Professional Documents
Culture Documents
Trgovinsko Pravo Skripta
Trgovinsko Pravo Skripta
http://www.ratko.biz/
http://www.ratko.biz/
f) Drzavne i nedrzavne pravne norme prema tome ko je donosilac pravnih norni imamo podelu na drzavne
(pravne norme koje donosi drzava preko svojih ovlascenih organa) i nedrzavne (one koje stvaraju autonomni
subjekti npr. sindikati).
g) Pravne norme odredjenih pravnih grana u zavisnosti od toga kojoj grani prava pripada odredjena norma
poprima karakter te grane. Npr. u sferu materijalnog prava spadaju grane: krivicno, gradjansko, porodicno,
nasledno a u sferu procesnog prava spadaju: krivicno procesno, gradjansko procesno i upravno procesno.
http://www.ratko.biz/
- U pravnoj teoriji se grane prava grupisu u vece celine odnosno u pravne oblasti u zavisnosti od srodnosti pravnih
normi koje sadrze:
v Jos u rimskom pravu izvrsena je podela na dve oblasti javno i privatno pravo. Ova podela se vrsi na osnovu
toga da li pravne norme uredjuju drzavu kao predstavnika i zastitnika javnog interesa, odnosno da li uredjuju
odnos javne vlasti i gradjanja (javno pravo) ili uredjuju i stite interese gradjana kao pojedinaca(privatno pravo).
v Pravo se tradicionalno deli na materijalno i procesno pravo. Matrijalno sadrzi pravne norme kojima se
utvrdjuju prava I obaveze subjekata u pravu (fizicka i pravna lica). Procesno pravo sadrzi pravne norme kojim
a se propisuje nacin ostvarivanaj, odnosno primene materijalno pravnih normi.
v Pravo se moze podeliti i na unutrasnje pravo i medjunarodno pravo u zavisnosti od toga da li se uredjuju
odnosi u jednoj drzavi ili se uredjuju odnosi izmedju dve ili vise odnosa ili medjunarodnih organizacija.
http://www.ratko.biz/
http://www.ratko.biz/
http://www.ratko.biz/
8. SUDKA FUNKCIJA, VRSTE SUDOVA (svojstva sudske funkcije, organizacija sudova u Srbiji i njihova
hijerarhija) I OSNOVNA NACELA SUDOVANJA
a) Svojstva sudske funkcije
- Sudska funkcija ima svoju dugu istoriju ali se kao drzavna institucuja koja predstavlja deo javne vlasti, odvojena od
politike i koja svoju funkciju obavlja samostalno i nezavisno javlja tek od skoro (tak posle francuske revolucije).
- Medjutim odvojenost, samostalnost i objektivnost sudova nije apsolutno moguca jer su sudovi ipak drzavni organi i
kao takvi obicno slede opstu drzavnu politiku. Takodje sudije bira parlament ili ih pak imenuju sef drzave sto
indirektno utice na njihovu nezavisnost i stvara uslove za politizaciju sudova. Pravni sistem se protiv ovoga pori putem
razlicitih mehanizama (npr. stalnost sudske funkcije).
- Sudska vlast je drzavna javna vlast koja preko suda kao svog neutralnog organa presudjuje za slucaj spora izmedju
dve stranke ili u slucaju povrede zakona.
- Sudska vlast je ogranicena zakonom. Na sudu je kao organu sudske vlasti da konkretan slucaj podvede pod
odgovarajuce pravni pravilo, da izvrsi tumacenje pravnog pravila i da ga primeni donosenjem presude.
b) Organizacija sudova u Srbiji
- Sudovi se definisu kao samostalni organi javne vlasti cija je uloga da stite slobode i prava gradjana, zakonom
utvrdjena prava i interese subjekata u pravu i da obezbedjuju ustavnost i zakonitost.
- Sudsku funkciju obavljaju posebni drzavni organi, sudovi koji se nazivaju opstim sudovima jer su jednaki za sve
gradjane. Opsti sudovi se dele na: gradjanske, krivicne i specijalizovane (trgovinski, vojni, maloletnicki)
- Sobzirom na poslove koje vrse sudovi se dele na prvostepene (na njihove odluke se moze uloziti zalba) i drugostepene
sudove (odlucuju o zalbi na prvostepene odluke).
- Ustrojstvo sudova u Srbiji uredjeno je zakonom. Sudska vlast pripada sudovima, oni se osnivaju i ukidaju zakonom i
njihovu nadleznost odredjuje ustav i zakon. Sudovi su nezavisni i svaki uticaj na njih je zabranjen. Zakonom je
zabranjeno isnivanje privremenih i prekih sudova.
- U Srbiji postoje drzavni sudovi i nedzavni sudovi. Drzavni sudovi se dele na sudove opste nadleznosti (opstinski,
okruzni, apelacioni i vrhovni sud) i sudove posebne nadleznosti (trgovinski, visi trgovinski, prekrsajni, visi prekrsajni i
upravni sud).
- Posebnu vrstu cine nedrzavni sudovi u koje spadaju: mirovna veca, arbitraze i izabrani sudovi.
- Medijator (posrednik) ne spada u red ni jednih sudova, njega moze da cini jedan ili vise posrednika i njihova uloga je
da posreduju izmedju stranaka kako bi se spor resio mirnim putem. Koriste se kod imovinskopravnih sporova,
trgovinskih, porodicnihPosredovanje ne moze biti u dva slucaja: 1) povodom otkaza ugovora o radu i 2) povodom
isplate minimalne zarade. Postupak medijacije je hitan, poverljiv i bez prisustav javnosti. Postupak medijacije moze se
okoncati na ri nacina: a) zakljucenjem sporazuma, b) odlukom posrednika da prekine medijaciju ili c) odustajanjem
jedne ili obe stranke od daljeg postupka.
c) Hijerarhija i nadleznost sudova
a) Hijerarhija sudova Izmedju sudova postoji hijerarhijski odnos iz koga proistice stepenovanje sudova. Da bi se
obezbedilo pravicno sudjenje pravni sistem omogucava da strana koja je nezadovoljna odlukom suda moze da se
zali drugom sudu viseg stepena. Time se obezbedjuje objektivnost, veca odgovornost i savesniji rad. Posto visi sud
ima pravo 1) da odluku prvostepenog suda vrati na prvostepeno odlucivanje , 2) da prvostepenu odluku preinaci ili
3) da je potvrdi.
b) Nadleznost sudova uredjena je zakonom.
1) Opstinski sud je sud prpg stepena. Sudi u gradjanskim sporovima, stambanim sporovima iz radnih odnosa, za
novcane kazne i kazne do 10 god.
2) Okruzni sud sud prvog stepena. Sudi u krivicnim i gradjansko pravnim sporovima i to za dela koja se smatraju
drustveno opasnim delima.
3) Apelacioni sud je drugostepeni sud koji odlucuje o zalbama na odluke opstinskih i okruznih sudova.
4) Trgovinski sud sudi u prvom stepenu u sporovima izmedju domacih i stranih privrednih subjekata, u sporovima o
autorskim pravima.
5) Visi trgovinski sud je drigostepeni sud i odlucuje o zalbama na odluke trgovinskih sudova.
6) Prekrsajni sud je sud prvog stepena i sudi u prekrsajnim postupcima.
7) Visi prekrsajni sud je drugostepeni sud i odlucije o zalbama na odluke prekrsajnih sudova.
8) Upravni sud je sud prvog stepena i sudi u upravnim sporovima i vrsi druge poslove odredjene zakonom.
http://www.ratko.biz/
9) Vrhovni sud Srbije je najvisi sud cija se nadleznost deli na: 1) nadleznost u sudjenju (odlucivanje o redovnim i
vanrdenim lekovima) i nadleznost van sudjenja (davanje misljenja o nacrtima zakona, pracenje rada drugih
sudova)
OSNOVNA NACELA SUDOVANJA
a) Nacelo samostalnosti i nezavisnosti sudovi su samostalni i nezvisni i niko ne sme da utice na njih. Njivove
odluke ne mogu menjati drugi organi drzave.
b) Nacelo zakonitosti u kontinentalnom pravu sudovi sude na osnovu ustava, zakona i drugih pravnih akata. Osnov
za donosenje odluke je zakon ili drugi opsti pravni akti.
c) Nacelo javnosti rad sudova je javan i time dostupan javnosti, nacelo tajnosti rada je izuzetak.
d) Nacelo kolegijalnosti sudovi su zborni organi i sude u vecu, svako vece je sastavljeno od neparnog broja sudija.
Svako vece ima predsednika.
e) Nacelo jednakosti pred zakonom zakon je za svakog isti bez diskriminacije.
f) Nacelo visestepenosti na odluku prvostepenog suda nezadovoljna strana ima pravo zalbe visem drugostepenom
sudu.
g) Nacelo prava na odbranu svako lice koje se nadje pred sudom ima pravo na odbranu, bilo samo bilo preko
punomocnika.
h) Nacelo prava na upotrebu svog jezika lice liseno slobode mora biti obavesteno na jeziku koje razume, o
razlozima, o optuzbi koja mu se stavlja na teret.
i) Nacelo kontradiktornosti sud je u obavezi da saslusa i jednu i drugu stranu.
9. FIZICKA LICA
a) Pojam, nastanak i prestanak fizickih lica
- Pod fizickim licem se podrazumeva zivo rodjeno ljudsko bice. Da bi jedni lice imalo status fizickog lica mora da
ispuni tri uslova: da ima ljudski oblik, da je nastalo prirodnim putem tj. rodjenjem i da je zivo rodjeno. U momenty
rodjenja fizicko lice postaje subjekt prava I to ostaje do svoje smrti.
- Ima slucajeva kada pravo stiti nerodjeno ali zaceto ljudsko bice odnosno fetus, tako da prekid trudnoce mora biti po
propisima. Pravni subjektivitet fizickog lica prestaje smrcu fizickog lica., ali fizicko lice moza da izgubi pravni
subjektivitet na osnovu sudske odluke koje se proglasavo za umrlo. Drugim recima fizicko lice moze prestati na dva
nacina smrcu i proglasenjem lica za umrlo (zakonodavac po pravilu trazi da postoje indicije koje ukazuju na fizicki
nestanak tj. smrt).
- Pravne posledice prestanka fizickog lica su: licna prava se gase (brak, imovina.)
b) Atributi fizickih lica
1) Ime Ime fizickog lica sastoji se od licnog (rodjenog imena) i porodicnog imena (prezimena).Licno ime sluzi za
identifikaciju fizickog lica. Detetu ga daju roditelji i upisuje se u knjigu rodjenih. Pravo na promenu licnog imena ima
svako lice koje navrsi 15 god.
- Za fizicka lica postoje tri vrste maticnih knjiga: rodjenih, vencanih i umrlih a postoji i knjiga drzavljana.
2) Prebivaliste (domicil) i boraviste (rezidencija) prebivaliste je mesto stalnog zivljenja odnosno mesto u kome se
lice nastanilo sa namerom da u njemu stalno zivi. Moze se imati samo jedno prebivaliste. Ono je bitno jer u njemu
fizicko lice ostvaruje svoja prava, ispunjava obaveze, vodi sporoveLica moraju prijaviti svoje prebivaliste kao i
odjaviti ga prilikom promene. Mesto u kome fizicko lice privremeno boravi naziva se boraviste i mora se prijaviti i
odjaviti kod nadleznih organa.
3) Drzavljanstvo oznacava javno pravnu vezu izmedju jednog fizickog lica i odredjene drzave. Drzavljanin jedne
drzave uziva u njoj sva politicka, gradjanska i socijalno-ekonomska prava.
- Drzavljanjstvo se stice od oca ili oba roditelja ili prema teritoriji drzave na kojoj je lice rodjeno. To su redovni nacini
sticanja drzavljanstva a postoje i dopunski nacini: prirodjenje (naturalizacija podnosenje zahteva za prijavu
drzavljanstva) i sticanje drzavljanstva po osnovu medjunarodnog ugovora.
- Lica bez drzavljanstva nazivaju se Apatrid, lica sa dva Bipatrid a sa jednim Monopatrid.
- Drzavljanstvo moze prestati smrcu lica, odricanjem lica od drzavljanstva, oduzimanjem drzavljanstva i na osnovu
medjunarodnog ugovora.
http://www.ratko.biz/
http://www.ratko.biz/
- Tri su bitna momenta vezana za nastanak lica: 1) momenat organizovanja, slobodnog udruzivanja odnosno donosenje
odluke o organizovanu ili osnivanju tj. sistem poznat po nazivu sisitem slobodnog udruzivanja, 2) momenat
registracije, tj. sistem normativnog akta, 3) momenat odobrenja nadleznog organa tj. sistem koncesije.
- Koji ce se momenat smatrati trenutkom nastanka pravnog lica zavisi od prirode samog lica.
d) Prestanak pravnih lica
- Pravna lica prestaju saglasno ustavu, zakonu i sktu koji je od znacaja za njihovo osnivanje.
- Pravna lica mogu prestati na vise nacina:
1) Na osnovu zakonskoh naredjenja, tj. na osnovu propisa koji nalaze prestanak postojanja odredjenog
oblika pravnog lica.
2) Ako je pravno lice osnovano da bi posluzilo ostvarenju kakvog cilja realizacijom tog cilja prestaje
osnova njegovog postojanja.
3) Pravno lice moze prestati usled statusnih promena ako se spoji sa drugim pravnim licem, ako se podeli
ili transformise u neki drugi oblik.
4) Pravno lice moze prestati i odlukom svojih clanova.
5) Pravno lice moze prestati zbog nistavosti upisa u odgovarajuci registar.
e) Sposobnosti pravnih lica
1) Pravne sposobnosti pravno lice kao i fizicko ima pravnu sposobnost samo sto je ona po svom obimu uza i u
neposrednijoj je vezi sa delatnoscu kojom se bavi i sa ciljem zbog koga se osniva. Pravno lice je nosilac samo
odredjenih prava i obaveza koja su utvrdjena aktom o osnivanju, statutom i zakonom. Pravnu sposobnost pravno
lice stice momentom osnivanja, tj. u momentu registracije.
2) Poslovna sposobnost podrazumeva sposobnost pravnog lica da stupa u pravne odnose, da svojom voljom stice
prava i obaveze i da prenosi prava i obaveze. Ona se stice upisom u odgovarajuci registar i duboko je vezana za
delatnost kojom se to pravno lice bavi.
3) Delikatna sposobnost pravna lica odgovaraju za stetne radnje koje prouzrokuju vrsenjem svoje delatnosti. Ali za
stetne radnje ne mogu krivicno odgovarati jer je krivicna odgovaornost individualna a ne kolektivna. Ona
odgovaraju za privredne prestupe i prekrsaje i dr. Odgovornost pravnog lica je objektivna dok je odgovornost
fizickog lica subjektivna.
11.
a) Pojam
- Pravni odnosi mogu se zasnivati samo izmedju subjekata u pravu a povodom objekata u pravu. Pod objektom prava
moze se podrazumevati i ono sto sa stanovista prirodnih nauka nema karakter objekta (npr. prava potrazivanja).
- U pravnom smislu reci pod objektom prava podrazumeva se sve ono sto moze biti predmet metamorfoze vradnosti.
Da bi jedan objekat prava imao to svojstvo on mora da ispuni sledece uslove: 1) da je objektivno podoban za
metamorfozu vrednosti, 2) da metamorfoza njegove vrednosti bude pravno dopustena i 3) da vrednost objekta prava
bude takva da se moze izraziti u novcu. Svi uslovi moraju biti ispunjeni.
b) Vrste
1) Stvari stvari su ili proizvodi ljudskog rada ili materijalni delovi prirode koji se mogu potciniti ljudskoj vlasti. To
su objekti koji se mogu prisvajati i povodom kojih se mogu zasnivati pravni odnosi. Posebne vrste stvari za koje
vazi poseban pravni rezim su delovi ljudskog tela (objekt prava moze biti samo onaj deo tela cije odvajanje ne
ugrozava zivot i zdravlje ljudi - npr. krv, kosa) i novac i HOV.
2) Ljudske radnje (cinidbe) ljudske radnje spadaju u objekte gradjanskog prava. Ovde je rec zapravo o ljudskom
radu koji se izrazava u razlicitim cinjenjima odnosno uslugama. Da bi dobila status objekta prava ljudska radnja
mora ispuniti tri uslova: da je podobna za metamorfozu, da ima svoju vrednost izrazenu u novcu i da je pravno
dopustena.
3) Prava to su najcesce obligaciona prava kao sto je npr. pravo potrazivanja.
4) Objekti industrijske svojine, autorskih i srodnih prava kao posebna vrsta objekata prava objekti industrijske
svojine nazivaju se proizvodima ljudskog uma a objekti autorskih i srodnih prava proizvodima ljudskog duha.
Prvima se bavilo pravo industrijske svojine a drugima autorsko pravo mada se danas cesce za obe stvari
upotrebljava zajednicki naziv intelektualna svojina.
http://www.ratko.biz/
10
5) Licna dobra podrazumevaju odredjena svojstva fizickog lica koja su strogo vezana za samu licnost coveka, koja
nisu podobna za metamorfozu jer bi se promet takvih dobara protivio moralnom shvatanju drustva (npr. ugled,
status, cast). U licna dobra se ubrajaju: licna prava (vezana za fizicki integritet i slobodu coveka) i licna imovinska
prava (prava imovinske prirode cije je vrsenje i trajanje neposredno vezano za licnost coveka). Licna prava i licna
imovinska prava su neprenosiva i prestaju smrcu fizickog lica. Sva ova dobra mogu postati objekat prava u slucaju
njihove povrede.
12.
OBJEKTI INDUSTRIJSKE SVOJINE
- Proizvodi ljudskog uma predstavljaju inovacije, nova intelektualna resenja, vrednosti koje se mogu primeniti u
privrednoj, zanatskoj ili drugoj delatnosti. To su nova resenja koja omogucavaju privredni razvoj. Izraz industrijska
svojina prihvacen je kao izraz koji obuhvata pravnu zastitu patenata i inovacija u nacionalnom i medjunarodnom pravu.
Prema intetnzitetu inovacije imamo podelu na:
a) Pronalazak to je novi izum, novo resenje nekog tehnickog problema koji se moze primeniti u industrijskoj,
zanatskoj ili drugoj delatnosti. Pronalazak i njegov pronalazac se pravno stite registracijom. Pronalazacko pravo
regulise ovu oblast.
- Lice koje je tvorac pronalaska naziva se pronalazac ili izumitelj. Pronalazac u odnosu na svoj izum ima licno
(moralno) pravo i imovinsko pravo.
- U zavosnosti od nivoa inventivnosti pronalazak se moze pravno zastititi kao patent ili kao mali patent.
Patent se definise kao pravo koje se priznaje za pronalazak iz bilo koje oblasti tehnike. Da bi to pravo bilo
priznato pronalazak mora da ispuni tri uslova: 1) da je nov, 2) da ima inovativni nivo i 3) da je industrijski
primenljiv. Patent uziva zastitu na nacionalnom i medjunarodnom planu i ta zastita je ogranicena na 20 god.
Predmet pronalaska koji se stiti patentom moze biti proizvod ili postupak (patentom ne moze biti zasticen
pronalazak protivan moralu drustva npr. kloniranje ljudi).
Nadlezni upravni organ vodi tri vrste registra: 1) registar prijave patenta, 2) registar patenata u koji se
unose podaci o priznatom patentu i 3) registar sertifikata o dodatnoj zastiti.
Pronalazac kao nosilac patenta moze putem ugovora o licenci ustupiti pravo na koriscenje svog
pronalaska drugom licu. Ukoliko pronalazac odbija licencu ili trazi neopravdane uslove ili ga sam ne koristi
zakonodavac moze uvesti prinudnu licencu.
Nosilac patenta moze se odreci svog patenta. Danom smrti ili prestankom pravnog lica pravo na patent
prestaje da postoji osim ako je preslo na naslednike.
Mali patent predstavlja novi izum i pronalazak ali nizeg inventivnog nivoa od patenta. Naziva se i mali
pronalazak i ne moze se odnositi na postupak. Nosilac prava na mali patent moze podneti zahtev za pretvaanje
prijave malog patenta u prijavu patenta ili modela.
Know-how ne predstavlja objekat industrijske svojine ali ipak uziva pravnu zastitu preko pravila o
nelojalnoj konkurenciji i poslovnoj tajni. To je skup tehnicki i tehnoloskih saznanja i iskustava koje su
stecene u praksi i mogi se primeniti u proizvodnji.
b) Zig to je znak za razlikovanje robe i usluga koji se jos naziva zastitni znak ili marka. Zig se registruje i tako uziva
pravnu zastitu. Sluzi za obelezavanje robe i usluga pa tako postoje robni i usluzni zigovi. Nas zakonodavac
razlikuje individualni, kolektivni ili zig garancije.
c) Dizajn je objekat industrijske svojine pod kojim se podrazumeva spoljasnji izgled proizvoda, tj. ukupni vizuelni
utisak koji proizvod ostavlja na informisanog potrosaca ili korisnika. Da bi bio pravno zasticen on mora biti nov i
mora biti individualne prirode, tj. da ima individualnog tvorca. Dizajn moze biti trodimenzionalni (model) ili
dvodimenzionalni (uzorak) izgled celog proizvoda ili njegovog dela a odredjeni njegovom vizuelnim
karakeristikama, posebno linijama, konturama, bojama, oblikom, teksturom i materijalima. Kreator dizajna maziva
se autor ili nosilac prava na dizajn.
d) Oznake geografskog porekla one obuhvataju dva pojma: ime porekla (naziv zemlje ili regiona koji oznacava da
proizvod odatle potice i da su kvaliteti proizvoda uslovljeni geografskom sredinom) i geografsku oznaku (to je
oznaka za identifikaciju robe kao robe koja potice sa teritorije odredjene zemlje i koja ukazuje na odredjeni kvalitet
i reputaciju). Oba pojma sluze za blizu identifikaciju prirodnih, poljoprivrednih i industrijskih proizvoda.
e) Topografija i integrisana kola topografija podrazumeva na bilo koji nacin prikazan trodimenzionalni raspored
elemenata od kojih je najmanje jedan aktivan i predstavlja medjuvezu u integrisanom kolu. Integrisano kolo
podrazumeva gotov proizvod ili medjuproizvod u kome se ostvaruje odredjena elekronska funkcija i u kome su
elementi integralno formirani.
f) Pravo konkurencije strogo uzevsi ne predstavlja objekat prava te mu nece biti posvecena paznja.
http://www.ratko.biz/
11
http://www.ratko.biz/
12
http://www.ratko.biz/
13
15.
- To je takav nacin sticanja kod kojeg novi vlasnik svoje pravo svojine izvodi iz prava svojine svog prethodnika. Za
ovo su potrebna dva uslova: 1) da postoji pravni osnov, pravna podloga za prenos (to je zakljuceni pravni posao na
osnovu kojeg se vrsi prenos prava svojine) i 2) da postoji zakonit nacin prenosa (on zavisi od stvari koja je predmet
pravnog posla).
- Kada se pravo svojine stice njihovom predajom takva predaja moze biti fizicka (npr. predaja iz ruke u ruku) ili
simbolicna (npr. predaja kljuceva od stana).
- U uporednom pravu postoje dva sistema sticanja svojine na osnovu ugovora:
Sistem predaje kod ovog sistema zakljuceni ugovor predstavlja samo pravni osnov za prenos pravne
svojine ali se na osnovu njega ne vrsi stvarni prenos tog prava. Da bi doslo do stvarnog prenosa potrebno je
da vlasnik preda stvar pribaviocu.
Translativni sistem karakteristican je za francusku, pravo svojine prelazi na pribavioca na osnovu
punovaznog ugovora, nezavisno od cinjenice sto stvar koja je predmet zakljucenog ugovora nije predata
pribaviocu. Primenjuje se samo kod onih ugovora koji za predmet imaju individualno odredjene stvari.
16. DRZAVINA
a) Pojam i osnovna pravila
- Drzavina je samostalni pravni institut, nije stvarno pravo ali se izucava u okviru stvarnog prava. Drzavina ima veliki
znacaj za pravo, jer je pretpostavka 1) da je drzalac stvari vlasnik dok se ne dokaze suprotno, 2) drzalac uziva pravnu
zastitu, 3) drzavina moza da utice na prestanak svojine.
- Pojam drzavine preuzet je iz rimskog prava ali je vremenom izgradjena moderna, objektivna koncepcija drzavine.
- Drzavina se definise kao fakticka vlast, tj. kao ekonomska vlast na stvari za razliku od prava svojine koja se definise
kao pravna vlast na stvari. Da bi se nesto podvelo pod pojam drzavine nuzno je da drzavina bude fakticki odnos
fizickog posedovanja stvari i da posedovanje znaci istovremeno ekonomsko iskoriscavanje same stvari. Pod drzavinom
se podrazumeva i ona fakticka vlast koja se ne vrsi na osnovu nekog subjektivnog prava (npr. kada kupimo ukradenu
stvar bez znanja).
- U pravnoj teoriji pravi se razlika izmedju drzavine i detencije. Detenciju na stvari ima lice koje po osnovu radnog ili
slicnog odnosa vrsi fakticku vlast na stvari za drugo lice a duzno je da postupa po upustvima ovog drugog lica (npr.
konobar, kucna pomocnica)
- Drzavina ima fakticku vlast samo na stvarima koje su u pravnom prometu (stvari izvan pravnog prometa ne mogu biti
drzavina npr. javna dobra, prirodna bogatstva)
- Drzavina uziva pravnu zastitu i stiti se posebnim posesornim tuzbe. Ovde je osnovno pravilo da drzaoca stvari ne
sme niko da uznemirava u njegovoj drzavini osim vlasnika te stvari.
- Drzavina se gubi: 1) kada drzalac prestane da vrsi fakticku vlast ili 2) ako je privremeno sprecen da vrsi fakticku
vlast.
b) Vrste drzavina
1) Zakonita i nezakonita zakonita je ona drzavina koja ima pravni osnov. Taj osnov mora biti isti onaj koji je
potreban za sticanje prava svojine. Nezakonita je ona do koje se doslo bez pravnog osnova.
2) Savesna i nesavesna savesna je ona kod koje drzalac veruje da je i vlasnik stvari a nesavesna je ona kada drzalac
stvari zna da nije vlasnik.
3) Svojinska i upotrebna svojinska je takva drzavina kod koji drzalac stvari zeli, odnosno ima volju da stvar drzi
kao vlasnik. Upotrebna je takva gde drzlac nema volju da bude vlasnik ali stvar drzi po nekom pravnom osnovu.
http://www.ratko.biz/
14
17.
http://www.ratko.biz/
15
18. HIPOTEKA
- Hipoteka je zalozno pravo koje se uspostavlja na tudjoj nepokretnosti. Pravo se stice upisom u registar nepokretnosti
dok zalozna stvar ostaje u drzavini duznika.Razlikuje se od rucne zaloge jer duznik ne predaje stvar u drzavinu
poverioca vec zalozna nepokretnost ostaje u drzavini duznika i on moze pribrati plodove koja ta stvar daje.
- Hipoteka je realno sredstvo obezbedjenja svakog potrazivanja, cak i buduceg i uslovljenog, pa i u stranoj valuti samo
sto stvar i dalje ostaje kod duznika. Publicitet zaloznog prava kod hipoteke se ostvaruje upisom iste u registar
nepokretnosti.
- Osnovno pravo hipotekarnog poverioca jeste da zahteva namirenje iz vrednosti zalozne nepokretnosti ako dug nije
izmiren. Hipotekarni poverilac ima pravo prvenstva u odnosu na obicne poverioce i u odnosu na sve druge hipotekarne
poverioce cije je zalozno pravo kasnije upisano u registar.
- Na jednoj nepokretnoj stvari moze biti uspostavljeno vise hipoteka ali najvise do visine njene vrednosti. Obicno je
vrednost zalozene nepokretnosti mnogo veca od iznosa potrazivanja.
- Predmet hipoteke moze biti: 1) nepokretna stvar (zemljiste, gradjevinski objekti), 2) deo nepokretnosti, 3) susvojinski
udeo, 4) poseban deo zgrade (stan, garaza), 5) pravo koje se ima na zemljiste, i 6) objekat u izgradnji.
- Hipoteka se moze uspostaviti na cetiri nacina:
Ugovorna koja nastaje na osnovu ugovaora o hipoteci, ili sudskog poravnanja,
Jednostrana koja nastaje davanjem zalozne izjave vlasnika nepokretnosti,
Zakonska koja nastaje po sili zakona i
Sudska koja nastaje na osnovu sudske odluke.
- Ugovor o hipoteci moze biti samostalan ugovor ili deo drugog ugovora kojim se uredjuje odredjeno potrazivanje
(ugovor o zajmu, kreditu) Ugovor se obavezno zakljucuje u pisanoj fomi i sa overenim potpisima.
- Ugovor i zalozna izjava su izvrsne isprave jer se na osnovu njih u registar nepokretnosti hipoteka upisuje kao izvrsna,
vansudska hipoteka. Obe isprave po nalogu zakona moraju da sadrze sledece odredbe:
1) jasno naznacenu izjavu vlasnika kojom neopozivo ovlascuje poverioca da ako dug ne bude placen o dospelosti
moze da naplati potrazivanje iz cene koju bude dobio prodajom nepokretnosti,
2) izjavu vlasnika da je upozoren o posledicama neizmirenja duga,
3) izjavu vlasnika da je saglasan da poverioc moze da pristupi nepokretnosti radi kontrole,
4) izjavu treceg lica (ako ono postoji) koje ima neposrednu drzavinu a nije neposredni vlasnik, da je svestan
posledica ugovora o hipoteci.
- Prava vlasnika su da drzi predmet hipoteke, da ga upotrebljava, da pribira plodove koje predmet daje i pravo da otudji
predmet. Njegove obaveze su da ne sme fizicki menjati predmet, da bude domacin i privrednik i da poveriocu omoguci
pristup nepokretnosti.
- Prava poverioca su da trazi dodatno obezbedjenje ako je vrednost hipoteke smanjena, a ako mu se ne obezbedi
dodatno obezbedjenje ima pravo da zahteva naplatu celog duga i to bez odlaganja.
- Vansudski postupak namirenja pokrece se opomenom poverioca u pisanoj formi koju upucuje duzniku. Ako u roku od
30 dana dug ne bude namiren poverilac upucuje opomenu o prodaji nepokretnosti duzniku a registru nepokretnosti da
se izvrsi zabelezba hipotekarne prodaje u korist poverioca.
- Hipotekarni poverilac ima pravo da svoje potrazivanje prema duzniku prenosi na treca lica. Sa prenosom potrazivanja
na trece lice prelazi i hipoteka kao akcesorno pravo.
- Hipoteka prestaje njenim ispisom iz registra uz prethodno ispunjenje sledecih uslova: 1) kad duznik isplati dug, 2)
kada se poverioc odrekne od duga, 3) kada se u istom licu stekne svojstvo i hipotekarnog poverioca i duznika
(konfuzija), 4) kad poverilac stekne pravo svojine na hipotekarnoj nepokretnosti, 5) u slucaju propasti hipotekarne
stvar, 6) u slucaju sudske javne prodaje i 7) u slucaju prodaje vansudskim putem.
http://www.ratko.biz/
16
http://www.ratko.biz/
17
http://www.ratko.biz/
18
http://www.ratko.biz/
19
Podela obligacija
1) Proste i slizena obligacije prema broju lica kao i prema broju obaveza i prava obligacije delimo na a) proste (po
jedan poverilac i duznik i po jedno pravo i obaveze) i b) slozene (vise lica na obe strane i vise prava i obaveza.
Slozena obligacija moze biti zajednicka - gde svaki od poverilaca moze da trazi od duznika samo deo koji mu
pripada odnosno svaki od duznika duguje poveriocu tacno odredjeni deo duga i moze biti solidarna - gde svaki od
poverilaca moze da trazi ceo iznos duga od suznika odnosno svaki od duznika duguje ceo dug).
2) Samostalne i akcesorne obligacije sobzirom na odnos koji moze postojati izmedju trazbenih prava obaveze se
dele na samostalne (odnos je nezavisan, glavni, obligacioni odnos) i akcesorni (prateci, sporedni, zavisan od
glavnog). Ako prestane glavni prestaje i akcesorni obligacioni odnos.
3) Obligacije sa deljivim i nedeljivim predmetom prema prirodi predmeta obligacionog odnosa obligacija moze biti
deljiva (predmet je deljiv pa se obaveza moze izvrsavati periodicno u ratama, npr. tona psenice moze se vratiti u
deset jednakih rata) i nedeljiva (predmet je nedeljiv pa se obaveza mora izvrsiti u celini, npr. automobil).
4) Trenutne i trajne obligacije prema vremenu trajanja izvrsenja obaveza obligacioni odnos moze biti sa trnutnim
izvrsenjem (obaveza se izvrsava odjednom) ili sa trajnim izvrsenjem (obaveza se izvrsava u ratama). Prim. kupvina
namestaja odjednom ili u ratama.
5) Licne i nelicne obligacije prema vezanosti za licnost ugovorenih strana obligacija moze biti licna i nelicna. Ako
je obligacioni odnos nastao sobzirom na licna svojstva duznika ili poverioca tada nastaje licni obligacioni odnos
(npr. ugovor o izradi portreta). Licne obligacije nastaju voljom strana a mogu nastati i po zakonskom naredjenju
(npr. izdrzavanje deteta od strane roditelja do punoletstva). Licne obligacije su redje od nelicnih. Licne su
neprenosive i ne mogu se nasledjivati dok nelicne mogu.
http://www.ratko.biz/
20
http://www.ratko.biz/
21
http://www.ratko.biz/
22
http://www.ratko.biz/
23
- Pobude koje nagone strane na zakljucenje ugovora nisu isto sto i osnov ugovora (npr. potreba za novcem, za
stanovanjem, za putovanjem) Ako je pobuda bila pravno nedopustena a pritom je druga strana bila nesavesna (znala
je za nedopustenost pobude) ugovor ce biti bez dejstva.
- Ugovori kod kojih se vidi osnov obaveze nazivaju se kauzalni ugovori a ugovori kod kojih se ne vidi osnov obaveze,
sto ne znaci da osnov ne postoji nazivaju se apstraktni.
28. USLOVI ZA PUNOVAZNOST UGOVORA mane volje
- Izjava volje koja je uperena na zakljucivanje ugovora mora biti bez pravnih mana, u protivnom, rec je o manljivoj
volji. Volja je manljiva, odnosno volja ima mane kada je data:
1) Pretnja pod pretnjom se podrazumeva stavljanje u izgled odredjenog fizickog ili psihickog nasilja,
odnosno odredjenog zla ugovornoj strani ili nekom trecem licu do koga je ovoj ugovornoj strani stalo. To
kod ugovorne strane treba da izazove opravdani strah i da pod uticajem tog straha ugovorna strana formira
svoji volju, izajavi je i zakljuci ugovor. Stavljanje u izgled nasilja ili nanosenje bola moze biti ucinjeno od
druge ugovorne strane ili nekog treceg lica. Zabog toga je takva volja manljiva a ugovor rusljiv u roku od
jedne godine.
2) Prinuda zakon o obligacionim odnosima posebno ne regulise primenu. Prinuda je vrsenje odredjenog
fizickog ili psihickog nasilja, tj. pricinjavanja fizickog ili psihickog bola pod cijim dejstvom dolazi do
formiranja volje da se ugovor zakljuci. Ugovor zakljucen pod prinudom je rusljiv ugovor a ugovorna strana
ima pravo da u roku od jedne godine od dana prestanka prinude podnese zahtev za ponistaj ugovora.
3) Zabluda zabluda se definise kao pogresna odnosno netacna predstava o nekoj cinjenici koja je bila od
znacaja za zakljucenje ugovora.
U nasem pravu da bi zabluda uslovila manljivu volju ona mora biti bitna. Ona je bitna ako je u svesti
jedne strane pogresna predstava o bitnim svojstvima predmeta, o licu sa kojim se zakljucuje ugovor ili u
pogledu okolnosti koje su odlucujuce. Samo u slucaju bitne zablude ugovorna strana u zabludi ima pravo
da tarzi ponistaj ugovora. Zabluda mora biti i opravdana. Opravdana zabluda je ona do koje je doslo i pored
duzne brige ugovorne srane o svim pitanjima znacajnim za zakljucenje ugovora.
4) Prevara u osnovi prevare takodje lezi zabluda samo sto nju namerno izaziva jedna ugovorna strana kod
druge kako bi ovu privolela da zakljuci ugovor. Prevara mora da bude takve prirode da se inace bez nje
ugovor ne bi zakljucio. Prevara predstavlja prevarno ponasanje koje se sastoji u liuavstvu, obmanjivanju, u
davanju netacnih ili iskrivljenih podataka kako bi se druga strana opredelila da zakljuci ugovor ili da
prihvati teze uslove. Prevarena strana ima pravo da trazi ponistaj ugovora i pravo da trazi naknadu
pretrpljene stete.
5) Nesporazum da bi doslo do zakljucenja ugovora izjavljene volje moraju biti podudarne, odnosno saglasne
jer bez toga ugovora nema. Nesporazum je zapravao nedostatak saglasnosti volja pa cim nje nema nema ni
ugovora. Prema nasem zakonu pod nesporazumom se podrazumeva nesaglasnost o prirodi ugovora ili o
osnovu ugovora ili o predmetu obaveze, a ugovorne strane zive u veri da su saglasne (npr. jedna strana zivi
u veri da jednu stvar prodeje a druga da je prima na poslugu tada ugovora nema).
- U svim navedenim slucajevima manljive volje, osim kod nesporazuma ugovor je rusljiv.
29. USLOV ZA PUNOVAZNOST UGOVORA forma ugovora
- U nasem obligacionom pravu prihvacen je princip konsensualizma (konsensualni ugovori - su oni koji nastaju
momentom postignute saglasnosti volja dveju strana. Za njihovu punovaznost ne trazi se odredjena forma. Zakljucenje
ugovora ne podleze nikakvoj formi osim ako je zakonom drugacije predvidjeno).
- Posto je veci broj ugovora formalnog karaktera princip formalnosti dobija na znacaju. Kod ovih ugovora zakonm je
odredjena forma kao sredstvao zastite drustvenih interesa.
- Ugovori za koje zakon predvidja odredjenu formu mogu biti dopunjavani i menjani u istoj formi u kojoj su zakljuceni.
- Forma ugovora moze biti odredjena zakonom, ali formu ugovora mogu odrediti i same strane. Formalni ugovor koji
nije zakljucen u propisanoj formi ili u ugovorenoj formi nema pravnog dejstva.
- U pravnoj teoriji se razlikuju ugovori kod kojih je pisana forma uslov za njihovu pinovaznost (nepostovanje forme
povlaci nistavost ugovora) i ugovori kod kojih forma ima samo dokzanu funkciju (povreda forme ne povaci nistavost
ugovora vec se ugovor dokazuje drugim sredstvima).
- Ako je rec o pisanoj formi ugovorne strane obavezuje samo ono sto je u pisanoj formi izrazeno. Usmene nagodbe ih
ne vezuju. Pravilo je da se na svakoj pisanoj strani stavi paraf ili potpis jer se smatra obavezujucim samo ono sto se
nalazi iznad potpisa ili parafa.
http://www.ratko.biz/
24
http://www.ratko.biz/
25
- Postoji razlika izmedju ugovorne i vanugovorne (zakonske) odgovornosti. Prema prvom slucaju steta proistice zbog
povrede ugovornih obaveza ,a u drugom steta proistice zbog povrede zakona.
- Da bi lice bilo odgovorno za prouzrokovanu stetu moraju biti ispunjeni uslovi: u stvarnosti mora postojati pricinjena
steta, mora da postoji radnja iz koje je proistekla steta, da postoji krivica i da postoji uzrocna veza izmedju radnje ili
propustene radnje i pricinjene stete.
- Po zakonu o obligacionim odnosima postoje 4 tipa odgovornosti:
1) Odgovornost po osnovu krivice ovde nije izvrsena definicija pojma krivice vec su utvrdjeni stepeni
krivice . Krivica se definise kao skrivljeno ponasanje odgovornog lica iz cijeg je postupanja proistekla
steta, bilo da je smisljena, bilo da je nesmisljena. Zakonom je definisano 2 stepena krivice: prvi kad je steta
rezultat namerne radnje i drugo kad je steta rezultat nepaznje.
- Da bi jedno lice bilo odgovorno za stetu ono mora biti sposobno za rasudjivanje , u suprotnom lice nije
odgovorno( dusevno bolesni , umno zaostali..). Takodje lice nije odgovorno ukoliko je steta pricinjena :
usled samoodbrane , u stanju nuzde , otklanjajuci opsanost od drugog , cinjeci dozvoljenu samopomoc i
prouzrokujuci stetu svojom radnjom ali uz pristanak ostecenog.
2) Odgovornost za drugog Pravilo je da se za tudje radnje neodgovara ali postoje odredjena odstupanja. Kod
ovog oblika odgovornosti ne odgovara stetnik vec lice odgovorno za stetnika( roditelji ili staratelji). Ovo je
slucaj i kod odgovornosti subjekata privredjivanja za svoje zaposlene.Subjekti se mogu osloboditi
odgovornosti ukoliko dokazu da je zaposleni postupao kako treba a ako je zaposleni namerno pricinio stetu
osteceni moze traziti naknadu direktno od zaposlenog.
3) Odgovornost za stetu od opasne stvari ili opasne delatnosti to je odgovornost bez krivice odnosno
objektivna odgovornost.Odgovornost postoji jer se pretpostavlja da postoji uzrocna veza izmedju stete i
opasne stvari ili delatnosti. Odgovornosti nema ukoliko nema uzrocne veze. Opasna stvar je svaka ona
stvar,pokretna ili nepokretna , ciji polozaj, ili upotreba ,ili osobine,ili samo postojanje predstavlja opasnost
za okolinu. Za stetu odgovara imalac opasne stvari , i to ne vlasnik vec lice kome je opasna stvar poverena.
4) Posebni slucajevi odgovornosti za pricinjenu stetu svrstani su u 2 grupe : prvu cine oni slucajevi kad za
nastalu stetu odgovara drzava (teroristicke akcije , javne demonstracije i javne manifestacije) a Drugu
grupu cine oni slucajevi kad za nastalu stetu odgovaraju zakonom utvrdjeni subjekti( odgovornost
organizatora priredbi , odgovornost zbog uskracenja neophodne pomoci i odgovornost u vezi sa vrsenjem
poslova od opsteg interesa.) . Poseban slucaj odgovornosti je predvidjen i za preduzeca koja vrse
komunalne i druge javne poslove.
Naknada stete
- Zakonom o obligacionom odnosima prihvacen je princip integralne naknade.Odgovorno lice je duzno da uspostavi
stanje kakvo je bilo pre nego sto je steta nastala , a ako je to nemoguce ,ili ako sud kaze da to nije nuzno , sud ce
dosuditi odgovarajucu sumu novca na ime naknade stete.
- Postoje posebna pravila za naknadu materijalne i za naknadu nematerijalne stete.
- Naknada stete moze se izvrsiti na 3 nacina:
povracajem na predjasnje stanje ,
naknadom u naturi i
naknadom u novcu.
- U slucajevima materijalne stete zakonodavac se opredelio za 1. i 3. Visina naknade odredjuje se prema cenama u
vreme donosenja sudske odluke, osim ako zakonodavac naredjuje nesto drugo.
- U slucaju nematerijalne stete zakonom se predvidja naknada u vidu objavljivanja presude , u vidu vrsenja ispravke i u
vidu novcane naknade. Naknada nematerijalne stete se naziva i moralnom satisfakcijom.
http://www.ratko.biz/
26
http://www.ratko.biz/
27
http://www.ratko.biz/
28
Prirodna (fizicka) nemogucnost postoji kad propadne individualno odredjena stvar ili kad obligaciju treba
licno da izvrsi duznik a on to nije u stanju usled odredjenih okolnosti.
Pravna nemogucnost postoji kad duznik obavezu ne moze da izvrsi usled pravnih prepreka, npr.kad stvar
koju duznik treba da preda je expropisana ili je zakonom zabranjen njen promet.
- Da bi doslo do prestanka obligacije usled nemogucnosti ispunjenja trebaju biti ispunjeni odredjeni uslovi: da je
nemogucnost usledila zbog okolnosti za koje duznik nije odgovoran , da je nemogucnost nastala nakon nastanka
obligacije , da je nemogucnost trajna , da je nemogucnost potpuna a ne delimicna , da je nemogucnost nastupila pre
dospelosti obaveze..
d) Zastarelost
- Zastarelost je protek vremena posle koga poverilac gubi pravo da svoju trazbinu ostvari prinudnim putem. Trazbina
prestaje da bue pravna i pretvara se u prirodnu, moralnu trazbinu. Zastarelost pocinje da tece prvog dana od dana
dospelosti obaveze. Ne zastarevaju sva potrazivanja u istom roku. Nacelan, opsti rok je 10 godina.
http://www.ratko.biz/
29
http://www.ratko.biz/
30
http://www.ratko.biz/
31
http://www.ratko.biz/
32
c) Restruktuiranje
- Do restruktuiranja dolazi kad Agencija proceni da se prodaja kapitala i imovine ne moze izvrsiti bez prethodnog
restruktuiranja. Restruktuiranje se realizuje samostalno od Agencije ili od subjekata privatizacije.
- Pod pojmom restruktuiranja podrazumevaju se :
o statusne i pravnoorganizacione promene ,promene unutrasnje organizacije i druge organizacione promene.
o otpis glavnice duga ,pripadajuce kamate ili drugih potrazivanja u celini ili delimicno.
o otpustanje duga,u celini ili delimicno radi namirivanja poverilaca iz sredstava ostvarenih prodajom kapitsls ili
imovine subjekata privatizacije.
o druge promene , npr.reprogramiranje duga,konverzija potrazivanja u kapital subjekta
- Kada je rec o otpust duga to se desava uglavnom kod prezaduzenih preduzeca koja su trajno nesposobne da izmire
svoje novcane obaveze, koje cesto prevazilaze vrednost imovine preduzeca. Ovde se u svojstvu drzavnih poverilaca
javljaju javna preduzeca, poreska uprava i oni su po zakonu duzni da otpuste dug i da svoja potrazivanja namire iz
sredstava ostvarenih od prodaje kapitala ili imovine tog preduzeca.
- Program retstruktuiranja je osnovni dokument u sprovodjenju postupka privatizacije i restruktuiranja preduzeca . Na
inicijativu Agencije donosi ga organ upravljanja preduzeca. Saglasnost sa programom moraju dati i poverioci
preduzeca (barem vecina).
- Restruktuiranje je ustvari neka vrsta poravnanja koje ima za cilj zastitu subjekta privatizacije i poverilaca.
38. PRAVO NA BESPLATNE AKCIJE U POSTUPKU PRIVATIZACIJE U NASEM PRAVU
- Zakon ovde regulise 3 stvari: Prvo, ostvarivanje prava gradjana na novcanu naknadu povodom prodaje akvija ili udela
evidentiranih u Privatizacionom registru. Drugo, prenos bez naknade akcija preduzeca i privrednih drustava koji su
odredjeni zakonom (tzv. prenos besplatnih akcija). Trece, ostvarivanje prava zaposlenih i bivsih zaposlenih u
preduzecima na prenos bez naknade akcija tih preduzeca i privrednih drustava.
- Status nosioca prava ostvaruju lica: 1) koja su navrsila 18god.zakljucno sa 31.12.2007., 2) da su na dan stupanja
zakona imala drzavljanstvo, 3) da su na dan 30.6.2007. imali prebivaliste na teritoriji srbije, 4) da pravo na besplatne
akcije nisu ostvarila, 5) da su upisana u evidenciju nosilaca prava.
- Nosilac prava na besplatne akcije stice pravo na:
v jednaki iznos novcane naknade i
v na jednaki broj akcija svakog preduzeca(NIS,Telekom , EPS,JAT,Aerodrom i Galenika).
- Pravo na sticanje nosioca prava je vezano za licnost , ne prenosivo je , ne moze se naslediti , zalagati
- Rok za podnosenje prijava za ovo pravo ne sme biti kraci od 6 meseci i nakon isteka ovog roka ne moze se vise steci
pravo na besplatne akcije.
- Nosilac prava ostvaruje pravo na novcanu naknadu iz sredstava koja se ostvare prodajom akcija.Postupak prodaje
akcija i udela sprovodi Akcijski fond koji donosi odluku o nacinu prodaje akcija . Akcije otvorenih ad se prodaju : 1) na
organizovanom trzistu, 2) prihvatanjem ponude za preuzimanje ili 3) javnim nadmetanjem. Akcije zatvorenh ad se
prodaju samo javnim nadmetanjem.
- Cena po akciji ne sme biti niza od cene po kojoj je za odgovarajuci deo kapitala subjekta privatizacije platio kupac u
postupku privatizacije.
- Akcijski fond je duzan da akcije i udele proda najkasnije do 31.12.2008. Ova prodaja ne podleze placanju poreza na
promet apsolutnih prava.
- Nosilac prava moze da ostvari pravo na besplatne akcije u sledecim javnim preduzecima: Nis, Telekom Srbija, JAT,
Aerodrom i Galenika. U ovim preduzecima i drustvima kapital za sticanje besplatnih akcija iznosi 15% od njihovog
osnovnog kapitala. Besplatne akcije prenose se njihovi nosiocima prava u roku od 6 meseci posle sprovodjenja njihove
privatizacije a najkasnije do 31.12.2010.god. u skladiu sa aktom Vlade.
- Zaposleni i bivsi zaposleni u navedenim preduzecima po sprovedenoj privatizaciji ostvaruju pravo na prenos
besplatnih akcija i to u visini od 200evra po godini staza a najvise do 35 godina staza. Prenos akcija mora se izvrsiti
najkasnije 6 meseci po zavrsetku privatizacije.
- Za slucaj da je procenjena vrednost osnovnog kapitala preduzeca manja od 200miliona evra , zakonodavac je ostavio
mogucnost Vladi da donese odluku da nosiocima prava i zaposlenima i bivsim zaposlenima umesto prenosa besplatnih
akcija isplati novcanu naknadu u visini procenjene trzisne vrednosti takvih akcija.
- Ciljevi Zakona o podeli besplatnih akcija su : 1.odrziva visoka stopa privrednog razvoja , 2.prikupljanje sredstava za
izgradnju kljucne infrastrukture , 3.dinamican razvoj trzista kapitala i akcionarstva i 4.visok priliv stranih investicija.
http://www.ratko.biz/
33
http://www.ratko.biz/
34
http://www.ratko.biz/
35
http://www.ratko.biz/
36
http://www.ratko.biz/
37
Drugo, privredna drustva se razvrstavaju i prema velicini (mala, srednja, i velika). Mala pravna lica (mala
preduzeca) su ona lica koja na dan sastavljanja finansijskih izvestaja ispunjavaju najmanje dva od sledeca tri
kriterijuma: 1) da je prosecan broj zaposlenih do 50, 2) da je godisnji ukupan prihod nizi od 2.500.000 evra, u
dinarskoj protivvrednosti, 3) da je prosecna vrednost imovine niza od 1.000.000 evra. Srednja pravna lica
(srednja preduzeca) su ona lica koja na dan sastavljanja finansijskih izvestaja ispunjavaju najmanje dva od
sledeca tri kriterijuma: 1) da je prosecan broj zaposlenih od 50 do 250, 2) da je godisnji ukupan prihod od
2.500.000 do 10.000.000 evra, 3) da je prosecna vrednost imovine od 1.000.000 do 5.000.000 evra. Velika
pravna lica (velika preduzeca) su ona lica koja ispunjavaju sledece kriterijume: 1) da je prosecan broj
zaposlenih veci od 250, 2) da je godisnji ukupan prihod veci od 10.000.000 evra, da je prosecna vrednost
imovine veca od 5.000.000 evra.
Trece, privredna drustva se mogu razvrstati i prema vremenu trajanja. Pravilo je da se drustva osnivaju da bi
trajnije obavljala privrednu delatnost radi sticanja dobiti. Medjutim, nekada se drustva mogu osnivati i radi
obavljanja nekog konkretnog posla ili stvarenja nekog odredjenog cilja. U tom slucaju njihovo postojanje je
vremenski ograniceno, jer nakon obavljenog posla ili ispunjenog cilja prestaje da postoji.
Cetvrto, privredna drustva mogu biti samostalna privredna drustva, preduzeca (samostalni subjekti u smislu da
su van svake grupacije preduzeca) ili mogu biti nesamostalna privredna drustva, preduzeca (mogu se nalaziti u
sastavu neke grupacije).
Peto, privredna drustva se razvrstavaju i prema vrsti delatnosti, tako postoje privredna drustva u oblasti
industrije, saobracaja, trgovineMedjutim, jedno drustvo moze obavljati i vise delatnosti ako ispunjava
propisane zakone, to su drustva sa vise delatnosti.
Sesto, privredna drustva se razvrstavaju i s obzirom na poreklo kapitala, da li je domaceg ili stranog porekla.
Postoji i mesovito poreklo kapitala, tada se gleda ko je vecinski vlasnik. Ako je vise od 50% domaci kaptal,
onda je preduzece domaceg porekla i obrnuto.
Sedmo, privredna drustva se razvrstavaju i prema broju osnivaca. Drustvo moze osnovati jedno lice (fizicko ili
pravno) jednopersonalno drustvo, a moze ga osnovati vise lica visepersonalno drustvo.
Osmo, u zavisnosti od nacina nastanka drustva, privredna drustva se dele na ona ona koja nastaju slobodno,
izrazenom voljom njegovih osnivaca, uz saglasnost nadleznog organa i ona koja nastaju po sili zakona (ex
lege).
Deveto, polazeci od pravnog subjektiviteta, pravi se razlika izmedju drustva-ugovori (drustva koja nemaju
pravni subjektivitet) i drustva-institucije (drustva sa pravnim subjektivitetom).
Deseto, polazeci od nacina iskazivanja kapitala, privredna drustva se mogu razvrstati na drustva na udele
(ortacko, komanditni i doo) i drustva na akcije (akcionarsko i komanditno drustvu na akcije).
Jedanaesto, polazeci od nacina osnivanja, drustva se dele na drustva sa javnim upisom akcija (otvoreno
akcionarsko i komanditno drustvo na akcije) i drustvo bez javnog upisa (ortacko, komanditno, doo i zatvoreno
akcionarsko drustvo).
http://www.ratko.biz/
38
http://www.ratko.biz/
39
http://www.ratko.biz/
40
http://www.ratko.biz/
41
4) Zabranjeni elementi to su oni elementi koji ne smeju uci u poslovno ime. Tu spada ime drugog
privrednog drustva, neistiniti podaci, pogrdni i nemoralni izrazi, znakovi za kontrolu proizvoda
47.
a)
Zastita poslovnog imena Poslovno ime privrednig drustva u uporednom pravu uziva pravnu zastitu po osnovu
pravila iz vise oblasto prava: po pravilima trgovinskog prava, o nelojalnoj konkurenciji, o industrijskoj svojini,
autorskih prava i po pravilima krivicnog prava. To samo govori o znacaju poslovnog imena.
- U nasem pravu poslovno ime privrednog drustva uziva visestruku zastitu: na osnovu zakona, po osnovu
podnosenja tuzbe od zainteresovanog lica, po osnovu nelojalne konkurencije i krivicnopravno.
- Po osnovu Zakona o registraciji privrednih subjekata, nakon prijema registracione prijave, Registrator je duzan da
proveri, da li je pod istim nazivom registrovan drugi privredni subjekt, odnosno da li je taj naziv vec rezervisan.
- Zastita poslovnog imena ogleda se u sledecim mogucnostima: odbijanju prijave za registraciju istog ili slicnog
poslovnog imena i iste ili konkurentske delatnosti; brisanju kasnije registrovanog poslovnog imena; zabrani
upotrebe tudjeg poslovnog imena; naknadi pricinjene stete.
- U uporednom pravu kod zastite poslovnog imena postoje dve teorije:
teorija firme kao subjektivnog prava, po kojoj se smatra da je rec o zastiti subjektivnog prava, zbog cega
samo lice ciji je subjektivni interes povredjen moze podneti tuzbu,
teorija firme kao objektivnog prava, po kojoj je rec o zastiti objektivnog prava, objektivnog interesa, zbog
cega tuzbu moze podneti svako ko je ovlascen da stiti javni interes.
b)
Principi (nacela) poslovnog imena Na nacelima se temelji pravni rezim poslovnog imena, stiti njegova
namena i stvara pravna sigurnost ucesnika na trzistu. Nacela koja se propisuju i koja se redovno navode u
pravnoj literaturi su:
1) Nacelo istinitosti podrazumeva da podaci uneti u poslovno ime odgovaraju stvarnom stanju stvari, odnosno
da su podaci uneti u poslovno ime tacni, istiniti. Unosenje neistinitih podataka u poslovno ime ili Registar
smatra se krivicnim delom. Da bi se ispostovao princip istinitosti, sve promene u vezi subjekta koje zahtevaju
promenu poslovnog moraju biti uneti u Registar.
2) Nacelo javnosti podrazumeva javno objavljivanje poslovnog imena, kako bi se treca lica obavestila o
njenom postojanju i njenom nosiocu. Stoga se ono prilikom osnivanja privrednog drustva javno objavljuje na
veb sajtu Agencije za privredne registre, javno istice na poslovnim prostorijama, na dokumentima, upisuje u
Registar i u druge javne knjige.
3) Nacelo jedinstvenosti privredno drustvo, kao i preduzetnik, predstavljaju jedinstveni pravni, ekonomski i
poslovni subjekt. Oni mogu obavljati jednu ili vise delatnosti, na jednom lokalitetu ili na vise razlicitih
lokaliteta. Privredno drustvo moze imati razlicite organizacione celine, tj. ogranke, na jednom ili vise razlicitih
mesta. Nezavisno od navedenog, sve njih veze jedno poslovno ime koje je pravni izraz jednog pravnog
personaliteta. Ogranci mogu imati svoj naziv, radi blizeg pravnog oznacavanja, ali naziv uvek sledi ispod
poslovnog imena. Privredno drustvo moze imati samo jedno poslovno ime, nezavisno od toga koliko ogranaka
ima i da li su na jednom mestu ili su dislocirani.
4) Nacelo iskljucivosti stiti nosioca poslovnog imena da se samo on moze sluziti njime, da to pravo moraju
postovati svi ostali subjekti i da mu to pravo omogucava da spreci ostale da se sluze njegovim poslovnim
imenom.
5) Nacelo stalnosti podrazumeva kontinuiranu upotrebu poslovnog imena dok ne nastupe pravni razlozi za
njegovom promenom. Dugo trajanje jednog poslovnog imena pokazuje opravdanost postojanja njenog nosioca,
njegovu konkurentsku sposobnost, uspeh, steceni ugled, postojanost, sto uliva poverenje kod trecih lica.
6) Nacelo slobodnog izbora slobodan izbor elemenata poslovnog imena, pre svega fakultativnih, ali i
obaveznih, pripada osnivacima privrednog drustva. Medjutim, ovo nacelo ima i ogranicenja: zabranjeni
elementi, obavezno unosenje naziva pravne forme ili skracenice
7) Nacelo obaveznosti svako privredno drustvo, pa i preduzetnik mora imati poslovno ime. Ono je oznaka
individualnosti, bez koje se ne moze izvrsiti registracija u registar privrednih subjekata, niti steci status
privrednog subjekta. Nosilac poslovnog imena je obavezan da se njime sluzi i da se pod svojim imenom
pojavljuje u pravnom prometu.
8) Nacelo prioriteta pri registraciji privrednih subjekata, ako se ispostavi da postoji sukob interesa u vezi sa
registracijom poslovnog imena, zakonom je po nacelu prioriteta pravo prvenstva dato ranije podnetoj
registracionoj prijavi. Prvi u vremenu jaci u pravu.
http://www.ratko.biz/
42
b) Uslovi za obavljanje delatnosti Obavljanju delatnosti privrednog drustva moze se pristupiti uz ispunjenost
propisanih uslova koji se zahtevaju (tehnicki, sanitarni, kadrovski)
- Privredno drustvo moze obavljati delatnost u poslovnom prostoru koji ispunjava uslove u pogledu: 1) tehnicke
opremljenosti, 2) zastite na radu, 3) zastite i unapredjenja zivotne sredine, 4) i drugih propisanih uslova.
- Nas zakonodavac predvidja flexibilno resenje: ispunjenost prostornih uslova za obavljanje registrovane delatnosti
proverava nadlezni organ u postupku redovnog inspekcijskog nadzora. Ovakvo zakonsko resenje ima za posledicu
da privredno drustvo zapocinje obavljanje registrovane delatnosti i kad nije ispunilo propisane prostorne uslove, a
da ce nadlezna inspekcijska sluzba u postupku redovne kontrole doneti odgovarajuci upravni akt (resenje, zakljucak)
kojim ce konstatovati uocene nedostatke i naloziti njihovo otklanjanje u odredjenom roku.
- Ako privredno drustvo otpocne obavljanje neke delatnosti pre nego sto pribavi resenje nadleznog organa, ono cini
privredni prestup.
http://www.ratko.biz/
43
http://www.ratko.biz/
44
Zastupanje privrednog drustva se moze zasnovati na izjavi volje zastupanog (punomocje), punomocju po
zaposlenju i aktu nadleznog drzavnog i nedrzavnog organa.
Zakonom o privrednim drustvima stavlja se u duznost zastupniku privrednog drustva da postuje sva ogranicenja
ovlascenja na zastupanje utvrdjena aktom, ugovorom ortaka ili clanova drustva, statutom ili idlukom nadleznog
organa drustva. U slucaju da zastupnik prekoraci ogranicenja ovlascenja, odgovoran je za stetu koja se time
prouzrokuje.
Lice koje ima status zastupnika registruje se u Registar privrednih subjekata.
c) Vrste U zavisnosti od pravnog osnova postoji vise vrsta zastupnika:
1) Zakonski zastupnik status zakonskog zastupnika po sili zakona ima direktor, odnosno predsednik
upravnog odbora. On zastupa privredno drustvo kao organ koji obavlja funkciju poslovodjenja. Medjutim,
osnivackim aktom ili statutom moze se ovlascenje zakonskog zastupnika ograniciti na odredjene pravne
poslove.
2) Zastupnik na osnovu osnivackog akta ili statuta osnivackim aktom ili statutom moze se odrediti da pored
direktora privredno drustvo zastupaju i druga lica. Ta druga lica se odredjuju prema funkciji koju vrse u
drustvu (npr. sekretar drusta, poslovodja ogranka, sef pravne sluzbe) I ovim licima se mogu ograniciti
ovlascenja u osnivackom aktu ili statutu. Svako ogranicenje ovlascenja kao i prestanak ovlascenja mora se
registrovati. Time se stite pravni interesi zastupanog, trecih lica i obezbedjuje se sigurnost pravnog prometa
3) Punomocnik na osnovu ugovora o punomocju pod punomocjem se podrazumeva ovlascenje za
zastupanje koje vlastodavac pravnim poslom daje punomocniku. Punomocnik moze biti fizicko i pravno
lice. Zastupnik privrednog drustva moze dati punomocje drugom licu za zastupanje drustva smo pod dva
uslova: 1) da je preneto ovlascenje iz kruga njegovih ovlascenja, i 2) da je zakljucen ugovor o punomocju
koji mora biti u pisanom obliku, potpisan, a potpis overen kod suda.
Davalac punomocja naziva se vlastodavac, a primalac ovlascenja naziva se punomocnik.
U Zakonu o obligacionim odnosima uredjeno je pet oblika punomocja: opste (generalno), posebno
(specijalno), poslovno, punomocstvo po zaposlenju i punomoc trgovinskog putnika. Zakon poznaje i jos
jedno prokura.
Punomocje prestaje prestankom pravnog lica u svojstvu punomocnika, odnosno smrcu punomocnika.
4) Prokura na osnovu Zakona o privrednim drustvima, prokura se definise kao zakonska forma ovlascenja
kojim privredno drustvo ovlascuje jedno ili vise lica za zakljucivanje pravnih poslova i radnji u vezi sa
delatnoscu drustva. Posebno ovlascenje koje se izdaje naziva se prokura, a fizicko lice kome se daje
prokura naziva se prokurista. Rec je o najsirem ovlascenju iz Zakona o obligacionom odnosima.
Po zakonu prokurista je ovlascen : 1) da zakljucuje ugovore, 2) da preduzima pravne radnje, 3) da obavlja
pravne poslove. Prokura se daje u velikim privrednim drustvima radi rasterecenja direktora od velikog
broja obaveza.
Prokura moze biti pojedinacna, a to znaci moze se dati jednom licu ili vecem broju lica, ali svaki
prokurista ima sva ovlascenja koja prokura sadrzi po zakonu. Prokura moze biti i zajednicka kada se daje
vecem broju lica zajedno, zbog cega oni vrse prokuru zajedno.
Prokura ne prestaje na osnovu smrti ili prestanka jednog clana ili akcionara drustva koje je dalo prokuru.
Prokura se obavezno registruje u Registar.
5) Trgovinski putnik je lice sa posebnim ovlascenjem, tj. fizicko lice sa kojim privredno drustvo, odnosno
preduzetnik, zakljucuje ugovor o punomocju, kojim ga ovlascuje da zakljuce ugovore u ime i za racun
vlastodavca o prodaji njegove robe. Trgovinski putnik je po pravilu zaposlen kod vlastodavca, ali ne mora.
Trgovinski putnik je samo ovlascen da prodaje robu van prostorija vlastodavca i da vrsi one pravne radnje
koje su u funkciji prodaje: da prikuplja porudzbine, da zakljucuje ugovor o prodaji robe vlastodavca, da
prima prigovore na racun prodate robe zbog materijalnih nedostatakaTrgovinski putnik ne moze
kupovati robu koju prodaje, ne moze svoje ovlascenje preneti na drugog, ne moze prodavati robu lica koja
su konkurenti vlastodavcu, niti vrsiti prodaju robe u prostoru vlastodavca.
6) Punomocnik po zaposlenju ( punomocnik na osnovu radnog mesta) to je takva vrsta zastupnika koji rade
na radnim mestima na kojima se zakljucuju ili izvrsvaju pravni poslovi samim faktom da rade na takvom
mestu. Takva lica moraju biti u radnom odnosu i moraju raditi na takvom radnom mestu iz koga proistice
po prirodi stvari njihovo ovlascenje da zakljucuju ugovore, da vrse neke pravne radnje ili da ih izvrsavaju.
(npr. lica koja rade na salterima, trgovci u radnjama, komercijalni direktori)
7) Punomocnik na osnovu posebnog akta to je takva vrsta punomocnika, tj. zastupnika koji stice taj status
na osnovu posebnog akta. Taj akt moze biti akt drzavnog organa ili akt nedrzavnog prgana.
http://www.ratko.biz/
45
51. DRZAVNA REVIZORSKA INSTITUCIJA drzavna revizija i pravni status drzavne revizorske institucije
a) Drzavna revizija za razliku od revizije finansijskih izvestaja privrednih subjekata, koja se vrsi na osnovu Zakona
o racunovodstvu i revizijia, drzavna revizija je posebna vrsta revizije, koja se vrsi kod korisnika javnih sredstava od
strane Drzavne revizorske institucije, na osnovu posebnog zakona.
- Subjekti drzavne revizije su: direktni i indirektni korisnici budzetskih sredstava Srbije, teritorijalne autonomije i
lokalne samouprave; organizacije obaveznog socijalnog osiguranja; bidzetski fondovi; Narodna banka Srbije; javna
preduzeca, privredna drustva i druga pravna lica; politicke stranke i drugi zakonom odredjeni subjekti revizije.
- DRI vrsi reviziju u skladu sa opsteprihvacenim nacelima i pravilima revizije i u skladu sa odabraim medjunarodno
prihvacenim standardima revizije. Subjekt revizije duzan je da revizorima stavi na raspolaganje sve trazene podatke
i dokumenta koji su neophodni za planiranje i izvrsenje revizije.
- DRI otpocinje postupak revizije donosenjem zakljucka o sprovodjenju revizije, protiv kojeg je dopusten prigovor,
u roku od osam dana od urucivenja zakljucka. O prigovoru odlucuje Savet DRI zakljuckom, uz tri mogucnosti: 1)
da ga odbaci, 2) da ga odbije ili 3) da ga prihvati kao osnovan. Protiv zakljucka o odbacivanju prigovora nije
dopusten prigovor.
- DRI ce bez odlaganja podneti zahtev za pokretanje prekrsajnog postupka, odnosno krivicnu prijavu nadleznom
organu, ako u postupku revizije otkrije materijalno znacajne radnje koje ukazuju na postojanje elemenata prekrsaja,
odnosno krivicnog dela.
c) Pravni status Drzavne revizorske institucije DRI je najvisi drzavni organ. To je samostalna i nezavisna
institucija , koja vrsi reviziju javnih sredstava u Srbiji. Ona ima svojstvo pravnog lica, a za obavljanje poslova iz
svoje nadleznosti odgovorna je Narodnoj skupstini. Sediste DRI je u Beogradu. Akti kojima DRI vrsi svoju
nadleznost revizije ne mogu biti predmet osporavanja pred sudovima i drugim drzavnim organima.
- DRI obavlja sledece poslove: planira i obavlja reviziju; donosi podzakonske i druge akte radi sprovodjenja
zakona; zauzima stavove i daje misljenja; usvaja i objavljuje standarde revizije u vezi sa javnim sredstvima;
uredjuje program obrazovanja i ispitni program za sticanje zvanja drzavni revizor i ovlasceni drzavni revizor,
organizuje polaganje ispita za sticanje revizorskih zvanja i vodi registar lica koja su stekla pomenuta zvanja;
saradjuje sa medjunarodnim revizorskim i racunovodstvenim organizacijama
- DRI ima svoje organe: predsednik, potpredsednik, savet, a unutar svoje organizacije ima revizorske sluzbe i
pratece sluzbe. Predsednika DRI je generalni drzavni revizor i rukovodilac ove instituvije. Potpredsednik DRI
zamenjuje predsednika u slucaju njegove sprecenosti. Savet DRI je najvisi kolegijalni organ, koji ima pet clanova
(predsednik, potpredsednik i tri clana). Predsednik saveta je istovremeno i predsednik DRI.
- Predsednika, potpredsednika i clanove Saveta DRI bira i razresava Narodna skupstina, a oni nakon izbora polazu
zakletvu pred Narodnom skupstinom, cime preuzimaju duznost. Clanovi saveta biraju se na period od pet godina, a
mogu biti birani najvise dva puta. Njima prestaje mandat pre isteka vremena: podnosenjem ostavke, ispunjenjem
uslova za penziju ili razresenjem.
- DRI ima sekretara koga biraj i razresava predsednik DRI na vremenski period od 6 godina. Sekretar je funkcioner
DRI, koji uskladjuje rad pratecih sluzbi, vodi poslovanje DRI i obavlja druge poslove.
- DRI izvestava Narodnu skupstinu podnosenjem: 1) godisnjeg izvestaja o svom radu, 2) posebnih izvestaja u toku
godine, 3) izvestaja o reviziji zavrsnog racuna budzeta Srbije i drugih zakonom odredjenih izvestaja.
http://www.ratko.biz/
46
http://www.ratko.biz/
47
http://www.ratko.biz/
48
http://www.ratko.biz/
49
http://www.ratko.biz/
50
- Broj ovih drustava u odnosu na ad je tri puta veci, s tim sto po obimu kapitala, po broju zakljucenih ugovora na trzistu
i po broju zaposlenih zaostaje za ad.
- Karakteristika doo jeste da pokazuje slicnost i sa drustvom lica i sa drustvom kapitala, a svrstava se u oblike drustva
kapitala. Sa drustvom kapitala su slicnosti: drustvo odgovara svojom imovinom, a ne clanovi drustva, a na clanu
drustva je da snosi rizik unetog (ogranicena odgovornost). Sa drustvom lica pokazuje slicnost, jer ga osnivaju lica koja
vezuje uzajamno poverenje, a pristup novog clana, prenos udela i prestanak drustva, vezano je za saglasnost clanova.
- U doo se unose manji ulozi, pa je oblik pogodan vecem broju fizickih lica. Autonomija clanova je sira nego u ad, a
manji broj clanova omogucava vecu kontrolu u pogledu raspolaganja udelima, cime se izbegava izigravanje manjine.
Unutrasnja organizacija prilagodjena je potrebama clanova koji svoje odnose zasnivaju na poverenju. Medjutim, u cilju
zastite trecih lica, nije dozvoljeno osnivanje ovih drustava u oblasti bankarstva, pa i osiguranja.
- Opste karakteristike dustva su:
Prvo, to je oblik drustva sa statusom pravnog lica, koji stice to svojstvo momentom registracije. Drugo, imovina
drustva odvojena je od licne imovine clanova drustva, te ono odgovara za svoje obaveze svojom imovinom, a ne njeni
clanovi drustva. Trece, ulozi clanova mogu biti u svemu sto ima svoju vrednost, koja se moze izraziti u novcu. Cetvrto,
zbir vrednosti uloga clanova drustva cini osnovni kapital drustva. Peto, svaki clan ima jedan udeo u drustvu po principu
jedan clan jedan udeo, mada moze da se desii jedan clan, vise udela. Sesto, posluje pod zajednickim poslovnim
imenom uz obavezno unosenje skracenice doo. Sedmo, oblik je pogodan za sve vrste delatnosti, osim za finansijske i
bankarske poslove, koji s formiraju u formi ad. Osmo, br clanova je ogranicen i krece se od jednog clana do 50.
Deveto, osnovni kapital u novcanom iznosu fiksiran je zakonom, udeli clanova su po pravilu jednaki. Deseto, osnivaci
mogu biti kako fizicka tako i pravna lica. Jedanaesto, upravljanje vrse po pravilu vlasnici.
b) Pojam, osnivanje i pravni status
Pojam Doo, nas ga zakonodavac definise kao privredno drustvo koje osniva jedno ili vise pravnih lica i/ili fizickih
lica, u svojstvu clanova drustva, radi obavljanja odredjene delatnosti pod zajednickim poslovnim imenom.
- U pravnoj literaturi ono se definise kao drustvo u koje se udruzuje vise lica sa ciljem da pod zajednickom firmom, uz
odgovornost unapred ogranicenu na osnovni dug, ucestvuju u privradnom poduhvatu radi koga se drustvo osniva.
Osnivanje doo moze se osnivati samo simultanim nacinom, tj. bez javnog poziva i upisa uloga. Osnivaci drustva
mogu biti pravna i/ili fizicka lica, domaca i strana, koja osnivanjem sticu svojstvo clanova drustva. Dok su osnivaci
drustva ujedno i clanovi, dotle lica koja kasnije pristupe drustvu imaju samo svojstvo clana drustva.
- Nas zakonodavac maximizira broj clanova ovog drustva na 50 clanova. Ako se broj clanova poveca do 100 i odrzi u
periodu duzem od dodinu dana, tada je drustvo duzno da promeni postojeci pravni oblik u zatvoreno ad. Ovo drustvo
ne moze da posluje sa vecim brojem clanova, zbog njegovo pravne prirode (licne osobine osnivaca, medjusobno
poverenje, nacin upravljanja, rapolaganje udelima).
- Osnivanje drustva zapocinje donosenjem osnivackog akta, koji sadrzi minimum zakonom utvrdjenih obaveznih
elemenata. Osnivacki akt je pojedinacni pravni akt i predstavlja pravni temelj drustva, njime se odredjuje jedna ili vise
delatnosti koje ce drustvo obavljati, kao i sediste drustva.
- Troskove osnivanja drustva snosi drustvo, ili njegovi osnivaci sto se blize uredjuje asnivackim aktom.
- Doo moze imati i ugovor clanova drustva, kojim oni narocito uredjuju poslovanje drustva i upravljanje. To je
pojedinacni pravni akt. Ugovor se sastavlja u pisanoj formi i ima zakonom utvrdjenu sadrzinu.
Pravni status Posle sprovodjenja svih neophodnih pravnih radnji u postupku osnivanja drustva, ovlasceno lice
podnosi registracionu prijavu uz koju obavezno prilaze: 1) dokaz o identitetu osnivaca; 2) osnivacki akt (odluku ili
ugovor) sa overenim potpisima osnivaca ; 3) potvrdu banke o uplati novcanog uloga na privremeni racun; 4) sporazum
osnivaca o procenjenoj vrednosti nenovcanog uloga; 5) odluku o imenovanju zastupnika, ako nije odredjen osnivackim
aktom; 6) overeni potpis zastupnika.
- Nas zakonodavac nalaze drustvu da cuva veci broj dokumenata i akata: osnivacki akt, ugovor clanova drustva, resenje
o registraciji , knjigu odluka, finan izvestajeDrustvo je duzno da dokumente i akte cuva u svom sedistu ili mestu koje
je poznato i dostupno clanovima drustva (osnivacki akt i ugovor clanova drustva cuva se trajno, a ostala dokumenta i
akte namanje 5 god, a zatim se arhiviraju, u skladu sa propisima o arhivskoj gradji).
http://www.ratko.biz/
51
http://www.ratko.biz/
52
http://www.ratko.biz/
53
c) Interni revizor ili odbor revizora interni revizor je fizicko lice, a odbor revizora je kolektivno telo koje mora
imati neparan broj , najamanje tri clana. Interni revizor i clanovi odbora revizora moraju da ispunjavaju uslove
utvrdjene Zakonom o racunovodstvu i reviziji.
- Internog revizora i clanove odbora revizora bira skupstina, osim ako nije drugacije ugovoreno izmedju clanova
drustva. Prvi inetrni revizor ili clan clan odbora revizora odredjuju se osnivackim aktom ili posebnim aktom osnivaca.
- Zakonska ovlascenja internog reivora i odbora revizora su kontrolne i nadzorne prirode u pogledu zakonitosti rada
drustva. Oni su duzni da izvestavaju skupstinu o sledecem: racunovodstvu, izvestajima i finan poslovanju drustva,
uskladjenosti poslovanja drustva sa zakonom, kvalifikovanosti, nezavisnosti i sposobnosti revizora, ako ga drustvo
ima (Ako oni nisu dovoljno strucni za kontrolu i nadzor nad drustvom, mogu angazovati druga strucna lica).
- Takodje, interni revizor ili odbor revizora ovlasceni su da: pregledaju sva dokumenta drustva i izvrse proveru njihove
verodostojnosti i podataka koji se nalaze u njima; zahtevaju izvestaje i objasnjenja od direktora ili upravnog odbora i
zaposlneih i da pregledaju stanje imovine drustva.
59. PRAVA I OBAVEZE CLANOVA DOO, PRESTANAK DRUSTVA I PRESTANAK SVOJSTVA CLANA
a) Obaveze clanova drustva
- Clanovi doo iamju sledece obaveze: unosenje uloga; ispunjavanje drugih obaveza imovinske prirode; dopunske
uplate; lojalno postupanje prema drustvu.
- Obaveza unosenja uloga u drustvo je osnovna obaveza, koja se izvrsava saglano zakonu i osnivackom aktu drustva.
Pojedini ili svi clanovi drustva mogu da preuzmu obavezu da izvrse i druge obaveze imovinske prirode (npr. zaposlenje
drustva, pruzanje usluga drustvu).
- Za razliku od naseg prava u pojedinim zemljama dopusteno je da se clanovi drustva sporazumeju o dopunskim
uplatama, njima se pokrivaju nastali gubici drustva, ali se mogu namenski usmeriti i za osvajanje novih trzista, novih
proizvoda i sl. (Unosenjem uloga clanovi obrazuju osnovni kapital drustva, dok unosenjem dopunskih uplata uvecavaju
ostalu imovinu drustva.)
- Radi izgradnje odnosa poverenja, clanovi drustva su duzni da se lojalno ponasaju prema drustvu.
b) Prestanak drustva i prestanak svojstva clanova drustva
Prestanak drustva do prestanka doo dolazi na oznovu zakona i na osnovu osnivackog akta ili ugovora clanova
drustva. Zakonski osnov za prestanak drustva su: 1) istek vremena odredjenog osnivackim aktom; 2) doneta odluka
skupstine clanova drustva ; 3) izvrsene statusne promene koje vode prestanku drustva; 4) stecaj (bankrotstvo);
5) doneta pravnosnazna odluka kojom se utvrdjuje da je registracija drustva bila nistava i odredjivanje
brisanja drustva.
- Doo moze prestati i po zahtevu manjinskih clanova drustva, a na osnovu odluke nadleznog suda.
- Drustvo moze prestati i smrcu ili gubitkom poslovne sposobnosti jednog clana drustva, ako drustvo ima dva lica. Ako
dodje do istupanja clanova iz drustva, doo ne moze opstati sa preostalim jednim clanom.
Prestanak svojstva clana drustva prestanak clanstva ne znaci i prestanak drustva. Zakonodavac je utvrdio najcesce
razloge za prestanak svojstva clana drustva: 1) usled smrti fizickog lica (clana); 2) prestankom pravnog lica (clana);
3) istupanjem (povlacenjem), u skladu sa osnivackim aktom ili ugovorom clanova drustva; 4) istupanjem
(povacenjem), uz povredu osnivackog akta ili ugovora clanova drustva; 5) istupanjem (povlacenjem), u skladu sa
sudskom odlukom; 6) iskljucenjem, u skladu sa sudskom odlukom; 7) iskljucenjem u skladu sa osnivackim aktom ili
ugovorom clanova drustva; 8) prenosom udela drugom licu.
- Svojstvo clana prestaje na osnovu njegove volje ili nezavisno od njegove volje, te su osnov za prestanak: izrazena
volja clana i objektivni osnov za prestanak svojstva clana.
- Clan drustva moze istupati iz drustva iz opravdanih razloga: 1) ako mu clanovi ili drustvo svojim radnjama i
postupcima nanose stetu; 2) ako je sprecen u ostavrivanju svojih prava u drustvu; 3) ako mu neki clanovi drustva ili
drustvo namecu nesrazmerne obaveze
- Zakonom su oredvidjena tri osnova za istupanje clana iz drustva: nastupanjem razloga koji su predvidjeni osnivackim
aktom ili ugovorom clanova drustva; zbog povrede osnivackog akta ili ugovora clanova drustva i na osnovu sudske
odluke.
- Istupanje i iskljucenje clana iz drustva ima za posledicu prestanak njegovog clanstva u drustvu i gubljenje drugih
prava iz tog clanstva, ali pripada pravo na naknadu trzisne vrednosti njegovog udela. Medutim, nema pravo na naknadu
ako je na njegovo mesto stupio njegov naslednik, kada je prouzrokovao stetu drustvu po osnovu istupanja iz drustva
bez opravdanih razloga ili kada je iskljucen iz drustva iz opravdanih razloga.
http://www.ratko.biz/
54
http://www.ratko.biz/
55
http://www.ratko.biz/
56
c) Osnovni kapital
- Osnovni kapital otvorenog ad.podeljen je na akcije ,a formira se ulozima osnivaca i drugih lica koja otkupljuju akcije
prve emisije.Ulozi mogu biti u novcu,stvarima , u HOV i imovinskim pravima.U nasem pravu novcani deo osnovnog
kapitala ne moze biti manji od 25000evra.
- Ad. mora da odrzava vrednost osnovnog kapitala jer njgovo umanjenje povlaci za sobom pravne posledice , npr.
likvidacija. Stoga se osnovni kapital tj.njegova nominalna vrednost i broj akcija registruje i ukoliko se njgova vrednost
smanji zakonodavac nalaze da se ili obezbede sredstav u roku od 6 meseci ili da drustvo promeni svoj
pravnoorganizacioni oblik.
- Ulog u ad. se moze uneti u novcu(novcani ulog) ili u stvarima i pravima(nenovcani ulog). U otvorenom ad. nisu
dopusteni ulozi u radu i uslugama.
- Osnovna obaveza svih akcionara je uplata upisanih akcija. Ugovoreni novcani ulozi moraju se uplatiti najmanje u
visini 50% od nominalne vrednosti do registracije drustva a ostatak u roku od 2 godine.
- Najvaznije promene na kapitalu ad. su povecanje i smanjenje osnovnog kapitala.One se donose po odluci skupstine ili
upravnog odbora i kao takve ove odluke menjaju i osnivacki akt drustva.
Povecanje osnovnog kapitala nastaje kada su drustvu potrbna sredstva za nova investiranja. Povecanje se
postize izdavanjem novih akcija, putem konverzije (kad poverioci svoja potrazivanja pretvore u akcije) i putem
inkorporacije (kada se u osnovni kapital preliju sredstva iz rezervi i dividendi).
Smanjenje osnovnog kapitala je drugi slucaj i odluku o smanjenju i ponistaju akcija donosi samo skupstina .
Smanjenje se moze izvrsiti na 3 nacina: 1. redovnim postupkom (ponistenje sopstvenih akcija, smanjenje
nominalne vrednosti akcija) 2. pojednostavljenim postupkom (radi izravnjanja sa nizom vrednoscu neto
imovine kako bi se pokrili gubici), i 3. u postupku smanjenja radi pretvaranja u rezerve (radi pokrivanja
buducih gubitaka).
http://www.ratko.biz/
57
a) Skupstina akcionara
- To je najvisi organ upravljanja ad. koju cine akcionari i to je jedini organ vlasnika.Vlasnici u skupstini donose
najvaznije odluke vezane za ulozeni kapital , njegovo raspolaganje i pitanja vezana za dobit drustva. Ali skupstina nije
strucno najvisi organ drustva.
- U savremenim uslovima skupstina akcionara zadrzava za sebe samo neke najznacajnije vlasnicko-upravljacke
funkcije i tako opredeljuje nadleznosti organa koji ce obavljati upravno-izvrsne i nadzorne funkcije u drustvu.
- Skupstina bira upravni odbor koji dalje bira izvrsni odbor. Kako bi kontrolisala rad drustva i njenih organa skupstina,
zbog nedostatka sopstvene strucnosti , bira i nadzorni odbor.Skupstina akcionara se pretvara u organ kontrole upravnog
i izvrsnog odbora , kao i u organ zastite akcionara.
Vrste skupstina akcionara:
redovna godisnja skupstina se saziva i odrzava jednom godisnje i to najkasnije 6 meseci od kraja poslovne
godine. Nju saziva upravni odbor i odrzava se u sedistu drustva.
vanredna nju mogu sazivati upravni odbor ili neko drugo ovlasceno lice (npr.ako je drustvo u procesu
likvidacije vanrednu skupstinu ce sazvati likvidator drustva).Upravni odbor moze odbiti zahtev za sazivanje
vanredne skupstine ako ne ispunjava propisane zakonske uslove. Vanredna skupstina se po zakonu obavezno
saziva ako drustvo ostvaruje gubitke.
skupstina koja se saziva po nalogu suda sud moze sazvati i redovnu i vanrednu skupstinu. Ako se godisnja
skupstina ne sazove roku sud to moze naloziti , ili ako se vanredna skupstina ne sazove 30 dana od dana
podnosenja zahteva za njeno sazivanje.
Postupak sazivanja i odrzavanja skupstine akcionara zapocinje slanjem pisanog pozima(postom ili mailom)
svakom akcionaru. Poziv dostavlja predsednik odbora ili drugi clan upravnog odbora. Danom prijema poziva smatra se
dan kad je poziv poslat.Poziv se moze uputiti i javnim obavestenjem. Uz poziv se salje obavezno i odgovarajuci
materijal za svaku tacku dnevnog reda. Clanovi skupstine mogu raspravljati i odlucivati samo o tackama dnevnog reda
dok se o drugim temama moze samo raspravljati (izuzetno akcionari sa min.10%akcija mogu uvesti max 2 nove tacke
dnevnog reda.). Radom skupstine predsedava predsednik skupstine koji imenuje zapisnicara ,dva akcionara za
overivace zapisnika i clanove komisije za glasanje. Clanovi skupstine mogu glasati licno ili preko jednog
punomocnika.
Informisanje akcionara, nadleznost skupstine i knjiga odluka Zakonom o privrednim drustvima je uspostavljeno
posebno pravilo o informisanju clanova skupstine.Upravnom odboru je stavljano na duznost da na godisnjoj skupstini
stavi na raspolaganje azuran i kopletan izvestaj stanju i poslovima drustva a posebno izvestaj o finansijskom stanju.
- U nadleznost skupstine ulaze normativne,imovinske,izborne ,statusne i druge funkcije. Ona odlucuje o : izmenama
osnivackog akta , povecanju ili smanjenju osnovnog kapitala , sticanju i raspolaganju imovinom , raspodeli dobiti i
pokricu gubitaka Sve odluke donete na skupstini unose se u posebnu knjigu odluka.
Kvorum za rad i glasanje Da bi doslo do odrzavanja skupstine i punovanog odlucivanja potrebno je da postoji
kvorum. Zakonodavac je dispozitivnim normama utvrdio kvorum za odrzavanje sednice skupstine, uz ostavljanje
mogucnosti da akcionari osnivackim aktom odrede vecinu vecu od zakonom propisane. Kvorum cine akcionari koji
poseduju vecinu od ukupnog borja akcija sa pravom glasa. Ukoliko kvoruma nema moze se sazvati ponovljena sednica
gde je sada potreban kvorum 33% od ukupnog broja . U skupstini se glasa po principu proporcionalnosti tj.akcionari
glasaju srazmerno nominalnoj vrednosti akcija: svaka izdata akcija ima pravo jednog glasa . pravo glasa stice se
uplatom nimonalnog iznosa akcije ili unosenjem stvari i prava u iznosu nom.vred.akcije.
- U uporednom pravu ugovor o glasanju se definise kao aporazum akcionara i akcionarskog drustva , kao i izmedju svih
akcionara da glasaju svojim akcijama na odredjeni nacin o odredjenim pitanjima.
- U nasem pravu je dopusteno da drustvo koje nema vise od 10 akcionara svoje skupstine moze odrzati putem
konferencijske veze.
- Glasanje na skupstini se obavlja javno , dizanjem ruke ili tajno kada je to zakonski definisano putem glasackih listica.
Tajno glasanje se praktikuje kod rustava koja imaju preko 100 akcionara ili kada to zahtevaju manjinski akcionari koji
poseduju bar 10% prisutnih akcija .
-Pravo akcionara moze u nekim slucajevima biti suspendovano a nekad akcionar moze biti i iskljucen iz procesa
glasanja.
http://www.ratko.biz/
58
Donosenje odluka Skupstina moze donositi odluke samo o onim tackama dnevnog reda za koje postoji kvorum.
Pravilo je da se o uobicajenim pitanjima odluke donose vecinom glasova (>50%) a da se odluke o bitnim pitanjima
donose kvalifikovanom vecinom(>2/3glasova). Odluka stupa na snagu danom njenog donosenja ,osim kad je u odluci
odredjen neki drugi datum ili kad je zakonom izricito odredjeno da odluka stupa na snagu kada se registruje i onjavi.
Odluka je rezultat izjasnjavanja akcionara o ponudjenom predlogu odluke i ona moze biti pozitivna i negativna. Svaka
odluka se unosi u zapisnik.
Pobijanje skupstinskih odluka Zakonom o privrednim drustvima uveden je institut pobijanja odluka skupstine
akcionara. Pobijanje se vrsi pred nadleznim sudom , na osnovu opstih(razlozi predvidjeni zakonom) i posebnih9razlozi
vezani za izbor upravnog odbora,nadzornog odbora ili odbora revizora) razloga. Pobijanje se vrsi po pravilima
akcijskog prava.Tuzbu moze da podnese svaki akcionar koji je glasao protiv odluke , kao i onaj akcionar koji nije bio
propisno pozvan da prisustvuje skupstini , kao i svaki clan upravnog ili nadzornog odbora. Tuzba se podnosi u roku od
30 dana od dana saznanja za odluku.
b) Upravni odbor (odbor direktora)
- Upravni odbor otvorenog ad. je obavezni i kolegijalni organ drustva koji ima ulogu strucnog i profesionalnog i
operativnog organa.On obavlja operativne poslove drustva i donosi strateske odluke.Predsednik upravnog odbora je
ujedno i generalni direktor drustva.On je najvisi organ upravljanja i on imenuje svoj izvrsni odbor. U sastav upravnog
odbora ulaze samo neizvrsni i nezavisni clanovi .
- Zbog skandala u velikim kompanijama poput Enrona poteglo se pitanje neadekvatnosti upravnih odbora kao
osnovnog razloga kolapsa tih velikih korporacija. Takva percepcija je pokrenula reformu upravnog odbora u pogledu
njegove uloge i strukture.
- Sto se tice strukture i nacina izbora clanova upravnog odbora nas zakonodavac predvidja min.i max. broj clanova
i to najmanje 3 a max.15. Clanovi u.o. se biraju iz redova stranih i domacih lica , akcionara i neakcionara , lica koja
jesu i lica koja nisu u radnom odnosu sa drustvom.
-U uporednom pravu clanove u.o. u jednostepenom sistemu bira skupstina , a u dvostepenom sistemu nadzorni odbor.
U nasem pravu ih bira skupstina i to na godisnjoj a moze i na vanrednoj skupstini. Sistem glasanja moze biti direktan,
kada akcionari sa 51% glasova biraju sve clanove u.o. ili kumulativan , koji omogucava da i mali akcionari imaju svoje
predstavnike u upravnom odboru (ovakav nacin se izvodi iz politickog koncepta manjina). U nasem pravu se koristi bas
ovaj kumulativni nacin glasanja , ovde svaki akcionar pri glasanju mnozi svoje glasove sa brojem clanova upravnog
odbora i on te svoje glasove moze dati jednom kandidatu ili ih raspodeliti na vise njih.
-Upravni odbor ima dve vrste clanova: neizvrsni (onaj koji nije clan izvrsnog odbora) i nezavisni (lice koje nije pravno,
imovinski,statusno ili svojinski povezano sa drustvom u poslednje 2 godine.).
-Mandat clanova upravnog odbora traje izmedju dve godisnje skupstine drustva a produzenje mandata se vezuje za
prihvatanje i usvajanje godisnjih finasijskih izvestaja i izvestaja u.o. o poslovanju drustva. Mandat prestaje ako se ovi
izvestaji ne usvoje.
Predsednik u.o. ima veoma znacajnu ulogu.U francuskom pravu ima cak i licnu vlast i moze da zastupa celo drustvo.
Predsednika bira sam upravni odbor i on je ujedno i generalni direktor drustva.
-Clan u.o. a.d. moze da podnese ostavku uvek kad to nadje za potrebno. Ostavka mora biti u formi pismenog
obavestenja a podnosi se upravnom odboru. Clan u.u. takodje moze biti i razresen odlukom skupstine akcionara bilo
kad i to bez navodjenja razloga(to je opoziv diskrecione prirode) a drugi pravni rezim za iskljucenje se naziva
kontrolisani i on ostavlja mogucnost rasprave o razlozima razresenja clana u.o.
Nadleznost upravnog odbora je da : obavlja funkciju upravljanja , da vodi odredjenu politiku drustva , da obavlja
svoje obaveze prema skupstini , da izvrsava sve odliuke skupstine U sustini on ima dve vrste poslova :
poslovodjenje (Poslovi unutar drustva) i zastupanje(Poslovi prema trecim licima).
Nacini rada upravnog odbora-Upravni odbor moze poslovnikom blize odrediti svoj nacin rada . On je duzan da odrzi
bar 4 redovne sednice godisnje , od kojih jednu mora odrzati najkasnije dva meseca pre godisnje skupstine akcionara.
On moze na zahtev predsednika u.o. zasedati i vanredno. Sednice se mogu odrzavati i putem konferencijske veze. U.o.
mora obrazovati dve komisije sa min po 3 clana. To su komisija za imenovanje i komisija za naknade , njihove
nadleznosti su utvrdjene zakonom. Upravni odbor kotiranog drustva ima obavezu da donese svoj kodeks ponasanja i to
je unutrasnji akt koji predstavlja tzv. Soft law jer njegove odredbe nisu pravno obavezujuce.
http://www.ratko.biz/
59
Donosenje odluka odluke u.o. se donose na sednicama , putem glasanja gde svaki clan ima jedan glas . Sto se tice
kvoruma zakonodavac daje 4 osnovna pravila : 1.kvorum za rad cini vecina clanova , 2.za donosenje odluke potrebna je
vecina glasova prisutnih clanova , 3.odlucujuci glas u slucaju neresenog glasanja ima predsednik i 4.ako neki clan ima
sukob interesa po nekom pitanju njegov glas se iskljucuje iz glasanja.
Imovinska odgovornost clanova u.o. i njihova poimanja Clanovi u.o. podlezu imovinskoj odgovornosti prema a.d.
kada drustvu nanesu stetu povredom svojih duznosti ili ako povredom zakona ucine sledece: izvrse povracaj uloga
akcionaru , isplate kamate akcionaru , ako odobre zajam ili kredit
c) Izvrsni odbor
- To je u nasem pravu obavezni organ otvorenog a.d.On je izvrsni organ upravnog odbora i njegove clanove (izvrsne
direktore) bira upravni odbor. Kao takve ih kad to pozeli upravni odbor moze i razresiti duznosti. Takodje i izvrsni
direktor kad god pozeli moze dati ostavku. Osnovne nadleznosti izvrsnog odbora su da ispunjava i izvrsava odluke
upravnog odbora i da odlucuje o svim pitanjima vezanim za tekuce poslovanje drustva. Generalni direktor drustva je
ujedno i predsednik izvrsnog odbora i on saziva sednice , organizuje njegov rad i stara se o vodjenju zapisnika. Izvrsni
odbor je odgovoran upravnom odboru. Clanovi izvrsnog odbora imaju istu imovinsku odgovornost prema drustvu kao i
clanovi upravnog odbora.
d) Nadzor (nadzorni organ)
- Nadzor a.d. su u rukama organa odredjenih osnivackim aktom ili statutom drustva. Po zakonu nekotirana drustva
mogu a kotirana moraju imati internog revizora ili nadzorni odbor ili odbor revizora.
- U nasem pravu nadzorni organ je samostalan i njegova funkcija je da kontrolise zakonitost rada upravnog odbora. Na
svakoj godisnjoj skupstini akcionara nadzorni organ podnosi svoje izvestaje vezane za : racunovodstvenu praksu ,
finansijske izvestaje , o uskladjenosti poslovanja drustva sa zakonom , o ugovorima sa trecim licima .
- Nadzorni odbor je ovlascen da pregleda sva dokumenta drustva , da ih proveravaju , da zahteva od u.o izvestaje i
objasnjenja , da pregledava imovinu drustva
- Nadzorni odbor je u uporednom pravu obavezan ili fakultativan dok je u nasem pravu on kolektivni organ sa
najmanje 3 clana (moze i vise ali mora biti neparan broj). Predsednika i clanove nadzornog odbora bira
skupstina).
- Odbor revizora je kolektivni organ sa najmanje 3 clana , njegove clanove bira upravni odbor iz reda svojih
nezavisnih clanova.
- Interni revizor je fizicko lice koga bira upravni odbor iz reda svojih nezavisnih clanova.
- Strucni poverenik nije organ drustva .On je zastitnik prava manjinskih akcionara. On ne vrsi generalni nadzor
vec vrsi pregled finansijskih izvestaja i sagledava stanje u poslovnim knjigama u zadnje 3 godine.
e) Sekretar
- On je poseban organ drustva i potice iz anglosaxonskog prava.Nas zakonodavac ga prihvata i predvidja kao obavezan
organ kotiranog i nekotiranog otvorenog a.d. Bira ga upravni odbor. Njegove duznosti su da oragnizuje rad i prati
izvrsenje odluka skupstine akcionara , upravnog i nadzornog odbora. On je odgovoran za vodjenje knjige akcionara ,
pripremu sednica i vodjenje zapisnika skupstine i odbora.
http://www.ratko.biz/
60
http://www.ratko.biz/
61
http://www.ratko.biz/
62
http://www.ratko.biz/
63
http://www.ratko.biz/
64
http://www.ratko.biz/
65
68. ZADRUGE
- U uporednom pravu zadruga je poseban i osnovni prvnoorganizacioni oblik za obavljanje poslova u oblasti
zadrugarstva, ciji je pravni polozaj regulisan posebnim zakonom. Zadruga je kao pravna forma organizovanja
karakteristicna za zanatstvo, poljoprivredu, ribarstvo, stambenu izgradnju i dr.
- Zadruge u zemljama germanske pravne tradicije su posebne pravne forme za preduzetnistvo i ne predvidjaju se
zadruge kao posebne forme trgovackog drustva.
- Zemlje romanske pravne tradicije omogucavaju osnivanje zadruga koje su po svojoj prirodi gradjanska drustva, kao i
osnivanje zadruga u nekom od pravnoorganizacionih oblika trgovackog drustva kada su trgovacke prirode.
- Clanovi zadruga su po pravilu fizicka lica ali pojedina zakonodavstva (Rusija, Madjarska) dopustaju da se opstim
aktom zadruge predvidi mogucnost clanstva i pravnih lica.
- U stranom zakonodavstvu se odredjuje minimalni broj lica koji mogu da osnuju zadrugu.
- Osnovni principi na kojima se zasniva udruzivanje zadrugara u zadrugu su: zajednicki ekonomski interes,
ravnopravnost u odlucivanju , solidarnst, odgovornost, zajednicki rad, samopomoc, nezavisnost.
- Zadruga se osniva ugovorom o zdruzivanju zadrugara, kojim zadrugari uredjuju svoja medjusobna prava i obaveze,
kao i odgovornosti prema trecim licima.
- Zadruga ima svoj statut, koji predstavlja osnovni akt kojim se uredjuje organizacija, poslovanje, privredjivanje,
polozaj clanstva, ciljevi
- Organi zadruge su:
o skupstina, kao najvisi organ,
o upravni odbor,
o nadzorni odbor,
o poslovodja (direktor).
- Zadruga odgovara za svoje obaveze celokupnom svojom imovinom. Zadruzi se priznaje svojstvo pravnog lica i stice
se registracijom.
- Podela zadruga moze se izvrsiti po razlicitim kriterijumima:
polazeci od delatnosti imamo: zanatske, potrosacke, stambene i dr.
polazeci od ciljne funkcije imamo: profitne i neprofitne.
po kriterijumu odgovornosti zadruga za obaveze zadruge imamo: zadruge sa ogranicenom i neogranicenom
odgovornoscu.
Evropsko zadruzno drustvo:
- Ono predstavlja nastavak stvaranja posebnih pravnoorganizacionih oblika na nivou EU, koje treba da omoguci
prekogranicno osnovanje, spajanje ili reorganizovanje zadruga iz razlicitih drzava clanica. Cilj ovog drustva je
zadovoljenje potreba njegovih clanova i razvoj njihovih ekonomskih i socijalnih aktivnosti, posebno na osnovu
zakljucenog ugovora izmedju zadrugara o nabavci dobara i usluga ili ostvarivanju delatnosti poslovanja za koje je
drustvo registrovano.
- Zadruga se moze osnovati na teritoriji EU u pravnoorganizacionom obliku evropskog zadruznog drustva. Na ovo
drustvo se primenjuju brojni izvori prava kao sto su:
1) pravilo o statutu evropskog zdruzenog drustva,
2) odredbe statuta evropskog zadruznog drustva,
3) odredbe nacionalnih prava.
- Drustvo moze biti osnovano na vise nacina: moze ga osnovati 5 ili vise fizickih lica koja su nastanjena u najmanje dve
drzave clanice , moze ga osnovati 5 ili vise fizickih ili pravnih lica pod sulovom da su pravna lica osnovana i
registrovana u najmanje dve zemlje clanice
- Broj clanova i visina uloga nisu limitirani (osim sto upisani kapital ne sme biti manji od 30.000 evra). Upisani kapital
je podeljen na uloge. Dopusteno je izdavanje vise klasa uloga drustva koji ostvaruju razlicita prava kod raspodele
dobiti. Statutom se utvrdjuje da min 25 % udela mora biti uplaceno do momenta upisa a ostatak za 5 godina. Nenovcani
udeli se moraju uneti do momenta upisa uloga. Udeli se ne mogu unositi u vidu rada ili usliga drustvu. Zadrugari
odgovaraju za obaveze zadruge samo do visine svojih uloga .
- Drustvo se u svakoj drzavi clanici tretira isto i to je nacelo nediskriminacije. Registrovano sediste zadruge se mora
nalaziti na teritoriji EU.
http://www.ratko.biz/
66
http://www.ratko.biz/
67
http://www.ratko.biz/
68
71. BERZE
- Berze su nastale iz potrebe trgovaca za efikasnijom trgovinom. Pretece berzi su sajmovi i aukcije. Prvo su nastale
novcane berze u XII i XII veku, a prva robna berza je nastala u XIX veku u Engleskoj. Srbija je prvu mestovitu berzu
dobila 1984 godine- Beogradska berza.
- Berze su organizovano trziste na kome se trguje HOV, novcem, specijalnom robom po unapred utvrdjenim pravilima.
Berze su posebno mesto prostorije na kome se sastaju njeni clanovi da bi pod odredjenim uslovima zakljucivali
poslove kupovine i prodaje. Berzansko trziste se razlikuje od dugih oblika trzista jer se na njemu ne nalazi fizicki
prisutna roba koja je predmet trgovine. Na berzama se trguje ivelikim kolicinama robe pa je to mesto gde se obrazuju
cene koje se odrazavaju na istu vrstu robe i na drugim oblicima trzista.
- Berze su nedobitne organizacije jer nikad ne trguju vec samo stvaraju uslove da se na njima fer trguje. Posto njihova
ciljna funkcija nije sticanje dobiti zbog toga se tretiraju kao neprivredni subjekti.
Vrste Prema predmetu poslovanja berze se mogu podeliti na efektne berze (berze Hov) , novcane i devizne berze,
robne i mesovite berze. Prema obimu samostalnosti berze u odnosu na drzavu, berze se mogu podelitina samostalne,
nesamostalne i polusamostalne berze.Samostalne berze su organizovane kao udruzenje svojih clanova, a clanovi vrse
funkciju berzanskih posrednika. Nesamostalne berze su sustinski drzavne ustanove i one nemaju clanove vec samo
posrednike. Koji moraju da ispunjavaju stroge zakonske uslove, oni obavljaju poslove samo za racun klijenta.
Polusamostalne berze- drzava nad njima ima upravljacka i kontrolna prava. Zavisno od toga da li je cilj obavljanja
delatnosti sticanje dobiti, berze mogu biti i dobitne i nedobitne.
- Postoje tri sistema za osnivanje berzi: 1. Normativni sistem- berza se osniva pod zakonom utvrdjenim uslovima
2. Sistem drzavnog akta- berza se osniva na osnovu odluke nadleznog drzavnog organa 3. Sistem dozvole (koncesije)berza se osniva na osnovu zakonom utvrdjenih uslova i izdate dozvole od strane nadleznog organa.
- Nas zakonodavac definise berzu kao pravnom lice koje je organozovano kao akcionarsko drustvo koje obavlja
delatnost organizovanja trgovine hartijama od vrednosti i drugim finansijskim instrumentima na berzanskom trzistu. - Izvori prava za rad, osnivanje i poslovanje berze su: Zakon o trzistu HOV, Zakon o privrednim drustvima, Zakon o
registraciji privrednih subjekata.
- Berzu u nasem pravu moze osnovati Republika, domace i strano, pravno i fizicko lice. Ona ne moze da otpocne
obavljanje delatnosti bez dobijanja dozvole za svoj rad koju izdaje komisija za Hov. Novcani deo osnivackog kapitala
berze je minimalno 1.000.000 evra u din protivvrednosti. Clanovi berze su brokersko dilerska drustva i ovlascene
banke.
- Delatnost berze je organizovanje trgovine HOV. Ona obuhvata sledece poslove: organizovanje javne ponude hartija
od vrednosti, povezivanje ponude i traznje HOV, objavljivanje informacija o traznji, trzisnoj ceni i ponudi HOV.
- Berza moze obavljati svoj posao ako je: 1. Kadrovski osbosobljena, 2. organizaciono osbosopljena i 3. Tehnicki
osposobljena.
- Opsti akti berze su: status, pravila poslovanja, pravilnik o tarifi, pravilnik o listingu i kotaciji.
- Arbitraza berze se obrazuje radi resavanja sporova izmedju ucesnika na berzi na osnovu zakljucenih poslova na berzi,
ona ima listu arbitara koje bira skupstina berze. Odluka arbitraze je konacna.
- Komisija a Hov najmanje dva puta godisnje vrsi nadzor nad zakonitoscu poslovanja berze a iz zakonom utvrdjenih
razloga joj moze oduzeti dozvolu za rad.
http://www.ratko.biz/
69
http://www.ratko.biz/
70
http://www.ratko.biz/
71
74. OSNOVNA SVOJSTVA STECAJA istorijat i izvori prava; pojam, uloge i vrste stecaja i stecajni razlozi
- Razvoj stecajnog zakonodavstva je zapoceo u 16 v, a prvi stecajni zakon je donet 1542 u Engleskoj. Sledeci veliki
talas stecajnog zakonodavstav usledio je u 19 v. U 20 veku pocinje novi globalni pokret reforme stecajnog
zakonodavstva koji traje do danas.
- U nasoj zemlji je doneto nekoliko zakona u oblasti stecaja posle II svetskog rata.
- U uporednom pravu prestanak rada privrednog drustva po osnovu insolventnosti se oznacava sledecim teriminima:
prinudna likvidacija, bankrot, stecaj, insolventna likvidacija, sudska likvidacija. Nas zakonodavac je do nedavno
upotrebljavao samo termin stecaj a od nedavno pocinje da se upotrebljava i izraz bankrotstvo.
- Stecaj je pravni institut kolektivnog, prinudnog, ravnomernog i pravicnog namirenja poverilaca generalnim
izvrsenjem na imovini stecajnog duznika, cime on prestaje da postoji kao pravni subjekt. Stecaj predstavlja
istovremeno, s jedne strane, stanje u kome duznik ne moze da izvrsava obaveze prema poveriocima, i s druge strane
prinudno izvrsenje potrazivanja svih poverilaca nad imovinom stecajnog duznika., sto dovodi do gubljenja njegovog
pravnog subjektiviteta.
- Postupak stecaja ima za cilj da obezbedi pravicno zadoviljenje poverilaca. Treba imati u vidu da se stecajni postupak
pokrece protiv insolventnog duzinka, zbog cega uspesno okoncanje tog postupka ne mora da znaci i uspesno
ostvarenje interesa stecajnih poverilaca. Pravilo je da se u stecajnom postupku namiri samo odredjen procenat
potrazivanja, odnosno stecaj se moze okoncati bez namiranja ikakvog procenta potrazivanja stecajnih poverilaca.
- Razlikuju se dve vrtse stecaja
dobrovoljni kod dobrovoljnog stecaja sam duznik pokrece postupak stecaja i
prinudni kod prinudnog stecaja predlog za pokretanje stecaja podnose poverioci ili neko drugo
zakonom ovlasceno lice.
- U zavisnosti od vrste subjekta nad kojim se sprovodi stecaj on se moze podeliti na: 1. Individualni stecaj (sprovodi se
nad fizickim licima) i 2. Korporativni stecaj (sprovodi se nad pravnim licima). Osnovno pravilo kod individualnog
stecaja je nacelo novog finansijskog pocetka za stecajnog duznika, a njegov osnovni cilj je da se fizickom licu pruzi
nova prilika za poslovanje. Korporativni stecaj ima za cilj da prikupi i unovci imovinu pravnog lica koja ce se
raspodeliti poveriocima srazmerno visini njihovih potrazivanja.
- Posebnu vrstu stecaja predstavlja medjunarodni stecaj - pod njega se podvodi svaki privredni subjekt nad kojim je
otvoren postupak stecaja, a koji ima imovinu u dve ili vise drzava.
- Posebnu vrstu stecaja predstavlja i stecaj male vrednosti. On se sprovodi kada je knjigovodstevna vrednost imovine
stecajnog duznika manja od 5.000.000 din. Postupak vodi stecajni sudija.
Stecajni razlozi
- Stecajni razlog predstavlja materijano pravno osnovu pokretanja stecajnog postupka. Pokretanje postupka se vrsi na
osnovu zahteva ovlascenog lica.
- U zavisnosti od nacina koji se upotrebljava za odredjivanje stecajnih razloga postoje dva nacina:
o Metod nabrajanja stecajnih razloga ogleda se u nabrajanju radnji i okolnosti u vezi sa duznikom, koje
predstavljaju razlog za pokretanje postupka. Poverilac je bio duzan da dokaze da je duznik izvrsio neku
od stecajnih radnji, koje su zakonom nabrojane.
o Metod opsteg razloga zakonodavac u formulaciji stecajnog razloga upotrebljava pravne standarde,
radi obuhvatanj avelikog broja konkretnih slucajeva i radnji stecajnog duznika, koji dovode do
otvaranja postupka stecaja. Od svih stecajnih razloga najznacajniji su: prezaduzenost i nesposobnost za
placanje.
- U nasem zakonodavstvu stecajni postupak se sprovodi nad duznikom koji je nesposoban za placanje. Stecajni duznik
je nesposoban za placanje: 1. Ako ne moze da odgovori svvojim obavezama u roku od 45 dana od dana dospelosti
obaveze; 2. Ako je potpuno obustavio svoja placanja u roku od 30 dana; 3. Ako je verovatno da obaveze nece moci da
ispuni po dospecu.
- Nesposobnost za placanje podrazumeva takvo fin stanje duznika u kojem duznik nije posoban da izmiruje dospele
obaveze prema poveriocima. Ovaj stecajni razlog se oznacava koa univerzalni, osnovni i redovni.
http://www.ratko.biz/
72
http://www.ratko.biz/
73
http://www.ratko.biz/
74
http://www.ratko.biz/
75
f) Nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije i obustava njegove primene Ako stecajni duznik ne
postupa po usvojenom planu reorganizacije svaki poverilac ili drugo lice koje ima pravni interes moze dostaviti sudu
obavestenje o neprimenjivanju usvojenog plana. Sud prosledjuje obavestenje stecajnom duzniku i stecajnom upravniku
u roku od 10 dana od sana prijema obavestenja. Ako sud utvrdi da stecajni duznik ne postupa po odredbama
reorganizacije moza da preduzme neku od sledecih mera: 1. da nalozi stecajnom duzniku da u odrejdnom roku postupi
po planu kao i da otkoni posledice nepostupanja po planu; 2. da nalozi stecajom upravniku da preuzme komntrolu nad
stecajnim duznikom; 3. da nalozi nastavak postupka bankarstva stecajnog duznika; 4. da nalozi preuduzimanje drugih
mera u cilju otklanjanja posledica nepostupanja po planu.
- Medjutim, stecajni sudija ce u svakom slucaju doneti resenje o zapocinjanju bankrotstva ako stecajni sud utvrdi da
stecajni duznik: 1. primenjuje plan cije je usvajanje izdejstvovano na nezakonit nacin, 2. postupa suprotno uslovima iz
usvojenog plana, 3. ne saradjuje sa stecajnik upravnikom, 4. ne ispunjava naloge stecajnog upravnika.
http://www.ratko.biz/
76
Pokretanje postupka likvidacije Likvidacije se sprovodi na osnovu odluke ortaka, calnova ili akcionara drustva.
Odluka o likvidaciji ortackog i komanditnog drustav donosi se jednoglasnom odlukom svih ortaka, odnosno
komplementara. Odluka o likvidaciji je dipozitivne prirode. Odluka o likvidaciji doo donosi se saglasnoscu svih
clanova, a odluka o likvidaciji ad se donosi kvalifikovanom vecinom.
Sprovodjenje postupka likvidacije Pojedinim zakonskim resenjima se nastoji da se ubrza i ucini efikasnijim
postupak likvidacije. Zakon o privrednim drustvima se na detaljniji nacin uredjuju dva znacajna pitanja vezana za
zastitu poverilaca drustva koje se likvidira: 1) Individualno obavestavanje poznatih poverilaca i 2) Kolektivno
obavestavanje- objava obavestavanje svim poveriocima.
o Drustvu u likvidaciji se nalaze da posalje poznatim poveriocima pisano obavestenje (individualno obavestenje)
sa Zakonom utvrdjenom sadrzinom i kopijiom upisa odluke o likvidaciji u Registar, uz upozorenje da im
potrazivanja biti prekludirano, ako ga ne prijave u roku od 30 dana posle prijema odluke o osporavanju
potrazivanja ne pokrenu postupak pred nadleznim sudom radi utvrdjivanja postojanja tog potrazivanja.
o Drustvo u likvidaciji mora da objavi i kolektivno obavestenje o donetoj odluci o likvidaciji, najmanje tri puta,
uz posebno upozorenje poveriocima da ce im potrazivanja biti prekludirana ako ih ne prijave u roku od 30
dana od objavljivanja poslednjeg obavestenja.
Status drustva u likvidaciji Pokretanje postupka likvidacije izaziva niz pravnih posledica za privredno drustvo: 1.
drustvo zadrzava svojstvo pravnog lica do mementa okoncanja tog postutka i njegovog brisanja iz registra; 2. drustvo
moze da preduzima samo one poslove koji su u funkciji zavrsetka vec zapocetih poslova kao i da zakljucuje nove
ugovore, ako su oni po svojo priprodi takvi da ce spreciti nastajanje stetnih posledica po imovinu drustva u postupku
likvidacije; 3. drustvo u likvidaciji zadrzava svoje organe upravljanja; 4. brisanjem drustva iz registra ono gubi svoj
pravnio subjektivitet.
- Status drustavu likvidaciji je u nasem pravu utvrdjen kroz 3 pravila: 1. Za vreme likvidacije drustvo nastavlja svoje
postojanje kao i pre pokrenutog postupka likvidacije s tim da ono ne moze preuzimati nove poslove osim poslova koji
su saglasni ciljevima likvidacije; 2. Tokom likvidacije ne placaju se dividende clanovima i akcionarima; 3. U toku
postupka likvidacije poslovanje vode ista lica kao i pre postupka likvidacije.
- U uporednom pravu likvidaciju sprovodi jedan likvidacioni upravnik ili vise likvidacionih upravnika, i oni su clanovi
drustva u likvidaciji. Ako ima vise likvidacionih upravnika zakonom im se nalaze da obavljaju prava i duznosti
zajedno, medjutim oni mogu postupati i samostalno. Likvidacioni upravnik moze biti i lice mimo preduzeca.
- U nasem Zakonu o preduzecima izbor likvidacionih upravnika je prepusteno autonomiji clanova, odnosno skupstini.
- Likvidator je, pre stupanja na duznost, duzan da da izjavu pred sudim kojom se obavezuje da ce odgovorno i svesno
obavljati sve poslove vezane za likvidaciju privrednog drustva.
- Likvidacioni upravnik obavlja sledece poslove: 1. Zavrsava tekuce poslovanje drustva 2. Naplacuje potrazivanja
3. Izmiruje obaveze 4. Unovcava imovinu drustva.
- Likvidacionom upravniku pripada pravo na dve vrste naknade: 1. na privrmenu naknadu troskova, koje je imao u
sprovodjnjeu postupka likvidacije i 2. pravo na naknadu za njegov rad.
- Likvidacioni upravnik je duzan da sastavi bilans stanja najkasnije u roku od 3 meseca posle otvaranja postupka
likvidacije U bilans stanja se unosi stanje aktive i pasive drustva, neophodne radnje za sprovodjenje likvidacije i vreme
potrebno za zavrsetak likvidacije. Sva imovina drustva ukljucuje se u bilansa stanja po njenoj trzisnoj ceni ili
procenjenoj vrednosti. Bilans stanja se podnosi ortacima, odnosno skupstini clanova ili akcionara na usvajanje.
- Ako likvidacija traje duze od godni dana, likvidacioni upravnik je duzan da podnese finansijski izvestaj najkasnije u
roku od tri meseca posle isteka svake poslovne godine. U slucaju da likvidacioni upravnik utvrdi da imovina
privrednoig drustava nije dovoljna da se podmire sva potrazivanja poverioca, duzan je da odmah obustavi postupak
dobrovoljne likvidacije i pokrene postupak prinudne likvidacije (stecaj, bankrotstvo).
