ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

LABORATORIJSKE VJEBE

PLANIRANJEIPROJEKTIRANJEELEKTROTEHNIKE
INSTALACIJE

MARKO VUKOBRATOVI

Osijek, 2008.

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

Sadraj:

ELEKTRINE INSTALACIJE:........................................................................................................................2
PROJEKTIRANJE, PROJEKTI:......................................................................................................................3
FORMAT ELEKTROTEHNIKE DOKUMENTACIJE:...............................................................4
SHEME:.............................................................................................................................................5
CAD I CAE PROGRAMSKA PODRKA PROJEKTIRANJU......................................................................6
GRAFIKI SIMBOLI:.........................................................................................................................................7
OZNAAVANJE ELEMENATA ELEKTRINIH POSTROJENJA..............................................................8
IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI.......................................................10
PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA:.........................................................................................................16
RASPORED TROILA:................................................................................................................18
JEDNOPOLNE SHEME:..............................................................................................................19
NACRT UZEMLJENJA:................................................................................................................22
TEHNIKI OPIS.............................................................................................................................23
NAPAJANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM..........................................................................23
ELEKRINA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZATITE..........23
IZJEDNAENJE POTENCIJALA...............................................................................................25
TELEFONSKA INSTALACIJA....................................................................................................25
PRORAUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA.........................................................26
RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA:.................................................................................................27
ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU:..........................................................................................27
SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA:.....................................................................................................29
PITANJA............................................................................................................................................31

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

ELEKTRINE INSTALACIJE:
Elektrine
instalacije su skup meusobno spojene niskonaponske elektrine opreme u
promatranom prostoru ili prostoriji, predviena za ispunjavanje odreene namjene.
Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima,
gradilitima i ostalim graevinskim objektima.
Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za iva bia nikakvu opasnost, a ni
opasnost od poara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izrauje prema odreenim
propisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako e opasnost od
elektrine struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje e imati dulji ivotni vijek, a
odravanje minimalno.
Postoje sljedee vrste instalacija:

elektroenergetske

gromobranske

telekomunikacijske

signalne

VRSTE
INSTALACIJA!

Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potroaa elektrinom

energijom.
Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zatite ljudi i objekata od tetnog djelovanja
atmosferskog elektrinog pranjenja.
Telekomunikacijske instalacije omoguavaju prijenos podataka.
Postoje sljedee vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacije
interfona, instalacije zajednikih radio i TV sustava, instalacije interne televizije, instalacije
razglasa, instalacije mrenog sustava. U signalne instalacije spadaju: instalacije elektrinog
zvona, instalacije protupoarnog sustava, instalacije protuprovalnog sustava.
Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija
jake struje dok se telekomunikacijske i signalne instalacije ubrajaju u
instalacije slabe struje.
Za poslove projektiranja potrebno je poznavati zakonske norme i
cjelokupnu zakonsku regulativu koja se tie elektrotehnikih pravila i propisa.

JAKAISLABA
STRUJA!

Elektrotehnika regulativa je skup pisanih pravila koji se izdaju u

obliku propisa ili standarda. Njihova primjena je obavezna za
ELEKTROTEHNIKA
izvoenje instalacija i treba je se pridravati. Jednako tako
REGULATIVA
potrebno je potovati sljedee:
Tehniki uvjet dokument koji odreuje karakteristike nekog
proizvoda ili usluge kao to su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd.
Standard tehniki uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvoaa i potroaa)
Tehnike preporuke zahtjevi koji nisu obavezni
Znakovi kvalitete i sigurnost
Tipizacija izbor iz standarda (interni standard poduzea imaju veu pogonsku spremnost, manji
trokovi, odravanje)

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

PROJEKTIRANJE, PROJEKTI:
Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnje
naelne i graevne dozvole, izradba izvedbenog projekta za potrebe
gradnje te projekta za uklanjanje graevine.

PROJEKTIRANJE,
PROJEKTANT

Projektant je osoba ovlatena za projektiranje sukladno posebnom zakonu i

propisima donesenim na temelju zakona; odgovoran je da projekti koje izrauje zadovoljavaju uvjete
iz zakona o gradnji i posebnih zakona te drugih propisa.
Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, investitor je duan imenovati glavnog
projektanta.
Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata. ("Zakon o gradnji.)
Projekt je pisani rad kojim se odreuju svi potrebni podaci za izvedbu i
odravanje. Generalno, aktivnosti na projektiranju elektrinih instalacija i
elektrotehnike dokumentacije mogu se podijeliti u tri faze:

PROJEKT

preliminarni ili istrano-pripremni dijelovi

projektiranje, izbor optimalnih tehnikih rjeenja instalacije, ureaja i opreme
obrada projektne dokumentacije i izrada podloga za organizaciju graenja
Preliminrani i istrano-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara nove
aplikacije (strujna opteretivost, veliine pri normalnom i iznimnom pogonu, podijeliti troila prema
funkcionalnou i ostalim karakteristikama), stvaranje podloge za projektiranje i razvijanje projekcije
budue tehnike realizacije.
Projektna faza podrazumjeva detaljniju razradu izbora opreme, posebno kabela i zatite, razmjetaj
potroaa unutar instalacije, kao i kljunu fazu u okviru koje se izvode svi potrebni elektriki
prorauni.
Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-vie rutinski proces elaboriranja projektnog
rjeenja, organizaciju tehnike dokumentacije i sortiranje dijelova projekta.
Nekoliko je vrsta projekta:
ldejni projekt - skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna
oblikovno funkcionalna i tehnika rjeenja graevine smjetaj u
prostoru
VRSTE
Tender - Na temelju obrade tendera projektant vri
PROJEKTA
specifikaciju opreme, te izrauje stijedee dijelove ponude
Ponuda bitna razlika izmeu tendera i ponude je sadraj
trokovnika.
Glavni projekt sadri ope dokumente, tehniki opis, tehnike proraune, specifikaciju
opreme, nacrte (situacija, jednopolne sheme, dispozicije, pregledni nacrti, blok-sheme,...)
elaborate (zatite na radu, zatite okolia, protupoarne zatite i osiguranja kvalitete)
Dokumentacija za izvoenje (Izvedbeni projekt) sadri strujne sheme, prikljuni plan,
kabelsku listu, nacrte kabelskih trasa, pregledne nacrte ormara
Upute za montau i rukovanje - U nekim ugovorima (npr. gdje montau izvodi netko drugi ili
gdje se uvodi nova oprema i tehnologija) izvoditelj je duan izraditi i predati detaljne upute
3

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

za montau i upotrebu ugovorenog elektrinog postrojenja

Dokumentacija izvedenog stanja - Dokumentacija glavnog projekta i dokumentacija za
izvoenje, s unesenim korekcijama izvrenim u tijeku proizvodnje i izgradnje. Dokumentacija
izvedenog stanja se u skladu s ugovorom isporuuje Investitoru u prikladno formatu
(paprnatom obliku i/ili digitalnom obliku npr. CD); Dokumentacija izvedenog stanja se
pohranjuje i kod Izvoaa.
FORMAT ELEKTROTEHNIKE DOKUMENTACIJE:

Tekst se pie na papiru formata A4 (210 x 297mm).

Nacrti se izdaju u fomatima A4, A3, A2, A1 ili A0, ovisno o potrebi.

FORMAT
DOKUMENTACIJE

Veliina oznaka (slova i brojaka) je ovisna o formatu nacrta (npr. za format A1 i A0 vrijedi:
naslov crtea 5-7 mm
broj crtea 7 mm
tekstovi, napomene 3,5-5 mm
Debljina glavnih, srednjih i pomonih linija je ovisna o formatu nacrta.
Cilj i zadatak projekta:
tehniki:
- izvedba
- odravanje
ekonomski: trokovi
regulativni:
- elektroenergetska suglasnost
- urbanistika suglasnost
Projekt se sastoji od:

Uvoda (podaci o investitoru i projektantu)

Projektnog zadatka
Regulativnog djela
Tehnikog opisa
Prorauna
Trokovnika
Specifikacije materijala

Proraun sadrava:
Odreivanje snage troila
Odreivanje vrnog optereenja pojedinih dijelova elektrotehnike instalacije i cijele
elektrotehnike instalacije
Odreivanje tipa presjeka voda
Proraun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka voda potrebnog za zatitu od previsokog
napona dodira i prenapona
4

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Projektna dokumentacija sadri izmeu ostalog:

Laboratorijskevjebe

Sheme prikazuju nain na koji se razni dijelovi mree, postrojenja, grupe aparata ili
aparati meusobno povezani i u kakvom su funkcionalnom meusobnom odnosu.
Sve elemente, ureaje i dijelove sheme prikazujemo simbolima , skicama ili
konstrukcijskim nacrtima.
Dijagrami prikazuju odnose izmeu raznih operacija,
SHEME,
operacija i vremena, stanje raznih elemenata...
DIJAGRAMI,
Tablice nadomjeta ili dopunjuje shemu ili dijagram. Mora
TABLICE
biti tako prikazana da ne zahtjeva dodatni tekst za objanjenje.

SHEME:
Sheme djelimo prema namjeni:

VRSTE
SHEMA

Pregledna shema je pojednostavljen prikaz postrojenja radi

jednsotavnijeg razumjevanja djelovanja. Pomou simbola daje prikaz
najvanijih dijelova postrojenja ili jednog dijela postrojenja s funkcionalnim
meuvezama. Prikazuje takoer podjelu postrojenja prema funkcionalnoj ili prostornoj
osnovi.
Strujna shema je iscrpan prikaz djelovanja postrojenja ili dijela postrojenja sa svim
pojedinostima. Uz pomo simbola prikazuje sve elektrine i ostale veze s drugim
dijelovima postrojenja.
Nadomjesna shema je vrlo pojednostavljen prikaz strujnog kruga ili njegova dijela,
za potrebe analize i prorauna
Prikljuni plan unutranjih spojeva je prikaz svih spojeva unutar jednog aparata
ili sklopa.
Prikljuni plan vanjskih spojeva je prikaz svih spojeva izmeu raznih sklopova ili
dijelova postrojenja.
Prikljuni plan rednih stezaljki je prikaz rednih stezaljki elektrinog ureaja ili
sklopa i na njih prikljunih unutranjih i vanjskih spojeva
Prema nainu prikazivanja vodia razlikujemo:

JEDNOPOLNA
Jednopolne sheme u kojima se dva ili vie vodia
iVIEPOLNA
nadomjeste jednom crtom. Jednopolno se takoer mogu
SHEMA
prikazati vodii fiefaznih sustava, paralelni vodii, vodii
sline funkcije, vodii istog fizikog smjetaja i slino.
Viepolne (tropolne) sheme svaki se vodi prikazuje posebnom crtom, a svaki
element jednim simbolom
Sheme moemo podijeliti i prema nainu prikazivanja simbola (skupne,
poluskupne i razvijene) gdje je potrebno izdvojiti razvijeni prikaz u
kojem se simboli raznih elementa istog aparata ili ureaja prikazuju
razdvojeno, a rasporeeni su tako da se lako i jednostavno moe slijediti
strujni krug.

RAZVIJENE
SHEME

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

CAD I CAE PROGRAMSKA PODRKA PROJEKTIRANJU

Primjena raunala u projektiranju elektrotehnikih instalacija ima
CAD
relativno dugu tradiciju i danas ve postoje brojni visokointegrirani CAD
(Computer Aided Design) sustavi za sve ranije navedene djelatnosti. Meu njima
najznaajniji su dakako AutoCAD (ak i inaica Electrical 2008), FreeCAD te manje poznati
Python.

Slika 1 - CAD okruenje

U posljednje vrijeme sve se vie u domeni elektro projektiranja koriste
CAE
CAE (Computer Aided Engeenering) programi. Neki od poznatijih su
ePlan, Caddy te E3 Series. Glavna prednost ovih programa u odnosu na
CAD programska rjeenja jest u tome to korisnika projektanta oslobaaju dizajnerskog dijela i
grafike obrade dokumentacije i koji u tom sluaju pomou gotovih simbola (makroa, engl. Macro)
po svim elektrotehnikim normama stvara elektrotehniku dokumentaciju.

Slika 2 - CAE okruenje

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

GRAFIKI SIMBOLI:

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

OZNAAVANJE ELEMENATA ELEKTRINIH POSTROJENJA

Sve komponente, sklopovi ili dijelovi postrojenja predstavkljeni jednim simbolom nazivaju se
elementi. Oznake elemenata moraju biti jedinstvene i jednoznane u cijeloj projektoj dokumentaciji
jednog postrojenja, graevinskog objekta ili pogona. Jednako tome, oznake svih elemenata moraju
biti jasno naznaene u samom postrojenju kraj elementa, kao i u svim popisima opreme, uputama,
tehnikim opisima i sl. Prema IEC 750/1983 normi oznaka se dijeli u etiri grupe:

grupa 1 = postrojenje ili dio postrojenja

grupa 2 + mjesto ugradnje

grupa 3 - vrsta, broj i funkcija

grupa 4 : prikljunica

OZNAAVANJE
ELEMENATA

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI

Elektrotehnika regulativa jest skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda.
Primjena njihova je obavezna za izvoenje instalacija treba se pridravati tehikog propisa za
izvonje elektroenergetskih instalacija u zgradama
Tehniki uvjet definia se kao dokument koji odreuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao
to su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd.
Standard je upravo tehniki uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvoaa i
potroaa)
Tehnike preporuke su openiti zahtjevi koji nisu obavezni
Tehniki propisi
lanak 19.
(1) Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva
razrauju, odnosno odreuju bitni zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva koja moraju imati
graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim graenjem.
(2) Tehnike propise donosi ministar.
(3) Tehniki propisi objavljuju se u Narodnim novinama

Projekti
lanak 190.
(1) Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200, glavni
projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, izvedbeni projekt infrastrukturnih i industrijskih graevina
moe se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra itljivost projekta i odgovarajui prikaz
smjetaja graevine u prostoru.
(3) Projekt ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadravati sve propisane dijelove, te mora biti
izraen tako da graevina izgraena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete iz
lanka 14. stavka 1. i lanka 106. ovoga Zakona.
Idejni projekt

10

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

lanak 191.

(1) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja ili je sastavni dio lokacijske
dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup meusobno usklaenih nacrta i
dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja graevine (idejnotehniko rjeenje) te smjetaj graevine na graevnoj estici na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj
podlozi.
(2) Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje graevinska
dozvola osim sadraja iz stavka 1. ovoga lanka, ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi graevine,
sadri i idejno-tehniko-tehnoloko rjeenje u skladu s objedinjenim uvjetima zatite okolia te druge
nacrte i dokumente ako su oni znaajni za izradu glavnog projekta.
(3) Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja duan je
investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno uvati.
(4) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja mora sadravati podatke za
obraun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.
Glavni projekt
lanak 192.
(1) Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje
graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovom
Zakonu i posebnih propisa te tehnikih specifikacija.
(2) Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom.
(3) U sluaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je duan projektantu
idejnog projekta prije podnoenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno graevinske
dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o usklaenosti glavnog projekta s
idejnim projektom.
(4) Miljenje iz stavka 3. ovoga lanka u sluaju neusklaenosti idejnog i glavnog projekta,
projektant idejnog projekta duan je dostaviti i nadlenom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje
izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj
komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu.
(5) Glavni projekt zajedno s graevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta duan je
investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno uvati.
lanak 193.
(1) Glavni projekt ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadri:
arhitektonski projekt,
11

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

graevinski projekt,
elektrotehniki projekt,
strojarski projekt,
trokovnik projektiranih radova.

(2) Glavni projekt iz stavka 1. ovoga lanka za graevine na koje se odnosi obveza utvrivanja
objedinjenih uvjeta zatite okolia prema posebnim propisima, sadri i tehniko tehnoloko rjeenje.
(3) Ovisno o vrsti graevine glavni projekt sadri i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt
temeljenja, krajobrazni projekt i dr.).
(4) Projekti iz stavka 1. ovoga lanka moraju sadravati i podatke iz elaborata koji su posluili kao
podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe graevine i uvjete za njezino odravanje.
(5) Graevinski projekt iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati i geotehniki projekt za graevine
za koje je potreban dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi na
meusobno djelovanje graevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlatenog
revidenta.
(6) Elaborati iz stavka 4. ovoga lanka moraju se izraivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim
propisima.

lanak 194.
U glavnom projektu projektant moe zahtijevati pregled radova u odreenoj fazi graenja. U tom
sluaju investitor je duan projektantu pravodobno omoguiti pregled radova, a projektant potvruje
provedbu pregleda radova upisom u graevinski dnevnik.
lanak 195.
Za graevine, odnosno za odreene vrste graevina, uvjete za graenje i odravanje te potrebne
projekte i sadraj projekata odreuje odnosno propisuje ministar pravilnikom.
lanak 196.
(1) Za predgotovljene dijelove graevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na
drugi propisani nain dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem
tekstu: tipski projekt), o emu je Ministarstvo izdalo rjeenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u
glavnom projektu.
(2) Tipski projekt moe biti sastavni dio pojedinog projekta iz lanka 190. stavka 1. ovoga Zakona.

12

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

lanak 197.

(1) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu lanka 179.
stavka 2. ovoga Zakona za cijeli projekt.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuje na glavnog projektanta.
Izvedbeni projekt
lanak 198.
(1) Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt
mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
(2) Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim
na temelju ovoga Zakona nije drukije odreeno.
(3) Izvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od
400 m, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina
nije vea od 600 m i jednostavnih graevina odreenih pravilnikom iz lanka 209. stavka 5. ovoga
Zakona.
(4) Izvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno
izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) duan je uvati investitor, odnosno njegov pravni
sljednik za sve vrijeme dok graevina postoji.
lanak 199.
(1) U sluaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je duan
projektantu glavnoga projekta prije poetka graenja, odnosno izvoenja odreenih radova dostaviti
izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o usklaenosti izvedbenog projekta s glavnim
projektom.
(2) Miljenje iz stavka 1. ovoga lanka u sluaju neusklaenosti glavnog i izvedbenog projekta,
projektant glavnog projekta duan je dostaviti i Ministarstvu odnosno nadlenom tijelu dravne
uprave koje je izdalo graevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta, graevinskoj inspekciji
i Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu.
Opremanje i oznaavanje projekta
lanak 200.
(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu jedinstvenost
s obzirom na graevinu za koju su izraeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove
projektiranja, naziv graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).
13

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

(2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrauju se na papiru, drugom odgovarajuem materijalu za
pisanje, odnosno crtanje ili kao elektroniki zapis, tako da je onemoguena promjena njihova
sadraja osim u sluaju i na nain propisan pravilnikom iz lanka 201. ovoga Zakona, kao i kojim je
onemoguena zamjena njihovih sastavnih dijelova.
lanak 201.
Obvezni sadraj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja, oznaavanja
projekta, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i nain razmjene
elektronikih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom.
Kontrola projekata
lanak 202.
(1) Kontrola glavnog projekta, ovisno o obiljejima graevine, odnosno radova mora se provesti s
obzirom na:
mehaniku otpornost i stabilnost,
zatitu od buke,
utedu energije i toplinsku zatitu,
higijenu, zdravlje i zatitu okolia, u dijelu zatite okolia prema posebnom zakonu.
(2) Revident je duan nakon to obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvjee i ovjeriti
dijelove projekta na propisani nain.
(3) U izvjeu o obavljenoj kontroli revident moe zahtijevati da:
prije poetka izvoenja odreenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi
na te radove,
obavi pregled radova u odreenoj fazi graenja.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka investitor je duan revidentu pravodobno omoguiti provedbu
kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revident potvruje provedbu pregleda
radova upisom u graevinski dnevnik, a po pregledu izvedbenog projekta izrauje dodatak izvjea
o kontroli projekta.
lanak 203.
Sadraj, nain i opseg obavljanja kontrole projekta, nain i znaenje ovjere kontroliranog projekta od
strane revidenta, nain izrauna naknade za obavljenu kontrolu, te popis graevina, odnosno

14

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

radova za koje je obvezatna kontrola projekta i nain verifikacije podataka znaajnih za kontrolu tih
graevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.
Utvrivanje usklaenosti (nostrifikacija) projekta
lanak 204.
(1) Utvrivanje usklaenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izraenog
prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija)
mora se provesti neovisno o obiljejima graevine.
(2) Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na
hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u sluaju propisanom pravilnikom iz lanka 206. ovoga Zakona.
Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt moe zadrati izvorni tekst na stranom
jeziku.
(3) Obveza nostrifikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izraeni prema propisima zemalja
lanica Europske unije u dijelu u kojem su ti propisi usklaeni s hrvatskim propisima.
(4) Neovisno o odredbi stavka 3. ovoga lanka, projekt mora biti preveden na hrvatski jezik.
(5) Popis usklaenih propisa iz stavka 3. ovoga lanka utvruje ministar. Popis se objavljuje u
Narodnim novinama.
lanak 205.
(1) Nostrifikaciju projekta provodi ovlatena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja.
(2) Pravna osoba ovlatena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju duna je o tome na propisani
nain sastaviti pisano izvjee, ovjeriti projekt i izdati potvrdu.
(3) U sluaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravna
osoba ovlatena za nostrifikaciju moe izraditi te dijelove projekta.
(4) Ovlatenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom miljenju povjerenstva, daje i oduzima
ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
lanak 206.
Postupak nostrifikacije, sadraj pisanog izvjea i potvrde, sluajeve u kojima dijelovi projekta ne
moraju biti prevedeni, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, nain izrauna
naknade za nostrifikaciju, uvjete glede broja, radnog i strunog iskustva zaposlenika za davanje,
produenje vaenja i oduzimanje ovlatenja pravnoj osobi za nostrifikaciju te sredstva, odnosno
nain kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom.

