11 1 Tensegrity Sustavi

Metalne konstrukcije III 11.
predavanje
Prof. dr. sc. Darko Dujmovi
Tensegrity sustavi
Sveuilite u Zagrebu/Graevinski fakultet/ Zavod za konstrukcije/ Katedra za metalne konstrukcije

http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon3
Razvoj tensegrity ideje i konstrukcija

Stalni i glavni cilj tokom dugogodinjeg razvoja u projektiranju prostornih
krovnih konstrukcija jest smanjenje njihove vlastite teine, a time i cijene
graevine.
Izmeu mnogo razliitih projektiranih i izvedenih tipova konstruktivnih
sistema u dananjem stanju razvoja najvie u tom smjeru obeava jedna
klasa krovnih konstrukcija
Tensegrity konstrukcije ili unutar sebe uravnoteeni prostorni sistemi
Poetak i povijest ovog novog tipa konstrukcija vezan je za teoretski
rad
Richarda Buckmister Fullera, graditelja i izumitelja, koji je ve prije
toga bio poznat po osmiljanju i izvedbi Geodetske kupole za ameriki
paviljon na Expo 67, Montreal
Osim njega, jo dvojica su zasluni za poetke ove vrste sistema

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi
Graevinski fakultet Zagreb

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Tensegrity konstrukcije

Godine 1948.- 49. Keneth Snelson, skulptor, ali i jedan od Fullerovih
studenata,
razvio je niz skulptura koje su se sastojale od kontinuiranih vlanih elemenata
ica odvojenih meusobno pomou umetnutih pojedinanih tlanih tapova.



Francuski arhitekt David Georges Emmerich bio je trei ovjek koji je
istovremeno
razvijao sline strukture.
On je ujedno ukazao na jo starijeg autora, latvijskog umjetnika Karla Iogansona,
koji je jo 1920.-21. izloio u Moskvi prizmatinu strukturu (samo s ne
prednapetim icama, to je bitna znaajka tensegritiy konstrukcija) i vjerojatno s
time inspirirao i kasniji rad Kennetha Snelsona.
Iogansonova skulptura
Snelsonov Zmaj
Emmerichov rad



Osim naveden trojice (Snelson, Emmerich i Fuller), u ranim ezdesetim godinama
prolog stoljea bilo je pojavljivanja slinih konstrukcija, preteno skulptura.
Na Britanskom festivalu 1951. izloen Skylon tower, kao jednostavan blok
karakteristika tensegrity sustava.
Poetna primjena unutar podruja skulptura i

umjetnosti.
Fuller je prepoznao Snelsonove radove kao
izuzetno upotrebljive u graditeljstvu,
Nosivi sustavi koji bi mogli drastino smanjiti
koliinu materijala potrebnog za gradnju
krovnih konstrukcija velikog raspona.



U stvari su elementi tensegrity konstrukcija ili uvijek u vlanom stanju naprezanja,
ili uvijek pod tlakom.
Vlani elementi su uad ili kablovi i ine neprekinutu mreu, dok su tlani
napravljeni iz cijevi, diskontinuirani su i djeluju lokalno.
To im je prednost, jer ne trebaju prenaati tlak na druge elemente i initi tlane
klastere, koji bi bili izloeni izvijanju i bitno veem od njihove duljine uz velike
tlane sile u njima.
Jedino se vlane sile prenaaju cjelovito kroz konstrukciju i to na nain da si
prirodno nalaze najkrai put prema osloncu.



U prirodi, nekoj vrsti tensegrity sistemima odgovaraju stabljike biljaka, kod kojih
voda ini tlani medij, a vlakna stabljika vlanu komponentu.
Usporedni primjer jedne tensegrity

skulpture i grozdaste stabljike
biljke



U poetku su to bile ideje i modeli za razliite strene i gredne sustave ili krovove
kua.



Ideje za mostove


Natkrivanje stadiona


10

Fuller nikada nije stvarno iskoristio prave prednosti ovog tipa konstrukcija na
objektima velikih raspona.
To je tek polo za rukom Davidu H. Geigeru, koji je preuzeo Fullerove ideje.
Bitno pojednostavio konstrukciju: izostavio je trokutnu mreu vlanih
elemenata
u tensegrity kupolama, uvidjevi da se time samo poveava neodreenost ( i
suvinost, preopirnost) cijele konstrukcije, ali i poveava probleme u izvedbi,
pa ak i proraun takvih sustava.
Usporedba Fullerove
(neizvedene) i Geigerove
(izvedene) konstrukcije krovita


11
Analiza i proraun tensegrity konstrukcija

Poetno je teoretski rad na tensegrity strukturama bio vezan prvenstveno za
njihovu geometriju njene klasifikacije i matematiku obradu raznih vrsta i
oblika tensegrity sustava.
Poelo se od jednostavnih modula kao na prikazanim slikama
iani poligoni unutar granice lika upisanog u krunicu:

a) kvadrat, b) pentagon,
c) heksagon

12

Topologija ovih sustava moe se razumijeti kroz prouavanje poloaja
njenih tlanih razupora (struts).
Na sljedeim slikama redom su vidljive : dijagonalne (a), zatim prostorno
dijagonalne (intermediate ) razupore (b).
Prikazane su i dvije varijante vlanih ianih elemenata: (c) ice koje

povezuju vrhove pravokutne prizme, (d) te x-ice koje povezuju srednje
vorove s uglovnim.