- Posle izmirenja dugova drustva u likvidaciji, likvidacioni upravnik je duzan da sastavi 3 dokumenta: 1. Izvestaj o
sprovedenoj likvidaciji 2. Zavrsni likvidacioni bilans 3. Predlog o podeli likvidacionog ostatka drustva
Isplata vlasnika drustva i okoncanje likvidacije Imovina privrednog drustva u likvidaciji koja preostane posle
izmirenja potrazivanja poverilaca i drugih potrazivanja raspodeljuje se od strane likvidacionog upravnika ortacima,
clanovima ili akcionarima drustva. Ako nije statutom drustva drugacije predvidjeno, raspodela likvidacionog ostatka
se vrsi na sledeci nacin: prvo, isplacuju se ortaci, clanovi ili akcionari sa povlascenim akcijama koji imaju pravo
prioriteta, drugo siplacuju se ortaci i clanovi drustva, srazmerno udelima u drustvu i akcionari, srazmerno posedovanim
akcijama u drustvu.
- Zakonom je dopusteno da likvidacioni upravnik okonca postupak likvidacije i bez odobrenja finansijskog izvestaja i
izvestaja o sprovodjenju postupka likvidacije od strane ortaka ili komplementara iz dva razloga: 1. ako se ortaci ili
komplementari nisu mogli sastati 2. ako se ne moze odrzati skupstina, zbog nedostatka kvoruma.
http://www.ratko.biz/
77
http://www.ratko.biz/
78
b) Odredjivanje nadleznog suda ili arbitraze po okoncanju pregovora pristupa se uoblicavanju ponude, a
prihvatom ponude zakjlucuje se ugovor. Posto ugovori u privredi imaju brojne specifickosti tako se formiraju
trgovinski sudovi. Kod zajednickih ulaganje kapitala se cesto javlja strani ulagac, strane u ugovoru odlucuju za
arbitrazu kao posebnu vrstu suda, specijalizovanu instituciju za slucaj spora. Ugovori sa elementima
inostranosti podlazu po pravilima medjunarodnog ugovornog prava.
- Arbitraze su nedrzavni sudovi. Strane zakljucuju sporazum o arbitrazi ili odredbom u ugovorom ili posebnim
sporazumom. Ugovorom je moguce predivdeti institucionalnu arbitrazu, unutrasnju arbitrazu ili medjunarodnu
ili povremenu ad hoc arbitrazu.
c) Uticaj drzave na zaklucivanje ugovora u privredi uticaj drzave u oblasti ugovaranja u privredi moze se izraziti
trojako. Prvo propisivanjem obavezne dozvole ili obaveznog odobrenja od strane drzavnog organa kao uslova
za punovaznost ugovora. Drugo, drzava moze imperativnom normom da propise obavezan nacin zakjlucivanja
ugovora. Trece, drzava moze da zadrzi za sebe diskreciono pravo da ceni ugovor sa stanovista bezbednosti i
odbrane zemlje.
d) Memorandum to je pravni papir na kome je odstampana ili utisnuta oznaka subjekta tj njegovi znaci za
identifikaciju. Ugovor se moze zakljuciti na memorandumu od strane pregovaraca ili od njega ovlascenog lica.
Sa memoranduom na kome je sacinjena ponuda ili prihvat ponude moze se pojaviti i neovlasceno lice s toga je
vazno da se u poslovanju sa memorandumom postupa sa posebnom paznjom i da se uskrati mogucnost
neovlascenim licima da dodju u kontakt sa memorandumom
e) Pojacana paznja u izvrsavanju gradjansko pravnih obligacionih odnosa zahteva se onakvo ponasanje strana
kakvo se pokazao svaki dobar domacin, otuda i standard ponasanje sa paznjom dobrog domacina. U
izvrsavanju ugovornih obaveza izmedju privrednih subjekata zahteva se pojacana paznja. Da bi sistem i
subjekti valjano funkcionisali strane se moraju ponasati saglasno visem standardu. Ponasanje sa paznjom
dobrog privrednika trzisno poslovanje, ponasanje sa paznjom dobrog strucnjaka vezano jeza profesionalno
ponasanje.
f) Formularni ugovori na trzistu je kljucno biti brz i azuran zbog toga se ugovori u privredi javljaju u vido
formiranih ugovora. Tj u vidu formulara u koji su uneti svi elementi ugovora koji se zeli zakljuciti. Druga
strana ima malo mogucnosti da svojom voljom menja uslove. Ovi ugovori su tipizirani. Pojava ekonomskih
giganata je uslovila jos jednu vrstu formiranih ugovora, a to su adhezioni ugovori kod kojih je sve unapred
sadrzano a na drugoj strani je da odbije ili prihvati.
g) Izvori prava osim zakona o obligacionim odnosima za ugovore u privredi vaze i zakoni koji su lex specialis.
Tu su pre svega drugi izvori prava kao izvor posebnih pravila za ugovore u privredi osim toga tu spadaju
uzanse kako opste i posebne koje vaze za posebne oblasti u privredi.
h) Zatezna kamata za ugovore u privredi ciju sadrzinu cine novcane obaveze vaze posebna pravila za slucaj
zakasnjenja u izvrsenju obaveze, zbog kasnjenja duznik duguje i zakonsku kamatu- zateznu kamatu
i) Obezbedjenje ugovora postoje stvarna i licna sredstva obezbedjenja. Stvarno sredstvo obezbedjenja daje
poveriocu pravo da stekne neko stavrno pravo na stvari duznika ili nekog treceg lica (hipoteka, zaloga, kapara,
kaucija). Licno sredstvo obezbedjenja je sredstvo koje pruza vecu sigurnost poveriocu jer se duznik
obezbedjuje putem jemstva, ugovorne kazne.
j) Bezgotovinska placanja privredni subjekti vecinom vrse bezgotovinska placanja osnosno sredstva prebacuju
sa racuna jedne strane na rn druge strane. To prebacivanje se vrsi putem naloga koji se daje banci u ovom
odnosu ucestvuju: davalac naloga, primalac naloga i korisnik naloga. Ako susredstva u istoj banci onda je to
interni transfer, ako su sredstva u razlicitim bankama onada je to medjubankarski transfer. Prenos se moze
vrsiti i virmanom kojim davalac nalaze da se za naznaceni iznos zaduzi njegov racun u korist racuna korisnika
naloga.
k) Fiksni ugovori prilikom zakljucivanja ugovora u privredi zbog vrste i cilja posla zbog kojih se zakljucuju
cesto se ugovara fiksni rok za izvrsavanje obaveza zbog cega se oni nazivaju fiksni ugovori. Rok je bitan
element ugovora. Nepostovanje roka dovodi do raskida ugovora po sili zakona. Fiksim ugovorom se smatra i
onaj ugovor u kome rok izvrsenja proizilazi iz prirode samog zakljucenog ugovora.
http://www.ratko.biz/
79
82. UGOVOR O PRODAJI pojam, izvori prava, ugovorne strane, svojstva i znacaj
- Pojavom novca kao merila vrednosti roba, nastaje novi instrumnet na trzistu koji omogucava raymenu dobara
podsredstvom novca, a to je ugovor o prodaji.
a) Svojstva ugovora i ugovorene strane Putem ugovora o prodaji obavlja se metamorfoza vrednosti. Ugovor o
prodaji pretpostavlja 2 strane od kojih je jedna kupac a druga prodavac. Kupac je duznik, a prodavac poverilac, oni su
subjekti prodajnig odnosa i izmedju njih se zasniva duznicko-poverilacki odnos. Ugovor o prodaji spada u red
imenovanih ugovora kojima je zakon odredio ime, u red neformalnih ugovora-osima ako ga strane ne ucine formalnim,
u red dvostrano teretnih ugovorajer obaveza postoji i na jednoj i na drugoj strani, u red kauzalnih jer se vidi razlkog
nastanka obaveza, u red ugovora sa trenutnom ili trajnim prestacijom u zavisnosti od toga kakav je nacin izvrsenja
obaveze (jednokratan ili u ratama), ima unapred utvrdjenu sadrzinu.
b) Pojam ugovora Po zakonu o obligacionim odnosima Ugovoro prodaji je definisan kao ugovor kojim se jedna
strana, prodavac, obavezuje da drugoj strani, kupcu sreda stvar, tako da kupac stekne pravo svojine, a kupac se
obaveziuje da prodavcu plati cenu u novcu i preuzme stvar. Predmet prodaje moze biti i neko pravo.
c) Domaci izvori prava Osnovni izvor prava je Zakon o obligacionim odnosima, opste uzanse za promet robom iz
1954 koje osteju kao izvor prava jedino ako su njihvu primenu strane iyricito ugovorile. U izvore prave spadaju i neke
posebne uzanse. Ovi izvori prava su i rezultat upliva izvora. Medjunarodnog trgovinskog prava cija pravila prodiru u
sva zakonodavsktva. Ovo je rezultat procesa harmonizacije prava na medjunarodnom planu.
d) Medjunarodni izvori prava Kada je rec o medjunarodnom ugovoru o prodaji robe kao primarni izvor prava
javlja se ugovor o medjunarodnoj prodaji robe koje su strane zakljucile. Pravila nacionalnog obligacionog prava sluze
kao dopunsko resenje za ono sto su ugovorene strane propustile da urede. Svaka drzava ima posebne propise kojima
regulise ugovor o medjunarodnoj prodaji robe pa se i oni smatrajju izvorom prava.Ekonomski giganti koji
medjunarodno posluju poceli su da sastavljaju formulare ugovora sa istim odredbama dajuci mogucnost drugoj strani
da pregovara o nekima od njih. Formularni ugovori se postali novi vid izvora prava koji se nazaiva formularno pravo.
Kako formirani ugovori nisu bili medjusobno ujednaceni u cilju otklanjanja nedostataka medjunarodni formuni su su
pristupili unifikaciji prava nalazeci zajednicka resenja u toj praksi nudeci resenja u vidu jednobraznih tipskih
ugovora i opstih uslova poslovanja. Isti formi su poceli da vrse unifikacuju parvila o medjunarodnoj prodaji robe i
putem medjunarodnih konvencija koje su u prksi olaksale zakljucivenj ugovora o prodaji I obavljanje
medjunarodnog prometa. Organ UN UNCITRAL je doneo nekoliko konvencija od kojih je najznacajnija Becka
konvencija, koja u nasoj zemlji ima sta status lex specialis. Veoma je znacajna i Rimska konvencija o merodanvonm
pravu za ugovorene obaveze, ona vaziu svim zemljama clanicama EU. Pored navedenih izvora prava od znacaja su I
ugovori regionalnog i medjunarodnog karaktera kojima se postize unifikacija medjunarodnog trgovonskog prava,
njihova promena moze biti indirektna I diretkna. U medjunarodne izvore ugovornog prava spadaju i model zakon ,
koji predstavlja obrazac za izradu nacionlanog zakona.Pravni vodici koje je evropska komisija promenila za zemlje u
tranziciji.
e) Znacaj ugovora Znacaj ugovora u prodaji je u tome sto kje to ugovor sa najduzaom tradicijom. Njime se vrsi
promet materijalnih dobara na trzistu i preko njega se oslikava trziste i moc neke privrede.
http://www.ratko.biz/
80
http://www.ratko.biz/
81
http://www.ratko.biz/
82
http://www.ratko.biz/
83
http://www.ratko.biz/
84
http://www.ratko.biz/
85
http://www.ratko.biz/
86
http://www.ratko.biz/
87
http://www.ratko.biz/
88
http://www.ratko.biz/
89
http://www.ratko.biz/
90
http://www.ratko.biz/
91
http://www.ratko.biz/
92
http://www.ratko.biz/
93
Odgovornost i oslobadjanje od odgovornosti zeleznice - Zeleznica odgovara kako za delimican tako i za potpuni
gubitak robe. On odgovara za ostecenja na robi koja nastaju od trenutka prijema robe do trenutka njenog izdavanja.
- Zeleznica se oslobadja odgovornosti u slucaju ako je gubitak ili ostecenje nastalo pod sledecim okolnostima: 1. ako je
vresen otvorenim kolima ili na osnovu propisa ili sporazuma strana; 2. ako roba nije pakovana ili nedovoljno
upakovana usled cega je doslo do ostecenja; 3. ako je utovar ili istovar robe vrsio posiljalac na osnovu propisa ili
sporazuma strana; 4. ako je roba potpuno ili delimicno izgubljna zbog prirodnih svojstava robe; 5. ako je doslo da
uginuca ili ostecenja zivih zivotinja u prevozu
- Zakonom je utvrdjen limit odgovornosti zeleznice, ako steta prelazi limit, zeleznica odgovara samo do visine
zakonom utvrdjenog limita. Zeleznica odgovara i za prekoracenje roka isporuke.
96. UGOVOR O MESTOVITOM PREVOZU ROBE
- Ovaj ugovor se jos naziva i ugovor o kombinovanom prevozu, ugovor o visegranskom prevozu. U ovom slucaju
prevoz robe se obavlja sa najmanje dva razlicita prevozna sredstva.
- Jednogranski prevoz se naziva direktni prevoz ili uzastopni prevoz. Prevoz robe se vrsi u istoj grani saobracaja
prevoznim sredstima iste vrste. Kod jednogranskog prevoza narucilac prevoza ima 2 mogucnosti: 1. da sa svakim
prevoznikom u uzastopnom prevozu zakljuci ugovor o prevozu robe tako da mu svaki prevoznik odgovara za jedan deo
prevoza ili 2. da zakljuci ugovor sa prvim prevoznikom koji ce zakljucivati ugovore o prevozu sa sledecim
prevoznicima ali kao punomocnik narucioca prevoza.
- Visegranski prevoz je onaj u kome ucestvuju vise vozara iz razlicitih grana saobracaja. Visegranski saobracaj moze
vaziti po principu mrezaste odgovornosti (narucilac prevoza zakljucuje ugovor o prevozu sa svakim prevoznikom
posebno, pa mu svaki odgovara po pravilima saobracajnog prava u okviru koga vris prevoz) ili na principu jedinstvene
odgovornosti (zakljucuje ugovor sa jednim prevoznikom koji mu odgovara po posebnim i jedinstvenim pravilima
nezavisno od toga koliko je vozara ucestvovalo u prevozu)
- Za korisnika prevoza zakljucivanje vise ugovora radi prevoza iste robe pokazalo se kao skup i slozen pravni posao pa
se u praksi uglavnom zakljucuje jedan ugovor izmedju dve strane.
- Kombinovani prevoz odlikuju sledece spacificnosti: 1. ugovor zakljucuju samo dve strane, 2. ugovor se odnosi na ceo
prevoz nezavisno od vrste prevoznog sredstava, 3.Prevoz mora biti izvrsen sa najmanje dva razlicita prevozna sredstva
i dva razlicita prevoznika, 4. organizator izdaje jedinstvenu pravnu dozvolu, 5. odgovornost organzatora je limitirana
odredjenim pravilima.
- Po Zakonu o obligacionim odnosima ugovor o mesovitom prevozu robe se definise kao ugovor kojim se jedna strana
u svojstvu organizatora prevoza obavezuje drugoj strani u svojstvu narucioca prevoza da ce organizovati prevoz stvari
od mesta preuzimanja do mesta opredelenje podsrsdstvom najmanje dva razlicita prevozna sredstva.
- Ugovorne strane su organizator prevoza i narucilac prevoza.
Bitni elementi ugovora - su predmet prevoza, prevozna relacije i vozarina.
- U nasem pravu ugovor o mesovitom prevozu nije posebno regulisan, vec zakoni koji regulisu prevoz robe kopnenim,
vazdusnim i vodenim putem, regulisu i pitanje prevoza robe kad ucestvuje vise prevoznika razlicitim prevoznim
sredstvima.
- Najznacajniji medjunarodni izvori prava su: 1. Jednobrazna pravila za ispravu medjunarodnog prevoza, 2. Konvencija
Un o medjunariodnom mulitimodalnom transportu robe, 3. Pravila o ispravi multimodalnog prevoa iz 1990 god.
- Ovaj ugovor je od posebnog prevoza robe na velikom udaljenostima i to u slucaju kada jedan prevoznik nije u
mogucnosti da izvrsi ceo prevoz, tj. kada je potrebno vise prevoznika i vise transportnih sredstava.
Odgovornost organizatora mesovitog prevoza - spada u red najznacajnijih pitanja, za slucaj kada nastupi steta.
- Odgovornost organiztora moze biti ugovorena ili po sistemu mrezaste odgovornosti ili po sistemu jedinstvene
odgovrosnosti. U prvom slucaju organizator odgovara po pravilima one grane saobracajnog prava na kome je doslo do
ostecenja ili kvara robe. U drugom slucaju moze se odrediti da organozator prevoza odgovara prema jedinstvenim
pravilima koja vaze za kombinovani prevoz. Drugi vid je mnogo povoljniji za narucioca zbog veceg stepena sigurnosti
u pogledu nadoknade stete, za organizatora prevoza je ovaj drugi vid nepovoljniji.
- U praksi se najcesce ugovra primena Konvencije UN o medjunarodnom multimodalnom prevozu robe iz 1980, ova
konvencija uredjuje odgovornost organizatora prevoza robe na medjunarodnom planu.
http://www.ratko.biz/
94
http://www.ratko.biz/
95
Isporucilac lizinga On moze biti istovremeno i davalac lizinga u tom slucaju dolazi do direktnog
lizinga. