i prijetnji po unutranju sigurnost, u Bosni i

Hercegovini se pojavi odlazaka na strana ratita relativno kasno poela
posveivati ozbiljna panja. Uz poetno nedovoljno razumijevanje i praenje
ovog fenomena, sloena struktura drave i esto preklapajue ovlasti vie od
20 policijskih agencija koje u njoj djeluju, jo uvijek oteavaju napore za
suzbijanje ovog sigurnosnog izazova.

U protekle tri godine uloeno je dosta napora da se utvrdi broj osoba koje su
bile ili su jo uvijek na ratitima u Siriji i Iraku. Zbog niza razloga, stvaran
broj takvih osoba kako iz BiH, tako i iz drugih drava nije mogue
precizno utvrditi. Takve procjene bi bilo bolje uzimati s rezervom i shvatiti ih
vie kao alat za potpunije razumijevanje problema to ga predstavljaju odlasci
graana, iz sada ve skoro 90 zemalja, na sirijska i iraka ratita.

Istraivanje je utvrdilo pojedinane identitete 156 mukaraca, 36 ena i 25-ero

djece, dravljana ili porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji su od kraja 2012.
do kraja 2014. godine boravili u Siriji (a neki i u Iraku). Iz te skupine, 48
mukaraca i 3 ene vratili su se u BiH do poetka 2015. godine, dok je na
ratitima u Siriji i Iraku poginulo najmanje 26 osoba.

Prosjena starosna dob mukaraca iz ove skupine je 32, a ena 27 godina.

Najvei broj graana BiH na ratitima u Siriji i Iraku dolazi iz (1) Zenikodobojskog, (2) Tuzlanskog, (3) Sarajevskog i (4) Unsko-sanskog kantona.

Najmanje jedna petina (20 posto) bosanskohercegovakog kontingenta u

Siriji/Iraku stalno boravi, privremeno ivi ili radi u zemljama Zapadne Europe
i SAD.

Od ukupno 156 mukaraca, njih 44 (skoro jedna treina) od ranije su

registrirani u sudskim i policijskim evidencijama.

Najvei broj putovanja u Siriju i povrataka iz Sirije u Bosnu i Hercegovinu

registriran je tokom 2013 godine. Najei nain odlaska bio je avionom iz
Sarajeva, preko Istanbula, za Gaziantep ili Hataj, te odatle kopnenim putem do
Kilisa i Azaza, odnosno Rejhanlija i Bab al-Have.

Zadravanja u Siriji su isprva (2013) u prosjeku trajala oko dva mjeseca.

Nakon toga, znatan dio dobrovoljaca vraao se u BiH, neki za stalno, a neki da
bi poveli porodice i vratili se u Siriju. Iako usporen, trend se dijelom nastavio i
tokom 2014. godine, ali se vremenom broj povrataka znatno smanjio i skoro
prestao. Za pretpostaviti je da se dravljani BiH koji su sada u Siriji i Iraku
nemaju namjeru vraati u matinu zemlju.

Motivi za odlazak su razliiti, ali za pretpostaviti je da veina dobrovoljaca

odlazi na ratita u Siriji i Iraku jer u tom pothvatu vidi ispunjenje vjerskog
naloga. Meutim, iz niza pojedinanih primjera vidljivo je da znaajan broj
drugih faktora (ekonomskih, socijalnih, generacijskih i drugih) potie,
olakava ili ubrzava takve odlaske.

Istraivanje nije moglo utvrditi postojanje samo jednog, dominantnog, oblika

ideoloke radikalizacije ovih osoba. U procesu promjene pogleda na svijet i
vienja vlastite uloge u njemu sudjeluju duhovni autoriteti (kroz izravan,
osobni kontakt), drutvena interakcija u zajednici istomiljenika, te posebno i
sve vie sadraji na takozvanim drutvenim mreama i drugim platformama
koji omoguuju individualiziranu radikalizaciju baziranu na redukcionistkoj
interpretaciji prolosti i sadanjosti.

Kao i druge zemlje koje strahuju od povratka svojih graana s ratita u Siriji i
Iraku, Bosna i Hercegovina jo uvijek nema provjerene alate za procjenu
stvarnog sigurnosnog rizika koji predstavlja povratak takvih osoba.

Uz mogue sigurnosne implikacije, ideoloka priprema i vrbovanje za odlaske

u Siriju i Irak ukljuuju niz drutveno, moralno i pravno kontroverznih, pa i
kanjivih djela koja se prikazuju kao teoloki imperativ, odnosno ne samo kao
opravdana, nego i kao naloena od boga. U kompleksnom BiH drutvu, s
teko naruenim sistemom preostalih univerzalnih vrijednosti i normi, takva
praksa zapravo ima normativni karakter jer uspostavlja i propisuje nove norme
drutvenog ponaanja. Uz openito radikaliziran drutveni kontekst u BiH,
ovakav trend nosi ugraen potencijal za nastavak postojeih, ali i za nastanak
novih sigurnosnih izazova.

Zbog svega navedenog, jasno je da BiH kao drava mora imati djelotvorne
instrumente i mehanizme za represiju i kriminalizaciju ovog, kao i drugih
sigurnosnih izazova. Meutim, represija i kriminalizacija same ne mogu
zaustaviti irenje opasnih ideologija niti odvraati graane od toga da ih
prihvate. Neophodno je razviti drutvene odgovore na ovakve sigurnosne
izazove i napustiti dosadanji iskljuivo promatraki pristup. Da bi se to
postiglo, nuno je ojaati preostale drutvene korektive od porodica, kola i
medija, do akademske zajednice i organizacija civilnog drutva kako bi se
razvio vidljiv i razumljiv sistem univerzalnih vrijednosti, i na njega oslonjen
kontranarativ, kao mogui alat za prevenciju ovakvih drutvenih i sigurnosnih
izazova.

Stranci u tuim ratovima

ovjek naputa svoj dom i odlazi se boriti za poniene. To zvui herojski sve dok
umjesto ovjek ne napiete musliman. Tada on postaje terorist i ekstremist. Tako
se na to gleda na Zapadu, napisao je u jednoj od svojih posljednjih Twitter poruka
Iftikhar Jaman, mladi Britanac koji je krajem 2013. godine poginuo kao dobrovoljac u
graanskom ratu u Siriji. Koliko god da svjedoi o dubini Jamanove frustracije, ova
teza podsjea i na ponekad neugodnu istinu naa spremnost da neto razumijemo i
opravdamo obino zavisi od toga koliko se to neto podudara s time kako
doivljavamo sebe i sistem vrijednosti s kojim se identificiramo. Uee stranih
boraca u tuim ratovima, u nae vrijeme u Siriji i Iraku, u mnogim je dijelovima
svijeta tu spremnost neoekivano stavilo na kunju.
Strano uplitanje u tue ratove vjerovatno je staro koliko i sukobi u ljudskom drutvu.
Zavisno od konteksta i motiva, u sukobe u drugim zemljama, pozvani i nepozvani,
izravno i posredno, kroz povijest su se ukljuivali mnogi. Od vladarskih dinastija,
osvajakih vojski, paravojnih i tajnih formacija, do ideolokih pokreta, specijalnih
agenata i obinih plaenika. I dok su drave u tue ratove ulazile, i jo uvijek ulaze,
zbog navodne ili stvarne zatite stratekih i nacionalnih interesa, u osobne pohode u
tue ratove uglavnom odlaze plaenici i dobrovoljci.
Mogunost uplitanja drava u takve sukobe kroz povijest je, s manje ili vie uspjeha,
postupno normirana, pa se od Vestfalskog mirovnog sporazuma (1648), sve do
Povelje Ujedinjenih naroda (1946) i Sjevernoatlantskog ugovora o osnivanju NATO-a
(1949), nastoje ograniiti ili propisati uvjeti u kojima se drave i vojni savezi mogu
ukljuiti u ratove koji se vode izvan njihovih granica ili zajednica kojima pripadaju.2

Povelja Ujedinjenih naroda, Glava VII: Djelovanje u sluaju prijetnje miru, naruenja mira ili ina
agresije (l. 39 do 51). Sjevernoatlantski ugovor, l. 5 i 6.

Meunarodno pravo je rijeilo i pitanje plaenika. enevske konvencije (1977) i

Konvencija Ujedinjenih naroda o plaenicima (2001) predviaju da osoba za koju
nadleni sud utvrdi da je plaenik gubi status i prava ratnog zarobljenika i postaje
nezakonit borac, te se u daljnjem postupku sudski procesuira kao obian
kriminalac.3
Unato brojnim preostalim sivim zonama i pravnim nedoreenostima, uplitanje
suverenih drava i plaenika u tue ratove tako je vremenom ipak djelomino
normirano.
Na spoznajnoj razini, ini se kako je ratovanje za interes i novac mnogo lake shvatiti
i opravdati nego ratovanje za ideje. Materijalna dobit ostvarena u takvom pothvatu
donosi zadovoljtinu koju je lake razumjeti, pa ni motive za takav angaman ne treba
posebno propitkivati. S ratovanjem za ideje to je znatno tee, ne samo zato to je ideja
mnogo i to neke ne razumijemo nego i zato to se s mnogim od tih ideja jednostavno
ne slaemo. Naa podrka i razumijevanje za one koji odlaze u tue ratove esto
zavise od toga bore li se oni tamo, i u kojoj mjeri, za vrijednosti i identitet s kojima se
i sami poistovjeujemo.
A povijest obiluje priama o stranim borcima koji su ratovali upravo za ideje. Tako je
jedan od najveih pjesnika romantizma Lord Bayron (1788-1824) poao kao ratnik
dobrovoljac u grko-turski rat (1821-1832) jer je u njemu prepoznao borbu za
osloboenje potlaenih potomaka antikih Grka od viestoljetne osmanske
represije. I do danas jedan od najveih junaka popularne amerike kulture, Davy
Crockett (1783-1836) predvodio je naoruane amerike dobrovoljce koji su stigli u
pomo pobunjenim doseljenicima iz Sjeverne Amerike nastanjenima u tada jo uvijek
meksikoj pokrajini Texas. I dok je Bayron u Grkoj podlegao od posljedica sepse,
Crockett je (pod ne sasvim razjanjenim okolnostima) poginuo u uvenoj bici za
Alamo.
Graanski rat u panjolskoj (1936-1939) privukao je veliki broj stranih dobrovoljaca
na objema zaraenim stranama republikanskoj, lojalnoj demokratski izabranoj vladi
Druge panjolske Republike, i nacionalistikoj, antivladinoj koaliciji uglavnom
3

Jedan od protokola enevskih konvencija iz 1977. godine, uz ostalo, navodi kako je plaenik osoba
koja nije dravljanin niti stanovnik zemlje u kojoj se vodi sukob. Takva osoba sudjeluje u sukobu
potaknuta eljom za ostvarenjem osobne dobiti, a za taj napor jedna od strana u sukobu obeala joj je
materijalnu naknadu koja je znatno vea od one koja se plaa slino rangiranim pripadnicima
regularnih oruanih snaga te strane. Za detaljniji uvid o ovome vidi: The Protocol Additional GC 1977
(APGC77) The Protocol Additional to the Geneva Conventions of 12 August 1949, and relating to
the Protection of Victims of International Armed Conflicts, (Protocol I), 8 June 1977: Art 47
(Mercenaries). Ujedinjeni narodi su 4. decembra 1989. usvojili rezoluciju 44/34 Meunarodna
konvencija protiv regrutiranja, koritenja, financiranja i uvjebavanja plaenika, koja je stupila na
snagu 20. oktobra 2001. godine i postala poznata kao Konvencija UN-a o plaenicima.

konzervativnih, monarhistikih i faistikih skupina. Ugledni knjievnici Andr

Malraux i George Orwell borili su se na strani republikanaca, kako su tvrdili, protiv
faizma, ba kao i oko 40.000 dobrovoljaca, pripadnika internacionalnih brigada iz
pedesetak zemalja. 4 Nacionalisti su, s druge strane, uivali podrku reima u
Njemakoj, Italiji i Portugalu, i vie hiljada dobrovoljaca stizalo je u panjolsku
vjerujui da e u graanskom ratu u tuoj zemlji braniti tradicionalne (kranske)
vrijednosti pred naletom komunizma. Ili, kako to navodi jedan onovremeni dokument,
braniti Krista od Sotone i njegovih judeo-masonskih delata.5
Upravo borbeno iskustvo steeno u tom sukobu navelo je vou jugoslavenskog
partizanskog pokreta u Drugom svjetskom ratu Josipa Broza Tita da poetkom 1945.
godine za zapovjednike prvih etiriju partizanskih armija imenuje etvoricu bivih
stranih boraca u panjolskoj Kou Popovia, Peku Dapevia, Petra Drapina i
Kostu Naa.
I modernu povijest obiljeili su sukobi u kojima su znaajno mjesto imali strani borci.
U posthladnoratovskom razdoblju dokumentirani su odlasci stranih dobrovoljaca u
Afganistan i dijelove Pakistana, Bosnu i Hercegovinu, eeniju, Irak, Somaliju,
Uzbekistan, Jemen, a odnedavno i u Ukrajinu, kao i druga konfliktna podruja.
U biti, i bez obzira na kontekst, nekoliko je kljunih razloga zbog kojih veina
suvremenih drava nastoji ograniiti ili sprijeiti odlaske svojih graana na tua
ratita.
Veina sluajeva iz novije prolosti pokazala je da pojava stranaca u unutranjem
sukobu dovodi do nekoliko tipinih posljedica: (1) Prisutnost stranih dobrovoljaca po
pravilu potie eskalaciju nasilja do znatno vie razine od one dostignute dok su u
sukobu sudjelovale samo domae snage. (2) Strane koje u unutranjem sukobu na
svoju stranu uspiju privui borce izvana esto su znatno uspjenije od onih koji ostaju
ogranieni samo na vlastite snage. (3) Kontingenti stranih boraca u graanskim
ratovima tradicionalno predstavljaju smetnju uspostavi i provedbi mirovnih
sporazuma. (4) Vremenom je potvreno da strani borci predstavljaju i ozbiljan

Na strani republikanaca borilo se oko 10.000 dobrovoljaca iz Francuske, vie od 5.000 iz Njemake i
Austrije, te oko 3.500 iz Italije. Po vie od 1.000 dobrovoljaca dolo je u panjolsku iz Velike
Britanije, Sovjetskog Saveza, Kanade, Poljske i Maarske. Oko 2.800 Amerikanaca takoer se borilo
na strani republikanaca u sastavu brigade Abraham Lincoln, a vie od 750 ih je poginulo u borbama.
Znaajan kontingent dobrovoljaca stigao je u panjolsku i iz tadanje Kraljevine Jugoslavije i
uglavnom bio rasporeen u bataljone Georgi Dimitrov i uro akovi, koji su bili u sastavu
internacionalnih brigada. Veina ih je prola kroz regrutacijski centar Kominterne koji je u Parizu
vodio Josip Broz Tito. Od oko 1.600 jugoslavenskih dobrovoljaca gotovo polovina (oko 800) ih je
poginula u borbama.
5
Judith Keene, Fighting for Franco: International Volunteers in Nationalist Spain During the Spanish
Civil War, 1936-1939 (London and New York: Leicester University Press, 2001).

sigurnosni rizik kada se vrate u matine zemlje ili odu na neke druge destinacije jer je
dio njih sklon ponovnom angairanju u aktima nasilja, ukljuujui terorizam.6
Fenomen stranih boraca nenadano je aktualiziran i okupirao je meunarodnu panju
u vezi s konfliktom u Siriji, posebno 2013. i 2014. godine. Dosadanja mobilizacija
stranaca za rat u Siriji najznaajnija je od vremena sovjetske okupacije Afganistana
(1979-1989). Toliko stranih dobrovoljaca (do poetka 2015. godine vie 20.000) nije
bilo mobilizirano ni za jedan od sukoba u novijoj povijesti.
Opasnosti od daljnje eskalacije dobrovoljakog fenomena i njegovih refleksija na
regionalnoj i meunarodnoj razini navele su kljune meunarodne faktore, a prije svih
Sjedinjene Amerike Drave, da potaknu nastanak pravnog okvira koji bi omoguio
suzbijanje ovoga trenda.
Kampanja pokrenuta kroz Ujedinjene narode protiv skupine Islamska drava (u Siriji i
Levantu IDIL, od ega bi engleski akronim bio ISIL, a arapski D`AI od Dawlat alIslamijje fi al-Iraki ve al-Shami) oslanja se na Rezoluciju Vijea sigurnosti br. 2170,
usvojenu na 7242. sjednici, odranoj 15. augusta 2014. godine, te na Rezoluciju
Vijea sigurnosti br. 2178, usvojenu na 7272. sjednici, odranoj 24. septembra 2014.
godine. Ove dvije rezolucije donesene su pod okriljem Poglavlja VII Povelje
Ujedinjenih naroda, koje dozvoljava upotrebu vojne sile protiv strana na koje se
rezolucija odnosi u skladu s lanom 42 Povelje UN-a.
Rezolucija 2178 vrlo je detaljna, no primjetno je da se sintagma strani borac
iskljuivo odnosi na osobe koje su dole izvana i pridruile se samo trima skupinama
u sirijskom sukobu, i to: organizaciji Islamska drava u Iraku i Levantu (ISIL),
Dabhatu al-Nusri (Fronta podrke) i organizaciji Al-Kaida, kao i uope bilo kojoj
skupini povezanoj s Al-Kaidom.
Prema toj rezoluciji, priliv stranih boraca u ove organizacije potie rasplamsavanje
sukoba i doprinosi irenju nasilnog ekstremizma. Stoga se od ove tri strane zahtijeva
da odmah zaustave sve oblike nasilja i teroristikih aktivnosti, kao i da se hitno
razoruaju i demobiliziraju. Od svih terorista stranog porijekla koji su povezani s
ovim skupinama trai se hitno povlaenje.
Rezolucijom 2178 takoer se poimence navode tri prethodno spomenute organizacije,
ali se njom strani borci definiraju kao osobe koje putuju u dravu koja nije drava
njihovog prebivalita ili nacionalnosti kako bi poinile, planirale, pripremale ili

Za potpuniji uvid u posljedice sudjelovanja stranih boraca u unutranjem sukobu, vidi: David Malet,
Foreign Fighters: Transnational Identity in Civil Conflicts, Oxford University Press, 2013.

10

sudjelovale u poinjenju akata terorizma, odnosno izvodile, pohaale ili sudjelovale u

teroristikoj obuci, ukljuujui i obuku za djelovanje u kontekstu oruanih sukoba.7
Vezano za pojavu stranih boraca i pokuaje definiranja njihovog statusa, zanimljivima
se ine jo dvije definicije koje, makar iznijansirano, potvruju razliita vienja uloge
stranaca u unutranjem konfliktu.
Tako enevska akademija za meunarodno humanitarno pravo i ljudska prava
stranim borcem smatra osobu koja naputa svoju zemlju porijekla ili zemlju u kojoj
stalno boravi kako bi se prikljuila nedravnoj oruanoj skupini u oruanom sukobu u
inozemstvu, a koja je (osoba) prvenstveno motivirana ideologijom, religijom i
srodnitvom.8
S druge strane, i oito pod dojmom aktualnog konteksta i vlastite uloge, EUROPOL
definira strane borce sa izraenim naglaskom na motivacijski faktor, i to kao vjerski
motivirane pojedince koji naputaju matine zemlje da bi trenirali, borili se ili izvodili
ekstremistike aktivnosti u zonama sukoba, a koji predstavljaju prijetnju nakon
povratka u matine sredine. Osobe koje nisu vjerski motivirane, poput kriminalaca ili
avanturista koji ele ovladati borbenim iskustvom i koritenjem oruja, takoer mogu
poeljeti otputovati u zonu sukoba. Ipak, EUROPOL te osobe, u uem smislu, ne
klasificira kao strane borce.
Na kraju, iako ne postoji jedna, opeprihvaena i sveobuhvatna definicija stranog
borca, za namjenu ove studije korisnom se uinilo odreenje koje je za potrebe
slinog istraivanja koristio londonski Meunarodni centar za prouavanje
radikalizacije (International Center for the Study of Radicalisation ICSR), u kojem
se navodi kako je strani borac bilo koja osoba koja je otputovala u Siriju da bi se
prikljuila bilo kojoj skupini koja se bori protiv sirijske vlade, koja (osoba) izvodi
borbene aktivnosti i koja nema sirijsko dravljanstvo (ili ako je porijeklom iz Sirije,
ali ne ivi u toj zemlji) .9
7

Definicija stranog (teroristikog) borca, koja je usvojena Rezolucijom 2178, najveim je dijelom
preuzeta iz dokumenta poznatog kao Hag Marake Memorandum o najboljim rjeenjima za
djelotvornije suprotstavljanje fenomenu stranih boraca: Osobe koje putuju u inozemstvo, u dravu
koja nije mjesto njihovog prebivalita i iji nisu dravljani, da bi se angairale, ukljuivale,
poduzimale, planirale, pripremale, izvodile, ili na drugi nain podravale teroristike aktivnosti,
odnosno uvjebavale druge ili same bile uvjebavane za takve aktivnosti. Vie detalja o ovome u:
Foreign Terrorist Fighters (FTF) Initiative The Hague Marrakech Memorandum on Good Practices
for a More Effective Response to the FTF Phenomenon. Dostupno na internetu na adresi
https://www.thegctf.org/documents/10162/159879/14Sept19_The+HagueMarrakech+FTF+Memorandum.pdf. Vidi takoer, Ali Hussein Bakeer, 'Dobri teroristi' u Iraku i
Siriji, (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dobri-teroristi-u-iraku-i-siriji, pristupljeno 22. marta 2015).
8
Foreign Fighters under International Law, The Geneva Academy of International Humanitarian Law
and Human Rights, Academy Briefing no. 7, October 2014.
9
Joseph A. Carter, Shiraz Maher, Peter R. Neumann, #Greenbirds: Measuring Importance and
Influence in Syrian Foreign Fighter Networks, ICSR, 2014.

11

Sukob u Siriji povijesni pregled

Sirija je i zvanino postala nezavisna 17. aprila 1946. godine, ali su dravu potresali
stalni vojni udari i borba za vlast. Nakon arapsko-izraelskog rata 1948. godine, niza
dravnih udara i dolaska Baas stranke na vlast 1949. dolo je, 1958, do ujedinjenja
Sirije i Egipta u Ujedinjenu Arapsku Republiku. Bilo je to zlatno doba panarapskih
ideja i ideala. Meutim, Sirija je nakon samo tri godine istupila iz unije, nakon to je
skupina vojnih oficira izvela dravni udar i ponovo proglasila nezavisnost. Tada se
ve vidjelo da je u Siriji dolo do jaanja alevitske zajednice (ogranka iizma), jer se
kao kljuni razlog nezadovoljstva unijom navodilo da je sunitski arapski Egipat
dominirao odnosima.
Razdoblje politike nestabilnosti i estih vojnih udara je nastavljeno sve dok tajna
skupina u kojoj su znaajan dio inili nezadovoljni alevitski oficiri, meu kojima su
bili i Hafez al-Assad i Salah Dadid, nije pomogla Baas stranci da se ponovo vrati na
vlast. Nakon toga je uslijedilo razdoblje u kojem je ova skupina oficira postepeno
preuzimala kontrolu nad vladajuom strankom. Godine 1966. alevitski oficiri i njihovi
prijatelji slomili su otpor i iz stranke istisnuli stare lanove Baasa koji su slijedili ideje
i stavove arapskog kranina Miela Aflaka i sunita Salahudina al-Bitara, ideologa i
osnivaa starog Baasa. Oni su kao novog ideologa stranke nametnuli Zakija alAruzija, proglaavajui ga Sokratom novog reformiranog Baasa.10 Taj potez je ovoj
skupini alevitskih oficira omoguio da svoju vojnu diktaturu zaogrnu platom
politike i drutvene sile koja e do danas krojiti glavne odluke u Siriji i vrstom
rukom vladati njenim stanovnicima.
Taj proces e i formalno biti uoblien kada na vlast 1970. godine bude doveden
alevitski general zrakoplovstva Hafez al-Assad, otac dananjeg predsjednika Sirije
Bashara al-Assada.
Masakr u Hami
Veinski suniti Arapi su se, kao vie puta kroz povijest kolonijalne vladavine koja je
favorizirala manjine na Bliskom istoku, osjetili prevarenim. Jo jedna krvava stranica
tih odnosa bit e ispisana u Hami. Ovaj grad je kroz povijest bio znaajno uporite
arapskih sunita i zato je bilo za oekivati da e upravo tu doi do pokuaja da se
sprijei alevitska dominacija.
Pobuna u Hami je 1964. skoro svrgnula tada vladajui baasistiki reim, s visoko
pozicioniranim alevitima. Na kraju, u februaru 1982. godine sunitska arapska

10

Robert D. Kaplan, Syria: Identity Crisis, The Atlantic, February 1993.

12

Muslimanska braa su preuzela kontrolu nad gradom i likvidirala njegove zvaninike,

koje su aleviti doveli na vlast.
Sunitski pobunjenici su prije toga izvrili napad na alevitske vojnike u Alepu. Bio je
to odgovor na brutalnosti reima koji je ve tada razvijao i usavravao represivne
metode vladavine to je kulminirala u sukobu kojem danas svjedoimo. Usporedo s
tim razvojem, tokom kasnih 1970-ih Assad je otvoreno podravao maronitske
kranske militante tokom graanskog rata u Libanu, to su sirijski suniti doivjeli
kao jo jedan dokaz alevitsko-kranske zavjere protiv njih.
Assad je reagirao slanjem 12.000 alevitskih vojnika u Hamu, koji su izmasakrirali
30.000 sunitskih civila i grad skoro sravnili sa zemljom.11 Dogaaji u Hami 1982.
godine potvrdili su kako ispod oblande Assadove naizgled stabilne vladavine lei
uzavreo prostor koji nije nimalo blie nacionalnom jedinstvu nego to je to bio nakon
odlaska Turaka i Francuza.
S poetkom sukoba u Siriji 2011. godine te stare i nikad dokraja zacijeljene rane
ponovo su prokrvarile, a zemlja skliznula u strahote graanskog rata. U vrtlogu
globalnih ideolokih i geostratekih konfrontacija na tom prostoru oivio je i jedan od
najstarijih sukoba unutar muslimanskog kulturno-civilizacijskog kruga onaj
sunitsko-iitski, koji svoje korijene vue jo od prvih stoljea islama. Nepromiljeno i
redukcionistiko prikazivanje rata u Siriji kao gotovo iskljuivo sunitsko-iitskog rata
moe imati nesagledive posljedice po muslimanske zajednice irom svijeta i
destabilizirati drutva i drave daleko od zidina ama. Istovremeno, ta sektaka
pozadina sirijskog sukoba e igrati bitnu ulogu u mobilizaciji sunitskih mladia irom
svijeta jer e oni u borbi protiv reima Bashara al-Assada vidjeti ne samo borbu
sirijskog naroda za osloboenje od jednog diktatorskog reima nego i ispravljanje
povijesnih
nepravdi
prema
sunitima.
Rije sunit u arapskom jeziku dolazi od termina ehlu-s-sunne ve al-dema`a, to jest
sljedbenici sunneta (Poslanikove prakse) i veinske zajednice, dok iizam dolazi od
arapskog termina i`at `Ali, to znai pristalica Alije bin Ebi Taliba. Nakon smrti
Poslanika islama, veina njegovih uenika je za vladara muslimanske zajednice
izabrala Ebu Bekra.
Tako je Ebu Bekr dobio titulu halifatu resuli `llah, ili nasljednik Boijeg poslanika,
odakle dolazi naziv halifa, koji su uzeli ne samo prva etvorica halifa, koji se nazivaju
pravilno voenim, upuenim (raidun), nego i kasniji muslimanski vladari dinastija
Emevija, Abbasija i Fatimija, a naziv halifa koristili su ak i Osmanlije.