13

Uz topoloke analize, ovakvi sustavi analiziraju se i za nosive konstrukcije
poput mostova ili drugih vrsta grednih sustava


14

Analiza ovakvih konstrukcija obuhvaa utjecaj raznih oblika i poloaja
tlanih i vlanih elemenata, na pojedine aspekte nosivosti ovakve vrste
nosivih tensegrity sustava.
Osim izvedenih takvih tensegrity konstrukcija, publicirano je dosta ideja i
projekata s raznim inaicama takvih nosivih sustava na velikim rasponima.
Algoritam koji uzima u obzir geometrijsku nelinearnost, poetno
ravnoteno stanja i sile prednaprezanja.
Primjer tensegrity
prizme (detaljnije
vidi MK 4)


15

Paralelno s predlaganjem razliitih geometrija ovih sistema, predmet
istraivanja bila je i numerika analiza i prorauni takvih konstrukcija.
Kebishe je razvio metodu prorauna konstrukcija s velikim deformacijama i
formulirao tangentnu matricu krutosti kod geometrijske nelinearne analize
tensegrity sistema.
Williamson je raspravio ravnotene uvjete u takvim konstrukcijama, a Sultan
razmatrao problem prednaprezanja.
Kroz ta istraivanja openito je razvijen algoritam koji uzima u obzir
geometrijsku nelinearnost, te je ujedno u velikoj mjeri prepoznata bitna
uloga poetnog ravnotenog stanja i sila prednaprezanja kod tensegrity
konstrukcija.


16
Primjeri
Geigerova dvorana u Seulu
Na presjeku dvorane vidljiva je tensegrity konstrukcija njenog krova i slojevi
platnenog pokrova, sve oslonjeno na tlani prsten na vrhu a.b. konstrukcije i
koljke gledalita


17
Primjeri
Levieva eliptina kupola Georgia dome, Atlanta
Podignuta 1992. godine u Atlanti ova dvorana s najveom kupolom od
mrenih kablova na svijetu,
Tensegrity kupola hiparskog tipa nadsvodivi raspone od 233 m x 186 m i

vienamjenski stadion s 80 000 mjesta.


18
Primjeri
Levieva eliptina kupola Georgia dome, Atlanta


19
Primjeri
Nain i redoslijed postavljanja konstrukcije krovne tensegrity kupole
Ideja za postupak podizanja krovita

proizala iz pitanja i rjeenja kako
demontirati krovite koje je ve
u funkciji.
Koriten je isti, samo inverzni
postupak za njegovo montiranje.


20
Primjeri
1. faza postavljanje centralnog vlanog prstena, zatim vjeanje uadi
vlanih prstenova,


21
Primjeri
2. faza prednapinjanje prvih dijagonala


22
Primjeri
3. faza prednapinjanje drugih dijagonala


23
Primjeri
4. faza prednapinjanje treih dijagonala
5. faza prednapinjanje etvrtih dijagonala


24
Primjeri
Nakon postavljanja i zatezanja cijele nosive krovne konstrukcije, slijedilo je
postavljanje slojeva pokrova, koji je izveden takoer u 16 jednakih
segmenata.


25
Primjeri
Posebno se pazilo na povezivanje i vodonepropusnu zatitu tkanine na
spojevima s krovnom konstrukcijom to je vidljivo i na slijedeim detaljima
presjeka


26

11 1 Tensegrity Sustavi

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

11 1 Tensegrity Sustavi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Metalne konstrukcije III 11.

Sveuilite u Zagrebu/Graevinski fakultet/ Zavod za konstrukcije/ Katedra za metalne konstrukcije

Razvoj tensegrity ideje i konstrukcija

Osim njega, jo dvojica su zasluni za poetke ove vrste sistema

Graevinski fakultet Zagreb

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Razvoj tensegrity ideje i konstrukcija

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Razvoj tensegrity ideje i konstrukcija

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Razvoj tensegrity ideje i konstrukcija

Poetna primjena unutar podruja skulptura i

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Razvoj tensegrity ideje i konstrukcija

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Razvoj tensegrity ideje i konstrukcija

Usporedni primjer jedne tensegrity

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Razvoj tensegrity ideje i konstrukcija

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Razvoj tensegrity ideje i konstrukcija

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Razvoj tensegrity ideje i konstrukcija

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Razvoj tensegrity ideje i konstrukcija

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Analiza i proraun tensegrity konstrukcija

iani poligoni unutar granice lika upisanog u krunicu:

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Analiza i proraun tensegrity konstrukcija

Prikazane su i dvije varijante vlanih ianih elemenata: (c) ice koje

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Analiza i proraun tensegrity konstrukcija

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Analiza i proraun tensegrity konstrukcija

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Analiza i proraun tensegrity konstrukcija

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi

Graevinski fakultet Zagreb

Metalne konstrukcije III 11. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmovi