ORAO

Sila koja vlada sudbinom svih ivih bia naziva se

Orao, ne stoga to je to zaista orao, ili ima neto zajedniko s orlom, ve zato to se
vidovnjaku prikazuje kao nemjerljiv ugljenocrni orao, uspravna dranja ba poput orla to
visinom dotie beskraj. Dok vidovnjak zuri u tamu koja je Orao, etiri plamena svjetla
otkrivaju izgled Orla. Prvi plamen, koji je poput vijka munje, pomae vidovnjaku nazrijeti
obrise Orlova tijela. Postoje komadii bjeline koji izgledaju kao orlovo perje i kande. Drugi
plamen munje otkriva lepravu tamu to je nalik na orlova krila, a raa vjetar. Uz trei
plamen munje, vidovnjak opaa pronicavo, neljudsko oko. A etvrti i posljednji plamen
otkriva to Orao radi. Orao prodire svijest svih bia koja su tren prije ivjela na zemlji, a sada
mrtva lebde prema Orlovu kljunu, poput beskrajnog roja krijesnica, da sretnu svog vlasnika
zbog koga su neko ivjela. Orao razmrsuje te siune plamike, ravna ih, ba kao to
tavlja navlai kou, a zatim ih jede; jer te svijesti su Orlova hrana. Orao, ta sila koja vlada
sudbinama svih ivih bia, odraava podjednako i istovremeno sva ta iva bia. Prema tome,
ovjek se nemoe moliti Orlu, traiti blagonaklonost, nadati se milosti. Ljudski dio Orla je
suvie beznaajan da bi pokrenuo cjelinu. Jedino iz Orlovih postupaka vidovnjak moe rei to
on eli. Iako ga ne pokreu pojedine okolnosti bilo kojeg ivog bia. Orao je svakom biu
udijelio dar. Po nekom svom nainu i pravu, svatko od njih, ako to eli, ima snagu zadrati
plamen svijesti i otkazati poslunost pozivu da umre i bude pojeden. Svako ivo bie, ako to
eli, obdareno je snagom da pronae izlaz u slobodu i proe kroz njega. Vidovnjaku koji vidi
izlaz, kao i biu koje prolazi kroz njega, jasno je da je Orao osigurao taj dar, kako bi
ovjekovjeio svijest.
Karlos Kastaneda