11

Ibidem.

13

U tim presudnim momentima za muslimansku zajednicu jedan je broj ljudi smatrao da

Alija treba postati Poslanikov nasljednik i okupljali su se oko njega, formirajui prvo
jezgro iizma. Sam je Alija odbio da se suprotstavi Ebu Bekru i zapravo je blisko
suraivao s njim i dvojicom njegovih nasljednika, Omerom i Osmanom, sve dok i
sam nije postao etvrti pravilno voeni halifa sunitskog islama.
Tek je nakon Alijine smrti, koju je prouzrokovao jedan lan havarida, ekstremistike
grupacije koja je odbila priznati za halifu kako Mu`aviju, koji je preuzeo hilafet od
Alije, tako i samog Aliju, iizam postao religijsko-politiki pokret u Iraku. Tako
barem ovaj sporni trenutak islamske povijesti opisuje profesor Sejjid Husein Nasr u
svom za zapadne itaoce pojednostavljenom uvodu u islam sabranom u djelu Srce
islama.12
Upravo se o ovim povijesnim dogaajima, a u kontekstu sukoba u Siriji, ponovo
poinje raspravljati u mnogim muslimanskim zajednicama u svijetu, pa i u
islamistikim krugovima u Bosni i Hercegovini i regiji. Na to dodatno ukazuje i
povran uvid u nedavno prevedenu literaturu u kojoj se, iz perspektive iizma ili
ekstremnog sunizma, pokuavaju reinterpretirati dogaaji koji su doveli do velike
islamske izme.
Viak povijesti
Na primjeru Sirije jo se jednom potvruje kako su opasna poigravanja identitetima i
politizacija vika povijesti, a koja, kao i na Balkanu, karakteriziraju drutva tog
dijela svijeta. Historija odnosa meu etnikim i vjerskim skupinama u Siriji otkriva ne
samo njihovu duboku sloenost nego i potencijal za interpretativnu manipulaciju
kakvu ima i sunitsko-iitski sukob. U nedostatku okvira koji bi omoguio kvalitetno
upravljanje takvim interpretacijama, one mogu biti koritene kao osnova za nastanak
novih antagonizama.
Kako god, mi smo sada u poziciji u kojoj se brutalnost jednog totalitarnog reima
prema vlastitom narodu sve ee doivljava, tumai i analizira iskljuivo kroz
prizmu sunitsko-iitskih odnosa. U to se moe uvjeriti svako ko pogleda brojne
arapske forume na kojima Arapi iz itavog svijeta razmjenjuju informacije i
komentiraju dogaaje u ovoj za arapsko pitanje jednoj od povijesno najvanijih
drava. Kako je vrijeme odmicalo, diskurs kojim se muslimanske mase, ne samo u
Siriji nego i irom svijeta, mobiliziraju protiv reima Bashara al-Assada sve se vie
udaljava od argumentacije koja se temelji na pozivima da se suprotstavi jednom
diktatorskom reimu koji nije osigurao slobode, prava i prosperitet svom narodu ka
pozivima da se isprave povijesne nepravde prema vlastitoj vjerskoj zajednici i da se
12

Sejjid Husein Nasr, Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002, str. 96-97.

14

izravnaju nikada svedeni rauni u sunitsko-iitskim odnosima. Ti pozivi e se

postepeno poeti prenositi, prije svega, u virtualnim online zajednicama i zatvorenim
predavanjima (dersovima) na Balkanu i muslimanskoj dijaspori u Evropskoj uniji, pa
tako i u Bosni i Hercegovini.
Zanimljivo je kako su, naroito u konzervativnim i radikalnim vjerskim krugovima
sunitske uleme, stavovi o navodnom heretikom uenju iita i njihovog ogranka
alevita postali glavni argument opravdanja borbe protiv njih, a ne brutalnost reima.
Tako se fokus borbe protiv jednog reima, koji ne ine samo aleviti nego i brojni
arapski suniti i krani, sve vie pretvarao u sektaki sukob koji moe posluiti za
ideoloku indoktrinaciju i radikalizaciju daleko od granica Sirije.
Aleviti ili nusejrije
Iako bi se lako moglo upasti u zamku prihvaanja paradigme sunitsko-iitskog sukoba
u Siriji, povijesna analiza odnosa izmeu alevita, kojima se gleda u iitske korijene, i
sirijskih sunita (a o ekonomsko-vojno-stratekim interesima drava involviranih u
konflikt da i ne govorimo) otkriva da se radi o daleko sloenijem problemu od
teolokog, ili ak vjerskog spora unutar islamske teoloke misli.
Kao prvo, treba primijetiti da kada je rije o analiziranju dogaaja u Siriji kroz prizmu
sunitsko-iitskih odnosa, preciznije kroz pripadnost porodice Al-Assad alevitskoj
sekti islama, da se ne radi o alevitima iz Turske, koji, i pored nekih slinosti, ne
pripadaju istoj vjerskoj sljedbi.
Naime, aleviti u Siriji su pripadnici sekte poznate u sunitskoj literaturi kao nusejrije.
Radi se o mistinoj religioznoj skupini koja se u strunoj literaturi smatra ogrankom
iitskog islama.
Iako se u najveem dijelu klasine islamske literature nazivaju nusejrijama, to
referira na njih kao sljedbenike Abu Shuayba Muhammeda ibn Nusajra (umro
priblino 270. hidretske godine, odnosno 863), za kojeg povjesniari ove sljedbe
vjeruju da je uio u kruocima (halkama) zadnje trojice imama koje priznaje veina
iita kao nasljednike i potomke Poslanika islama,13 dananji sljedbenici nusejrija taj
naziv ne prihvaaju i smatraju ga uvredljivim. Oni se danas nazivaju alevitima i tvrde
da to ime asocira na njihovu privrenost Aliji, prvom imamu prema iitskom uenju i
etvrtom pravednom halifi prema sunitskoj tradiciji. Ustvari, tek u septembru 1920.

13

Enciklopedija Britannica, 11. izdanje od 1911, pod esticom Nosairis (dostupno na

http://www.1911encyclopedia.org/Nosairis, pristupljeno 15. maja 2012).

15

godine Francuzi su zvanino uveli naziv aleviti za ovu skupinu stanovnika Sirije koji
su se nali pod mandatom francuske okupacijske sile.14
Nasr za njih, pak, veli da su oni prvobitno bili predislamska religijska sekta s
korijenima u gnosticizmu i babilonskim religijama. Preivjeli su, kae ovaj autor, i
sam iitskog porijekla, kao kola iizma, a tokom nekoliko posljednjih desetljea
pokuavaju stei i vie iitske legitimnosti.15
Iako je povijest bila obiljeena dugim razdobljima interakcije ili barem tolerancije
meu nusejrijama i drugim islamskim denominacijama, nisu bila rijetka ni razdoblja
sukoba, ugnjetavanja i progona. U vrijeme osmanske uprave nusejrije su esto dizali
bune, koje su, kao i druge irom carstva, guene silom. Nakon sloma Osmanskog
carstva, emu su znaajan doprinos dali i sirijski aleviti, uslijedilo je razdoblje
francuske okupacije. Nakon Prvog svjetskog rata i iskustava kolonijalne uprave u
Aliru i Tunisu, Francuzi su htjeli preduprijediti uspon sunitskog arapskog
nacionalizma, za koji se ispostavilo da je najvea prepreka kolonijalnoj dominaciji, i
zato su alevitima dali potpunu autonomiju u Latakiji i Debel Druzeu (veinski
nastanjenom jednom drugom iitskom batinijskom sektom druzima), gdje su oni
inili veinu, kako bi ih odvojili od sunitskih Arapa u Damasku i tako uvrstili vlast u
okupiranoj zemlji. Osim toga, aleviti su u prvim godinama francuske okupacije pod
vodstvom alevitskog prvaka Saleha al-Alija vodili estoku borbu protiv francuskih
kolonizatora, koju su ovi jedva u krvi uguili, to je bio jo jedan bitan razlog da se
alevitima izae ususret kako se ponovo ne bi odluili dii pobunu.16
Do tada je alevitsko stanovnitvo u Latakiji najveim dijelom nastanjivalo ruralna
podruja i ivjelo u skoro kmetskom odnosu prema sunitima, koji su bili veinski
vlasnici zemlje, a onda su se Francuzi poeli predstavljati kao zatitnici njihovih
interesa. U vrijeme francuske uprave aleviti, druzi i druge manjine plaali su manje
poreze od veinskih sunita i primali veu pomo za razvojne projekte, to je dodatno
stvaralo tenzije meu sunitima i alevitima. Osim toga, ove skupine su, uz Kurde i
erkeze, najee vojaene u specijalne snage koje su sluile kolonizatorima, poznate
kao Posebne jedinice Levanta (Troupes Speciales du Levant).17
Ovo je dodatno doprinijelo stvaranju slike o nusejrijama kao suradnicima okupatora i
neprijateljima islama i Arapa, ali je uinilo i da jedno od najperspektivnijih zanimanja
za veinu siromanih mladih alevitskih seljaka, kako pie Robert D. Kaplan u svom
14

James Minahan, Encyclopedia of the stateless nations: ethnic and national groups around the world /
James Minahan, Vol. 1, Greenwood Press, Westport, Conn, 2002, 79.
15
Sejjid Husein Nasr, Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002, 111.
16
Matti Moosa, Extremist Shiites: The Ghulat Sects, Syracuse University Press, New York, 1987,
282-283.
17
Robert D. Kaplan, Syria: Identity Crisis, The Atlantic, February 1993.

16

tekstu o krizi identiteta u Siriji objavljenom 1993. u asopisu The Atlantic, bude
angaman u vojsci, to e im osigurati kasniji znaajan utjecaj u drutvu u kojem e
vojska nakon osloboenja od kolonizacije igrati kljunu ulogu i izvoditi este vojne
udare.18
Istovremeno, kolonijalna uprava je inila sve da sunite Arape dri pod opsadnim
stanjem. Damask je tretiran kao okupirano podruje s brojnim vojnim prisustvom
okupatorskih jedinica koje su najveim dijelom inile trupe iz Senegala i ve
spomenuti alevitski i druski odredi.
Kada su se Sirijci uz velike rtve izborili za svoju nezavisnost, brojni aleviti su meu
sunitima ostali omraeni kao suradnici okupatora i izdajice vlastitog naroda. San koji
su ve brojni alevitski autori poeli sanjati o nezavisnoj dravi alevita ugaen je 28.
februara 1937. godine, kada je autonomna pokrajina Latakija pripojena onome to e
postati nova Sirija.
Dio sjeverozapadne Sirije, takozvani Sandak Alexandretta (dananji Hatay), u kojem
je ivjela znaajna populacija alevita, Francuska je 1939. godine ustupila Turskoj
nakon plebiscita koji je proveden u provinciji pod supervizijom Lige naroda.
Alevitski nacionalisti i danas tvrde kako su Turci nakon aneksije protjerali sve Arape
alevite i Armene koji su tamo ivjeli, pa je taj antiturski element u njihovom
kolektivnom pamenju itekako prisutan i u dananjim odnosima izmeu Sirije, na
ijem elu su aleviti, i Turske. U tom kontekstu nije nebitna ni povijesna anegdota
koja nam govori kako je upravo Zaki al-Arsuzi, mladi alevitski lider iz provincije
Iskandarun u Alexandretti, koji je predvodio otpor protiv turske aneksije, kasnije
postao jedan od osnivaa vladajue Baas stranke.
Dinamika sukoba u Siriji
Rat u Siriji poeo je, prije svega, kao mirni pokuaj graana jedne od najneslobodnijih
drava, kojom desetljeima suvereno i brutalno vlada ista porodica sa uskim krugom
odanih suradnika, da se izbore za vee slobode i bolje uvjete ivota. Vlast je na mirne
demonstracije naroda uzvratila brutalnou, masovnim zatvaranjima i egzekucijama,
aljui vojsku, tenkove i avione na kolone demonstranata. Tek tada poinje oruana
borba malih, nenaoruanih i nekoordiniranih skupina, koje sebe poinju nazivati
suvar ili revolucionari. Svaka lokalna skupina je sebi davala ime, imala vlastito
zapovjednitvo i samostalno izvodila operativna djelovanja, koja su se najee
svodila na pokuaje da se sprijee pripadnici vojske i reimskih paravojnih formacija
poznatih kao ebiha od ulaska u gradove i sela u kojima su inili brojne zloine.

18

Ibidem.

17

Ubrzo e, nakon to je oruana pobuna zahvatila itavu dravu i dola do predgraa

samog Damaska i nakon to su pobunjenici preuzeli kontrolu nad brojnim graninim
prijelazima, naroito prema Turskoj, poeti pristizati oruje i dobrovoljci iz zemalja
koje bi rado vidjele pad reima predsjednika Bashara al-Assada. Tada poinju
pokuaji da se ratrkane formacije stave pod jedinstveno zapovjednitvo. Skupno ime
za te manje jedinice na poetku sukoba bilo je Slobodna sirijska vojska (Free Syrian
Army FSA), ali nije bilo nikakvog centraliziranog zapovjednitva niti koordinacije
meu tim frakcijama. Tek 7. decembra 2012. godine vojni zapovjednici razliitih
jedinica irom Sirije objavili su da su uspostavili zajedniko zapovjednitvo, u koje je
izabrano 30 lanova, koje su nazvali Vrhovno vojno vijee, poznato i kao Vrhovno
vojno zapovjednitvo (Supreme Military Command SMC).
Odmah po formiranju Vijea i nakon to su sve frakcije pozvane da se stave pod
zapovjednitvo Slobodne sirijske vojske (FSA) bilo je oito da meu oruanim
skupinama postoje i one koje su ideoloki i po ciljevima svoje borbe toliko daleko od
veine sirijskih pobunjenika da nemaju ni minimum zajednike osnove za djelovanje.
Takvo zajedniko zapovjednitvo nisu prihvatile skupine koje se ideoloki povezuju s
onim to je, naroito nakon 11. septembra 2001. godine, postalo poznato kao AlKaida, prije svega ISIL, ali i Fronta al-Nusra, koja je pristala da koordinira akcije i
aktivnosti na terenu sa FSA-om, ali ne i da se stavi pod zajedniko zapovjednitvo.
Osnivanje zajednikog zapovjednitva ojaalo je revolucionare i u jednom razdoblju
predstavnici SMC-a tvrdili su da se pod njihovim zapovjednitvom nalazi 80 posto
operativnih vojnih formacija. inilo se tada da reim i Sirijska arapska vojska nee
izdrati sukob s pobunjenim graanima. Sirijska vojska, kao i sve konvencionalne
vojske, jednostavno nije bila obuena za gerilski nain ratovanja i sukob s veinom
svojih graana, te je zbog toga bila zbijena u kasarnama, izvodei samo zrane napade
na pobunjene gradove i sela.
Onda se desila prekretnica. U rat je uao proiranski iitski Hezbollah iz susjednog
Libana, iji su vojnici obueni upravo za takvu vrstu ratovanja. I ne samo to,
Hezbollah je pokazao zavidnu izdrljivost u ratu s konvencionalnom vojnom silom, i
to ne bilo kojom, nego onom izraelskom, kojoj je u nekoliko navrata nanio teke
poraze.
Ovim se, meutim, borba jednog naroda za slobodu sve vie pretvara u sektaki rat u
kojem su na jednoj strani sirijski suniti i brojne sunitske zemlje sa zapadnim
saveznicima, a na drugoj alevitski proiitski i proiranski reim, koji jo podrava
Rusija. Sukob se tada pretvara u sektaki rat i u njemu sve vie snage odmjeravaju
regionalni i svjetski centri moi. Sukob je u medijima, a naroito na drutvenim
mreama, prikazan kao agresija iitske manjine nad sunitskom veinom i kao dio vee
zavjere, prije svega Irana, protiv sunitskih muslimanskih naroda Bliskog istoka. Svi

18

zloini reima predstavljani su kao zloini povijesnih neprijatelja sunita iz reda

rafidija, kako suniti pogrdno nazivaju iite. To je mobiliziralo stotine, naroito
selefijskih, dobrovoljaca iz itavog svijeta, pa i Bosne i Hercegovine, koji su zbog
teolokih neslaganja sukobljeni sa iizmom, da priteknu u pomo svojoj sunitskoj
brai. Ono to je za bosanskohercegovaki kontekst posebno zanimljivo jest da
tradicionalni islam kakav se nauavao i ivio na Balkanu nije bio optereen tom
unutarmuslimanskom izmom. Muslimani ovih prostora nisu imali iskustvo sa
iizmom, osim preko nekih sufijskih redova koji su u nekim elementima svoga uenja
batinili pojedine elemente iitske tradicije, pa samim tim nisu imali ni antagonizam
prema njima. Zato je zanimljivo pratiti napor koji je, putem prevoenih knjiga,
predavanja i online propagande, uloen da se ovdanji muslimani uvjere u to da je
iizam najvei neprijatelj islama koji ga napada iznutra. 19 Taj proces je iao
istovremeno sa iitskim prozelitizmom koji provode neke dravne i nevladine
organizacije i obrazovne institucije u Bosni i Hercegovini i regiji.20 Bez te polarizacije
teko bi ovdanje sunitske mladie bilo mogue motivirati da odu na drugi dio svijeta
kako bi ubijali krive muslimane.
Istovremeno, na terenu u Siriji, instruktori iz Irana, koji su obuavali pripadnike
Hezbollaha u Libanu, brojne iitske milicije u Iraku, Husijune u Jemenu i druge
proksi paravojne formacije, uz svestranu podrku logistike Hezbollaha, Irana, Rusije i
reima u Damasku, formiraju teritorijalne odbrane i male skupine milicija koje djeluju
bez centralnog zapovjednitva u svojim selima i ulicama, i to u iitskim, alevitskim,
kranskim i reimu lojalnim sunitskim mjestima. Ovakav razvoj dogaaja e
predstavljati prekretnicu u ratu i od tada pobunjenici vie nee imati inicijativu na
terenu. Simbol tog preokreta postat e pad strateki bitnog gradia Kusejr na granici s
Libanom u junu 2014. godine koji su nakon vie sedmica opsade zauzeli pripadnici
Hezbollaha.
Vrhovno vojno zapovjednitvo je dugo pokuavalo odravati razliite frakcije sirijske
vojne opozicije na okupu. Kako bi osigurali nastavak podrke zapadnih zemalja, prije
svega Amerike, njihov zvanini diskurs je bio izrazito sekularan. Govorili su da je
njihov cilj svrgavanje reima a da e onda narod odluiti na slobodnim izborima
kakvu vlast eli. U operativnom smislu proteirali su profesionalni vojni kadar iz reda
19

Lista antiiitske literature na bosanskom jeziku bi se oduila. Moda je prvo djelo te vrste knjiga
Veliki ejtan Halida Tulia, koja je tampana jo 1996. u Jordanu a distribuirana u Bosni i
Hercegovini. Nakon toga su prevedene i tampane brojne antiiitske broure, najee bez imena
izdavaa. Dva djela su posebno u velikom tirau distribuirana u BiH, i to Osnove uenja ija imamija
isna `aerija autora Es-Sejjida Muhibbuddina El-Hatiba i i`iti i i`izam Ihsana Ilaheja Zahira.
20
Obim proiitske literature prevedene na bosanski jezik nakon rata je pozamaan. Iako stavovi esto
nisu izrazito antisunitski u toj literaturi, oni jasno promoviraju interpretaciju historije i teologije koja
odudara od zvanine sunitske doktrine. Jedno vrijeme je u tome prednjaila organizacija Muslimanski
ivot (http://www.muslimanskizivot.org/, link vie nije aktivan), koja je iitsku literaturu prevodila i
distribuirala irom Bosne i Hercegovine i bosanskohercegovake dijaspore, a ureivali su i istoimeni
asopis.

19

prebjeglih oficira iz reimske vojske, pokuavajui stvoriti dojam da preuzimaju

nacionalnu vojsku Sirije. Meutim, situacija na terenu je ila u sasvim drugom
pravcu. Pretvaranje sukoba u sektaki rat, ali i strahote rata i dugo ugnjetavanje
vjerskih sloboda rezultirali su jaanjem vjerskih osjeanja meu vojnicima i narodom.
Neuspjeh i neodlunost Zapada da pomogne sirijskoj opoziciji i narodu samo su
ojaali one skupine koje su se pozivale na islam i koje se nisu obazirale na stavove
zapadnih saveznika. Vijesti o sukobima oko logistikih ruta i sve ei sukobi izmeu
rivalskih frakcija oko kontrole nad osloboenim teritorijima dodatno su oslabili
autoritet centralnog zapovjednitva. Veina dobrovoljaca koji su dolazili da se bore za
svoju viziju dihada i za uspostavu islamske drave pridruivala se ISIL-u, koji je na
ranije osloboenim teritorijima uspostavljao svoje vienje islamske drave koja je
povezivala teritorije u kojima su djelovali protiv, kako oni kau, istog iitskog
neprijatelja u Iraku.
Sve vie je uloga Vrhovnog vojnog zapovjednitva i Slobodne sirijske vojske slabila,
a njegovo mjesto su pokuale zamijeniti neke druge krovne organizacije koje su
osnivane, a koje su sad u svom imenu umjesto sirijska sve ee nosile prefiks
islamska. Formiranje islamske fronte Al-Debha al-Islamijje bio je posljednji u nizu
pokuaja da se objedine ponovo razjedinjene vojne frakcije sirijske opozicije. U ovoj
koaliciji, zvanino formiranoj 22. novembra 2013. godine, djeluju neke od
najborbenijih i najbrojnijih vojnih formacija, kao to su selefijski odred Ahrar alSham, Liva al-Hak iz Homsa, Sukur al-Sham iz Idliba, ili nedavno u Damasku
osnovane Vojske islama (Dej al-Islam), za koju se vjeruje kako ima direktnu
podrku Saudijske Arabije, koja preko ove fronte pokuava umanjiti utjecaj
antisaudijske Al-Kaidi bliske Islamske drave u Iraku i amu, ali i Al-Nusre, koja je
ideoloki bliska Al-Kaidi, ali se taktiki i zapovjedniki od njih udaljila. Trenutni
obraun sa ISIL-om neki vide kao pokuaj neke nove, umjerene islamske opozicije,
da preuzme kontrolu nad snagama revolucionara, ali i kao preduvjet da strana, a
naroito amerika i britanska pomo, nastavi stizati pobunjenicima.
U vrijeme zakljuivanja ove studije umjerena sirijska opozicija je bila oslabljena i bez
izgleda da se u toj dravi postigne bilo kakvo vojno rjeenje. Istovremeno je u Iraku
krenula ozbiljna ofanziva protiv tzv. Islamske drave u Tikritu. Ovu ofanzivu prate
brojne kontroverze od prisustva instruktora iz Irana (poput zapovjednika
Revolucionarne garde Kasima Sulejmanija), brojnih zloina i osveta, ne samo prema
pripadnicima ISIL-a nego i sunitima koji se tamo nalaze, preko spreavanja arapskih
sunita da se vrate u osloboene gradove i sela i nepotrebnog unitavanja njihove
imovine, do angamana iitskih izrazito ideoloki i sektaki motiviranih paravojnih
formacija, kao to su Hashd al-Shaabi, Ketibetu Ali, Ketibetu Bedr, Ketibetu Abu

20

Fadl al-Abasi i druge koje iza sebe imaju povijest zloina nad sunitima.21 Ovakav
razvoj prilika moda moe kratkorono potisnuti vojno prisustvo ISIL-a u Iraku, ali
ako se ne nae nain da se iraki suniti uvjere da nisu oni meta operacija protiv ISILa, i ako se ne garantira sigurnost u novom Iraku nakon povlaenja ISIL-a i
ukljuivanje u centralnu vlast, itava operacija moe postati osnova za dodatnu
radikalizaciju sunita ne samo u Iraku i susjednoj Siriji nego i irom svijeta. Ovakvim
raspletom situacije i slamanjem ISIL-a na terenu ideologija ovog pokreta moe samo
ojaati, jer e se on i dalje predstavljati kao jedini zatitnik sunita, protiv kojih su se
zajedniki urotili Amerika, Iran i korumpirani arapski despoti.
Korijeni tzv. Islamske drave
Kada govorimo o stranim dobrovoljcima u sirijskom ratu, pretpostavlja se kako se
veina njih bori u formacijama koje se ideoloki povezuju s Al-Kaidom i idejama
selefijskog globalnog dihada.
Islamska drava u Iraku i amu/Levantu (ISIL, IDI ili DAI) pobunjenika je
skupina aktivna u Iraku i Siriji. Prvi put se pojavila poetkom 2004. godine u Iraku,
kada ju je osnovao militant jordanskog porijekla Abu Musab al-Zarkavi pod
imenom Jama'at al-Tawhid wal-Jihad (Zajednica monoteizma i dihada), ali je ve u
oktobru te iste godine promijenila ime u Tanzim Qaidat al-Jihad fi Bilad al-Rafidayn,
ili bolje poznati naziv Al-Kaida u Iraku. Ovo ime su prihvatili nakon to su dali zavjet
na poslunost i pokornost (islamski koncept bejata ili zavjeta na poslunost koji se
davao halifi) liderima globalne Al-Kaide. U januaru 2006. godine skupina se ujedinila
sa vie manjih organizacija koje su se tada nazivale Shuratu al-Mujahidin. U oktobru
2006. sebe su prozvali Islamskom dravom Irak (Dawlat al-'Iraq al-Islamijja), i danas
neki dobro upueni izvori govore o tome da je ve od tada poeo tihi raskol izmeu
lidera Dawlata i centralnog zapovjednitva, ali da on dugo nije bio oit. Kako god, od
aprila 2013. oni sebe nazivaju Islamska drava u Iraku i amu/Levantu kako bi
naglasili svoje prisustvo u Siriji ili amu.
Od samog osnivanja zvanian cilj bio im je uspostava islamskog hilafeta u Iraku. U
jeku irakog rata znaajnu vojnu prisutnost su imali u pokrajinama Anbar, Niniva,
Kirkuk i Salahudin, zatim u Dijali i Bagdadu, a Bakubu su smatrali svojim glavnim
gradom. Nakon to su se lideri sunitskih arapskih plemena okrenuli protiv ovih
skupina i njihove vizije ureenja post-Sadamovog Iraka, i nakon to su uz podrku
21

Dovoljno je pogledati brojne Twitter profile onih koji izvjetavaju s ratita, iitskih boraca i drugih
aktivista na kojima se vidi brutalnost iitskih paravojnih formacija koja se ni po emu ne razlikuje od
one koju su iskazali pripadnici ISIL-a kada su zauzimali te gradove. U nekim sluajevima anti-ID
propaganda na istim mjestima na kojima su nastali snimci brutalnih pogubljenja sada producira iste
takve snimke na kojima su rtve navodni pripadnici ID-a. Vidi npr. Twitter profil @XxhassanxXm,
koji sebe naziva Podrka irakoj vojsci ( ) .

21

Amerikanaca i centralne vlade u Bagdadu osnovali svoje milicije poznate kao

Sehavat, vojno prisustvo Al-Kaide je potisnuto, a njeni pripadnici dugo su djelovali u
tajnosti, sluei se samo teroristikom taktikom, odnosno napadima na civilne iitske i
vladine ciljeve.
Nakon eskalacije nasilja u Siriji ISIL je prebacio dio svojih ljudi u Siriju, koristei
tamonju situaciju da pridobije nove dobrovoljce i da se domogne oruja i opreme.
Posebno je u tom procesu, kao i u itavoj strukturi ISIL-a, zanimljiva uloga
baasistikih oficira koje su demobilizirali Amerikanci nakon okupacije Iraka i koji
ine operativno jezgro ISIL-a. Nakon to su ostali bez privilegija i osjetili se
zapostavljenima u novom Iraku, kojim dominiraju iiti, oni su se preko noi okrenuli
idejama borbe protiv unutranjeg neprijatelja islama koje je tada promovirao Abu
Musab al-Zarkavi.22 I uistinu, ISIL je danas, prema svim dostupnim izvjetajima,
kopija brutalne policijske drave kojom upravljaju svemone obavjetajne i
sigurnosne agencije, samo to su one ovaj put zaogrnute platom islama i navodne
apsolutne pokornosti halifi, kao nekada Sadamu. To objanjava vojne vjetine i
iskoritene taktike prednosti koje je ISIL pokazao kada je u munjevitom naletu
zavladao velikim dijelom teritorija, a koje dobrovoljci koji su dolazili iz itavog
svijeta u taj sukob sigurno nisu imali. Danas oni mjesta u kojima su prisutni smatraju
svojom dravom i za njih su ratita Iraka i Sirije spojena. Veina stranih dobrovoljaca
koji su dolazili u Siriju kako bi se borili za slom reima Bashara al-Assada i kako bi
tamonju krizu iskoristili za uspostavljanje njihove vizije islamske drave pridruivala
se frakcijama koje su imale identine ciljeve, a o kojima kao i pozadini itavog
sukoba nisu znali osim ono to su im njihovi ideolozi i zapovjednici rekli. Takvi su se
rijetko borili u redovima Slobodne sirijske vojske.
Krajem decembra 2013. godine ISIL je fokus svoga djelovanja ponovo premjestio na
Irak, koristei nezadovoljstvo tamonjih arapskih sunita, naroito onih lojalnih
plemenima (ar. aair) koji su se osjetili politiki marginaliziranim i progonjenim od
proiitske vlade Nurija al-Malikija. Kada je postalo izvjesno da e na netom odranim
izborima Nuri al-Maliki ponovo osigurati dovoljan broj glasova da pokua formirati
iraku vladu, suniti su bez ozbiljne borbe gradove na sjeverozapadu drave prepustili
malom broju pripadnika ISIL-a koji su u njih umarirali iz susjedne Sirije.
U junu 2014. godine ISIL je bez veeg otpora zauzeo drugi po veliini grad u Iraku
Mosul, dolazei u jednom trenutku do samih predgraa Bagdada. Krajem mjeseca,
nakon to su pred oima svjetske javnosti proveli nevienu brutalnost i masovna
22

O ulozi Sadamovih oficira u kreiranju ISIL-a vidi prilog Der Spiegelovog novinara Christopha
Reutera koji je nainio na osnovu dokumenata koje su pripadnici Sirijske slobodne vojske zaplijenili od
ubijenog kreatora ISIL-ove strategije irenja utjecaja na Siriju poznatog pod imenom Haji Bakr.
Christoph Reuter, The Terror Strategist: Secret Files Reveal the Structure of Islamic State, Der
Spiegel, 18. aprila 2015.

22

pogubljenja svih onih koji nisu bili spremni prihvatiti njihovu vlast, ISIL je
konsolidirao vlast nad velikim dijelom teritorija Sirije i Iraka, uklonio granice izmeu
ove dvije drave i proglasio osnivanje hilafeta. Shodno tome, organizacija je
promijenila ime u Islamska drava23. To je dovelo ne samo do raskola u opoziciji
nego i do sukoba meu samim selefistima koji sebe nazivaju mudahidima ili borcima
na Boijem putu.
Tako su se borci bliski ideologiji Al-Kaide vrlo rano podijelili u dvije skupine:
Dabhat al-Nusru (Fronta podrke), koji vodi izvjesni Abu Mohammad al-Golani, a
koji priznaje lidersku poziciju novog voe Al-Kaide u svijetu Ajmana al-Zavahirija, i
na one koji su se od njega odvojili i slijede lidera irakog ogranka Al-Kaide Abu
Bakra al-Bagdadija, koji osporava autoritet Al-Zavahirija i prvenstveno sebe smatra
emirom ili vladarom Islamske drave u Iraku i Levantu (amu ili Siriji), a koji se
kasnije proglasio halifom ili jedinim vjerskim i politikim liderom svih muslimana u
svijetu.
Do otvorenog raskola izmeu ISIL-a i elnika globalne Al-Kaide dolo je kada je AlZavahiri zatraio da se u Siriji ratuje pod zapovjednitvom Al-Nusre a da ISIL zadri
operativnu samostalnost na prostoru Iraka. Al-Bagdadi je to odbio i sebe proglasio
emirom ili vladarom islamske drave u nastanku, a u jednom svom govoru je AlZavahirija optuio da je odstupio od erijata jer je dao bejat lideru talibana Mula
Omeru koji je Patun iako se od Poslanika islama prenosi da halifa moe biti samo
neko ko je iz plemena Kurej. Istovremeno, Al-Bagdadi za sebe tvrdi da je porijeklom
Kurej i da bi se zato sve druge islamistike frakcije trebale podvrgnuti njegovom
zapovjednitvu.
Kada su eskalirali sukobi izmeu Slobodne sirijske vojske i drugih pobunjenikih
frakcija s jedne i ISIL-a s druge strane, Al-Nusra je dugo pokuavala ostati izvan te
borbe, ali se situacija ubrzo otela kontroli. Al-Nusra danas oponaa ISIL-ovu taktiku u
okolini Haleba tako to potiskuje druge umjerene frakcije sirijske opozicije,
naroito one za koje se smatra da ih podravaju Sjedinjene Amerike Drave.
Najjasnija potvrda ove taktike je slamanje frakcije Harektu-l-Hazm u koju su
Amerikanci i drugi zapadni saveznici polagali znatne nade.24
Sada je raskol meu selefijskim dihadistima oit i obje frakcije se bore oko toga
koja e se nametnuti kao lider globalnog dihada. Zato implikacije ovog sukoba
nadilaze granice sirijskog ratita iako e tamo biti najoitije. Naime, ovim je ISIL
23

Za vie pojedinosti o ovome, pogledaj What is Islamic State?, BBC, 26. septembra 2014,
(http://www.bbc.com/news/world-middle-east-29052144, pristupljeno 18. marta 2015).
24
Jeffrey White, Rebels Worth Supporting: Syria's Harakat Hazm, The Washington Institut, 28.
aprila 2014. (http://www.washingtoninstitute.org/policy-analysis/view/rebels-worth-supporting-syriasharakat-hazm, pristupljeno 18. marta 2015).

23

izrastao u glavnog oponenta Al-Kaide, ijim se ogrankom dugo smatrao. Taj sukob je
vidljiv i meu dobrovoljcima iz Bosne i Hercegovine jer su se neki od njih nali na
suprotstavljenim stranama. Sukob se moe osjetiti i u virtualnom svijetu meu
bosanskim islamistima, gdje svaka od frakcija ima svoje istomiljenike koji zastupaju
njihove stavove i njihovu verziju onoga to se deava na terenu u Siriji i Iraku.
Pitanje je sada koja od frakcija e biti vie oslabljena ovim raskolom. Dok jedni
smatraju da je ovo dokaz kako se Al-Zavahiri nije uspio nametnuti kao lider
organizacije nakon ubistva Osame bin Ladena i da staro rukovodstvo gubi podrku na
terenu, gdje nova generacija preuzima stvari u svoje ruke, drugi smatraju da e ISILova taktika ratovanja na ovaj nain izgubiti legitimitet u tzv. dihadistikim
krugovima i da e to ii u prilog Al-Nusri.
Ipak, ISIL bi lako od Al-Kaide mogao preoteti poziciju lidera tzv. globalnog dihada.
ISIL danas kontrolira vie teritorija u Iraku i Siriji nego ijedna islamistika skupina do
sada i na sve naine pokuava dokazati regionalnoj i globalnoj javnosti da nije
nikakva frakcija ili skupina, nego drava. Procjene sugeriraju da ISIL ima daleko vee
i stabilnije prihode od Al-Nusre i matinog pokreta, prije svega zbog iroke mree
donatora koji finansiraju njihovu borbu protiv reima u Damasku, ali i zbog prihoda
od ratnog plijena, kontrole nad poljima nafte i plina u istonim dijelovima Sirije,
kojima se trguje na crnom tritu, kao i od prihoda od otmica i pljake.
Ko e u budunosti nastaviti predvoditi ideje tzv. globalnog dihada zavisit e uveliko
od ishoda sukoba u Siriji. Jaanje ISIL-a bi moglo potpuno marginalizirati Al-Kaidu
na globalnom planu. Jo niko ne zna kako e se eventualni trijumf ISIL-a odraziti na
ideologiju Al-Kaide i ta e za globalnu sigurnost znaiti pretvaranje Al-Kaide od
teroristike organizacije u borbenu formaciju koja pokuava osnovati dravu i
kontrolirati teritorije na obalama Mediterana i u srcu arapskog svijeta.25
Strategija djelovanja ISIL-a i upravljanje divljatvom
Trenutna strategija djelovanja ISIL-a ne samo u Iraku i Siriji nego i na mjestima gdje
se ISIL pokuava proiriti, poput Sinaja u Egiptu, Libije, Afganistana, Jemena,
Nigerije, Tunisa i brojnih drugih drava u kojima se javljaju organizacije koje se
obavezuju na poslunost (daju bejat) halifi Al-Bagdadiju i bore se pod obiljejima
ISIL-a, ima dosta slinosti sa strategijom poznatom kao upravljanje divljatvom.
Ustvari, radi se o nekoj vrsti kombiniranog terenskog prirunika i svojevrsnog
manifesta za povratak hilafeta naslovljenog sa Upravljanje divljatvom (ili
zvjerstvima) najkritiniji stadij kroz koji e zajednica vjernika (ummet) proi
25

O sukobu izmeu ISIL-a i Al-Kaide vidi izvjetaj Aarona Y. Zelina: The War between ISIS and alQaeda for Supremacy of the Global Jihadist Movement, Washington Institute for Near East Policy, br.
20, juni 2014.

24

(Management of Savagery: The Most Critical Stage Through Which the Ummah Will
Pass: : , Idrat at-Tawahhush: Akhtar marhalah
satamourrou biha l ummah). Ova studija djelo je islamistikog ideologa poznatog kao
Abu Bakr Naji. Publikacija se pojavila na drutvenim mreama 2004. godine, prvo na
zatvorenim forumima, a kasnije i na brojnim stranicama na kojima se okupljaju
militanti, kao i na stranicama specijaliziranih centara koji prate trendove unutar
teroristikih organizacija.26
Stvarni identitet Abu Bakr Najija nije nikada zvanino potvren, ali Hani Nesira sa Al
Arabiya Institute for Studies je u svom istraivanju doao do zakljuka da se radi o
Egipaninu Muhammadu Khalilu al-Hakaymahu () , koji je napisao jo
nekoliko studija o djelovanju pojedinaca i organizacija tada povezanih s globalnom
Al-Kaidom.
Naji vjeruje da e samo graanski rat unutar islama, tj. muslimana, dovesti do
uspostave sunitskog hilafeta. Zato on predlae eskalaciju brutalne kampanje nasilja i
zvjerstava u muslimanskim zemljama koja treba rezultirati polarizacijom njihovih
drutava i novim sukobima, razotkrivanjem nesposobnosti sigurnosnih agencija i
vladajuih elita da odre kontrolu nad narodima, to bi trebalo privui nove
sljedbenike u redove dihadista i u konanici stvoriti depove nesigurnosti ili prostore
u kojima vladaju strah, nesigurnost i zvjerstva. Pod upravljanjem zvjerstvima Naji
podrazumijeva stvaranje anarhije, kojom bi onda militanti upravljali, tj. u kojoj bi se
nametnuli kao jedini koji mogu uspostaviti red i smijeniti nesposobne i korumpirane
vlasti, i to na principima islama, erijata, historijskog iskustva i tradicije
muslimanskih naroda.
Abu Bakr Naji je osmislio borbeni plan iji je cilj oslabiti neprijateljske drave onim
to je nazvao snaga uznemiravanja i iscrpljivanja. Uvlaenje Sjedinjenih Amerikih
Drava u otvoreni ratni sukob, umjesto ranijeg zastupnikog (proxy) ratovanja, bio je
cilj zamisli jer je Naji vjerovao da e kada jednom ameriki vojnici budu ubijeni od
mudahedina na bojitu medijski oreol njihove navodne nepobjedivosti nestati.
Muslimani e tada biti zaslijepljeni tetom koju su u stanju nanijeti slaboj i moralno
iskvarenoj supersili i istovremeno gnjevni zbog okupacije za njih svetih zemalja, to
e ih naposljetku nagnati u dihad. On je pozivao da se napadi usmjere na ekonomske
i kulturne institucije otpadnikih reima koji su saveznici SAD-a. Javnost e
vidjeti postrojbe u bijegu, obezglavljene... U tom trenutku nastupa divljatvo i haos u
kojem e regija ispatati zbog nepostojanja sigurnosti. Ovo e dodatno doprinijeti ve

26

Knjiga Management of Savagery: The Most Critical Stage Through Which the Ummah Will Pass
je dostupna na internetu na adresi: https://azelin.files.wordpress.com/2010/08/abu-bakr-naji-themanagement-of-savagery-the-most-critical-stage-through-which-the-umma-will-pass.pdf.

25

postojeoj iscrpljenosti i iznurenosti, koje su rezultat napada na preostale ciljeve i

oruani otpor vlastima, napisao je Naji.27
Naji je koristio tradicionalni dihadistiki primjer Egipta, ali se implicite odnosio na
Irak, gdje je pozivao na brzu konsolidaciju dihadistikog trijumfa s namjerom
ovladavanja okolnim zemljama. Jedan ISIL-ov duhovnik je ispriao Michaelu
Weissu i Hassanu Hassanu, autorima knjige Inside the Army of Terror, da je Najijeva
knjiga nairoko distribuirana meu oblasnim ISIL-ovim zapovjednicima i nekim
obinim vojnicima kao sredstvo za opravdavanje odrubljivanja glava ne samo kao
religijski doputenim radnjama ve preporuenim od Boga i Njegovog poslanika. Za
ISIL, najvei doprinos teksta Upravljanje divljatvom lei u razlikovanju znaenja
dihada u odnosu na druga religijska pitanja. Naji u jednome trenutku poduava
itatelja tvrdei da nain na koji se ui o dihadu u knjigama oteava mladim
mudahidima da spoznaju pravo znaenje njegovog koncepta. Neko ko isprva ui o
dihadu misli da je to nita doli nasilje, grubost, terorizam, zastraivanje (drugih) ili
bezono ubijanje. Ja govorim o dihadu i borbi, ne o islamu, i to se ne bi trebalo
mijeati... Ne moe se nastaviti boriti neko i prelaziti iz jedne etape u drugu osim ako
inicijalna etapa ne podrazumijeva etapu bezonog ubijanja neprijatelja i ruenja
njihovih domova....28
Tu ideju upravljanja drutvima u anarhiji i stvaranja a zatim popunjavanja pravnog i
politikog vakuuma koju je razradio Naji u praksi pokuava provesti Al-Bagdadi. Ovo
nije promaklo sve veem broju analitiara koji analiziraju sve to se deava u
Islamskoj dravi i oko nje. Tako Loretta Napoleoni u svojoj novoj knjizi The
Islamist Phoenix (u Sandorfa iz Hrvatske prevedeno pod naslovom Uspon islamizma)
pie:
Spretnost kojom Al-Bagdadi i njegova skupina uvjeravaju sunite u Siriji, a isto tako i
u Iraku, da bi mogli uspjeti u onome u emu su svi ostali podbacili, nevjerojatan je
podvig njihove modernosti. U prolosti, nijedna dihadistika skupina nikada nije bila
opremljena za voenje prave drave. Nisu znali kako upravljati zalihama vode,
kanalizacijom, izgradnjom cesta, niti su znali kako koristiti virtualni svijet za
novaenje i skupljanje sredstava diljem planeta. Jo su manje znali kako postii
konsenzus u zajednicama. Takve greke, a viali smo ih u Afganistanu u halifatu
(kalifatu) mule Omera (Omara), poivaju na predmodernoj viziji drutva kakvu je
projicirao selefizam.
Iako je san dihadistikog pokreta oduvijek bio obnova halifata, bila je to samo
nejasna, romantina ideja, potpuno neprimjenjiva u modernim vremenima, jer je
27
28

Ibidem.
Michael Weiss i Hassan Hassan, Inside the Army of Terror, Regan Arts, New York, 2015, 40-41.

26

selefizam, tvrdi Napoleoni, odbijao konstrukciju moderne drave. Radikalni je

selefizam radije zamrznuo koncept idealnog drutva kakav je vrijedio u Arabiji
sedmoga stoljea. Svaki napredak koji je slijedio nakon toga ili je suvian ili opasan,
od infrastrukture moderne drave do moderne tehnologije, to je oito jer su talibani
zabranili muziku, radio i TV.29
S time na umu, ono to je napravio Al-Bagdadi, iscrtavajui unutar Sirije vlastite
enklave Islamske drave u Iraku i vodei te zajednice kao politiki autoritet sa svim
instrumentima moderne drave, zaista je nevjerovatno. On je uspio spojiti politiku
namjeru islamista o preuzimanju vlasti u dravi s neto globalnijom vizijom
neotradicionalista o stvaranju prepoznatljive, makar i nesavrene drave, koja bi
istovremeno trebala biti lansirna rampa za daljnje irenje. Ova kombinacija bez
presedana vrlo je vana, pie, prema citatu L. Napoleoni, Jason Burke, veteran
prouavanja dihada. 30
Ali ovaj iskorak koji je napravio ISIL nije samo nevjerovatan, nego je i izuzetno
privlaan irokom spektru simpatizera islamistikih ideja i bitan je faktor
mobilizacije. Za mnoge mlade muslimane uspostava Islamske drave u Iraku i Siriji je
ostvarenje dugog sna o povratku hilafeta kao politikog okvira koji e muslimanima
povratiti potovanje i ugled koji su nekada u svojoj povijesti uivali.
Kranske frakcije u sirijskom sukobu
Kada je rije o tome koje se sve frakcije danas bore u Siriji i Iraku, vrlo je teko
pohvatati sve konce, naroito ako bismo htjeli ui u trag novcu i dobrovoljcima, tj.
ako bismo htjeli znati ko od svjetskih i regionalnih centara moi podrava koju
frakciju. To bi nam teko polo za rukom, naroito ako znamo da se skoro
svakodnevno prave novi savezi i blokovi, dok se neke frakcije rasputaju ili
pridruuju drugima s boljom logistikom ili naoruanjem. Ali je bitno napomenuti da
pored sunitskih i iitskih frakcija te irakih i sirijskih vladinih snaga postoje i brojne
kurdske frakcije koje pokuavaju zatititi teritorije na kojima ive Kurdi od upada
razliitih paravojnih formacija, ali i stvoriti uvjete za eventualnu autonomiju tih regija
u buduem preustroju Sirije nakon pada reima Bashara al-Assada, a moda i njene
nezavisnosti i pripajanja nekoj buduoj kurdskoj dravi.
I dok se o sunitskim, iitskim, pa i kurdskim dobrovoljcima i vojnim frakcijama pisalo
i izvjetavalo u svjetskim medijima, rijetki su izvjetaji koji govore o kranskim
dobrovoljcima, pa i vojnim organizacijama u Siriji. O kranskoj manjini u Siriji se
29

Loretta Napoleoni, Uspon islamizma, Sandorf, Zagreb, 2015, 83-84.

Jason Burke, The ISIS leader`s vision of the state is a profoundly contemporary one, The
Guardian.
30

27

najee pie samo kroz prizmu visoke cijene koju plaaju uhvaeni izmeu dvije
sukobljene strane. Meutim, situacija na terenu je daleko sloenija.
Tako je BBC-jev servis na arapskom jeziku poetkom 2014. godine emitirao prvi
prilog o sve veem broju kranskih boraca koji iz brojnih evropskih zemalja dolaze u
Siriju kako bi se borili na strani kurdskih vojnih formacija i proreimskih snaga protiv
skupina povezanih s Al-Kaidom, prije svega protiv pripadnika Islamske drave u
Iraku i amu ISIL.31
Autor priloga Muhieddeen Hamish tvrdi kako je veina njih sirijskog porijekla, ali da
imaju dravljanstva brojnih evropskih zemalja, gdje godinama ive. Kao primjer ovog
novog trenda on navodi djelovanje formacije koja se naziva Sutoro i koja se bori u
sjeveroistonoj pokrajini Hasaka zajedno s kurdskim frakcijama protiv s Al-Kaidinom
ideologijom povezanih pobunjenika.
Prvi su ovaj novi zaplet u ionako kompleksnom sirijskom sukobu primijetili u
vicarskom centru Agenfor, iji je direktor Sergio Bianchi za BBC na arapskom
jeziku izjavio da samo ime organizacije Sutoro dolazi iz staroaramejskog, to bi
moglo ukazivati na pokuaj da se naglasi kranski karakter formacije. On tvrdi da je
jedan od vojnih instruktora u toj organizaciji bivi narednik vicarske vojske Johan
Kosar, te da je on samo jedan od kranskih dobrovoljaca iz Evrope koji se bori u toj
formaciji.
Za Kosara on kae da je kao i znaajan broj njemu slinih dobrovoljaca sirijskog
porijekla, ali da ima i turske korijene. Navodno je odrastao u Siriji, kasnije ivio u
Lucernu u vicarskoj, odakle je i doao u pogranini sirijski grad Kamili. Prema
izvorima centra on ima tri pasoa i samo je jedan od brojnih kranskih dobrovoljaca
s pasoima lanica Evropske unije koji su svoje znanje i ivote stavili na raspolaganje
razliitim sirijskim frakcijama kako bi stali u zatitu svoje brae u vjeri. Prema
Bianchiju, centar kojim rukovodi do sada je evidentirao takve dobrovoljce meu
vicarcima, Nijemcima i veanima.
Spomenuti izvjetaj se takoer bavi pitanjem njihovog mogueg povratka u evropske
zemlje iz kojih su otili u sveti rat. Tako Yasem Otblogim, glasnogovornik Rafidain
Cultural Centera u Lucernu, kae kako nemaju taan broj krana iz Evrope koji su se
otili boriti u Siriju, ali da je to vjerovatno 10 do 20. On kae da broj sigurno nije
velik. Takoer naglaava da oni odlaze kako bi zatitili domicilne sirijske krane i
osigurali njihov opstanak, te da oni ne ele da ih se tretira kao plaenike kada se
vrate kui.
31

Prilog BBC-ja na arapskom, , 19. februara 2014,

(http://www.bbc.co.uk/news/undefined, pristupljeno 18. marta 2015).

28

Prema zvaninim podacima, u Siriji ima oko 10 posto krana i oni su prema pisanju
eksperta za odnose meu sirijskim vojnim frakcijama Aymenna Jawada al-Tamimija
u trenutnim sukobima podijeljeni u tri frakcije: one koji podravaju reim i bore se u
zvaninim reimskim vojnim i sigurnosnim snagama, one koji se bore na strani
Slobodne sirijske vojske protiv reima i one koji se bore za autonomiju veinski
kranskih podruja u Siriji. Strani dobrovoljci se najee pridruuju ovoj treoj
frakciji, dok su domicilni krani ipak najveim dijelom uz reim jer se plae
budunosti u Siriji u kojoj bi dominirale radikalne skupine nespremne da ih prihvate
kao ravnopravne graane.
Rat u Siriji je jedan od najbrutalnijih ratova u novijoj povijesti i sve etnike skupine
su ve sada platile visoku cijenu. Ipak, manjine se kao i svugdje osjeaju posebno
ranjivim i zato je naroito u zapadnim medijima esto fokus na stradanju pripadnika
autohtonog sirijskog kranstva. Takvi izvjetaji o stradanju sirijskih krana i
njihovih bogomolja, naroito od stranih dobrovoljaca, uvlae sve vei broj evropskih
krana arapskog porijekla u sukob.
Vrijeme e pokazati i to hoe li od meunarodne zajednice zapostavljeni sukob u
Siriji dovesti ne samo do radikalizacije brojnih muslimanskih skupina ne samo u
regiji Bliskog istoka nego i u Evropi, gdje se sa strepnjom oekuje povratak sirijskih
veterana, nego i do jaanja militantnih formacija koje e opravdanje za nasilje traiti u
kranskom uenju i obespravljenosti kranskih zajednica u nekim dijelovima
svijeta. Teko je rei svjedoimo li raanju jedne nove kriarske ideologije koja e
se, po uzoru na militantne muslimanske organizacije, hraniti kranskom solidarnou
i zatitom kranskih svetinja.
Bosanskohercegovaki dravljani u Siriji i Iraku
''Prebrojavanja''
Istraivanje udjela stranaca u ratovima u Siriji i Iraku proteklih se godina uglavnom
fokusiralo na utvrivanje njihovog broja. Procjene su se odnosile na ukupan broj ljudi
za koje se pretpostavljalo da su u razdoblju od kraja 2011. do poetka 2015. godine,
kao strani borci, boravili u teatru operacija, kao i na udio dobrovoljakih
kontingenata iz pojedinih zemalja u ukupnom broju stranaca u Siriji/Iraku. U raznim
fazama sukoba pojavljivale su se razliite procjene, vie da bi se skrenula pozornost
na fenomen stranih boraca prisutnih u konfliktu negoli zbog ambicije istraivaa i
analitiara da pouzdano odrede njihov broj. I povran uvid u ove procjene ukazuje na
ozbiljne probleme s kojima je povezan taj napor.

29

Tipino, procjene broja stranih boraca na ratitima u Siriji i Iraku su kumulativne i

odnose se na cjelokupno razdoblje od poetka sukoba do dana objavljivanja procjene.
O kojoj god od ovih procjena da se radi, ona tipino ukljuuje:

osobe za koje se vjeruje da su trenutno u Siriji/Iraku,

osobe koje su pokuale ali nisu uspjele doi do Sirije/Iraka,
osobe koje su pokazale namjeru da putuju ili se pripremaju za put u
Siriju/Irak,
osobe za koje se vjeruje da su na putu za Siriju/Irak,
osobe koje su se vratile iz Sirije/Iraka,
osobe koje su poginule u Siriji/Iraku.

Uz to, izvan ovih procjena ostao je sigurno znaajan broj osoba za koje se uope i ne
zna da su u nekom trenutku boravile ili da jo uvijek borave u Siriji/Iraku. Tako je,
naprimjer, nakon revolucionarnih promjena u Tunisu 2010/2011. godine iz te zemlje
emigriralo oko 20.000 ljudi, uglavnom mladih, za koje se jo uvijek pouzdano ne zna
gdje su. Tamonja obavjetajna zajednica pretpostavlja da je znaajan iako jo
neutvren broj tih ljudi zavrio u Siriji i Iraku.32 Vrijedi takoer napomenuti da se
procjene broja stranih boraca u ovom sukobu odnose samo na one koji se bore na
strani sunitskih frakcija. Za broj iitskih dobrovoljaca, ali i pripadnika Hezbollaha, te
raznih iitskih formacija koje na ratita u Siriji i Iraku dolaze iz Irana nema ovakvih
kumulativnih procjena.
Na temelju uvida u vie od 1.500 izvora, ICSR je procijenio da je do kraja 2013.
godine u Siriji boravilo do 11.000 osoba iz 74 drave koje su se borile na strani
razliitih sunitskih opozicionih frakcija u toj zemlji. Taj je broj bio dvostruko vei od
onoga objavljenog u proljee te iste godine. Broj osoba iz zemalja zapadne Evrope
prisutnih na ratitima u Siriji u tom je razdoblju (proljee zima) utrostruen od
600 u aprilu do 1.900 u decembru 2013. godine.
Godinu dana kasnije ICSR je objavio novu procjenu, koja sugerira kako je kroz
sirijska i iraka ratita do poetka 2015. godine prolo vie od 20.000 stranih boraca,
odnosno vie nego to ih se borilo u Afganistanu tokom desetogodinjeg sukoba
tamonjih pobunjenika s reimskim i sovjetskim snagama.
U strukturi stranih boraca u Siriji i Iraku, koji dolaze iz skoro 90 drava svijeta,
dominiraju oni porijeklom s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike (11.000), iz zemalja
zapadne Evrope (4.000) i biveg Sovjetskog Saveza (3.000). Prema ukupnom broju
stranih boraca koji dolaze iz zemalja Evropske unije na prvom je mjestu Francuska
(1.200), a slijede Njemaka i Velika Britanija (sa po 600). Kada se gleda odnos
32

Iz razgovora s dunosnikom jedne sigurnosne agencija Tunisa koji je elio ostati anoniman.

30

stranih boraca i broja stanovnika, najvie ih dolazi iz Belgije (40 na milion

stanovnika), Danske (27) i vedske (19).33
Ova procjena sugerira da se oko 10 do 30 posto stranih boraca do sada vratilo
kuama, te da ih je izmeu 5 i 10 posto poginulo.
Od zemlja jugozapadne Evrope, ICSR u svojoj procjeni navodi kako ih je iz Albanije
90, iz Bosne i Hercegovine 330, s Kosova 150, iz Makedonije 12, te iz Srbije 70.
Za potrebe ovog istraivanja, osim za Bosnu i Hercegovinu, koja je u njegovom
sreditu, provjerene su procjene ICSR-a o broju stranih boraca koji potjeu iz zemalja
regije. Provjera podataka obavljena je uz koritenje otvorenih izvora i razgovora sa
osobama koje po prirodi posla imaju uvid u ovu pojavu. Za poetak, od zemalja regije
u procjeni ICSR-a nedostaju Slovenija, ijih je 10 dravljana do sada otilo u
Siriju/Irak, i Crna Gora, iz koje je otilo 13 osoba.34 Ovo istraivanje je takoer
utvrdilo da je u Siriju/Irak iz Srbije do sada otilo oko 100 osoba.35 Policijski izvori
na Kosovu, tamonje meunarodne policijske agencije i specijalizirane nevladine
organizacije procjenjuju da je do sada u Siriju/Irak otilo vie od 200 osoba, dok
ICSR tvrdi da ih je bilo 150.36 Istraivanje je takoer utvrdilo da je iz Makedonije do
sada otilo oko 50 osoba, dok ih izvjetaj ICSR-a navodi 12. I na kraju, iz Albanije je
u Siriju/Irak do sada otilo 70 do 80 osoba, a ICSR tvrdi da ih je otilo 90.37
Smisao ove intervencije nije bio dovoditi u pitanje metodologiju ni konanu procjenu
ICSR-a, nego ukazati na to kako je nemogue pouzdano odrediti koliko se osoba
nalazi na ratitima u Siriji i Iraku. Premda se ti ljudi ve uvrijeeno nazivaju stranim
borcima, zapravo je nemogue utvrditi kakva je njihova stvarna uloga u tom sukobu i
koliko ih uope aktivno sudjeluje u borbama. Osim toga, radi se o dinaminom
procesu koji traje i gdje se metrika ovog fenomena vrlo brzo mijenja. Zbog svega
33

Peter R. Neuman, Foreign fighter total in Syria/Iraq now exceeds 20,000; surpasses Afghanistan
conflict in the 1980s, International Center for Study of Radicalisation, 26. 1. 2015. Dostupno na
internetu na adresi: http://icsr.info/2015/01/foreign-fighter-total-syriairaq-now-exceeds-20000surpasses-afghanistan-conflict-1980s/.
34
Ove brojke su potvrene u razgovorima s predstavnicima policijskih agencija Slovenije i Crne Gore
koji su eljeli ostati anonimni.
35
Istu procjenu iznio je i ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dai na konferenciji o suradnji u
borbi protiv terorizma odranoj u Beu 20. marta 2015. Vie o tome u: Izbei poistoveivanje islama
sa terorizmom, Beta, 20. marta 2015. Dostupno na internetu na adresi http://akter.co.rs/29bezbednost/121982-izbe-i-poistove-ivanje-islama-sa-terorizmom.html.
36
U studiji objavljenoj u aprilu 2015. godine Kosovski centar za sigurnosne studije (KCSS) tvrdi da su
na ratitima u Siriji i Iraku 232 osobe. Vie pojedinosti o ovome u: Shpend Kursani, Report inquiring
into the causes and consequences of Kosovo citizens involvement as foreign fighters in Syria and Iraq,
KCSS, 14. aprila 2015.
37
Albanski obavjetajni izvori navode kako je teko utvrditi ukupan broj Albanaca u Siriji i Iraku jer se
na istom mjestu nalaze Albanci s Kosova, iz Makedonije, s juga Srbije, iz Albanije, ali i iz albanske
dijaspore koja je vrlo rairena u zemljama srednje i zapadne Evrope, kao i u SAD-u.

31

navedenog, procjene, ukljuujui i one iznesene u ovom istraivanju, trebalo bi uvijek

uzimati s oprezom i samo kao alat za bolje razumijevanje jednog vanog sigurnosnog
izazova.
Evidencije odlazaka dravljana BiH u Siriju i Irak
U Bosni i Hercegovini jo uvijek ne postoji jedinstvena i konsolidirana evidencija
osoba za koje se pretpostavlja da su u Siriji i Iraku. Upravo ovaj pretpostavljeni
status borca na stranom ratitu jedan je od razloga koji oteava nastanak takve
evidencije. Naime, iz uvida u podatke o takvim osobama jasno je da u nekim
sluajevima nije mogue utvrditi jesu li one zbilja otile, borave li jo uvijek, odnosno
jesu li se vratile sa stranih ratita. Informacije o neijoj namjeri da tamo ode ne dolaze
uvijek iz pouzdanih izvora. U operativnim biljekama esto se navodi kako je neko
nekome rekao kako namjerava ili se sprema otii u Siriju, ali nema potvrde takvog
odlaska. Uz to, sve ranije navedene karakteristike o nepouzdanosti brojki kada se radi
o ovoj pojavi vrijede i za Bosnu i Hercegovinu.
Evidentiranje graana Bosne i Hercegovine koji su otili u Siriju/Irak dodatno je
oteano i zbog injenice da znatan broj osoba porijeklom i s dravljanstvom BiH ivi,
privremeno boravi ili radi izvan matine drave. Domae policijske agencije ne mogu
stei uvid u kretanja tih ljudi, a esto se dogaa da ni inozemne partnerske agencije ne
odgovaraju dovoljno aurno ili ikako na zahtjeve za provjeru takvih kretanja.
Procjena broja dravljana Bosne i Hercegovine na stranim ratitima esto je oteana i
time to neki od njih imaju dvojna dravljanstva, pa ih se evidentira i klasificira i kao
dravljane BiH i kao dravljane zemalja u kojima borave. Tokom istraivanja autori
su se u vie navrata susreli sa sluajevima osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine
koje nemaju dravljanstvo te zemlje (esto nisu ni roene u BiH), ali koje se i dalje
evidentiraju kao strani borci iz BiH.
Naravno, decentralizirani karakter policijske strukture u Bosni i Hercegovini, u kojoj
djeluju 22 policijske agencije, dodatno oteava nastanak konsolidirane evidencije
osoba koje ratuju u Siriji/Iraku. Veina agencija u ijoj je domeni ovaj sigurnosni
problem, kao i tuiteljstva, uglavnom samostalno vode takve evidencije. Zbog toga su
podaci o istim osobama od interesa esto nepotpuni i nesistematizirani, to ih ini
teim za obradu i analizu. ini se takoer da do kasnoga ljeta 2014. godine u jednom
dijelu policijskih struktura nije bilo ni dovoljno razumijevanja sigurnosnih rizika
povezanih s pojavom stranih boraca i da je tek jai meunarodni angaman doveo do
ozbiljnijeg pristupa ovom problemu, te do neto bolje suradnje i koordinacije,
posebno krovnih, dravnih agencija, SIPA-e, OSA-e i Tuiteljstva BiH.

32

Uz to, ovdanja tradicija politike instrumentalizacije svakog prebrojavanja ljudi

ivih i mrtvih gotovo po automatizmu u takve evidencije unosi potencijal za
svakovrsne manipulacije.
Okvirna procjena
Nakon trogodinjeg praenja pojave odlazaka graana Bosne i Hercegovine na ratita
u Siriji/Iraku i estomjesene provjere, obrade i analize dobivenih podataka, ovo
istraivanje je utvrdilo poimenine identitete i dio informacija o putovanjima i
zadravanjima u Siriji/Iraku osoba iz BiH, kao i dijela onih koje ovdje ne ive a imaju
bosanskohercegovako dravljanstvo.
Rezultati istraivanja ukazuju na to da je u razdoblju od proljea 2012. (prvi
registrirani odlazak 25. marta 2012. godine) do kraja 2014. na ratita u Siriju i kasnije
Irak iz Bosne i Hercegovine i s drugih polazita otilo ukupno 156 mukaraca,
dravljana BiH.
Od ranog ljeta 2013. godine, kada je registriran prvi odlazak (17. juna 2013.), u Siriju
poinju putovati i dravljanke Bosne i Hercegovine. Do kraja 2014. godine
registrirani su odlasci 36 ena. Usporedo s pojavom odlazaka ena, registrirani su i
odlasci djece, obino u pratnji jednog ili oba roditelja. Do kraja 2014. na taj nain
Bosnu i Hercegovinu je napustilo najmanje dvadeset petero djece.
Na temelju ovih podataka mogue je zakljuiti da su od proljea 2012. do kraja 2014.
godine u Siriju/Irak otila 192 odrasla dravljanina Bosne i Hercegovine, mukaraca i
ena, i najmanje 25-ero djece.38
U odnosu na populaciju (oko 3,8 miliona), Bosna i Hercegovina ima jedan od
najveih evropskih prosjeka stranih boraca vie od 41 na milion stanovnika (ako se
raunaju samo mukarci).
Prema raspoloivim podacima, do poetka 2015. godine iz Sirije/Iraka su se vratili 48
mukaraca i tri ene, dok 83 mukarca i 32 ene i dalje borave tamo. Broj povratnika
mukaraca iz Bosne i Hercegovine (30 posto) tako odgovara gornjoj granici prosjeka
(10-30 posto) do koje je doao ICSR u svojoj procjeni broja stranih boraca koji su se
do sada vratili u matine sredine.

38

Autorima je poznato da su neki politiki elnici i kljuni ljudi nekih sigurnosnih agencija u Bosni i
Hercegovini u privatnim razgovorima sa stranim diplomatima navodili da se u Siriji i Iraku nalazi
znatno vei broj dravljana Bosne i Hercegovine, ali ovim istraivanjem ti navodi nisu mogli biti
potvreni.

33

Istraivanjem je takoer utvreno da je 26 dravljana Bosne i Hercegovine (25

mukaraca i jedna ena) do sada poginulo u Siriji/Iraku. U odnosu na procjenu ICSRa o smrtno stradalim stranim borcima u Siriji/Iraku (5-10 posto), smrtnost meu
bosanskohercegovakim dravljanima (16 posto) znatno je vea. Zanimljivo je da je
pet osoba poginulo tokom 2013. godine, dok je 21 (20 mukaraca i jedna ena) osoba
poginula u 2014. godini, veinom u prvim mjesecima, u unutarfrakcijskim borbama
izmeu Fronte al-Nusra (Dabhat al-Nusra) i ISIL-a, te neto kasnije u zranim
udarima koalicijskih snaga na poloaje ISIL-a i u sukobima s kurdskim snagama.
Autori istraivanja susreli su se i s navodima o neutvrenom broju osoba iz Bosne i
Hercegovine koje su bile ranjene u tim sukobima.
Trendovi i karakteristike
Istraivanje je utvrdilo da su prvi graani Bosne i Hercegovine poeli odlaziti u Siriju
jo tokom 2012. godine. Uestalost odlazaka i vrsta angamana postupno su se
mijenjali. Dok su prvi pojedinani odlasci bili motivirani gotovo iskljuivo
humanitarnim aktivizmom, vremenom, a posebno tokom 2013. godine, broj odlazaka
iz Bosne i Hercegovine se poveao, a usporedo s tim mijenjale su se i uloge koje su
bosanskohercegovaki dravljani preuzimali u Siriji. Nakon humanitaraca, poele su
dolaziti osobe koje su drale vjersku poduku pripadnicima razliitih vojnih formacija
koje su se borile unutar tada jo iroke koalicije protiv reima Bashara al-Assada.
Meu dravljanima Bosne i Hercegovine koji su u to vrijeme stizali u Siriju bilo je i
osoba s vojnim znanjima i ratnim iskustvom, a posebno traeni bili su veterani koji su
dobro poznavali protuoklopno oruje i znali njime rukovati. Na temelju vie
razgovora sa osobama koje su traile da im se ne objavljuje identitet bilo je mogue
utvrditi da su se u poetnoj fazi sukoba dravljani Bosne i Hercegovine prikljuivali
formaciji Al-Faruk, koju je unutranja dinamika sirijskog konflikta ubrzo
transformirala i ukljuila u sastav drugih, veih jedinica. Usporedo sa znaajnijim
brojem dolazaka dravljana Bosne i Hercegovine u Siriju i njihova je uloga postajala
vie vezana za sukobe u toj zemlji. Od humanitaraca, vjerouitelja i vojnih
instruktora, prema dostupnim podacima i svjedoenjima, tokom 2013. godine sve ih
se vie angairalo u borbenim aktivnostima.
Za potrebe ove studije, a na temelju uvida u otvorene i u jedan dio povjerljivih izvora,
bilo je mogue rekonstruirati obim i trendove odlazaka, kao i strukturu dravljana
Bosne i Hercegovine koji su od 2012. do kraja 2014. godine boravili (i vjerovatno se
borili na ratitima) u Siriji i Iraku.
Mukarci
Istraivanje je utvrdilo identitete ukupno 156 mukaraca za koje se uglavnom
pouzdano vjeruje da su putovali u Siriju i tamo boravili, u nekim sluajevima i po vie

34

puta. Za veinu tih osoba registrirani su datumi izlaska iz Bosne i Hercegovine i

datumi povratka (za one koji su se vratili).39
Tokom 2012. godine registrirano je petnaest takvih osoba. U 2013. bilo ih je stotinu
etrnaest, u 2014. devetnaest, dok u osam sluajeva nije bilo mogue pouzdano
utvrditi vrijeme odlaska i mogueg povratka.
Jedan dio mukaraca putovao je i vie puta, posebno u razdoblju od proljea do rane
jeseni 2013. godine, kada su se vraali iz Sirije, te nakon nekoliko sedmica ponovo
odlazili u tu zemlju, ali ovaj put u pratnji ena i, nerijetko, djece. Dio ovih mukaraca
bio je oenjen ranije, dok ih se dio oenio tokom kratkog odmora u Bosni i
Hercegovini. Ovaj trend tumai se pogodnostima koje su u Siriji nuene stranim
borcima koji su dolazili s porodicama i useljavani u naputene kue Sirijaca to su
spas pred ratnim stradanjima potraili u izbjeglitvu. Osim to je sluila kao
ekonomski poticaj za dolazee strane borce, ova je mjera posredno uklonila
tradicionalnu otuenost stranaca od sukoba u kojem se bore. Ti se ljudi nisu vie
borili samo za ispunjenje neega to su vidjeli kao svoju misiju ili Boiji nalog u
dalekoj zemlji, nego su kroz fiziku prisutnost svojih porodica u teatru ratnih
operacija postali dodatno motivirani da se bore i za zatitu svojih najbliih.
to se dobne strukture tie, prosjena starost mukaraca iz Bosne i Hercegovine na
ratitima u Siriji je oko 32 godine. U vrijeme dolaska najmlai mukarac imao je 18
godina, a najstariji 74. U odnosu na strane borce iz drugih zemlja, dravljani Bosne i
Hercegovine neto su stariji. Prosjean raspon godina meu ostalima borcima u
Siriji/Iraku je od 18 do 29, dok je svojevremeno u Afganistanu (1979-1989) taj raspon
bio od 25 do 35 godina. Uvid u starosnu strukturu otkriva prisutnost dviju vrlo jasno
odijeljenih generacijskih skupina koje su iz Bosne i Hercegovine otile u Siriju. U
prvoj su osobe u ranim i srednjim etrdesetim godinama, esto sa iskustvom rata
1992-1995, dok su u drugoj mladii tinejderske ili tek neto starije dobi. Za obje ove
generacijske skupine vezani su i donekle razliiti motivi koji su ih doveli na strana
ratita, o emu e vie pojedinosti biti izneseno kasnije.
ene
ene iz Bosne i Hercegovine poele su odlaziti u Siriju tokom 2013. godine, a u vezi
s ranije spomenutim trendom porodinih odlazaka. Najvie ih je otilo u 2013. godini
ukupno dvadeset etiri. Tokom 2014. otilo ih je deset, a u dva sluaja nije bilo
39

U vrijeme zakljuenja ovog istraivanja autori su doli do saznanja da je od poetka 2015. godine jo
dvadeset mukaraca iz Bosne i Hercegovine otputovalo u Siriju/Irak. Ova saznanja nije bilo mogue
dodatno provjeriti niti utvrditi identitete onih koji su otili na nain na koji je to uraeno za ranije
registrirane odlaske. Ovi novi odlasci zato nisu ukljueni u procjenu ukupnog broja mukaraca iz
Bosne i Hercegovine koji su putovali u Siriju i Irak.

35

mogue pouzdano utvrditi datume izlaska iz Bosne i Hercegovine. U nekoliko

izoliranih sluajeva ene su dolazile u Siriju bez pratnje mueva, brae ili oeva, to
im je stvaralo probleme jer su bile izloene pritisku da im se dodijeli skrbnik ili da ih
se uda bez njihove volje. Takve su situacije u nekim sluajevima dovodile i do
dramatinih zapleta. Prosjena starosna dob ena iz Bosne i Hercegovine u Siriji i
Iraku je 27 godina. U vrijeme dolaska najmlaa je imala 18 a najstarija 55 godina.
Udio ena u ukupnom kontingentu iz Bosne i Hercegovine koji je tokom tri godine
boravio u Siriji/Iraku skoro je dvostruko vei od prosjeka meu stranim borcima iz
drugih drava i dostie 20 posto. Taj udio ena jo je vei meu onima koji u ovom
trenutku (mart 2015. godine) jo uvijek borave u Siriji/Iraku i pribliava se jednoj
treini.
Iz dostupnih izvora moglo se zakljuiti da ene obavljaju tradicionalne uloge vezane
za brigu o porodici.40 U samo jednom sluaju bilo je mogue utvrditi da je ena iz
Bosne i Hercegovine stalno naoruana kao pripadnica policijske formacije ISIL-a, te
da je, po vlastitom svjedoenju i priloenim fotografijama na jednoj od drutvenih
mrea, sudjelovala u izvrenju akata nasilja. Konkretno, pogubljenju druge pripadnice
iste formacije koja je optuena za pijunau i potom strijeljana.41
Djeca
Istraivanjem je utvreno da je s roditeljima u Siriju odvedeno najmanje dvadeset
petero djece starosne dobi od pet mjeseci do 17 godina. Najmanje jo dvoje djece
roeno je u Siriji tokom ili nakon 2013. godine, ali se moe pretpostaviti da je taj broj
i vei. Uvidom u dostupne izvore bilo je mogue zakljuiti kako su se u nekoliko
sluajeva jo uvijek maloljetni mladii ukljuivali u borbene formacije kao ratnici,
dok su maloljetne djevojke udavane, najee za mukarce iz tamonjeg
bosanskohercegovakog kontingenta boraca.
Djeca su u svakom oruanom sukobu posebno ranjiva i izloena pogibelji, a ratita u
Siriji i Iraku nisu izuzetak. Do sada nije bilo potvrde o pogibiji ili ranjavanju djece, ali
neka od njih prolaze kroz traumatina iskustva. Autorima studije poznat je sluaj
etverogodinjeg djeaka kojega je otac, bez suglasnosti majke, odveo sa sobom iz
Italije u Siriju krajem 2013. godine i poginuo odmah na poetku 2014. Djeaka je
40

Za zanimljiv pregled moguih motiva zbog kojih ene odlaze u Siriju/Irak i prikljuuju se ISIL-u
vidi: Rafia Zakaria, Zato ene odlaze u redove ISIL-a?, Al Jazeera Balkans, 28. marta 2015.
Dostupno na internetu, na adresi http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zasto-zene-odlaze-u-redove-isil.
Vidi takoer, Caliphate calling: How Islamic State appeals to women, The Economist, 28. februara
2015.
41
Za vie pojedinosti o ovoj i slinim formacijama u kojima su ene, pogledati: Anita Peresin and
Alberto Cervone, The Western Muhajirat of ISIS, Studies in Conflict & Terrorism, Published online:
7. aprila 2015.

36

udomila porodica oevog suborca, ali je i on poginuo poetkom 2015. godine. Osim
toga, djeca ostavljena u Bosni i Hercegovini, bez skrbi jednog ili oba roditelja,
takoer su podlona traumama. Tokom istraivanja autori su upoznati sa sluajem u
kojem je otac petero djece otiao u Siriju 2013. godine i ubrzo poginuo, a djeca su
ostala s nezaposlenom majkom u jednom naselju nedaleko od Zenice. Poznat je i
sluaj majke dvoje djece (10 i 13 godina) koja je napustila njih i supruga te otila u
Siriju, gdje se vjenala s pripadnikom ISIL-a iz Bosne i Hercegovine.42
Djeca iz Bosne i Hercegovine, vrlo rane dobi, koritena su i u jednom propagandnom
filmu takozvane Islamske drave, naslovljenom Mujatweets Episode #5, Children of
the Muhajireen from Bosnia (Djeca muhadira iz Bosne).43
Putovanja
Istraivanjem je utvreno da su dravljani Bosne i Hercegovine do Sirije najee
putovali avionom (oko 60 posto mukaraca i 20 posto ena), uglavnom s
Meunarodnog aerodroma Sarajevo, po pravilu letovima za Istanbul. Put su potom
nastavljali unutranjim linijama turskih aviokompanija, obino do gradova
neposredno uz granicu sa Sirijom, najee do Gaziantepa, pa dalje kopnom do
Killisa i Azaza. Druga najee koritena ruta vodila je avionom od Istanbula do
Hataya, te kopnom do Reyhanlija i graninog prijelaza Bab al-Hawa te dalje do Alepa
(Halep) u Siriji. Takav put avionom prilino je jeftin, a karta od Sarajeva preko
Istanbula do Gaziantepa ili Hataya kota tek neto vie od 100 eura.44
Znatno manji broj mukaraca (15 posto) i neto vie ena (45 posto) odluio se do
Sirije putovati osobnim vozilima, najee preko Srbije, Bugarske i Turske. ene su
esto putovale s djecom, pa je odlazak kopnenim putem procijenjen kao podesniji.
Bez obzira na to kojim su putem dolazili, kao i veina ostalih stranih boraca i njihovih
porodica na putu za Siriju, i dravljani Bosne i Hercegovine bi u gradovima blizu
granice sa Sirijom stupali u kontakt s mreom za podrku, koja ih je preuzimala i
42

Ovakve pojave opaene su i u drugim sredinama iz kojih dolazi znaajan broj stranih boraca, a dio ih
je dospio i u medije. Vie o ovome u: Ostavila mua i dvoje djece i otila u dihad, Avaz, 12.
decembra 2013; Bez znanja supruge odveo sina u Siriju, Al Jazeera Balkans, 27. augusta 2014.
43
https://www.youtube.com/watch?v=UZ-bFHCx0jQ
44
Za potrebe ovog istraivanja autori su napravili vie online rezervacija avionskih karata od Sarajeva
do Gaziantepa. Zavisno od avioprijevoznika (Turkish Airlines ili Pegasus Airlines) i o tome koliko se
unaprijed napravi rezervacija, cijena se u prosjeku kretala oko 103 eura. Imajui ovo u vidu, jasno je
kako je i osobama slabijeg imovnog stanja (a veina ih je takva) bilo mogue platiti put za Siriju.
Autorima je poznat sluaj jednog od sirijskih dobrovoljaca koji je novac za put mjesecima tedio
prikupljajui i prodajui stari papir, plastiku i eljezo. Poznat je i sluaj mladia koji je avionsku kartu
platio novcem uteenim za polaganje vozakog ispita. Zbog lakoe kojom se, osobito iz Evrope,
tokom 2013. i 2014. godine moglo doi u Siriju, u medijima se za opis tog pothvata pojavila
ilustrativna sintagma Easy Travel Jihad.

37

prebacivala na sirijsku stranu. Te mree su obino ukljuivale lokalne krijumare i

predstavnike vojnih frakcija sirijske opozicije. U nekim sluajevima, prije ulaska u
Siriju, i kasnije, pri izlasku iz zemlje, bilo je neophodno krae zadravanje u
takozvanim sigurnim kuama. Istraivanjem je takoer utvreno da je bilo (i jo je
uvijek) nemogue ui u Siriju i prikljuiti se nekoj od tamonjih formacija bez
prethodne preporuke i najave dolaska. Takve preporuke (ar. tezkije) u Bosni i
Hercegovini daju osobe koje uivaju povjerenje ili autoritet kod zemljaka koji ve od
ranije borave u Siriji/Iraku i s kojima zajedno ine dio mree za vrbovanje, prihvat i
podrku dobrovoljcima iz Bosne i Hercegovine.
Detaljniji uvid u podatke o putovanjima u oba smjera ukazuje na tri jasno
prepoznatljive faze.
U prvoj fazi, koja je trajala od zime 2012. do kasnog proljea 2013. godine, pojedinci
i skupine, tada jo iskljuivo mukarci, odlazili su iz Bosne i Hercegovine u Siriju i
tamo tipino ostajali po dva mjeseca, koliko je trajala jedna smjena ili rotacija na
ratitu. U drugoj fazi, koja je poela u rano ljeto 2013. godine i trajala do poetka
zime te iste godine, nastavljeni su pojedinani odlasci i povraci, s tim da se primjetan
broj mukaraca vraao u Bosnu i Hercegovinu na po nekoliko sedmica i onda opet
odlazio u Siriju, ali ovaj put u pratnji ena i djece.45 Trea faza je obiljeila gotovo
cijelu 2014. godinu, a karakterizira je manji broj odlazaka i jo manji broj povrataka,
to upuuje na izglednu mogunost da se znatna veina dravljana Bosne i
Hercegovine koji se trenutno nalaze u Siriji i Iraku nema namjeru vraati u matinu
zemlju. Glavnina tih osoba u ovom trenutku (poetak 2015. godine) boravi u
jedinicama koje su izravno ili posredno potinjene ISIL-u, i svoju su odanost i
odlunost da tu ostanu potvrdile ceremonijalnim cijepanjem i paljenjem osobnih
dokumenata, to je dio rituala za sve novopridole pripadnike ISIL-a.
Ovo vidljivo smanjenje broja odlazaka dravljana Bosne i Hercegovine u Siriju/Irak
tokom 2014. godine moe se tumaiti na vie naina. Poetak te godine bio je
obiljeen unutarfrakcijskim sukobima izmeu pripadnika Fronte al-Nusra i ISIL-a u
kojima su sudjelovali i borci iz Bosne i Hercegovine. Pri prvom dolasku, prilikom
prelaska granice izmeu Turske i Sirije, dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine najee
nisu mogli birati kojoj e se formaciji pridruiti, nego bi slijedili predstavnike one
jedinice koja bi ih doekala na sirijskoj strani granice. Tako se dogodilo da su se,
sasvim sluajno, u vrijeme izbijanja oruanih sukoba izmeu Al-Nusre i ISIL-a borci
iz Bosne i Hercegovine zatekli na objema stranama, a vjerovatno i bili prisiljeni
pucati jedni na druge. U tim unutranjim sukobima u prvim mjesecima 2014. godine
poginulo je najmanje 15 bosanskohercegovakih dravljana. Do poetka te epizode
45

Uestalost odlazaka u ovom razdoblju, kao i panja koja se u javnosti poela tome pridavati, doveli
su do toga da se gotovo svaki nestanak ili bjekstvo od kue u Bosni i Hercegovini u medijima
prikazivalo kao jo jedan odlazak u Siriju.

38

sirijskog rata poginulo ih je pet. Vijesti o ratu meu braom u Siriji te o velikoj
pomutnji (fitni) koja je tamo zavladala proirile su se i meu dobrovoljakom bazom
u Bosni i Hercegovini. Zbunjenost onim to se dogaalo i nedoumice oko toga ko je u
tom sukobu u pravu, a ko nije, bez sumnje su dovele do vidljivog pada entuzijazma za
nove odlaske u sirijski rat.46 Takoer, u proljee 2014. godine poele su najave
uvoenja dopuna Kaznenog zakona BiH kojima bi se kriminalizirao odlazak u ratne
sukobe izvan zemlje, kao i mobilizacija, uvjebavanje, opremanje i poticanje za takve
odlaske. Zakon je stupio na snagu u ljeto 2014. godine i vjerovatno je pokolebao
jedan broj potencijalnih putnika za Siriju u namjeri da krenu na tamonja ratita.
Onima koji su ostali nepokolebljivi u namjeri da ipak odu ostalo je ili da riskiraju i
krenu na put nekom od spomenutih ruta koje vode od sarajevskog aerodroma, uz
mogunost da budu otkriveni i privedeni, ili da trae nove. Potraga za novim rutama
ukljuivala je i nova polazna odredita za letove do Sirije, izvan Bosne i Hercegovine
(Zagreb, Ljubljanu, Rim, Milano, Be), to je znaajno poskupljivalo putovanje i za
mnoge ga uinilo nedostupnim.47 Svi ti faktori na neki su nain doprinijeli da se broj
odlazaka u 2014. znaajno smanji. Takoer, moe se pretpostaviti da je, nakon tri
godine, u znatnoj mjeri iscrpljena i populacijska baza iz koje su mobilizirane osobe za
odlazak u Siriju. Barem kada se radi o odraslima. O tome svjedoi i sve oitije
preusmjeravanje propagandnih aktivnosti ISIL-a na pokuaje radikalizacije i
regrutacije adolescenata, kako globalno tako i u Bosni i Hercegovini.
ivot u Siriji
Za istraivanje je bilo posebno zanimljivo ustanoviti u kakve se aktivnosti po dolasku
u Siriju/Irak ukljuuju osobe iz Bosne i Hercegovine, posebno mukarci. Na temelju
osobnih svjedoenja na drutvenim mreama i uvida u dio zapisnika s policijskih
sasluanja mogue je zakljuiti da je jedan dio tih osoba jednostavno elio ivjeti u
skladu sa svojim identitetskim i vrijednosnim odreenjima i da je u Siriju/Irak doao
46

Meufrakcijski sukobi u Siriji prenijeli su se poetkom 2014. godine i na domae drutvene mree i
internetske portale, koji su postali popritem virtualnog rata pristaa Fronte al-Nusra i ISIL-a. Za vie o
ovome, vidi: Urednik Puta vjernika je Husein Ademi zvani Ebu Idriz, Saff, 10. januara 2014;
uvajte se njihovog puta vjernika!, Saff, 18. marta 2014; irenje sukoba meu pristalicama
tekfirske ideologije u regiji zbog rata u Siriji, Saff, 24. marta 2014; Allahu moj, ja nemam nita s
onim to je uinio Halid (o pisanju Saffa i o stavu prema IDI-u), Put vjernika, 24. marta 2014;
Zaustavimo tekfirsku koljaku propagandu, Saff, 10. aprila 2014; Poruka Balkanaca iz Nusre
zemljacima iz IDI-a: Brao obmanuta, napustite skupinu sa kojom Allah nije zadovoljan, Saff, 15.
juna 2014; Pismo Nusreta Imamovia: nezavisno svjedoenje o fitni u Siriji, Vijesti ummeta, 13.
augusta 2014; Hutbom na pismo: Bilal Bosni poruio Nusretu Imamoviu da je pogrijeio to je
pisao protiv Bagdadijevog hilafeta, Saff, 23. augusta 2014. Omjer potpore dvjema stranama na
poetku je bio relativno izjednaen, ali je vremenom, i usporedo s napredovanjem ISIL-a, skoro
potpuno preao na stranu ISIL-a i takav ostao sve do sada (proljee 2015).
47
Mogunost kaznenog progona osoba za koje se sumnja da putuju u Siriju/Irak ili da se vraaju s
tamonjih ratita od ovog je razdoblja navela dio putnika da vlastima prijave navodni gubitak putnih
isprava, da promijene vanjski izgled (najee brijanjem brade), pa i da promijene identitet (ime i
prezime) kako bi izbjegli da kod sljedeeg putovanja budu otkriveni.

39

kao u svoje novo, poeljno i budue prebivalite. esto i s vlastitom porodicom. Jasno
je takoer da ih je dio bio angairan i u borbenim formacijama. Nije mogue utvrditi
koliko su te formacije zbilja bile aktivno ukljuene u borbe, ali nema sumnje da je
jedan dio dravljana Bosne i Hercegovine obavljao i vojnike dunosti. Meutim, za
one koji su dolazili u Siriju tokom prve dvije godine rata vojni angaman donio je niz
razoaranja. Prema opisima povratnika tamonje pobunjenike skupine nisu imale
vrstu zapovjednu i operativnu strukturu. Borci su sami nabavljali oruje, municiju,
agregate za struju i flairanu vodu. Privikavanje na klimu i hranu bilo je teko, a borci
su esto patili od kroninih stomanih infekcija zbog trovanja hranom i vodom.
Autori ovog istraivanja su doli do vie svjedoenja u kojima se govori o kraama,
vercu, prevarama, predaji poloaja bez borbe, te o prelascima na stranu dojueranjih
protivnika u zamjenu za novac. U veini sluajeva strani borci su se morali sami
snalaziti i nabaviti oruje. Primali su mjesene borake nadoknade od po 50 do 100
dolara, a dodatno su zaraivali od prodaje oruja i municije zaplijenjenih u borbi.48
Formacije u kojima su se borili najee nisu imale sanitet, a evidentno je da je dio
boraca koji nisu bili fatalno ranjeni umirao na ratitu, esto zbog nezaustavljenog
krvarenja.
Istraivanjem je takoer utvreno da se dio dravljana Bosne i Hercegovine ukljuio i
u mree za doek i podrku novim stranim borcima. Jedna od tih osoba, pravomono
osuena pred Sudom BiH za krijumarenje ljudi (na est godina zatvora i novanu
kaznu u iznosu od 20.000 KM), u vie iskaza se navodi kao kljuna za organizaciju
prihvata i transporta novopridolih dobrovoljaca s Balkana u Siriju. U nekim
sluajevima ime ove osobe koriteno je kao lozinka za ulazak u tu zemlju.49

48

Tokom istraivanja autori su imali uvid u zapisnike vie policijskih sasluanja povratnika iz
Sirije/Iraka koji su dali gotovo identine iskaze o svojim iskustvima kao i optuenik u procesu koji je
pred sudom u Srbiji poeo u proljee 2015. godine, a iji dio prenosimo: elio sam da ivim po svom
ubjeenju, a tamo nije bilo erijata, tamo je bila anarhija, nije se potovao nikakav zakon. To su bile
skupine koje su kidisale jedna na drugu, a ja nisam otiao da ratujem... Traio sam izlaz iz zemlje i
koga god sam pitao, ljudi su mi se smijali Prvo smo bili u gradu Haritanu, tamo smo bili u jednoj
sobi, gdje je bilo toliko hladno da pe nije mogla da je ugrije, djeca su mi se smrzavala. uo sam
avione koji su bacali burad sa eksplozivom, bilo je strano. Vie pojedinosti o ovome u: Nisam eleo
da ratujem u Siriji, Veernje novosti, 18. marta 2015. Govorei o ivotu u Siriji, optueni plakao,
FTV,
17.
marta
2015.
Dostupno
na
internetu
na
adresi
http://www.federalna.ba/bhs/vijest/124835/nastavljeno-sudenje-za-dzihadiste-u-srbiji.
Do
slinog
svjedoenja doli su i novinari magazina Slobodna Bosna i prenijeli iskaz jednog od povratnika iz
Sirije: Radi se o grupama koje djeluju stihijski, bez ikakve strategije, reda, discipline Jedine
ozbiljne vojne formacije su one koje vode eeni. Kod ostalih se ne zna ni ko pije ni ko plaa esto
se dogaalo da osvoje neki neprijateljski poloaj i, umjesto da ga utvrde i pripreme za kontraofanzivu
neprijatelja, oni odu dalje u pljaku. To neprijateljske snage iskoriste, povrate poloaje i, naravno,
ubiju nekolicinu naih. Deavalo se i to da se braa bore da osvoje neki poloaj a da u isto vrijeme,
samo nekoliko stotina metara dalje, druga braa vercuju robu s istim neprijateljem. Vie pojedinosti u
tekstu S. Mijatovi, Bonjaki bratoubilaki dihad, Slobodna Bosna, 18. marta 2014.
49
Govorei o ivotu u Siriji, optueni plakao, FTV, 17. marta 2015.

40

U vie izvora, otvorenih i povjerljivih, navodi se kako se barem jedan borac iz Bosne i
Hercegovine uzdigao u vojnoj i politikoj hijerarhiji kroz angaman u vie vojnih
formacija u Siriji koje su na kraju ule u sastav ISIL-a. Tvrdi se takoer kako je on
sada meu elnim dunosnicima ISIL-ove uprave u jednom dijelu Sirije. Uvidom u
osobne podatke, istraivanje je utvrdilo da se radi o osobi koja je u Bosni i
Hercegovini bila viestruki povratnik u kriminal, osuivana i zatvorena zbog uea u
pripremi teroristikog napada i koja je u BiH ostavila nezbrinutu suprugu i dvoje
djece.
Udio dijaspore
Djelomian uvid u osobne profile dravljana Bosne i Hercegovine za koje se moe
pouzdano utvrditi da su bili ili su jo uvijek u Siriji ukazuje na to da je znaajan dio
imao dravljanstva, boravine ili radne dozvole drugih zemalja. Udio takvih osoba u
bosanskohercegovakom kontingentu stranih boraca u Siriji i Iraku dosee jednu
petinu, odnosno oko 20 posto. Autori ovog istraivanja vjeruju da je taj udio i vei jer
je sasvim izvjesno da je jo uvijek nepoznat broj osoba s dravljanstvom Bosne i
Hercegovine u Siriju otputovao iz zemalja u kojima su do tada stalno ili privremeno
boravile. Za pretpostaviti je takoer da ove osobe imaju i druga dravljanstva, to
komplicira njihovo evidentiranje u postojeim bazama podataka i dovodi u pitanje
utemeljenost javno dostupnih procjena o stvarnom broju stranih boraca iz Bosne i
Hercegovine, ali i openito. Najvei broj osoba koje se i dalje vode kao dravljani
Bosne i Hercegovine, a boravile su ili jo borave u Siriji/Iraku, boravino su ili radno
povezane s Njemakom (8) i Austrijom (7), kao i sa vicarskom (5), Sjedinjenim
Amerikim Dravama (3), Slovenijom i Italijom (po 2). S Hrvatskom, Norvekom i
Francuskom povezana je po jedna osoba.50
Kriminalna prolost
Na temelju djelominog uvida u osobne podatke dravljana Bosne i Hercegovine za
koje se vjeruje da su boravili ili da jo uvijek borave u Siriji/Iraku bilo je mogue
utvrditi kako su od ukupno 156 mukaraca njih najmanje 44 (skoro treina)
operativno i kazneno evidentirana, odnosno imaju policijski i/ili sudski dosje, a u
nekim su sluajevima i viestruki povratnici u kriminal.51 Kaznena djela zbog kojih su
50

Uvid u osobne podatke nekih od dravljana Bosne i Hercegovine koji borave ili rade izvan zemlje, a
putovali su u Siriju, ukazuje na to da takve osobe esto imaju vie prijavljenih prebivalita i dvojna
dravljanstva. Naprimjer, jedna od takvih osoba, poginula u Siriji u proljee 2014. godine, roena je u
Sloveniji, ima prijavljeno prebivalite u Velikoj Kladui i Ljubljani, dvojno dravljanstvo BiH i
Slovenije, a posljednjih je nekoliko godina boravila u gradu Speyer, u SR Njemakoj, iz koje je i otila
u Siriju. Takva pokretljivost ovih osoba oteava njihovo operativno praenje i evidentiranje, pa
vjerovatno nisu sluajno izabrane i vrbovane za ovu vrstu aktivnosti.
51
Slino istraivanje provedeno nedavno na Kosovu ukazuje na istovjetan trend. U kosovskom
kontingentu boraca u Siriji/Iraku nalazi se 40 posto osoba koje imaju prethodne policijske i sudske

41

osuivani, zatvarani ili operativno obraivani ukljuuju: terorizam, nezakonito

posjedovanje oruja i municije, krae, oruane pljake, nezakonitu trgovinu orujem,
drogom i ljudima, silovanje, nasilje u porodici i dr. Znatan udio ovakvih osoba u
kontingentima stranih boraca u Siriji/Iraku nije specifian samo za dravljane Bosne i
Hercegovine. Nedavna analiza jedne zapadne obavjetajne slube utvrdila je kako je
vie od polovine (52 posto) stranih boraca koji su u Siriju/Irak doli iz zemalja
Evropske unije od ranije poznata policiji. 52 Prisustvom okorjelih kriminalaca u
redovima ISIL-a donekle se moe objasniti brutalnost i krvolonost s kojom se ova
formacija obraunava s protivnicima. Osobe koje se angairaju u takvom nasilju to
sada rade osloboene svake odgovornosti ili grinje savjesti jer se njihovi akti tumae
i doivljavaju kao ispunjenje Boijeg naloga. Kada se ima u vidu udio osoba s
kriminalnom prolou u ISIL-u, postaje jasnija i kampanja za mobilizaciju usmjerena
prema toj ciljnoj skupini, a ija je sutina saeta u ISIL-ovom sloganu Ponekad
osobe s najgorom prolou grade najbolju budunost.
Geografija fenomena
Istraivanjem je utvreno da najvei broj dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine na
ratitima u Siriji i Iraku dolazi iz poznatih selefijskih zajednica, poput onih u Gornjoj
Maoi ili Ovama. Vie od 60 posto tih osoba due su ili krae ivjele u tim
zajednicama, posjeivale ih ili odravale veze sa stanovnicima tih naselja. Primjetno
je takoer da znatan dio dobrovoljaca dolazi i iz slinih identitetskih zajednica koje
djeluju u rubnim dijelovima veih gradova, posebno oko Sarajeva i Zenice.
Istraivanje geografske rasprostranjenosti pojave odlazaka u Siriju/Irak ukazuje na
postupno sve vei udio osoba iz Bosanske krajine (Velika Kladua, Buim, Bosanska
Bojna, Vrnogra i dr.). U prvim fazama, najvie takvih osoba dolazilo je iz Srednje
Bosne, posebno iz naselja oko Travnika i Zenice. Ovaj dio istraivanja otean je i
zbog injenice da su naknadne policijske provjere prebivalita pokazale da neke od
ovih osoba nikada nisu ivjele na prijavljenim adresama.
Motivi za odlazak u Siriju i Irak
Kao i u svakoj religijskoj i drutvenoj zajednici tako i meu muslimanima vlada
izraen osjeaj pripadnosti zajednici, bila ona na lokalnoj razini (ar. demat) ili na
globalnoj razini (ar. ummet). Muslimani su braa, poruuje Poslanik islama,

dosjee, a meu njima je skoro 47 posto viestrukih povratnika u kriminal. Vie pojedinosti o ovome u:
Shpend Kursani, Report inquiring into the causes and consequences of Kosovo citizens involvement as
foreign fighters in Syria and Iraq, KCSS, 14. aprila 2015.
52
Iz razgovora s slubenim izvorom koji je elio ostati anoniman. Iako je ovo prisustvo kriminogenih
osoba u ISIL-u jasno prepoznatljivo, postoje i izuzeci. Tako velika veina stranih boraca koji dolaze iz
Francuske nemaju prethodne policijske dosjee. U Maroku skoro 80 posto dobrovoljaca nije bilo ranije
policijski evidentirano.

42

podsjeajui vjernike da se u meusobnim odnosima moraju solidarizirati i podravati

poput zida i kojem svaki kamen podupire onaj drugi.
Klasina islamska literatura obiluje tekstovima o tome kako je obaveza muslimana da
priteknu u pomo svojoj brai u vjeri kada se za to ukae potreba. A ta vjerska
obaveza poiva i na kur`anskom tekstu i stavovima islamskih pravnika koji su
govorili o tome kako je obaveza muslimana jednog mjesta da priteknu u pomo
muslimanskom gradu kada ga napadne neprijatelj i da se u tome sluaju ne eka da
dihad proglasi halifa. 53 Naime, prema islamskoj pravnoj tradiciji (ar. fikh)
razvijenoj u prvim stoljeima islama, nakon smrti poslanika Muhammeda, dihad je
bio institucionalna vojna intervencija drave i nije se mogao voditi
vaninstitucionalno, odnosno na inicijativu nekog pojedinca ili skupine. Jedini
izuzetak je bio ova neposredna opasnost koja bi zadesila muslimane u nekoj zemlji
kada se nije moglo ekati na to da se provede procedura proglaavanja dihada.
Dananji dobrovoljci koji odlaze u Siriju da se bore pozivaju se upravo na te klasine
fetve i stavove uleme koja ih obavezuje kao vjernike da urade sve to je u njihovoj
moi da odagnaju nepravdu i nasilje od muslimanskih civila i da se suprotstave onim
snagama koje oni smatraju antiislamskim i antivjerskim.
Jo jedan primjer kako se obaveza muslimana da se u vanrednim okolnostima
solidariziraju s drugima u kontekstu vojnog angamana danas reinterpretira na osnovu
tradicionalnih islamskih pravnih stavova (fikh) jest obaveza muslimana da odlazak u
borbu trai suglasnost roditelja, na emu insistiraju vjerski tekstovi, osim u sluaju
kada je, prema miljenju nekih pravnika, muslimanska zajednica ugroena direktnom
agresijom. Tada se po tom miljenju ne trai suglasnost ni halife (politikog ili
vjerskog autoriteta meu muslimanima) ni roditelja.
Upravo se na te stavove pozivaju mladi muslimani kada, suprotno stavovima slubene
Islamske zajednice i bez suglasnosti roditelja, odlaze da se bore u Siriji ili na drugim
ratitima gdje su muslimanski ivoti, imovina i ast ugroeni.
Interesantno je putem drutvenih mrea i rijetkih svjedoenja povratnika iz Sirije
pratiti nastojanje islamistikih dobrovoljaca iz itavog svijeta da u dijelovima Sirije
koji su pod njihovom kontrolom organiziraju ne samo vojne formacije nego i
institucije koje podsjeaju na dravu.
Posebno je zanimljivo pratiti nastojanje ISIL-a da u tim podrujima instalira neku
vlastitu viziju islamske drave koju su proglasili na dijelu sirijskog i irakog teritorija.
53

A ako oni od vas zatrae pomo u vjeri, duni ste da im u pomo priteknete, osim protiv naroda s
kojim o nenapadanju zakljuen ugovor imate. Kur`an, Enfal: 72.

43

Ideja obnove neke vrste islamske drave aktualna je meu muslimanima jo od

oficijelnog ukidanja hilafeta u Istanbulu 3. marta 1924. godine. Ovo je vrlo bitan
faktor u mobilizaciji novih ne samo boraca nego i itelja te nove drave. Naime,
treba znati da u nekim oblicima selefijske interpretacije islama, naroito u skupinama
koje zagovaraju ideje tekfira (proglaavanja zajednica i drava u kojima se ne provodi
erijat nevjernikim, kao i pojedinaca koji su zadovoljni da ive u takvim drutvima),
islam ne moe ivjeti u svojoj potpunosti bez drave koja e provoditi erijat. Otuda
njihovo nastojanje da ive u zatvorenim zajednicama irom Evrope, ili pak kao to je
to sluaj u Bosni i Hercegovini u nekoliko izoliranih sela u kojima pokuavaju,
onoliko koliko im drava dozvoljava, provoditi vlastitu viziju erijatom ureenog
drutva. Osnivanjem Islamske drave, u kojoj se normativno provodi erijat, barem
onako kako ga ideolozi te drave tumae, ini svim muslimanima koji vjeruju da ne
mogu ivjeti islam u njegovoj potpunosti u sekularnim i demokratskim drutvima
obaveznom hidru (iseljenje, po uzoru na iseljenje poslanika Muhammeda, a.s., iz
Meke u Medinu). Ovo moe u zajednicama koje dijele ovakve stavove biti bitan
motivirajui faktor za odlazak u Siriju ili Irak, to moe biti jedno od objanjenja to
relativno velik broj ena i djece odlaze da tamo ive. Znai, dobrovoljni odlazak u
tzv. Islamsku dravu ne mora nuno biti samo zbog borbe, nego moe biti i zbog
uvjerenja da je musliman duan napustiti nevjernika drutva i pridruiti se zajednici
ureenoj prema volji Boijoj.
To nije jedini, ali moe biti bitan faktor odlaska.
Istraivanje o sudjelovanju dravljana Bosne i Hercegovine u ratu u Siriji/Iraku
potvrdilo je zakljuke slinih studija u dijelu koji se odnosi na motive za ovu vrstu
angamana. Naime, pokazalo se da je motiva vie te da zavise od niza opih i osobnih
okolnosti. U cjelini, moglo bi se rei da je veina odlazaka isprva i u osnovi bila
motivirana osjeanjem vjerske dunosti da se pomogne pripadnicima iste identitetske
skupine koji su u nevolji. Iz te motivacijske osnove, a u vezi s razvojem prilika u
Siriji i Iraku, te posebno s nastankom takozvane Islamske drave, vremenom se
razvila spoznaja da se naputanjem matine sredine (u ovom sluaju Bosne i
Hercegovine), koja se doivljava kao nevjernika i neprijateljska, te prelaskom na
teritorij pod kontrolom ISIL-a, zapravo slijedi put poslanika islama Muhammeda, koji
je napustio nevjerniku sredinu u Meki i preseljenjem (hidrom) u Medinu, zajedno sa
svojim sljedbenicima, stvorio novu zajednicu vjernika.
Mogue je takoer da je za dio starijih boraca iz Bosne i Hercegovine, koji su tokom
rata od 1992 do 1995. godine bili ideoloki bliski krugovima oko odreda El-

44

Mudahid, rat u Siriji predstavljao nastavak napora koji je, protivno njihovoj volji,
prekinut Dejtonskim sporazumom.54
Za mlau generaciju, posebno mladie u kasnim tinejderskim i ranim dvadesetim
godinama, odlazak u rat u Siriju neka je vrsta adrenalinskog izazova. Mladi ljudi u toj
dobi imaju prirodnu potrebu za dokazivanjem i nastoje se potvrditi sebi i drugima,
upustiti se u izazove koji e ih staviti na kunju, ele pripadati nekoj zajednici, stei
potovanje i nai smisao vlastitog postojanja. Odlazak na daleka ratita u Siriji i Iraku
te prikljuenje vojnoj formaciji koja za sebe tvrdi da uvodi red na zemlji, pod crnim
zastavama i s crnim maskama i odorama, prua mogunost za takvu vrstu
samopotvrivanja i pripadnosti. Radi se vjerovatno o slinoj vrsti motiva koja je do
prije par godina unazad mladie iz Bosne i Hercegovine ove dobi navodila da se
prijavljuju u francusku Legiju stranaca.55
Po prirodi stvari, mladi ljudi u toj dobi imaju viak hormona i slobodnog vremena. U
Bosni i Hercegovini tog je slobodnog vremena jo vie jer je sa stopom
nezaposlenosti mladih (u dobi od 15 do 24 godine) od skoro 63 posto ova zemlja
rangirana kao prva u svijetu, dok je slubena stopa nezaposlenosti na razini drave
oko 44 posto.
Kada se radi o dravljanima Bosne i Hercegovine u Siriji/Iraku, sasvim je mogue da,
barem podsvjesno, postoji i vaan socijalno-ekonomski aspekt, koji je olakao ili
ubrzao donoenje odluke o odlasku. Znatan dio ovih osoba dolazi s geografskih,
drutvenih i ekonomskih margina. U policijskim biljekama za neke od njih stoji da
su bez stalnih izvora prihoda, bave se prodajom plastinih predmeta, sitnih
kuanskih potreptina, preprodajom cigareta i vercom deviza. 56 Osim rijetkih
izuzetaka, veina ih uglavnom ima samo zavrenu osnovnu kolu, ne posjeduje radne
vjetine ni iskustvo, ivi u tronim kuama, esto daleko od bilo kakvog puta i pod
istim krovom s jo barem dvije generacije svojih srodnika. Odlaskom u Siriju,
posebno za one oenjene, kojima je nueno useljenje u kue izbjeglih Sirijaca,

54

Brojni pripadnici odreda El-Mudahid protivili su se mirovnom sporazumu za Bosnu i Hercegovinu,

odnosno okonanju onoga to su doivljavali kao dihad. Strani borci su bili posebno razoarani
odlukom bonjakog politikog vrha da se opredijeli za sekularnu dravu BiH. Razoaranje je bilo
toliko da se u jednom trenutku prema svjedoenju bivih pripadnika odreda, naroito nakon ubistva
zapovjednika Envera as-abana, razmatrala i mogunost napada na Armiju BiH i nastavljanje dihada,
ali se od toga odustalo zbog procjene vojne premoi protivnika, kao i zbog protivljenja nekih od
utjecajnih lidera odreda.
55
Autorima su poznati sluajevi od prije nekoliko godina u kojima su mladii iz Bosne i Hercegovine,
bez znanja roditelja, odlazili i prijavljivali se u Legiju stranaca. U nekim sluajevima, na zahtjev
roditelja i uz meunarodnu pomo, mladii su silom vraeni u Bosnu i Hercegovinu. Ukljuivanje u
ovu formaciju tada je za neke od njih vjerovatno predstavljalo slinu vrstu adrenalinskog izazova i
prilike za samopotvrivanje, kao to je to danas ulazak u ISIL.
56
Preneseno iz originalnog policijskog dokumenta u koji su autori imali uvid.

45

otvorila se mogunost da praktino za nekoliko sedmica ostvare ono za to bi im u

Bosni i Hercegovini trebalo desetak i vie godina da imaju vlastiti dom.
Uz to, odlascima dravljana Bosne i Hercegovine na strana ratita posredno pogoduje
i lokalni kontekst u kojem urueno domae postkonfliktno drutvo postupno gubi
sposobnost da sobom upravlja. Rapidnu eroziju prethodnog sistema drutvenih,
moralnih i etinih vrijednosti i normi posljedino sve ee prati angaman mladih u
nasilju ili retrogradnim identitetskim ideologijama koje se esto doivljavaju kao
jedini nain za afirmaciju i zatitu pojedinaca i zajednica. Vie od dva desetljea
bosanskohercegovako drutvo ne uspijeva proizvesti artikuliran i vidljiv sistem
univerzalnih vrijednosti i na njima baziranih mogunosti za prosperitet koje bi i
ljudima s margina bile barem toliko razumljive i privlane kao to su im to odlasci u
tue ratove i za tue interese, u zemljama koje nisu u stanju pokazati na zemljopisnoj
mapi.
Suoen s ovakvim izazovima moderniteta, a nedovoljno spreman i sposoban s njima
se uspjeno nositi, dio osoba o kojima je ovdje rije izlaz iz vlastite otuenosti,
neprilagoenosti i marginalizacije esto trai u naizgled bespogovornom slijeenju
personaliziranih vrijednosnih uzora iz prolosti. Umjesto da sebe pokuaju prilagoditi
suvremenom kontekstu u kojem ive, ovi ljudi pokuavaju, esto kroz upotrebu
nasilja, promijeniti taj kontekst oponaajui uzore iz prolosti. Ovaj kolaps adaptacije
nerijetko dovodi do osobnih, unutranjih lomova, koji mogu izazvati tragine
posljedice.
Oblici radikalizacije
Istraivanjem nije bilo mogue utvrditi postojanje jednog, po karakteristikama i
trajanju, tipinog ili dominantnog oblika ideoloke radikalizacije koja prethodi
odlasku na ratita u Siriji/Iraku. Na temelju uvida u otvorene i dio povjerljivih izvora
mogue je zakljuiti da proces radikalizacije provode ili nadgledaju lokalni ili
putujui autoriteti, te da su odlascima u Siriju, u nekim sluajevima, prethodile
ubrzane radikalizacije, uglavnom mlaih, otuenih i esto dezorijentiranih osoba,
mogue s naruenim mentalnim zdravljem. Takvim ideolokim preobraenjima u
nekim je sluajevima prethodio alternativni zdravstveni tretman nekog psihikog
poremeaja, a koji po pravilu izvodi osoba koja se u svojoj mikrozajednici smatra
univerzalnim autoritetom i kojoj sljedbenici nerijetko povjeravaju vlastite ivote.
Utjecaj takvih autoriteta na proces radikalizacije ini se vanim, ali je bez izravnog
uvida u psihosocijalne karakteristike osoba koje prolaze kroz takvu interakciju,
pojedinano ili okupljene u kongregacijama, teko utvrditi koliko je on presudan u
formiranju odluke za dolazak u rat.

46

Analiza sadraja iz procesa ideoloke mobilizacije za odlaske na ratita u Siriju/Irak

sugerira kako se pojedinci i skupine ne radikaliziraju u vezi s nepravdom (stvarnom ili
umiljenom) kojoj su eventualno sami i neposredno izloeni u matinoj sredini, nego
u vezi s percepcijom patnje i stradalnitva ire, globalne zajednice, koju doivljavaju
kao svoju. Openito, kod veine prevladava percepcija da je napadnut islam i da je
njihova dunost braniti ga. Poruke lokalnih ideolokih autoriteta, kao i one koje stiu
s ratita, formatirane su upravo kao ohrabrenje i poziv za odbranu megazajednice i
zavrni obraun s njenim neprijateljima.
Iz istraivanja je takoer vidljivo da je radikalizacija, osobito meu mlaim osobama,
esto samoinicirana, uz pomo vanjskih faktora, prvenstveno interneta i drutvenih
mrea. U komunikacijskom smislu, zahvaljujui novim tehnologijama, sudionici rata
u Siriji i Iraku neprestano su u izravnom kontaktu s potencijalnom, globalnom bazom
za vrbovanje novih boraca. Virtualni promet u oba smjera je intenzivan i gotovo
nemogu za pratiti. Prema nekim procjenama, samo unutar ISIL-a poetkom 2015.
godine bilo je oko 25.000 registriranih Twitter adresa s kojih je sedmino, u prosjeku,
slano oko 200.000 poruka.57 Takva komunikacija izmeu fronte i populacijske baze
pogodne za radikalizaciju i vrbovanje bez presedana je u povijesti. Zbog toga veina
sigurnosnih agencija jo uvijek nije ni tehnoloki ni struno osposobljena pratiti i
analizirati ovaj proces. Bosna i Hercegovina po tome ne predstavlja poseban izuzetak.
Autori istraivanja vjeruju da je neophodno uloiti dodatne napore kako bi se
analizirao proces radikalizacije mladih osoba, posebno adolescenata. Analizom vie
pojedinanih sluajeva mogue je bilo prepoznati neke rane znakove tog procesa, ali
bi tek dodatna istraivanja mogla pruiti vie uvida u njegove kljune faze. Iz nekih
sluajeva bilo je mogue zakljuiti kako kod mladih osoba promjena pogleda na svijet
s osloncem na specifino tumaenje religije, pogotovo kod onih u generacijskom
sukobu s roditeljima, stvara dojam superiornosti u odnosu na starije. U tom sukobu
mlae osobe osjeaju se dodatno osnaene autoritetom koji crpe iz svog doivljaja
vjere i Boga, i isprva ga koriste da bi se suprotstavili roditeljima. U sljedeoj fazi
djeca prekidaju komunikaciju s roditeljima, ili je svode na minimum, jer vjeruju da su
spoznajno nadrasli starije, koji, po njima, ive u neznanju i grijehu. Proces se najee
nastavlja potpunim osamljivanjem mladih unutar porodice i vezivanjem za novu
porodicu istomiljenika koja ivi negdje drugdje, esto u virtualnom prostoru, a
zavrava se obino iznenadnim nestankom mladih osoba, koje najee odlaze u
Siriju ili Irak bez prethodnog znanja i odobrenja roditelja.
57

Iz razgovora sa slubenim izvorom jedne sjevernoafrike drave, koji je traio ostati anoniman.
Naknadni uvid u aktivnosti jedne od triju britanskih tinejderica koje su poetkom 2015. godine
iznenada i bez znanja svojih porodica otile u Siriju otkrio je kako je ona istovremeno pratila 74 ISILove Twitter adrese. Vie pojedinosti u: How a schoolgirl was radicalised: Shamimas list, The
Economist, 28. februara 2015. Vidi takoer, Queensland teenager who fled to join Al Qaeda affiliate
became radicalised over the internet, an Islamic leader says. Dostupno na internetu, na adresi
http://www.abc.net.au/news/2015-05-16/queensland-teenager-radicalised-over-the-internet/6474790.

47

Iako zbog ogranienih mogunosti istraivanja to nije bilo mogue utvrditi, autori
takoer vjeruju da su ovoj vrsti radikalizacije podlonije osobe koje ne dolaze iz
porodica u kojima se odrastalo i formiralo uz tradicionalno prakticiranje religije.
Znaajan broj poznatih sluajeva upuuje na zakljuak da se na ovaj nain vie
radikaliziraju osobe koje su prethodno imale malo dodira s religijom ili im je ona bila
neto usputno, sporedno i strano, kao i osobe koje konvertiraju, najee iz kranstva
u islam. Ni po ovom trendu, koji je posebno izraen u zapadnoj Evropi, Bosna i
Hercegovina ne predstavlja neki poseban izuzetak.58
Povratak ratnika
Kljuno i najtee pitanje vezano za istraivanje pojave odlazaka na ratita u Siriju i
Irak vezano je za procjenu opasnosti to je predstavljaju povratnici ratni veterani
prekaljeni u sukobima, potencijalno dodatno ideoloki radikalizirani, uvezani sa
istomiljenicima iz regije i drugih dijelova svijeta i spremni za angairanje u aktima
nasilja i terorizma u matinim sredinama.
Ovaj strah od mogue uloge povratnika nije bezrazloan. Vie istraivanja utvrdilo je
da su poinitelji i planeri znaajnog broja teroristikih napada u posljednjih nekoliko
godina upravo veterani iz ranijih sukoba.59 Analize su takoer pokazale da operativnu
okosnicu Al-Kaide na globalnoj razini ine bivi strani borci u ratovima koji su
voeni od kraja 20. stoljea do danas. Utvreno je da se otprilike svaki deveti
povratnik (ili njih 11 posto) iz tih ratova do sada angairao u aktima nasilja nakon
povratka u matinu sredinu.60 Isto istraivanje pokazalo je da su teroristi s ratnim
iskustvom iz drugih sukoba daleko opasniji od onih iz statinih, domaih elija. Zbog
svega toga i pitanje kako e se ponaati i ta e u Bosni i Hercegovini raditi povratnici
iz rata u Siriji/Iraku zavreuje posebnu panju.
Znaajan broj osoba koje su bile na sirijskom ratitu ve se vratio u Bosnu i
Hercegovinu. Prema nalazima ovog istraivanja to su do sada uinili 48 mukaraca i
tri ene. Sasvim je mogue da se radi o osobama koje su bile razoarane onim to su
vidjele i doivjele u Siriji i Iraku, ili koje vjeruju kako su ispunile svoju dunost i
58

Ranija analiza britanske obavjetajne agencije MI5 utvrdila je da znaajan dio ovakvih osoba slabo
poznaje vjeru i da ih je vrlo malo odraslo u religioznim porodicama. Neki konzumiraju narkotike, piju
alkohol i posjeuju prostitutke. Analiza MI5 navodi kako je dokazano da dublje ukorijenjen,
tradicionalni vjerski identitet zapravo titi od radikalizacije u nasilni ekstremizam. Vie o ovome u:
MI5 report challenges views on terrorism in Britain, The Guardian, 20. augusta 2008.
59
Council of the EU, Document ref: 9036/3, of 29/4/13. EU Counter-terrorism coordinator. Subject:
Foreign fighters and returnees from a counter-terrorism perspective, in particular with regard to Syria.
Limite.
60
Thomas Hegghammer, Should I Stay or Should I Go? Explaining Variation in Western Jihadists
Choice between Domestic and Foreign Fighting, American Political Science Review, February 2013.

48

elju da pomognu ugroenoj zajednici ijim se dijelom osjeaju. Bilo bi za oekivati

da te osobe ele u Bosni i Hercegovini nastaviti normalan i miran ivot. Meutim, bez
obzira na njihove stvarne namjere, kontekst globalni i lokalni, ne ide im u prilog.
Uz ve uobiajene pretpostavke o tome kako se ljudi sa stranih ratita vraaju kao
mogue dodatno ideoloki motivirani i operativno osposobljeni za akcije u matinim
sredinama, tokom posljednjih nekoliko mjeseci, a u vezi sa sukobima u Siriji i Iraku,
izvedeno je vie od dvadeset teroristikih napada u Kanadi, Australiji, Belgiji,
Francuskoj i Tunisu, a koje je izravno potaknuo ili ohrabrio ISIL. Direktor britanskog
MI5 Andrew Parker potvrdio je da je pred kraj 2014. i poetkom 2015. godine ova
sluba sprijeila tri teroristika napada u Velikoj Britaniji koja su bila povezana s
razvojem prilika u Siriji i Iraku. 61 Autorima ovog istraivanja poznato je da su
sprijeeni teroristiki napadi u jo nekim evropskim zemljama, ali zbog specifinosti
informacija o tome ne mogu na ovom mjestu navesti vie pojedinosti.
Uz to, usporedo sa slabljenjem i sve izvjesnijim nestankom samoproglaene Islamske
drave realno je oekivati akcije odmazde njenih pristaa u drugim dijelovima svijeta,
posebno u dravama lanicama antiteroristike koalicije. Za te bi se akcije takoer
mogli angairati upravo povratnici, veterani ratova u Siriji i Iraku koji su tamo
uspostavili veze sa osobama slinih ideolokih uvjerenja i moda se vratili u matine
zemlje s unaprijed i precizno zadanim ciljem. Takav se scenarij naprosto ne moe
iskljuiti. Pitanje je, naravno, i ta e se dogoditi s hiljadama stranih dobrovoljaca
kada takozvana Islamska drava doivi vojni krah. Gdje e se svi ti ljudi raspriti?
Kamo e poi? U svakoj od skoro devedeset zemalja svijeta iz kojih potjeu ti
dobrovoljci ova pitanja se ozbiljno razmatraju.
Poloaj veterana povratnika dodatno kompliciranim ine svakodnevni poticaji i pozivi
na nasilje prema matinim sredinama koji dolaze iz ISIL-a. Ako niste u stanju
napraviti improviziranu eksplozivnu napravu ili nai metak, izdvojite nevjernika
Amerikanca, Francuza, ili bilo kojeg od njihovih saveznika. Razbijte mu glavu
kamenom, zakoljite ga noem, pregazite ga autom, bacite ga s neke uzvisine, udavite
ga, ili otrujte. Ne oklijevajte. Budite nemilosrdni. Neka vam slogan bude: 'Nema mi
spasa sve dok ivi onaj koji oboava kri i slui tagute (one koji vladaju po
neislamskim zakonima)'. A ako ni to ne moete, spalite mu kuu, auto, duan, ili mu
unitite etvu, poruio je ujesen 2014. godine sljedbenicima izvan Iraka i Sirije
glasnogovornik ISIL-a ejh Ab Muhammad al-Adnani as-Shami.62

61

Fraser Nelson, Six key points from MI5s Andrew Parker speech on the terror threat in Britain, The
Spectator, 9 January 2015.
62
Vie o ovom pozivu u: Kyle Shideler, ISISs New Threat is Anything But New. Dostupno na
internetu na adresi http://www.centerforsecuritypolicy.org/2014/09/22/isiss-new-threat-is-anythingbut-new/.

49

Osobe iz Bosne i Hercegovine koje su boravile na ratitima u Siriji i Iraku, i posebno

u formacijama potinjenim ili u sastavu ISIL-a, bile su u bliskom dodiru s
ideologijom i modusom operandi ove skupine. Takoer, stvorene su veze i
prijateljstva sa suborcima iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i s Kosova.
Njihovi su zapovjednici najee bili eeni. U prostoru ratnih operacija u Siriji i
Iraku dolo je i do sinergije postojeih i novonastalih regionalnih mrea s
meunarodnim ekstremistima i militantima. Iz takve ideoloke i operativne matrice, u
2014. godini izvedena su dva samoubilaka bombaka napada iji su poinitelji s
Kosova i iz Bosne i Hercegovine, dok se jedan borac iz regije naao u fokusu medija
time to je odsjekao glavu zarobljenom sirijskom vojniku.63
Bilo bi presmiono i paranoino pretpostaviti da veina pripadnika ISIL-a, ukljuujui
i one koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu, odobrava ovu praksu i da ju je i sama
spremna provesti. No injenica da su joj svjedoili i mogue u njoj sudjelovali
svakako ne umiruje. Jedan od kljunih problema vezanih za veterane povratnike u
Bosnu i Hercegovinu, ali i drugdje, lei u tome da jo uvijek ne postoje
standardizirani alati za procjenu sigurnosnog rizika koji oni predstavljaju za matinu
sredinu. U teorijskim razmatranjima navodi se kako bi povratnici s ratita u Iraku i
Siriji mogli preuzeti vie uloga, od kojih se neke mogu viestruko preklapati. Prema
tim procjenama, nekadanji borci mogu biti angairani: (1) za kampanje iji je cilj
odvratiti potencijalne budue dobrovoljce od odlazaka na strana ratita, (2) mogu se
vratiti normalnom ivotu, (3) mogu se ukljuiti u proces radikalizacije i mobilizacije
novih dobrovoljaca, (4) mogu se ukljuiti u mreu logistike, financijske i druge vrste
potpore procesu regrutacije, mobilizacije i putovanja, (5) mogu se odluiti za povratak
na ratita, (6) mogu se ukljuiti u planiranje i izvedbu teroristikog napada u matinoj
ili nekoj drugoj sredini, i (7) s obzirom na vjetine u rukovanju orujem i eksplozivom
mogu se prikljuiti nekoj kriminalnoj skupini.
Uz ovo treba dodati kako je sasvim izvjesno da je meu osobama koje nazivamo
veteranima povratnicima bilo relativno malo onih koji su imali prethodna borbena
iskustva i da e ih se najvei dio neizbjeno vratiti sa simptomima posttraumatskog
stresa.64
63

Blerim Heta a.k.a. Abu Habbab al-Kosowi, prvi bomba samoubojica s Balkana, raznio se u
Bagdadu, 25. marta 2014. godine, i ubio 52 osobe. Emrah Fojnica, zvani Hattab, koji je zbog
nedostatka dokaza osloboen za sudjelovanje u napadu na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 28. oktobra
2011. godine, izveo je samoubilaki napad u predgrau Bagdada 7. augusta 2014. u kojem su poginule
24 osobe, meu njima jedanaest ena i estero djece. Lavdrim Muhaxheri, pripadnik ISIL-a s Kosova,
prvo je u ljeto 2014. skrenuo pozornost video zapisom na kojem predvodi skupinu suboraca ISIL-a u
ritualnom paljenju pasoa zemalja iz kojih su doli, a potom i snimkom odrubljivanja glave
zarobljenom mladiu za kojeg se pretpostavlja da je bio pripadnik sirijske vojske.
64
Tokom istraivanja autori su naili na najmanje jedan takav sluaj u kojem je povratniku iz Sirije,
zbog vidljive rastrojenosti pri izlasku iz aviona na sarajevskom aerodromu, pruena hitna pomo.
Osoba o kojoj je rije privremeno je hospitalizirana, a lijenici koji su je tretirali prijavili su kako je
pacijent pokazivao nasilne i suicidalne namjere. Posebno uznemirava injenica da je ovaj pacijent

50

Drutveni izazovi
Iz dosadanjeg uvida u radikalizaciju, vrbovanje, putovanja, a kasnije i boravak
dravljana Bosne i Hercegovine u Siriji/Iraku jasno je da sve ove aktivnosti esto
ukljuuju niz socijalno, moralno i pravno kontroverznih ili kanjivih aktivnosti
(preljub, silovanje, nasilje u porodici, naputanje djece, otmice, otuenje imovine), a
koje se prikazuju ne samo kao opravdane nego i kao propisane teolokim
imperativom, odnosno Boijim nalogom. U sutini, pa makar i posredno, ta praksa
predstavlja pokuaj uvoenja normi u inae praktino nenormirano drutvo. U
nedostatku vidljive i prepoznatljive vrijednosne alternative ovom trendu on u Bosni i
Hercegovini moe imati formativni potencijal, posebno za mlade.
Uz to,
radikalizacija konteksta moe negativno utjecati i na stanje drutvene svijesti
openito.
Za pretpostaviti je da se veina boraca povratnika ipak nee angairati u aktima
nasilja u Bosni i Hercegovini, ali i bez toga veterani iz Sirije i Iraka, sa steenim
ugledom autentinih boraca za vrijednosti s kojima se identificiraju, u svojim bi
lokalnim zajednicama mogli postati nekom vrstom drutvenih uzora, osobito za mlade
s margina neprilagoene, otuene i dezorijentirane. Oni su ve svakako ranjiviji i
najizloeniji procesu radikalizacije i vrbovanja koji prethode odlascima na strana
ratita.
Veterani rata u Siriji i Iraku mogu vrlo lako postati i izazov autoritetu dosadanjih
voa takvih zajednica s kojima je ranije, preko neformalnih i esto obiteljskih veza,
ipak odravan neki oblik komunikacije. Novi lideri mogli bi posve onemoguiti takve
kontakte i produbiti izolaciju svojih zajednica od veinskog okruenja, a time pojaati
mogunost za dodatni meusobni antagonizam.
Sankcioniranje i prevencija odlazaka
Masovni odlasci graana iz velikog broja zemalja na ratita u Siriju i Irak te strah da
bi se po povratku u matine sredine oni mogli angairati za vrbovanje, pripremanje ili
poinjenje akata nasilja, ukljuujui terorizam, potakli su Ujedinjene narode da naloe
lanicama da osposobe svoje pravne i pravosudne sisteme za progon i kanjavanje
ovakvih osoba. Takva obaveza odreena je Rezolucijom Vijea sigurnosti UN-a 2178
od 24. septembra 2014. godine. Uz definiciju termina 'strani borac', o emu je ve bilo
govora, rezolucija uz ostalo trai uspostavu tjenje suradnje u pristupu relevantnim
informacijama, spreavanje putovanja osobama za koje se sumnja da putuju zbog
angamana u teroristikim aktivnostima, te rad u zajednicama koje su posebno
odveden iz bolnice u pratnji osobe za koju se sumnja da potie i organizira odlaske u Siriju. Nakon
kunog tretmana alternativnim metodama (tzv. istjerivanja dina koji je opsjeo ovjeka rukja) ovaj
pacijent je ponovo otputovao u Siriju.

51

podlone vrbovanju i poticanju na odlazak na strana ratita. (Cjelokupan tekst

Rezolucije 2178 dostupan u Aneksu 2).
Usporedo s ovim meunarodnim naporom za stvaranje pravnog okvira za
sankcioniranje i prevenciju odlazaka na strana ratita, drave vie izloene ovoj pojavi
samostalno je nastoje sankcionirati. Nizozemska tako predvia mogunost opoziva
dravljanstva i dozvole prebivalita osobama za koje se utvrdi da su putovale na
strana ratita. Njemaka je u takvim sluajevima predvidjela oduzimanje putnih
isprava, zabranu naputanja zemlje i ukidanje osobnih iskaznica. Uz sline mjere,
Velika Britanija je uvela upravljanje povratkom dravljana osumnjienih za
teroristike aktivnosti u inozemstvu. U sluajevima uea u teroristikim
aktivnostima izvan zemlje, Austrija takvim osobama moe oduzeti dravljanstvo, dok
francuske vlasti imaju iroke ovlasti u spreavanju graana da napuste tu zemlju.
Od zemalja zapadnog Balkana Srbija i Kosovo svojim su kaznenim zakonima takoer
predvidjeli sankcioniranje odlazaka na strana ratita.
I prije nego neke od navedenih drava, Bosna i Hercegovina je u ljeto 2014. godine
uvela dopune Kaznenog zakona lanom 162b (Protuzakonito formiranje i
pridruivanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama) kojim se
sankcioniraju osobe koje organiziraju, rukovode, obuavaju, opremaju ili mobiliziraju
pojedince ili skupine ljudi da se pridrue stranoj vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj
formaciji koja djeluje izvan Bosne i Hercegovine. Sankcionirano je i pridruivanje
takvim formacijama, kao i druge aktivnosti, ukljuujui poticanje na izvrenje ovog
kaznenog djela (vidi Aneks 1). Meutim, u prvom sudskom procesu, koji je poeo 11.
februara 2015. godine, protiv osobe za koju se smatra da je kljuna u procesu
vrbovanja i poticanja na odlaske u Siriju/Irak, Tuiteljstvo BiH nije podignulo
optunicu koristei se lanom 162b, nego je to uinilo na temelju ranijih dopuna
Kaznenog zakona, odnosno lanova 202a (Javno poticanje na teroristike aktivnosti),
202b (Vrbovanje radi teroristikih aktivnosti) i 202d (Organiziranje teroristike
skupine). Prva optunica protiv osoba za koje se tvrdi da su poinile kazneno djelo iz
lana 162b podignuta je u proljee 2015. godine. U oba sluaja radi se o osobama
uhapenima tokom triju faza Operacije Damask koje su od kasnog ljeta 2014. do
kraja zime 2015. godine provodile Dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA) i
Tuiteljstvo Bosne i Hercegovine.
Kriminalizacija odlazaka na strana ratita usmjerena je na posljedice, a ne na uzroke
ovog fenomena. Po brzini kojom je reagirala na ovu pojavu Bosna i Hercegovina je
prednjaila u regiji, pa i ire. Meutim, za razliku od drugih drava, koje su u
meuvremenu uz kriminalizaciju razvile i poele primjenjivati programe za
prevenciju i odvraanje od takvih putovanja, Bosna i Hercegovina na tom planu nema

52

nikakvu osmiljenu ni vidljivu strategiju.65 Bez nje, kriminalizacija i represija ne

samo da nee biti dovoljne nego bi se vrlo lako mogle pokazati i kao
kontraproduktivne.
Zakljuna razmatranja i mogue preporuke
Od zemlje odredita, tokom 1990-ih, Bosna i Hercegovina je danas postala zemlja
porijekla stranih dobrovoljaca u tuim ratovima. 66 Iako je najjai val odlazaka
graana Bosne i Hercegovine u Siriju i Irak najvjerovatnije proao, za pretpostaviti je
da e se trend ideoloke radikalizacije, vrbovanja i poticanja na nove odlaske
nastaviti. Openito, moe se oekivati daljnja radikalizacija javnog prostora, prije
svega kroz aktivnosti na drutvenim mreama i internetu openito.67
Za bilo kakvu, a posebno za uspjenu strategiju prevencije i odvraanja od ovakvog
trenda, Bosna i Hercegovina se mora boriti i kao drava i kao drutvo. Kao drava
instrumentima i mehanizmima koji ukljuuju represiju i kriminalizaciju, a kao drutvo
djelotvornim korektivima i kontranarativima kojima se moe odluno i pravovremeno
intervenirati i suprotstaviti ovom procesu. Takve interventne potencijale trebalo bi
ojaati u porodicama, obrazovnom sistemu, organizacijama civilnog drutva,
akademskoj zajednici i medijima. Naravno, ako se prethodno prepozna ozbiljnost
problema i postigne iroki konsenzus i tjenja koordinacija aktivnosti ove vrste.
Na operativnoj razini, ini se kako je nuno ojaati suradnju domaih policijskih
agencija, mogue i kroz formiranje posebnog policijskog tijela i ureda tuiteljstva na
dravnoj razini. U tom kontekstu, bilo bi dobro razrijeiti nedoumice i sporove koji
nastaju zbog preklapanja ovlasti agencija koje postupaju u ovoj oblasti, a koja su ve

65

Bosna i Hercegovina ne samo da nema strategiju za prevenciju radikalizacije nego jo uvijek (u

aprilu 2015. godine) nema ni novu dravnu strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma. Posljednja
je istekla 2013. godine.
66
Osim u Siriji/Iraku, registrirano je prisustvo dravljana Bosne i Hercegovine i u formacijama koje se
bore u sukobima u Ukrajini. Visokopozicionirani izvor u jednoj od sigurnosnih agencija u Bosni i
Hercegovini u razgovoru za ovo istraivanje izjavio je kako su do poetka 2015. godine identificirane
tri takve osobe. U isto vrijeme, Dravna agencija za istrage i zatitu objavila je da se na ratitima u
Ukrajini nalazi pet dravljana Bosne i Hercegovine, ali da se pretpostavlja da je taj broj vei. SIPA: U
Siriji ratuje 80 bh. dravljana, Avaz, 29. marta 2015, http://www.avaz.ba/clanak/170970/sipa-u-sirijiratuje-80-bh-drzavljana.
67
O ovoj vrsti radikalizacije javnog prostora u Bosni i Hercegovini, uz ostalo, svjedoe reakcije
(komentari, blogovi i dr.) koje su se pojavile na drutvenim mreama nakon napada na redakciju
francuskog magazina Charlie Habdou (7. januara 2015. godine), a u kojima su dominirali relativizacija
tog ina, njegovo opravdavanje i odobravanje. Za interne potrebe, jedna od sigurnosnih agencija
obavila je analizu sadraja koji su se na drutvenim mreama u Bosni i Hercegovini pojavile vezano za
napad na redakciju Charlie Habdoua i utvrdila da je vie od 80 posto komentara imalo afirmativan
odnos prema tom inu i njegovim poiniteljima.

53

stvorila odreene probleme.68 Oito, neophodna je tjenja komunikacija i koordinacija

s policijskim agencijama na regionalnoj i meunarodnoj razini.
ini se takoer vanim pratiti radikalizaciju i vrbovanje, posebno na internetu i
drutvenim mreama, a ija su meta mladi i djeca, te raditi na podizanju svijesti o
(ne)sigurnosti na internetu. Od presudne bi vanosti bilo razumjeti i prepoznati faze
radikalizacije, naroito prve znakove i promjene u razmiljanju i ponaanju kod
mladih, kako bi se moglo intervenirati u dovoljno ranoj fazi tog procesa.
Iz istraivanja je takoer bilo mogue zakljuiti kako se ideoloka radikalizacija u
nasilni ekstremizam dogaa i u zatvorima kroz koje je proao i znaajan dio osoba
koje su kasnije zavrile u Siriji i Iraku. Analiza naina smjetaja zatvorske populacije
i organizacije rada s njom mogla bi ukazati na mogue naine na koje bi se takva
radikalizacija mogla suzbiti.69
Iz dosadanjeg uvida u probleme vezane za odlaske ratnika dobrovoljaca iz Bosne i
Hercegovine na strana ratita ini se kako bi bilo neophodno uspostaviti komunikaciju
s lanovima porodica otilih boraca (posebno u porodicama koje su bile protiv tih
odlazaka), ali i s povratnicima, te pomoi im (onima koji to ele) da se uspjeno
reintegriraju u drutvo. Posebno bi vano bilo razviti alate koji bi omoguili procjenu
spremnosti povratnika za takvu reintegraciju.70

68

Istraivanje je utvrdilo da je jedna od domaih sigurnosnih agencija kontaktirala predstavnike

Republike Turske i zatraila da se aktivira meudravni sporazum iz 2001. godine o suradnji dviju
zemalja u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala. Namjera je bila omoguiti policajcima iz
Bosne i Hercegovine prisustvo na najfrekventnijim graninim prijelazima u Turskoj kako bi zajedno s
turskim kolegama motrili i izvjetavali o dolasku dravljana Bosne i Hercegovine koji putuju za Siriju.
Turska strana je prihvatila ovu inicijativu i ponudila termine za odravanje sastanka u Ankari na kojem
su se trebali utvrditi detalji takvog sporazuma, ali je bosanskohercegovaka strana otkazala susret jer se
nije mogao postii dogovor o tome koja e policijska agencija predstavljati Bosnu i Hercegovinu na
tom sastanku. Tako je propala i inicijativa o zajednikom nadgledanju ulaska dravljana BiH u Tursku.
Ipak, tokom posjeta Sarajevu 20. 5. 2015. predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako je
zahvaljujui suradnji izmeu bh. i turskih sigurnosnih agencija 141 osoba vraena u BiH, jer je
postojala sumnja da imaju namjeru da se bore na mjestima gdje se dogaaju sukobi (Erdogan
okonao
cjelodnevnu
posjetu
Sarajevu,
Dnevni
avaz
20.5.2015.
http://m.avaz.ba/clanak/178702/erdogan-u-sarajevu). Slubenici bosanskohercegovakih agencija s
kojima su autori razgovarali nisu mogli potvrditi ovu izjavu turskog predsjednika.
69
U jednom broju zemalja osuenici za terorizam i kaznena djela potaknuta nasilnim ideolokim
ekstremizmom dre se odvojeno od ostatka zatvorske populacije. Motivi za ovu praksu su dvojaki:
prvo, na ovaj se nain eli sprijeiti ideoloki utjecaj takvih osuenika na ostale, i drugo, nastoji se
sprijeiti njihov kontakt s poiniteljima drugih kaznenih djela kako se u zatvoru ne bi dogovarala
operativna suradnja ili samih osuenika ili skupina i mrea kojima pripadaju.
70
Za vie pojedinosti o korisnim mjerama koje drava i drutvo mogu poduzeti u prevenciji i saniranju
u sluajevima dobrovoljnih odlazaka na strana ratita vidi: The Hague Marrakech Memorandum on
Good Practices for a More Effective Response to the FTF Phenomenon, Foreign Terrorist Fighters
(FTF) Initiative, Global Counterterrorism Forum, September 2014.

54

Izbor iz koritene literature i izvora

Dokumenti
Australia. The Parliament of the Commonwealth of Australia Advisory report on the
Counter-Terrorism Legislation Amendment (Foreign Fighters) Bill 2014
Parliamentary Joint Committee on Intelligence and Security October 2014 Canberra.
International Centre for Counter-Terrorism (2014) Addressing the Foreign Terrorist
Fighters Phenomenon from a European Union Perspective. Global Center on
Cooperative Security, Human Security Collective, and International Centre for
Counter-Terrorism: The Hague
The Hague Marrakech Memorandum on Good Practices for a More Effective
Response to the FTF Phenomenon, Foreign Terrorist Fighters (FTF) Initiative, Global
Counterterrorism Forum, September 2014.
The Protocol Additional GC 1977 (APGC77) The Protocol Additional to the
Geneva Conventions of 12 August 1949, and relating to the Protection of Victims of
International Armed Conflicts, (Protocol I), 8 June 1977: Art 47 (Mercenaries).
TRAC (2015) Focus on Africa: Foreign Jihadist foot print (Foreign Fighters and
supporting cell structure). Florida: Terrorism Research & Analysis Consortium
(TRAC).
United Nations (2014) Security Council high-level summit tackles growing threat of
foreign terrorist fighters. New York: UN News Centre.
United Nations. Security Council (2014) [7272nd Meeting (PM) SC/11580] Security
Council Unanimously Adopts Resolution Condemning Violent Extremism,
Underscoring Need to Prevent Travel, Support for Foreign Terrorist Fighters. New
York: U.N.
United States. Congress. House. Committee on Foreign Affairs. Subcommittee on
Europe, Eurasia, and Emerging Threats (2014) Islamist foreign fighters returning
home and the threat to Europe: hearing before the Subcommittee on Europe, Eurasia,
and Emerging Threats of the Committee on Foreign Affairs, House of
Representatives, One Hundred Thirteenth Congress, second session, September 19,
2014 Washington: U.S. Government Printing Office.
Izbor relevantnih studija

55

Bakker, C. P. & Entenmann, E. (2013) Dealing with European Foreign Fighters in

Syria: Governance Challenges and Legal Implications. The Hague: The International
Centre for Counter-Terrorism (ICCT).
Barrett, R. (2014) Foreign Fighters in Syria. New York: The Soufan Group.
Bjelopera, J. P. (2014) American Foreign Fighters and the Islamic State: Broad
Challenges for Federal Law Enforcement. Washington, D.C.: Library of Congress,
Congressional Research Service.
Buttarelli, G. (2015) Counter-terrorism, De-Radicalisation and Foreign Fighters Joint
debate during the extraordinary meeting of the LIBE Committee, European
Parliament, Brussels, 27 January 2015. Brussels: European Data Protection
Supervisor, E.U.
Byman, D. & Shapiro, J. (2014) Be Afraid. Be Afraid a Little Afraid: The Threat of
Terrorism from Western Foreign Fighters in Syria and Iraq foreign policy at
Brookings; POLICY PAPER, Number 34, November 2014. Washington, D.C.:
Brookings.
Carter, Joseph A., Shiraz Maher, Peter R. Neumann, (2014) #Greenbirds: Measuring
Importance and Influence in Syrian Foreign Fighter Networks, ICSR.
Chamberlin, P. (2009) Preparing for Dawn: The United States and the Global Politics
of Palestinian Resistance, 1967-1975. [Thesis] Ohio State University.
Felter, J & Fishman, B. (2007) Al-Qaidas Foreign Fighters in Iraq: A First Look at
the Sinjar Records US Military Academy, West Point: New York.
Geneva Academy of International Humanitarian (2014) Foreign Fighters under
International Law Geneva Academy of International Humanitarian.
Global Center on Cooperative Security (2014). Opening Meeting of the GCTF
Foreign Terrorist Fighters Initiative. The Hague: Global Counterterrorism Forum.
Global Center on Cooperative Security, Human Security Collective, and International
Centre for Counter-Terrorism The Hague (2014). Addressing the Foreign Terrorist
Fighters Phenomenon from a European Union Perspective: UN Security Council
Resolution 2178, Legal Issues, and Challenges and Opportunities for EU Foreign
Security and Development Policy. Goshen, IN: Global Center on Cooperative
Security.

56

Hafez, M. (2011) Martyrs without Borders: Iraqs Foreign Fighters and the Third
Generation of Global Jihad . College Park: START (University of Maryland).
Holman, T. (2014) Foreign Fighters from the Western Balkans in Syria. Combating
Terrorism Center at West Point, N.Y.
INTERPOL (2014) INTERPOLs global role against foreign terrorist fighters
recognized in UN Resolution. Lyon: INTERPOL.
Jayakumar, S. (2014) Biker Gang Chic and Reverse Jihad: The Other Foreign
Fighters. Singapore: Rajaratnam School of International Studies (RSIS).
Keene, J. (2001) Fighting for Franco: International Volunteers in Nationalist Spain
During the Spanish Civil War, 1936-39. London and New York: Leicester University
Press.
Kern, S. (January, 2014) European Jihadists in Syria; More and Younger. New York:
The Gatestone Institute.
Kern, S. (June, 2014) British Jihadists and the UK Surveillance State. New York: The
Gatestone Institute.
Kern, S. (September, 2014) Switzerland: Land of Jihad. New York: The Gatestone
Institute.
Lavender, L. (2013) Europes Challenge: The Return of the Foreign Fighters.
Norfolk, Virginia: CFC, NATO Allied Command Transformation (ACT).
Leonard, E. & Ramsay, G. (Eds.) (2013) Globalizing Somalia: multilateral,
international and transnational repercussions of conflict. [conference: Globalisations
of the Conflict in Somalia: University of St. Andrews; 2000]. New York, NY:
Bloomsbury Academic
Malet, D. (2013) Foreign Fighters: Transnational Identity in Civil Conficts, Oxford
University Press.
Mardini, R. (Ed.) (2010) Volatile landscape: Iraq and its insurgent movements.
Washington, DC: The Jamestown Foundation.
Mayr-Harting, T. (2014) EU Statement United Nations Security Council:
Combatting Terrorism and Violent Extremism. European Union Delegation to the
United Nations: New York.

57

McCarthy, N. (2014) Where Syrias Foreign Fighters Come From. New York: The
Statista.
Medina, R.M. & Hepner, G.P. (2013) The geography of international terrorism: an
introduction to spaces and places of violent non-state groups. Boca Raton: CRC Press
Mendelsohn, B. (2011) Foreign FightersRecent Trends Foreign Policy Research
Institute: Philadelphia, PA.
Napoleoni, L. (2015) Uspon islamizma, Sandorf, Zagreb.
Noonan, M. P. (Ed.) (2010) Foreign Fighters, Sovereignty, and Counter-Terrorism
Philadelphia, PA.,U.S.: Foreign Policy Research Institute (FPRI)
Noonan, M. P. (Ed.) (2011) The Foreign Fighters Problem, Recent Trends and Case
Studies. Philadelphia, PA., U.S.: Foreign Policy Research Institute (FPRI)
Noor, F.A. & Dorsey, J.M. (2014) Responding to the Islamic States Foreign Fighters:
Retribution or Rehabilitation? Singapore: Rajaratnam School of International Studies
(RSIS).
Peeters, B. (2014) Choosing battles: A cross-case analysis of seven Muslim foreign
fighter mobilizations (1980-2014). [Thesis] Universiteit Utrecht.
Price, B. (2014) The Group that calls itself a State: understanding the evolution and
challenges of the Islamic State West Point, N.Y.: Combating Terrorism Center.
Rabasa, A. (2014) Patterns of Islamist Radicalization and Terrorism in Europe New
York: Cambridge University Press.
Rand, D. & Vassalo, A. (2014) Bringing the Fight Back Home: Western Foreign
Fighters in Iraq and Syria. Washington, DC: Center for a New American Security
(CNAS).
Repo, J. I. (2006) Gendering the War on Terrorism: Discourses and Representations
of Masculinities and Femininities [Thesis] University of Helsinki.
Roul, A. (2015) The Call of the Islamic State Resonates across South Asia. Zrich:
ETH.

58

Sinkkonen, T. (2013) Counterterrorism in external action: The EUs toolbox for

responding to terrorism abroad. Helsinki: Finnish Institute of International Affairs
(FIIA).
Sinkkonen, T. (2015) War on Two Fronts: The EU Perspective on the Foreign
Terrorist Fighters of ISIL. Helsinki: Finnish Institute of International Affairs (FIIA).
Switzerland. Eidgenssisches Departement fr auswrtige Angelegenheiten EDA
(2014) The role of the OSCE in addressing current terrorist challenges.[2014
Chairmanship OSCE-wide Counter-Terrorism Conference] Bern: Swiss Foreign
Office.
Szakal, M.V. (2014) Reporting Through the Grapevine: Western and Tunisian Media
on Foreign Fighters in Syria. Nawaat (Tunisia).
Tate, J, & Sharma, S. (2014) Foreign Fighters Flow to Syria. New York: The Soufan
Group.
The Meir Amit Intelligence and Terrorism Information Center (2014) Foreign fighters
from Western countries in the ranks of the rebel organizations affiliated with AlQaeda and the global jihad in Syria.
van Zuijdewijn, J.H. de Roy (2014) Fearing the Western Muslim Foreign Fighter: The
Connection between Fighting the Defensive Jihad and Terrorist Activity in the West.
[Thesis] Universiteit Utrecht.
van Zuijdewijn, J.H. de. Roy & Bakker, E. (2014) Returning Western foreign fighters:
The case of Afghanistan, Bosnia and Somalia The International Centre for CounterTerrorism (ICCT): The Hague.]
Watts, C. (2014) Syria: Suffering the effects of the 2nd Foreign Fighter Glut Foreign
Policy Research Institute: Philadelphia.
Weis, Michael and Hassan Hassan (2015). Inside the Army of Terror, Regan Arts,
New York.
Zelin, A.Y. (2013) Up to 11,000 Foreign Fighters in Syria; Steep Rise Among
Western Europeans. Washington, DC: Washington Institute.
Zelin, A.Y. (2013) Who Are the Foreign Fighters in Syria? Washington: Washington
Institute.
Tekstovi u strunim publikacijama

59

Agbiboa, D.E. Terrorism without Borders: Somalias Al-Shabaab and the global jihad
network Journal of Terrorism Research 5 (1) 2014.
Attuquayefio, P. Drones, The US and the New Wars in Africa Journal of Terrorism
Research 5 (3) 2014.
Bartolo, R. Decentralised Leadership in Contemporary Jihadism: Towards a Global
Social Movement Journal of Terrorism Research 2 (1) 2011.
Bergen, P. & Reynolds, A. Blowback RevisitedTodays Insurgents in Iraq Are
Tomorrows Terrorists Foreign Affairs November / December 2005.
Hegghammer. T. The Rise of Muslim Foreign Fighters: Islam and the Globalization
of Jihad International Security 35 (3, Winter) 2010/11 pp.5394.
Hegghammer. T. Should I Stay or Should I Go? Explaining Variation in Western
Jihadists Choice between Domestic and Foreign Fighting American Political Science
Review 107 (February) 2013 pp.1-15.
Hewitt, C. & Kelley-Moore, J. Foreign Fighters in Iraq: A Cross-National Analysis of
Jihadism Terrorism and Political Violence 21 (2) 2009, pp.211-220.
Kursani, S. Report inquiring into the causes and consequences of Kosovo citizens
involvement as foreign fighters in Syria and Iraq, KCSS, 14. 4. 2015.
Levitt, M. Foreign Fighters and Their Economic Impact: a Case Study of Syria and alQaeda in Iraq (AQI) Perspectives on Terrorism 3 (3) 2009.
Ilyas, M. Islamist groups in the UK and recruitment Journal of Terrorism Research 4
(2) 2013.
Joscelyn, T. Islamist foreign fighters returning home and the threat to Europe. The
Long War Journal (September 19, 2014).
Khan, R. The Death Knell for Foreign Fighters in Pakistan? CTC Sentinel 7 (8,
August 27) 2014, pp.2022.
Klausen, J. Tweeting the Jihad: Social Media Networks of Western Foreign Fighters
in Syria and Iraq Studies in Conflict and Terrorism 38 (1, 2 January) 2015, pp.1- 22.

60

Levitt, M. Foreign Fighters and Their Economic Impact: a Case Study of Syria and alQaeda in Iraq Perspectives on Terrorism 3 (3) 2009.
Li, D. A Universal Enemy? Foreign Fighters and Legal Regimes of Exclusion and
Exemption Under the ``Global War on Terror Columbia Human Rights Law Review
41 (2) 2010, pp. 355 428.
Marshall, W. Al-Qaeda in Gaza: Isolating the Base Journal of Terrorism Research 1
(1) 2011.
McCaul, M. Europe Has a Jihadi Superhighway Problem Time (November, 11) 2014.
Moorea, C. & Tumelty, P. Foreign Fighters and the Case of Chechnya: A Critical
Assessment Studies in Conflict & Terrorism 31 (5) 2008, pp. 412433.
Moosa, M. Extremist Shiites: The Ghulat Sects, Syracuse University Press, New
York, 1987, pp. 282-283.
Mustapha, J. The Mujahideen in Bosnia: the foreign fighter as cosmopolitan citizen
and/or terrorist. Citizenship Studies 17 (6-7), 1 October) 2013, pp.742 755
Nesser, P. & Stenersen, A. The Modus Operandi of Jihadi Terrorists in Europe.
Perspectives on Terrorism 8 (6) 2014.
Neuman, P. R. Foreign fighter total in Syria/Iraq now exceeds 20,000; surpasses
Afghanistan conflict in the 1980s, International Center for Study of Radicalisation,
26. 1. 2015
Peresin, A. & Cervone, A, The Western Muhajirat of ISIS, Studies in Conflict &
Terrorism, Published online: 7. 4. 2015.
Reem A-L, S. & Warkentin, S. Understanding Political Influence in Modern-Era
Conflict: A Qualitative Historical Analysis of Hassan Nasrallahs Speeches. Journal
of Terrorism Research 3 (2) 2012.
Sageman, M. & Clarke, R.A. A Strategy for Fighting International Islamist Terrorists.
The Annals of The American Academy of Political and Social Science 618 (1, July)
2008, pp.223-231.
Spencer, A.: Counter- (T)error The Role of Immigration in the Fight against
Terrorism Hamburg Review of Social Sciences (HRSS) 2 (2, August) 2007 pp.58
79.

61

Stenersen, A.: Al Qaedas Foot Soldiers: A Study of the Biographies of Foreign

Fighters Killed in Afghanistan and Pakistan between 2002 and 2006. Studies in
Conflict and Terrorism 34 (3) 2011,pp.171-198.
al-`Ubaydi, M.: Stories of Foreign Fighter Migration to Syria. CTC Sentinel 7 (8,
August 27) 2014, pp.11-13.
Weggemans, D. (et al.) Who Are They and Why Do They Go? The Radicalization
and Preparatory Processes of Dutch Jihadist Foreign Fighters. Perspectives on
Terrorism 8 (4) 2014.
White, J. Rebels Worth Supporting: Syria's Harakat Hazm, The Washington
Institute, 28. 4. 2014.
van Zuijdewijn, J. de Roy.: The Foreign Fighters Threat: What History Can (not)
Tell Us Perspectives on Terrorism 8 (5) 2014.
Zulaika. J.: Specificities: Tropics of Terror: From Guernicas Natives to Global
Terrorists Social Identities 4 (1, February 1998), pp. 93 108.
Relevatni medijski izvori
Caliphate calling: How Islamic State appeals to women, The Economist, 28. 4.
2015.
How a schoolgirl was radicalised: Shamimas list, The Economist, 28. 2. 2015.
The Terror Strategist: Secret Files Reveal the Structure of Islamic State, Der
Spiegel, 18. 4. 2015.
What is Islamic State? BBC, 26. 9. 2014.
Kaplan, R. D., Syria: Identity Crisis, The Atlantic, February 1993.
Nelson, F. Six key points from MI5s Andrew Parker speech on the terror threat in
Britain, The Spectator, 9. 1. 2015.
Rafia Zakaria, Zato ene odlaze u redove ISIL-a? Al Jazeera Balkans, 28. 3. 2015.
Reuter, C. The Terror Strategist: Secret Files Reveal the Structure of Islamic State,
Der Spiegel, 18. 4. 2015.

62

Internetski izvori
Country Reports on Terrorism & Patterns of Global Terrorism: U.S. Department of
State [http://go.usa.gov/Q3JV]
Foreign Fighters / The International Centre for Counter-Terrorism (ICCT)
[http://www.icct.nl/activities/projects/foreign-fighters]
International Crimes Database (ICD) / foreign fighters + terrorism
[http://www.internationalcrimesdatabase.org/SearchResults/?q=foreign+fighters&cat
=10&a=1]
Response
to
foreign
fighters
/
European
Union
[http://www.consilium.europa.eu/en/policies/fight-against-terrorism/foreign-fighters/]
The XX Committee: intelligence, strategy, and security in a dangerous world
[http://20committee.com]

63

Aneks 1
(Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 47/14)
Temeljem lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina
Bosne i Hercegovine na 67. sjednici Zastupnikog doma, odranoj 28. svibnja 2014.
godine, i na 38. sjednici Doma naroda, odranoj 6. lipnja 2014. godine, usvojila je
ZAKON O DOPUNI KAZNENOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE
lanak 1.
U Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 3/03, 32/03,
37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10) iza lanka 162a. dodaje se novi
lanak 162b., koji glasi:
lanak 162b.
(Protuzakonito formiranje i pridruivanje stranim paravojnim ili parapolicijskim
formacijama)
1. (1) Tko protivno Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine ili Zakonu o slubi u
Oruanim snagama Bosne i Hercegovine organizira, rukovodi, obuava,
oprema ili mobilizira pojedince ili skupine ljudi s ciljem pridruivanja, na bilo
koji nain, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj
formaciji koje djeluju izvan Bosne i Hercegovine, kaznit e se kaznom zatvora
u trajanju od najmanje pet godina.
2. (2) Tko se na bilo koji nain pridrui stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili
stranoj parapolicijskoj formaciji obuenoj, opremljenoj ili mobiliziranoj u
smislu stavka (1) ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora u trajanju od
najmanje tri godine.
3. (3) Tko nabavlja ili osposobljava sredstva, uklanja prepreke, stvara plan ili se
dogovara s drugima ili vrbuje drugoga ili poduzme bilo koju drugu radnju
kojom se stvaraju uvjeti za izravno poinjenje ovog kaznenog djela, kaznit e
se kaznom zatvora u trajanju od jedne do deset godina.
4. (4) Tko javno, putem sredstava informiranja, distribuira ili na bilo koji drugi
nain uputi poruku javnosti koja ima za cilj potaknuti drugoga na poinjenje
ovog kaznenog djela, kaznit e se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do
tri godine.
5. (5) Poinitelj kaznenog djela iz stavka (1) ovoga lanka koji otkrivanjem
skupine sprijei poinjenje kaznenog djela ili otkrije skupinu prije poinjenja
kaznenog djela, kaznit e se kaznom zatvora u trajanju od est mjeseci do tri
godine, a moe se i osloboditi od kazne.

64

6. (6) Odredbe ovoga lanka nee se primjenjivati na osobe koje su na zakonit

nain stekle dravljanstvo strane zemlje priznate od strane Bosne i
Hercegovine u ijoj vojsci ili vojnoj formaciji slue ili slue u vojnim
formacijama pod nadzorom meunarodno priznatih vlada od strane
Ujedinjenih naroda, formiranim na temelju zakona.
lanak 2.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Slubenom glasniku
BiH.
Broj 01,02-02-1-49/13
6. lipnja 2014. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Zastupnikog doma
Parlamentarne skuptine BiH
Dr. Milorad ivkovi, v. r.

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skuptine BiH
Dr. Dragan ovi, v. r.

65

Aneks 2
Rezolucija Vijea sigurnosti UN 2178 (2014)
Usvojena na 7272. sastanku Vijea sigurnosti, 24. septembra 2014. godine

Vijee sigurnosti,
Ponovo potvrujui da terorizam u svim oblicima i nainima izvoenja
predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji meunarodnom miru i sigurnosti i da je
svako djelo terorizma krivino djelo koje se ne moe opravdati nikakvim motivima,
gdje god da se izvodi i od strane bilo koga, te ostajui opredjeljeno da dalje doprinosi
djelotvornosti sveukupnih nastojanja da se suprotstavi ovom zlu na globalnom nivou,
Zapaajui sa zabrinutou da je prijetnja od terorizma postala rasprostranjena
u razliitim dijelovima svijeta, da je dolo do porasta broja teroristikih djela
ukljuujui ona koji su motivirana netolerancijom ili ektremizmom, te istiui svoju
opredjeljenost za borbu protiv ove prijetnje,
Imajui u vidu potrebu da se prepoznaju okolnosti koje pogoduju irenju
terorizma te potvrujui odlunost drava lanica da uine sve to je u njihovoj moi
da rijee sukob(e) i onemogue teroristikim grupama da se ukorijene i uspostave
sigurne zone, kako bi bolje odgovorili na rastuu prijetnju od terorizma,
Istiui da se terorizam ne moe i ne smije povezivati sa bilo kojom vjerom,
nacijom ili civilizacijom,
Uvaavajui da meunarodna saradnja i mjere koje poduzimaju drave lanice
u spreavanju terorizma i borbi protiv terorizma moraju biti u potpunosti u skladu s
Poveljom Ujedinjenih nacija,
Ponovo potvrujui svoje potovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i
politike nezavisnosti svih drava u skladu s Poveljom,
Ponovo potvrujui da drave lanice moraju osigurati da su mjere koje
poduzimaju u borbi protiv terorizma u skladu sa svim obavezama koje nalae
meunarodno pravo, posebno u oblasti ljudskih prava, prava
izbjeglica i
meunarodnog humanitarnog prava, naglaavajui da su potivanja ljudskih prava,
temeljnih ljudskih sloboda i vladavine prava komplementarna i da uzajamno jaaju
djelotvorne antiteroristike mjere i da predstavljaju kljuni dio uspjenog
antiteroristikog djelovanja, te podsjea na potivanje vladavine prava kako bi se na
efikasan nain sprijeile teroristike aktivnosti i omoguila borba protiv terorizma, te
podsjeajui da je neispunjavanje ovih i drugih meunarodnih obaveza, ukljuujui
one sadrane u Povelji Ujedinjenih nacija, jedan od faktora koji doprinosi poveanoj
radikalizaciji i stvara dojam o nekanjivosti,

66

Izraavajui ozbiljnu zabrinutost u vezi sa trenutnom i rastuom prijetnjom od

stranih teroristikih boraca tj. osoba koje putuju u dravu koja nije drava njihovog
prebivalita niti drava ije imaju dravljanstvo a s ciljem poinjenja, planiranja,
pripremanja ili uestvovanja u izvrenju teroristikih djela, ili radi pruanja ili
pohaanja teroristike obuke, ukljuujui obuke koje su povezane s oruanim
sukobima, te izraavajui rijeenost da odgovori na ovu prijetnju,
Izraavajui ozbiljnu zabrinutost zbog onih koji pokuavaju krenuti na put da
bi postali strani teroristiki borci,
Zabrinuto jer strani teroristiki borci poveavaju intenzitet i trajanje sukoba i
smanjuju mogunosti za njihovo rjeavanje, jer [strani teroristiki borci] takoe mogu
predstavljati ozbiljnu prijetnju matinim dravama, dravama kroz koje putuju i
dravama prema kojima putuju kao i dravama u susjedstvu oruanog sukoba u kojem
su strani teroristiki borci aktivni i koje su izloene ozbiljnim sigurnosnim
prijetnjama, te podsjeajui da prijetnja od stranih teroristikih boraca moe zahvatiti
sva podruja i drave lanice, ak i one koje su daleko od zona sukoba i istiui
ozbiljnu zabrinutost da strani teroristiki borci koriste svoju ekstremistiku ideologiju
za promociju terorizma,
Izraavajui zabrinutost zbog toga to su teroristi i teroristike grupe
uspostavile meunarodne mree u matinim dravama, tranzitnim dravama i
dravama krajnjeg odredita kroz koje strani teroristiki borci i sredstva za njihovu
pomo prolaze u oba smjera,
Izraavajui posebnu zabrinutost zbog toga to se strani teroristiki borci
vrbuju i pridruuju organizacijama kao to su Islamska drava u Iraku i Levantu
(IDIL), Al-Nusrah Front (ANF) te drugim elijama, pridruenim formacijama,
ograncima Al-Qaide kao i jedinicama koje su nastale iz nje, to je naveo Odbor koji je
osnovan u skladu sa Rezolucijama 1267 (1999) i 1989 (2011), prepoznajui da
prijetnja od stranih teroristikih boraca ukljuuje, izmeu ostalog, osobe koje pruaju
podrku djelima ili aktivnostima Al-Qaide i njenim elijama, pridruenim
formacijama, ograncima, ili jedinicima nastalim iz nje, to ukljuuje vrbovanje ili
pruanje podrke djelovanju ili aktivnostima tih jedinica i naglaavajui hitnu potrebu
da se ukae na ovu konkretnu prijetnju,
Prepoznajui da suprotstavljanje prijetnji koju predstavljaju strani teroristiki
borci zahtijeva sveobuhvatno rjeavanje uzronika, ukljuujui spreavanje
radikalizacije koja vodi ka terorizmu, zaustavljanje vrbovanja, spreavanje putovanja
stranih teroristikih boraca, onemoguavanje finansijske podrke stranim
teroristikim borcima, suzbijanje nasilnog ekstremizma koji moe dovesti do
terorizma, suzbijanje podsticanja na izvoenje teroristikih napada motiviranih
ekstremizmom ili netolerancijom, promoviranje politike ili vjerske tolerancije,
ekonomski razvoj i socijalnu koheziju i inkluziju, zaustavljanje i rjeavanje oruanih
sukoba i olakavanje reintegracije i rehabilitacije,
Takoe prepoznajui da terorizam nee biti poraen iskljuivo upotrebom
vojne sile, mjerama policijskih organa i obavjetajnim radom, te naglaavajui

67

potrebu da se skrene panja na okolnosti koji vode do irenja terorizma, kao to je

navedeno u Stubu I Globalne antiteroristike strategije Ujedinjenih nacija
(A/RES/60/288),
Izraavajui zabrinutost u vezi sa poveanom upotrebom komunikacionih
tehnologija od strane terorista i njihovih pomagaa u cilju radikalizacije koja vodi ka
terorizmu, vrbovanjem i poticanjem drugih na izvoenje teroristikih djela,
ukljuujui upotrebu interneta, te finansiranjem i omoguavanjem stranim
teroristikim borcima da putuju i obavljaju dopunske aktivnosti i naglaavajui
potrebu da drave lanice djeluju kooperativno kako bi sprijeile teroriste u
zloupotrebi tehnologije, komunikacija i sredstava u cilju vrbovanja za teroristika
djela, uz potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te u skladu s drugim
obavezama odreenim meunarodnim pravom,
Napominjui s uvaavanjem aktivnosti koje se preduzimaju u oblasti izgradnje
kapaciteta od strane subjekata Ujedinjenih nacija, prije svega subjekata ukljuenih u
Operativnu grupu za borbu protiv terorizma (CTITF), ukljuujui Ured Ujedinjenih
nacija za narkotike i kriminal (UNODC) i Centar Ujedinjenih nacija za borbu protiv
terorizma (UNCCT) i takoe napore Izvrne direkcije Odbora za borbu protiv
terorizma (CTED) u pruanju tehnike podrke, posebno u promicanju povezivanja
onih koji pruaju i primaju podrku u izgradnji kapaciteta, u koordinaciji s drugim
relevantnim meunarodnim, regionalnim i podregionalnim organizacijama, kako bi
pruili pomo dravama lanicama, na njihov zahtjev, u provoenju Globalne
antiteroristike strategije Ujedinjenih nacija,
Napominjui nedavni razvoj dogaaja i inicijative na meunarodnom,
regionalnom i podregionalnom nivou u spreavanju i suzbijanju terorizma i
napominjui rad Globalnog antiteroristikog foruma (GCTF), posebno nedavno
usvojeni cjelovit paket dobrih praksi s ciljem ukazivanja na fenomen stranih
teroristikih boraca te objavljivanje nekoliko drugih okvirnih dokumenata i dobrih
praksi, ukljuujui oblasti koje se bave borbom protiv nasilnog ekstremizma,
krivinim pravom, zatvorima, otmicama u svrhu otkupa, pruanjem podrke rtvama
terorizma te djelovanjem i radom policije koje je usmjereno ka zajednici, kako bi se
pruila pomo zainteresovanim dravama u praktinom provoenju pravnog i
politikog okvira Ujedinjenih nacija u borbi protiv terorizma i upotpunio rad
relevantnih subjekata Ujedinjenih nacija u borbi protiv terorizma u ovim oblastima,
Napominjui sa uvaavanjem napore INTERPOLA da se suprotstavi prijetnji
koju predstavljaju strani teroristiki borci, ukljuujui globalno razmjenjivanje
informacija izmeu policijskih agencija koritenjem sigurnih komunikacionih mrea,
baza podataka te sistema za pruanje savjeta i operativnih upozorenja, procedura za
ulazak u trag ukradenim, krivotvorenim osobnim i putnim dokumentima, te
INTERPOLOVOG foruma za borbu protiv terorizma i programa koji se bavi stranim
teroristikim borcima,
U vezi sa i naglaavajui situaciju osoba koje imaju vie od jednog
dravljanstva te koje putuju u zemlje ije dravljanstvo posjeduju s ciljem poinjenja,
planiranja, pripremanja ili uestvovanja u izvrenju teroristikih djela, ili radi

68

pruanja ili pohaanja teroristike obuke, i apelirajui na drave da preduzmu

primjerene aktivnosti u skladu sa njihovim obavezama definiranim domaim i
meunarodnim pravom, ukljuujui meunarodno pravo o ljudskim pravima,
Pozivajui drave da osiguraju, u skladu sa meunarodnim pravom, posebno u
vezi s ljudskim pravima i pravima izbjeglica, da se status izbjeglica ne
zloupotrebljava od strane poinioca, organizatora ili pomagaa teroristikih djela,
ukljuujui strane teroristike borce,
Ponovo potvrujui svoj poziv dravama da to je prije mogue pristupe
meunarodnim konvencijama za borbu protiv terorizma i protokolima, bez obzira da
li su ve pristupile regionalnim konvencijama po tom pitanju te da u potpunosti
ispune svoje obaveze u odnosu na konvencije kojima su pristupile,
Napominjui stalnu prijetnju meunarodnom miru i sigurnosti koja dolazi od
terorizma i potvrujui potrebu, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, za borbom
svim sredstvima protiv prijetnji meunarodnom miru i sigurnosti uzrokovanih
teroristikim djelima, ukljuujui ona koje su poinili strani teroristiki borci,
Postupajui u skladu sa Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija,
1.
Osuuje nasilni ekstremizam koji moe dovesti do terorizma, sektako
nasilje i izvoenje teroristikih djela od strane stranih teroristikih boraca i zahtijeva
da se svi strani teroristiki borci razoruaju i da prestanu sa svim teroristikim
aktivnostima i uestvovanjem u oruanom sukobu;
2.
Ponovo potvruje da su sve drave obavezne da sprijee kretanje
terorista ili teroristikih grupa efikasnim graninim kontrolama te kontrolama kod
izdavanja identifikacijskih i putnih dokumenata te putem mjera za spreavanje
krivotvorenja, falsificiranja ili nezakonite upotrebe identifikacijskih dokumenata i
putnih dokumenata, naglaava, u tom smislu, vanost suprotstavljanja, u skladu sa
svojim relevantnim meunarodnim obavezama, prijetnji koju predstavljaju strani
teroristiki borci, i podstie drave lanice da koriste procjenu rizika za putnike na
osnovu evidencija i da koriste procedure provjere ukljuujui prikupljanje i
analiziranje putnih podataka, bez pribjegavanja profiliranju koje se zasniva na
stereotipima utemeljenim na diskriminaciji koja je zabranjena meunarodnim
pravom;
3.
Apelira na drave lanice da, u skladu sa domaim i meunarodnim
pravom, ojaaju i ubrzaju razmjenu operativnih informacija u vezi sa kretanjem
terorista i teroristikih mrea, ukljuujui strane teroristike borce, posebno sa
zemljama u kojima ive ili ije dravljanstvo imaju, putem bilateralnih ili
multilateralnih mehanizama, prije svega Ujedinjenih nacija;
4.
Poziva sve drave lanice da, u skladu sa njihovim obavezama
odreenim meunarodnim pravom, sarauju u aktivnostima suprotstavljanja prijetnji
koju predstavljaju strani teroristiki borci, ukljuujui spreavanje radikalizacije koja
vodi ka terorizmu i vrbovanje stranih teroristikih boraca, ukljuujui djecu,

69

spreavajui strane teroristike borce da preu njihove dravne granice, prekidajui i

spreavajui finansijsku podrku stranim teroristikim borcima te razvijajui i
provodei postupke krivinog gonjenja, strategije za rehabilitaciju i reintegraciju
stranih teroristikih boraca koji se vraaju u svoje drave;
5.
Odluuje da su drave lanice, potujui meunarodno pravo o
ljudskim pravima, meunarodno pravo o izbjeglicama i meunarodno humanitarno
pravo, dune sprijeiti i suzbijati vrbovanje, organiziranje, transport i opremanje
osoba koje putuju u dravu koja nije drava njihovog prebivalita niti dravljanstva a
u cilju poinjenja, planiranja, ili pripreme teroristikih djela ili uestvovanja u njima,
ili pruanja ili pohaanja teroristike obuke te finansiranje njihovih putnih trokova i
aktivnosti;
6.
Podsjea na svoju odluku, u Rezoluciji 1373 (2001), da su sve drave
lanice obavezne osigurati da se bilo koja osoba koja uestvuje u finansiranju,
planiranju, pripremi ili izvrenju teroristikih djela ili podravanju teroristikih djela
privede pravdi, te odluuje da su sve drave lanice obavezne definirati u domaim
zakonima i propisima teka krivina djela na osnovu kojih postoji mogunost za
krivinim gonjenjem i kanjavanjem, na nain koji adekvatno odraava teinu
krivinog djela:
(a)
njihovih dravljana koji putuju ili imaju namjeru putovati u dravu
koja nije drava njihovog prebivalita ili dravljanstva te druge osobe koje putuju ili
pokuavaju putovati sa svojih teritorija u dravu koja nije drava njihovog
prebivalita ili dravljanstva u cilju poinjenja, planiranja ili pripremanja teroristikih
djela ili radi izvoenja ili pohaanja teroristike obuke;
(b)
za namjerno obezbjeivanje ili prikupljanje sredstava, na bilo koji
nain, direktno ili indirektno, od strane njihovih dravljana ili na njihovim
teritorijama s namjerom ili znanjem da se sredstva trebaju koristiti za finansiranje
putovanja osoba koje putuju u dravu koja nije drava njihovog prebivalita ili
dravljanstva, a u cilju poinjenja, planiranja ili pripremanja teroristikih djela ili radi
izvoenja ili pohaanja teroristike obuke; i,
(c)
namjerno organiziranje ili drugi vid pomaganja putovanja, ukljuujui
djela vrbovanja na njihovim teritorijama ili od strane njihovih dravljana, osoba koje
putuju u dravu koja nije drava njihovog prebivalita ili dravljanstva radi
poinjenja, planiranja ili pripremanja teroristikih djela ili radi izvoenja ili pohaanja
teroristike obuke;
7.
Izraava svoju vrstu odlunost da, u skladu sa Rezolucijom 2161
(2014), razmotri liste osoba, grupa, formacija i jedinica koji se povezuju sa AlQaidom, koje finansiraju, naoruavaju, planiraju, ili vrbuju za njih, ili na neki drugi
nain podravaju njihova djelovanja ili aktivnosti, ukljuujui i upotrebu
informacijskih i komunikacijskih tehnologija, kao to su internet, drutvene mree, ili
na bilo koji drugi nain;

70

8.
Odluuje, ne dovodei u pitanje ulazak ili tranzit koji su znaajni u
daljem sudskom postupku, ukljuujui u daljem toku takvog sudskog postupka
hapenje ili pritvaranje stranog teroristikog borca, da su drave lanice obavezne da
sprijee ulazak u ili tranzit kroz njihovu teritoriju bilo kojoj osobi o kojoj ta drava
ima vjerodostojne podatke koji osiguravaju razumnu osnovu da se povjeruje da on ili
ona trae ulazak na teritoriju ili prolazak kroz teritoriju u cilju uestvovanja u djelima
opisanim u stavu 6, ukljuujui bilo koje djelovanje ili aktivnosti koje upuuju da je
neka osoba, grupa, formacija ili jedinica povezana sa Al-Qaidom, kao to je
navedeno u stavu 2. Rezolucije 2161 (2014), pod uslovom da nita iz ovog stava ne
obavezuje niti jednu dravu da zabrani ulazak ili da zahtijeva naputanje njene
teritorije svojim dravljanima ili osobama sa stalnim mjestom prebivalita.
9.
Poziva drave lanice da zahtijevaju od avio-kompanija koje posluju
na njihovim teritorijama da unaprijed dostave relevantnim organima vlasti podatke o
putnicima kako bi se otkrili odlasci ili pokuaji ulaska ili tranzita kroz njihove
teritorije civilnim letjelicama osobama sa liste Odbora uspostavljenog u skladu sa
Rezolucijom 1267 (1999) i 1989 (2011) (Odbor), i nadalje poziva drave lanice da
prijave takve odlaske sa njihove teritorije te da tu informaciju podijele sa dravom u
kojoj ta osoba ima mjesto prebivalita ili ije dravljanstvo posjeduje, na
odgovarajui nain i u skladu sa domaim zakonom i meunarodnim obavezama;
10.
Istie hitnu potrebu da se u potpunosti i odmah provede ova
Rezolucija u vezi sa stranim teroristikim borcima, naglaava konkretnu i hitnu
potrebu da se ova Rezolucija provede u odnosu na strane teroristike borce koji su
povezani sa IDIL-om, ANF-om te drugim elijama, pridruenim formacijama,
ograncima Al-Qaide ili jedinicama nastalim iz nje, kao to je to utvrdio Odbor, i
izraava spremnost da, u skladu sa Rezolucijom 2161 (2014), ukae na osobe
povezane sa Al-Qaidom koje izvode djela navedena u stavu 6;
Meunarodna saradnja
11.
Poziva drave lanice da poboljaju meunarodnu, regionalnu i
podregionalnu saradnju, ukoliko je mogue putem bilateralnih sporazuma, a u cilju
spreavanja putovanja stranih teroristikih boraca s njihove ili kroz njihovu teritoriju,
ukljuujui veu razmjenu informacija kako bi se identificirali strani teroristiki borci,
razmjenu i usvajanje najboljih praksi, bolje razumijevanje naina na koji strani
teroristiki borci putuju, te da drave lanice sarauju u situacijama kada donose
mjere na dravnom nivou kako bi sprijeili teroriste u zloupotrebi tehnologije,
komunikacija i resursa za pridobivanje podrke za teroristikih djela, uz potivanje
ljudskih prava i temeljnih sloboda i u skladu sa drugima obavezama sadranim u
meunarodnom pravu;
12.
Ponovo se poziva na svoju odluku u Rezoluciji 1373 (2001) da su
drave lanice obavezne pomoi jedna drugoj na najvioj moguoj razini u vezi sa
krivinim istranim radnjama ili postupcima koji se odnose na finansiranje
teroristikih djela ili na pruanje podrke istim, ukljuujui pruanje pomoi u
pribavljanju dokaza koje posjeduju a koji su potrebni za krivine postupke, te

71

naglaava vanost ispunjavanja obaveza u vezi sa takvim istranim radnjama ili

postupcima koji se tiu stranih teroristikih boraca;
13.
Podstie Interpol da pojaa svoje napore u vezi sa prijetnjom koju
predstavljaju strani teroristiki borci i da preporui ili uspostavi dodatne resurse kako
bi pruio podrku ili potaknuo dravne, regionalne i meunarodne mjere usmjerene ka
praenju i spreavanju tranzita stranih teroristikih boraca, kao to je irenje upotrebe
INTERPOLOVIH Posebnih upozorenja i na strane teroristike borce;
14.
Poziva lanice da pomognu drugim dravama u izgradnji kapaciteta za
suprotstavljanje prijetnji koju predstavljaju strani teroristiki borci, ukljuujui
spreavanje i zabranu putovanja stranim teroristikim borcima preko kopnenih i
morskih granica, posebno u dravama koje granie sa podrujima oruanih sukoba
gdje se nalaze strani teroristiki borci i pozdravlja i podstie na bilateralnu pomo
drava lanica kako bi se pomoglo izgradnji takvih dravnih kapaciteta;
Borba protiv nasilnog ekstremizma u cilju spreavanja terorizma
15.
Potcrtava da je borba protiv nasilnog ekstremizma, koji vodi do
terorizma, ukljuujui spreavanje radikalizacije, vrbovanja i mobiliziranja osoba u
teroristike grupe kako bi postali strani teroristiki borci kljuni element borbe protiv
prijetnje meunarodnom miru i sigurnosti koju predstavljaju strani teroristiki borci i
poziva drave lanice da pojaaju svoje aktivnosti u borbi protiv ove vrste nasilnog
ekstremizma;
16.
Podstie drave lanice da angauju relevantne lokalne zajednice i
nevladine aktere u razvijanju strategija za borbu protiv nasilnog ekstremistikog
govora koji moe potaknuti izvoenje teroristikih djela, ukau na uslove koji vode
do irenja nasilnog ekstremizma, ukljuujui podizanje svijesti omladine, porodica,
ena, vjerskih, kulturnih i obrazovnih lidera kao i svih drugih grupa civilnog drutva
te da usvoje specijalno prilagoen pristup u promoviranju drutvene inkluzije i
kohezije i borbi protiv regrutovanja za takav nasilni ekstremizam.
17.
Podsjea na svoju odluku iz stava 14. Rezolucije 2161 (2014) u vezi sa
improviziranim eksplozivnim sredstvima (IESa) i osobama, grupama, formacijama i
entitetima povezanim sa Al-Qaidom te potie drave lanice, u ovom kontekstu, da
sarauju prilikom donoenja dravnih mjera u cilju spreavanja terorista da
zloupotrebljavaju tehnologiju, komunikacije i resurse, ukljuujui audio i video, za
vrbovanje za poinjenje teroristikih djela, uz potivanje ljudskih prava i temeljnih
sloboda i u skladu sa drugim obavezama koje definira meunarodno pravo;
18.
Poziva drave lanice da sarauju i da stalno pruaju podrku jedne
drugima u aktivnostima u borbi protiv nasilnog ekstremizma, koji moe dovesti do
terorizma, ukljuujui izgradnju kapaciteta, koordinaciju planova i aktivnosti te
razmjenu iskustava;
19.
Istie u tom smislu vanost aktivnosti koje provode drave lanice na
razvijanju nenasilnih alternativnih pristupa za spreavanje i rjeavanje sukoba od

72

strane ugroenih osoba i lokalnih zajednica kako bi se smanjio rizik od radikalizacije

koja vodi ka terorizmu; vanost promoviranja mirne alternative u odnosu na govor
kojim se potie na nasilje i kojim se slue strani teroristiki borci; i naglaava ulogu
koju obrazovanje moe imati u borbi protiv teroristikih narativa;
Djelovanje Ujedinjenih nacija u vezi sa prijetnjom koju predstavljaju
strani teroristiki borci
20.
Napominje da strani teroristiki borci ili oni koji finansiraju ili na drugi
nain omoguavaju njihova putovanja i kasnije aktivnosti mogu dospjeti na Listu
sankcija protiv Al-Qaide koju vodi Odbor u skladu sa Rezolucijama 1267 (1999) i
1989 (2011), to se odnosi na one koji uestvuju u finansiranju, planiranju,
omoguavanju, pripremanju ili poinjenju djela ili aktivnosti povezanih sa, u vezi sa,
pod imenom, u ime ili u korist Al-Quaide, dostavljaju, prodaju ili vre transfer oruja
i slinog materijala, ili regrutuju za, ili na neki drugi nain potpomau djelovanja ili
aktivnosti Al-Qaide, ili s njom povezanih elija, pridruenih formacija, ogranaka ili iz
nje nastalih jedinica i poziva drave lanice da dostave imena stranih teroristikih
boraca i onih koji omoguavaju ili finansiraju njihova putovanja i kasnije aktivnosti
za eventualno postavljanje na listu;
21.
Upravlja Odborom koji je uspostavljen u skladu sa Rezolucijom 1267
(1999) i 1989 (2011) i Timom za monitoring, analitiku podrku i sankcije, u tijesnoj
saradnji sa svim relevantnim tijelima Ujedinjenih nacija koja se bave borbom protiv
terorizma, posebno Izvrnom direkcijom Odbora za borbu protiv terorizma, CTED,
kako bi posvetili posebnu panju na prijetnju koja dolazi od stranih teroristikih
boraca koji su regrutovani od strane IDIL-a, ANF-a i svih grupa, formacija i jedinica
povezanih sa Al-Qaidom;
22.
Podstie Tim za monitoring, analitiku podrku i sankcije da
koordinira svoje aktivnosti sa drugim tijelima Ujedinjenih nacija koja se bave borbom
protiv terorizma, posebno sa Operativnom grupom za borbu protiv terorizma, CTITF,
kako bi pratio i odgovorio na prijetnju koja dolazi od stranih teroristikih boraca;
23.
Zahtijeva od Tima za monitoring, analitiku podrku i sankcije, u
tijesnoj saradnji sa drugim tijelima Ujedinjenih nacija koja se bave borbom protiv
terorizma, da podnesu izvjetaj Odboru, uspostavljenom u skladu sa Rezolucijama
1267 (1999) i 1989 (2011), u roku od 180 dana i da pripreme Odboru u roku od 60
dana preliminarni usmeni aurirani pregled situacije u vezi sa prijetnjom koja dolazi
od stranih teroristikih boraca koji su regrutovani od strane IDIL-a, ANF-a ili su im
se pridruili te svih grupa, formacija i jedinica povezanih sa Al-Qaidom, ukljuujui:
(a)
cjelovitu procjenu prijetnje koju predstavljaju strani teroristiki borci,
ukljuujui njihove pomagae, podruja koja su najvie ugroena te trendove u
radikalizaciji koja vodi ka terorizmu, pruanju podrke, regrutovanju, kretanju
stanovnitva i finansiranju; i
(b)
preporuke za aktivnosti koje se mogu preduzeti u cilju pruanja
efikasnijeg odgovora na prijetnju koju predstavljaju strani teroristiki borci;

73

24.
Zahtijeva od Odbora za borbu protiv terorizma da tokom postojeeg
mandata i uz podrku Izvrne direkcije Odbora za borbu protiv terorizma, CTED,
identificira osnovne praznine u kapacitetima drava lanica koje podrivaju
mogunosti drava u zaustavljanju protoka stranih teroristikih boraca u cilju
implementacije Rezolucija Ujedinjenih nacija 1373 (2001) i 1624 (2005), kao i da
identificiraju dobre prakse kako bi zaustavili protok stranih teroristikih boraca u
provedbi Rezolucija 1373 (2001) i 1624 (2005) i da olakaju tehniku pomo
promovirajui povezivanje izmeu onih koji pruaju i primaju pomo u izgradnji
kapaciteta, posebno u podrujima koja su najvie pogoena, ukljuujui razvijanje
sveobuhvatnih antiteroristikih strategija, po zahtjevu, koje obuhvaaju borbu protiv
nasilne radikalizacije i protoka stranih teroristikih boraca, podsjeajui na uloge
drugih relevantnih aktera, na primjer Globalnog foruma za borbu protiv terorizma;
25.
Naglaava da je rastua prijetnja koju predstavljaju strani teroristiki
borci dio nastajuih problema, trendova i razvoja situacija u vezi sa Rezolucijama
1373 (2001) i 1624 (2005), te da je u stavu 5. Rezolucije 2129 (2013), Vijee
sigurnosti naloilo Izvrnoj direkciji Odbora za borbu protiv terorizma, CTED, da
identificira probleme i stoga zajedno sa Odborom za borbu protiv terorizma pomno
prati situaciju u skladu sa svojim mandatom;
26.
Zahtijeva od Odbora koji je uspostavljen u skladu sa Rezolucijama
1267 (1999) i 1989 (2011) i Odbora za borbu protiv terorizma da dostave najnovije
informacije Vijeu sigurnosti u vezi sa njihovim aktivnostima koje preduzimaju u
skladu sa ovom Rezolucijom.
27.

Odluuje da se i dalje aktivno bavi ovim pitanjem.