Professional Documents
Culture Documents
Hasan Al Bana I Pokret Muslimanske Braće PDF
Hasan Al Bana I Pokret Muslimanske Braće PDF
I (1) : 113127
UDK: 28:929 - .
329.3:28(620)"19"
Pregledni rad
Review article
Uvod
Pokret Muslimanske brae tokom decenija postao je globalni fenomen
koji privlai sve veu panju naunika iz razliitih polja drutvenih nauka. U
uvodu rada posebno bih eleo da posvetim panju dvema pojavama koje se
direktno ili indirektno tiu pokreta Muslimanske brae.
Kontakt autora: kostici@balkanskicentarzabliskiistok.com
114
115
Hasan al-Bana
Hasan al-Bana roen je u oktobru 1906. godine u Mahmudiji, selu koje
se nalazi 150 kilometara severno od Kaira. Otac mu je bio imam u lokalnoj
damiji i hanbalitski uenjak. Pored oca, najvei uticaj na njegov razvoj ima
e ejh Muhamad Zahran, lokalni uitelj u medresi koju je al-Bana pohaao.
Ve po upisu u osnovnu kolu, al-Bana e postati lan, a ubrzo i lider, kol
skog Udruenja za moralno ponaanje. Jo u ranom detinjstvu, sa trinaest
godina e prisustvovati i prvom zikru1 mistikog reda Hasafijskog bratstva.
Al-Bana je toliko bio fasciniran sufijskim uenjem i obredima da e biti pri
padnik Hasafijskog bratstva narednih dvadeset godina, dok e za sufijsko
uenje ostati duboko vezan tokom itavog ivota. Posredstvom hasafijskog
reda doi e u kontakt sa Hasafijskim udruenjem za milosre u kome e
biti veoma aktivan lan. Glavni ciljevi udruenja bili su ouvanje islamskog
morala i suprotstavljanje hrianskim misionarskim aktivnostima u egipat
skim gradovima. Al-Bana e ve sa trinaest godina postati sekretar udru
enja i upoznae Ahmeda al-Sukarija, koji e kasnije imati znaajnu ulogu u
razvijanju ideja Muslimanske brae. U svojim memoarima, koji e biti ob
javljivani u oficijelnom asopisu bratstva, al-Bana e pisati da je za njega
Hasafijsko udruenje za milosre bilo pretea i idejna inspiracija za pokret
Muslimanske brae. Ova Banina konstatacija bie jedan od vanih aspekata
ovoga rada. Pokuau da pokaem koliko je Banina veza sa sufizmom imala
uticaja na njega, kao i na organizaciju i ustrojstvo bratstva.
Nakon tradicionalnog obrazovanja koje je stekao od svoga oca i u lo
kalnoj medresi, al-Bana se opredelio da se upie na Univerzitet Dar el Ulum
u Kairu. Dar el Ulum je osnovan 1873. godine sa aspiracijama da bude prvi
egipatski univerzitet po ugledu na evropske moderne visokoobrazovne in
stitucije. Tako moemo rei da je al-Bana zapravo stekao dvojno obrazova
nje, kako tradicionalno tako i moderno tokom studiranja na sekularnom
univerzitetu kakav je bio Dar el Ulum. Na Dar el Ulumu upisao se na pe
dagoki smer sa eljom da postane uitelj. Studije zavrava 1927. godine, u
dvadeset prvoj godini, nakon ega je prihvatio posao uitelja arapskog je
zika u osnovnoj koli u gradu Ismailija koji se nalazi u blizini Sueckog ka
nala. U Ismailiji e 1928. godine osnovati Muslimansku brau i bie njihov
voa sve do februara 1949. godine, kada je na njega izvren atentat u kojem
je i ubijen.
1 Sufijski obred invokacije boijih imena.
116
117
118
119
120
121
122
123
s puta Njegova, i On zna one koji su na Pravome putu. Ova razlika u milje
nju dovela je do toga da je jedan odreeni broj lanova napustio organizaciju
i osnovao 1939. godine Udruenje omladine poslanika Muhameda. Razlika
koja se javila u pristupu osetljivim politikim i drutvenim pitanjima vana
je jer e tokom istorije Muslimanska braa doivljavati podele na meke i
tvre struje unutar organizacije. Al-Bana je bio veoma uasnut kada je
1948. godine, nakon poraza Egipta za samo nekoliko dana od izraelske ar
mije, ubijen tadanji premijer Egipta al-Nukrai, koji je organizaciju Musli
manske brae proglasio ilegalnom. Uprkos Baninom zgraavanju nad tim
dogaajem, smatra se da su odgovornost za taj atentat snosila Braa, to jest
upravo jedna od njihovih radikalnih frakcija. Nakon ovog dogaaja, novi
premijer Egipta al-Hadi bio je odluan u nameri da se obrauna sa Musli
manskom braom. Pod njegovom vlau, mnogi njihovi lanovi bie ubijani,
zatvarani i mueni. Al-Hadi je direktno organizovao atentat na Banu 12. fe
bruara 1949. godine. Ovim postupkom egipatska vlast je prouzrokovala upra
vo suprotan efekat jer, nakon pogibije, al-Banu su njegovi sledbenici proglasili
muenikom nacije (Euben i Zaman 2009: 52). Na elu organizacije nasledi
e ga Hasan al-Hudejbi, penzionisani sudija. Al-Hudejbi nije posedovao ni
priblinu harizmu kao al-Bana, ali je bio blizak dvoru to je Brai omoguilo
da nastave sa svojim aktivnostima.
124
125
Zakljuak
Kao to smo ve rekli u radu, nakon ubistva Hasana al-Bane 1949. godine,
njegov naslednik na elu Muslimanske brae bie Hasan al-Hudejbi. O al-Hudejbijevom znaaju za Muslimansku brau tek je odnedavno poelo
ozbiljnije da se raspravlja u akademskim krugovima. Po miljenju Barbare
Zolner, autorke iscrpne studije o Muslimanskoj brai pod vostvom Hasana
al-Hudejbija, za tako neto postoji nekoliko razloga. Prvi i kljuni razlog koji
Zolnerova navodi jeste elja zapadnih neoorijentalistikih i sekularno-fundamentalistikih akademskih krugova da predstave Muslimansku bra
u u svetlu radikalnih ideja u nameri da izjednae organizaciju sa pokretima
kao to su al-Kaida i druge fundamentalistike teroristike organizacije i sa
islamskim dihadistima. Dodue, mora se priznati da al-Hudejbi nije bio do
voljno odluan kako bi spreio jaanje ekstremnih ideologija i radikalnih
frakcija unutar organizacije tokom perioda velikog progona Muslimanske
brae od strane Nasera izmeu 1954. i 1971. godine. Zbog te injenice, mnogi
pripadnici organizacije smatrali su da al-Hudejbi nema dovoljnu harizmu i
snagu, poput al-Bane, da bude na elu Muslimanske brae. Al-Hudejbi je u
svom delu pod naslovom Duat la Qudat (Propovednici, ne sudije), koje je tam
pano 1969. godine, ponudio umerene smernice za budunost organizacije
i smatra se prvim koji pobija Sajid Kutbove radikalne ideje, iznete u njego
vim antologijskim delima Malim fi al-tariq (Znakovi pored puta) i Fi d ilal
al-Quran (U senci Kurana). Ova Kutbova dela predstavljaju alfu i omegu za
dananje ekstremistike i fundamentalistike organizacije, kao to i njegova
egzekucija od strane Nasera 1966. godine predstavlja nepresuno vrelo sa ko
jeg se napajaju ekstremistike ideologije zasnovane na slavljenju muenitva
na Alahovom putu. Dodue, moramo napomenuti da se Kutbov tefsir Fi d ilal
al-Quran (U senci Kurana) uzima za jedno od najvanijih i najinsipirativnijih
dela u borbi za sveislamsko jedinstvo i shvatanje univerzalizma Kurana, na
suprot arapskome nacionalizmu koji se iz Kutbove percepcije koristio za krat
kotrajne interese. Nakon al-Hudejbijeve smrti, na elo organizacije 1972. godine
dolazi Omer et-Telemsani, koji e biti vrhovni voa Brae sve do 1986. go
dine. Et-Telemsanija su odlikovali istrajnost, upornost i jasno definisani sta
vovi, to e vratiti snagu pokretu.
Na kraju rada moemo da zakljuimo da je al-Banin najvei doprinos da
ljem razvitku salafistiko-reformistike ideje u tome to je skeletu dotadanjeg
reformistikog pokreta dao krv i meso, odnosno uspeo je da uspostavi vezu
izmeu uskih intelektualnih krugova, koji su se zalagali za islamski preporod,
i irokih narodnih masa. Al-Bana je uspeo da od jedne, moe se rei, eksklu
zivne salafistiko-reformistike platforme stvori najsnaniju muslimansku
organizaciju u arapskom sunitskom svetu, koja se ve decenijama unazad
126
Literatura:
Abu-Rabi, Ibrahim M. (2002), Hasan al-Banna i osnivanje Muslimanske brae:
intelektualna potpora, u: Kari, Enes (prir.), Tumaenje Kurana i ideologije
XX stoljea, Sarajevo, Bemust.
Al-Banna, Abd al-Bsit (1952), Taj al-Islm wa-malh amat al imm, Cairo.
Al-Banna, Hasan (2009), Toward the Light, u: Princeton Readings in Islamist
Thought: Texts and Contexts From al-Banna to Bin Laden, Euben, Roxanne
and Zaman, Muhammad Qasim, New Jersey, Princeton University Press.
Armstrong, Karen (2001), The Battle for God: Fundamentalism in Judaism, Chri
stianity and Islam, New York, HarperCollins.
Berger, Piter L. (2008), Desekularizacija sveta: opti pregled, u: Berger, Piter L.
(prir.), Desekularizacija sveta, Novi Sad, Mediterran publishing.
Brykczynski, Paul (2005), Radical Islam and the Nation: The Relationship bet
ween Religion and Nationalism in the Political Thought of Hassan al-Banna
and Sayyid Qutb, History of Intellectual Culture, 2005. (vol. 5, 1), 119.
El-Akil, Abdullah Akil Sulejman (2008), Veliki imami i voe islamskog pokreta u
savremenom dobu, Sarajevo, Dobra knjiga.
Mandaville, Peter (2007), Global Political Islam, New York, Routledge.
Mitchell, Richard P. (1969), The society of the Muslim Brothers, New York, Oxford
University Press.
Rubin, Barry (prir.) (2010),The Muslim Brotherhood: The Organization and Poli
cies of a Global Islamist Movement, New York, Palgrave Macmillan.
Soage, Ane Belen (2008), Rashid Ridas Legacy, The Muslim World, 2008. (vol.
98, 1), 123.
Zolner, Barbara H. E. (2009), The Muslim Brotherhood: Hasan al-Hudaybi and
ideology, New York, Routledge.
127