15

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

lanak 207.

Odredbe posebnog zakona koje ureuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na

odgovarajui se nain primjenjuju na pravnu osobu ovlatenu za nostrifikaciju. Odredbe ovoga
Zakona i posebnog zakona koje ureuju odgovornost projektanta na odgovarajui se nain
primjenjuju na ovlatenog arhitekta ili ovlatenog inenjera koji je sudjelovao u nostrifikaciji projekta.

Usklaivanje idejnog i glavnog projekta s posebnim propisima

lanak 208.
(1) Idejni, odnosno glavni projekt prije podnoenja zahtjeva za izdavanje rjeenja o uvjetima
graenja, potvrde glavnog projekta, odnosno graevinske dozvole, mora biti usklaen s prostornim
planom, odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na
temelju ovoga Zakona te posebnih propisa za to je odgovoran projektant.
(2) Nadleno upravno tijelo, ovisno o vrsti graevine, u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima
graenja pribavlja od tijela i/ili osoba odreenih posebnim propisima uvjete, suglasnosti ili miljenja
(u daljnjem tekstu: potvrde) o usklaenosti idejnog projekta s posebnim propisima.
(3) Ministarstvo, ovisno o vrsti graevine i na nain propisan ovim Zakonom, u postupku izdavanja
graevinske dozvole pribavlja potvrde tijela i/ili osoba iz stavka 2. ovoga lanka o usklaenosti
glavnog projekta s posebnim propisima.

PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA:

16

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

Projektant elektrotehnikog djela projekta radi elektrotehniku instalaciju na podlogama

prethodno usaglaenim arhitektonskim i graeviskim dijelom projekta. Tijekom planiranja i
projektiranja elektrotehnike instalacije ovlateni Projektant duan je voditi rauna o svim pravilima
struke i tehnikim zahtjevima za planiranje, projektiranje i izvoenje elektrotehnike instalacije. Za
idejni projekt, koji e se i obraditi kroz ovaj kolegij, potrebno je na tloris graevinske podloge
ucrtati predvien raspored troila. Pri tome treba sa nacrta ukloniti sve graevinske oznake i
pomone linije kako bi se jasno i jednoznano mogao razumjeti nacrt.
Troila se oznaavaju od broja 1 (jedan) redom, po strujnim krugovima. Jedan strujni krug ima
jedan broj, bez obzira koliko troilo bilo u njemu. Sva troila istog strujnog kruga imaju isti broj i
istu oznaku, bez obzira na njihov prostorni raspored u nacrtu. Za strujne krugove kod kojih je
potrebno manipulirati sklopkama te je sklopke takoer potrebno ucrtati u nacrt.
Preporueno je numeriki oznaavati redom prvo strujne krugove rasvjete, zatim vlane prostore,
a posljednje numerirati strujne krugove pokretnih troila. Time se dobila sljednost shema na
jednopolnom prikazu instalacije.
Jednopolne sheme sastavni su dio svakog idejnog projekta. U njima se definira razvod i zatita
elektrotehnike instalacije. Jednako tako, u nacrtu jednopolnih shema Projektant je duan definirati
presjek i tip kabela s kojim se izvodi instalacija, kao i predviene tipove utinica za pokretna troila
te projektiranu snagu rasvjetnih tijela.
Nacrt uzemljenja je obavezni dio svakog idejnog projekta, a njegova izvedba i kvaliteta objekt je
analize veine vjetaka ovlatenih za tehniki pregled. Kvalitetno izvedeno uzemljenje u kombinaciji
sa kvaliteno projektiranom zatitom strujnih krugova jedina je sigurnost za ljudske ivote ukoliko
doe do kvara u instalaciji. Shodno tome, vlane prostore i prostore gdje postoji opasnost od
prskanja vodom dijelova elektrotehnike instalcije potrebno je osigurati FID sklopkom.
Sve pojedinosti elektrotehnike instalacije dane su u Tehnikom opisu koji je sastavni dio svakog
projekta, idejnog i glavnog. Tehniki opis glavnog projekta bitno je detaljniji o tehnikog opisa
idejnog projekta. Jednako tako, u nacrtu rasporeda troila kod glavnog projekta potrebno je ucrtati
trase kabela elektrotehnike instalacije, isplanirati naine prikljuenja troila te optimizirati broj
razvodnih kutija i koliinu kabela.

17

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

RASPORED TROILA:

Laboratorijskevjebe

18

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

JEDNOPOLNE SHEME:

Laboratorijskevjebe

19

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

20

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

21

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

NACRT UZEMLJENJA:

Laboratorijskevjebe

22

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

TEHNIKI OPIS
Za stambenu graevinu ija se izgradnja predvia za potrebe investitora, a sastoji se od prizemlja
potrebno je projektirati elektrinu instalaciju. Kako je graevina nova i ne posjeduje NN prikljuak
potrebno ga je projektirati prema granskim normama HEP-a.
NAPAJANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM
Unutranji prikljuak izvesti kabelom SKS 4x16 mm2 sa postojeeg drvenog stupa do kuke na
krovitu novoizgraenog objekta te ga neprekinuto poloiti kroz rebrastu, savitljivu izolacionu,
zatitnu cijev 40 mm krovnom konstrukcijom i kroz zid do kunog prikljunog mjernog ormaria
(KPMO).
KPMO mora biti atestiran i izraen od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili od vodljivog
materijala koji ispunjava uvjete klase II zatite od neizravnog napona dodira (50 V). U KMPO
ugraditi glavni osigura sa osnovom D-III ili NH00 i rastalnim ulokom 36 A i mjernu garnituru.
KPMO s prozoriem za oitanje brojila treba ugraditi u zid na fasadi a prozori za oitavanje treba
biti priblino na visini 1,7m od gazita. Poloaj KPMO dan je u planu elektrine instalacije.
Prikljuak izmeu KPMO i glavne razdjelnice objekta (GRO) izvesti kabelom PP00-Y 3x6 mm2
GRO mora biti atestiran i izraeni od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili vodljivog
materijala koji ispunjava uvjete klase II zatite od neizravnog napona dodira (50 V).
U razdjelnice GRO ugraditi jednopolni limitator propisan od HEP-a (20A), osigurae i ureaje
diferencijalne zatite prema jednopolnoj shemi.
Prema jednopolnoj shemi, izvodi se razvod i zatita elektrine instalacije.
ELEKRINA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZATITE
Elektrina instalacija graevine sastoji se od elektrine instalacije rasvjete, utinica i uzemljenja.
Izvodi se instalacijskim vodovima PP00-Y i PP/R-Y poloenim podbukno ili nadbukno.
Instalaciju izvesti materijalima koji su u skladu s vaeim tehnikim propisima za ovakav prostor i
namjenu.
Zatita od elektrinog udara osigurava se primjenom odgovarajuih tehnikih zatitnih mjera:
- zatitne mjere od direktnog dodira
- zatitne mjere od indirektnog dodira.
Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se uporabom materijala, pribora, vodova
i opreme u granicama nazivnih vrijednosti i odgovarajue namjene.

23

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

U prostorijama s kadom i tuem instalaciju izvesti prema posebnim tehnikim uvjetima za ovakve
prostorije. Dodatna mjera zatite u ovakvim prostorijama je primjena ureaja diferencijalne strujne
zatite i dodatnog izjednaenja potencijala.
Na svim metalnim dijelovima instalacije potrebno je izvesti izjednaenje potencijala. Vodove
izjednaenja potencijala spojiti na sabirnicu u kutiji za izjednaenje potencijala, a nju na zatitni PE
vod.
Zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom u TN-C-S sustavu raspodjele predviena je
automatskim isklapanjem napajanja. Efikasnost zatite treba nakon izvoenja instalacije provjeriti
mjerenjem.
Zatita vodova od preoptereenja i kratkog spoja predviena je primjenom osiguraa odgovarajue
vrijednosti.
Vodovi i osigurai odabrani su tako da struja kroz vod bude manja od nazivne struje osiguraa, a
ova od trajno doputene struje u vodu uz to da pad napona bude manji od propisom dozvoljenog.
Zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom djelotvorna je ako je zadovoljeno:
Zs x Ia < Uo

gdje je:

Zs - impedancija petlje kvara

Ia - struja djelovanja zatitnog ureaja
Uo - nazivni fazni napon

Dozvoljeno vrijeme iskljuenja za napon 220V je 0,4 sekunde. Nakon izvoenja elektrine
instalacije potrebno je izmjeriti impedanciju petlje kvara svakog potroaa i ona mora biti manja od
danih vrijednosti:

Nazivna struja

Struja djelovanja

Impedancija petlje

osiguraa (A)

osiguraa (A)

kvara (W)

Ino = 6A

Ia = 42A

Zs = 5,2 W

Ino = 10A

Ia = 71A

Zs = 3,1 W

Ino = 16A

Ia = 130A

Zs = 1,8 W

Ino = 35A

Ia = 265A

Zs = 0,8 W

24

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

IZJEDNAENJE POTENCIJALA
Unutar zgrade izvesti izjednaenje potencijala s posebnom panjom. Izjednaenje potencijala izvesti
polaganjem vodova P/F 16 mm2, te povezati metalne mase. U sanitarnim vorovima izjednaenje
potencijala izvesti preko kutije za izjednaenje potencijala vodovima P/F 6 mm2, a vodom P/F 16
mm2 povezati se na najblii razdjelnik.
Sabirnica za izjednaenje potencijala je centralno mjesto potencijalnih izjednaenja pojedinih
sistema..
U cilju izjednaenja potencijala, na sabirnicu za izjednaenje potencijala treba spojiti:
- cijevi centralnog grijanja
- uzemljiva kune telefonske centrale
Sabirnica za izjednaenje potencijala izrauje se od bakra. Kada se na nju izvedu sve potrebne
veze, tada se zatvori poklopcem, radi zatite svih spojnih mjesta od dodira i mehanike povrede.
Svaki prikljuni vodi na sabirnici za izjednaenje potencijala, mora biti oznaen, da se jasno zna
koji dio instalacije u zgradi titi.
Sve spojeve na sabirnicu za izjednaenje potencijala treba izvesti vodiima P u izolacionoj cijevi.
Vod za izjednaenje potencijala izvodi se bez prekidanja. Boja izolacije (PV) vodia za izjednaenje
potencijala je uto-zelena.
Nije potrebno da svaka metalna cijev ima svoj vod za izjednaenje potencijala. Dozvoljeno je
povezivanje vie cijevi meusobno, a jedan zajedniki vodi tada predstavlja vod za izjednaenje
potencijala.
Spoj sabirnica na izjednaenju potencijala i temeljnog uzemljivaa treba izvesti pomou FeZn trake
25 x 4 mm.
TELEFONSKA INSTALACIJA
Kako je graevina nova, prikljuak na javnu TK mreu treba izvesti u dogovoru sa lokalnim centrom.
U kutiju RTK 50, smjetenu na vanjski zid zgrade, na visini 1.60 m, izvriti koncentraciju kune
instalacije, koju treba izvesti podbukno u cijevima, kabelima tipa TI44 2x2x0.4 do svake
kombinirane utinice na visini 0.3 m od gotovog poda.
Instalaciju izvesti u skladu sa vaeim tehnikim propisima i zahtjevima HT-a.

25

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

PRORAUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA

Otpor rasprostiranja trakastog uzemljenja cijele graevine dobije se iz izraza:

Rr

2 l

ln

2l 2
ah

- otpor rasprostiranja uzemljenja graevine

- specifini otpor tla (pretpostavljeni)

100

(m)

- ukupna duljina uzemljivaa

50

(m)

- irina trake uzemljivaa

= 0,025

(m)

- dubina polaganja uzemljivaa

(m)

()

U ovome sluaju uzemljiva se izvodi pocinanom elinom trakom 25x4 mm poloenom na dubinu
1 m u beton temelja, pa otpor rasprostiranja iznosi:

Rr

2 l

ln

2l 2
= 3,88
ah

Iz prethodne raunice vidljivo je da je otpor uzemljenja manji od 5 , to znai da zadovoljava propis

o veliini otpora uzemljenja.

26

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA:

ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU:

Dovoljna rasvjijetljenost E u luxima daje nazivnu rasvjetljenost koju treba odrati kao srednju
vrijednost u prostoriji. Ona se odnosi na srednje stanje starenja prostorija i mjeri se 0,85m od poda.
Nazivnu rasvjetljenost treba poveati za 1 u uvjetima oteanih zadataka (boja, kontrast, brzina rada,
prostorija bez prozora, stariji ljudi). U prostorija gdje se trajno zadravaju ljudi ne smije biti manje od
120 lx. U tablici su dane nazivne rasvjetljenosti.
Zahtjevi
Vrlo mali

Stupanj
1

E [lx]
60

Mali

120

Srednji

3
3a

250
500

Veliki

1000

Vrlo veliki

1500

Izvanredno veliki

2000

Vidni zadaci
Srednje prostorije,
orijentacija, prolazno
zadravanje
Laki vidni zadaci,
veliki detalji s jakim
kontrastima
Normalni vidni
zadaci, veliki detalji
sa srednje jakim
kontrastima
Teki vidni zadaci,
mali detalji sa malim
kontrastima
Teki vidni zadaci,
mali detalji sa vrlo
malim kontrastima
Vrlo teki vidni
zadaci, vrlo mali
detalji, vrlo malo
kontrasta

Pri tome se zahtjevi detaljnije definiraju:

Vrlo mali: sporedne i podrumske prostorije, skladita ambalae, hodnici, garderobe, toalete,
kinodvorane, stubita
Mali: glavni prolazi i glavni hodnici, garae, zahodi, kotlovnice, kuponice, dnevni boravak,
blagovaonice, ekaonice.
Srednji 250lx: uredski rad bez velikih vidnih zahtjeva, arhive, blagajne, dvorane za sjednice,
strojarnice, uionice, biblioteke, zbornice, itaonice, muzeji, restorani, kuhinje, dnevne sobe
Srednji 500lx: laboratorijski rad, kontrola robe, radovi na strojevima, fina montaa, komandne
prostorije, normalniji uredski rad (knjigovodstvo, obrada podataka), ordinacije, ljekarne, previjalita,
hotelske kuhinje, u stambenoj gradnji: mjesta za itanje, iznad ogledala i kreveta
Veliki: tehniko crtanje, velike zajednike uredske prostorije, dvorane za operacije i obdukcije,
obrada stakla, fini alatniarski radovi
Vrlo veliki: montaa elektronikih sklopova, graviranje, kontrola boja kod viebojnog tiska,
Izvanredno veliki: izrada preciznih mjernih instrumenata, zlatarstvo
27

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Proraun elektrinog osvjetljenja vri se prema formuli:

kE

Laboratorijskevjebe

Gdje je:
k koeficijent za starenje i zapraivanje rasvjetnih tijela. Uzima se da je 1,25 kod normalnog
starenja i zapraivanja, a kod pojaanih uvjeta treba faktor podii ma 1,5 ili 1,8
korisnost; predstavlja gubitke od izvora do radne povrine
E nazvina rasvjetljenost iz tablice
A povrina prostorije
Broj svejtiljki za potrebno osvjetljenje dobije se iz izraza

Gdje je s osvjetljenje pojedine svjetiljke i dobije se iz kataloga proizvoaa.

Za potrebe seminarskog rada uzet e se u obzir faktor k=1,7 , a =1.
Proraune rasvjete prema namjeni poslovnog prostora preporueno je izvoditi alatom DIALux koji
se moe besplatno nabaviti na:
http://www.dial.de/CMS/English/Articles/DIALux/Download/Download_d_e_fr_it_es_cn.html
veliina datoteke je 232 MB.
Ili se moe koristiti alat koji se nalazi se na raunalima u laboratoriju 2-27.

28

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA:

Laboratorijskevjebe

Generalno, sklopni aparati mogu se podijeliti u dvije grupe:

Zatitne sklopke tj. automatske zatitne sklopke koje se koriste kao zatita od previsokog
napona dodira (struja zatitna sklopka (FI ili ZS sklopka), naponska zatitna sklopka)

Instalacijske sklopke tj. sklopni ureaji za sklapanja u instalacijskim krugovima u

domainstvima. Izrauju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje 2,4,6,10,16 i 25 A.
Predvieni su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti
Prema izvedbi unutranjih spojeva razlikujemo:

jednopolne
dvopolne
grupne (serijske)
izmjenine
krine

29

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

FID (RCD) sklopke se koriste kao osnovna zatita od elektrinog udara i kao jedina zatita
ljudksog ivota. Naziv FID potjee od engleskih rijei Fail (greka) i Device ( ureaj), odnosno
ureaj struje greke, a naziv RCD potjee od engleskih rijei Residual Current Device (ureaj
diferencijalne struje). Ponekada se koriste i skraenice FI i ZUDS (Zatitni Ureaj Diferencijalne
Struje). Postoje jednofazne i trofazne FI (dvopolne i etvoropolne). Princip rada sklopke
objanjen je na slici.

Kada na potroau nema kvara suma struja koje proteku kroz feritni prsten je jednaka nuli tako da
se u namotajima na prstenu ne inducira struja. U sluaju kvara kroz feritni prsten i zatitni
provodnik PE potee struja kvara Id, usljed ega se u namotajima inducira struja. Ova struja tee
kroz elektromagnet koji privue kotvu i iskljui prekida. Radi ispitivanja FI sklopke se postavlja
tipkalo S i otpornik R. Kada pritisnemo tipkalo sklopka mora iskljuiti napajanje.
Najvaniji podaci o FI sklopki su nominalna struja In i proradna struja greke Id. Najee se koriste
sklopke sa proradnom strujom greke Id = 0,03 A, jer je to struja koja nije opasna po ljudski ivot.
Postoje potroai kao to su npr. jai elektromotori koji u normalnom radu imaju izvjesnu struju
30

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

greke koja nije opasna.

Ovakvi potroai se napajaju preko FI sklopki sa jaom strujom greke npr. Id = 0,5 A, Id = 1 A
ili vie.
FID sklopka moe imati K, G i S karakteristiku. FID sklopke sa K karakteristikom imaju veoma
kratko vrijeme iskljuenja od maksimalno 200 ms, dok G sklopke, koje se najvie koriste
imaju vrijeme iskljuenja do 300 ms. Sklopke sa S karakteristikom su selektivne i koriste se u
glavnim strujnim krugovima. Imaju veoma dugo vrijeme iskljuenja od 500 ms.
Proizvode se FID sklopke tipova AC, A i B. AC sklopke se koriste samo za izmjeninu struju,
sklopka A za izmjeninu i pulsirajuu jednosmjernu struju dok se B sklopke mogu koristiti i za
izmjeninu i za istosmjernu struju.

PITANJA

1. to su elektrine instalacije i koje su vrste elektrinih instalacija?

2. to nazivamo instalacijama slabe struje? Navedite primjere!
3. to je potrebno poznavati za poslove projektiranja? to smatramo pod projektiranjem?
4. to je i od ega se sastoji projekt? Navedite vrste projekta!
5. Kako dijelimo sheme? Kako djelimo sheme s obzirom na prikazivanje vodia?
6. to je strujna shema?
7. Po emu se razlikuju CAD i CAE programski alati?
8. to oznaava oznaka K2:14?
9. to je idejni, a to glavni projekt? to sadri glavni projekt?
10. Kako se oznaavaju troila u nacrtu idejnog projekta?
11. to na jednopolnoj shemi znai FA1? A to znai FU?
12. Kako se osigurava zatita od elektrinog udara?
13. Izraunajte otpor rasprostiranja trakastog uzemljivaa duljine 38m, koristivi podatke kao u
primjeru? Udovoljava li takav uzemljiva propisima?
14. Izraunati potreban broj rasvjetnih tijela sa etiri fluo cijevi 20W za osvjetljenje ureda
povrine A=30m2 . Osvjetljenje jedne svjetiljke je s = 3300 lm. Potrebno osvjetljenje je
E=250 lx.

Odgovori na pitanja prilau se seminarskom radu i uvjet su kolokviranje laboratorijskih vjebi.

31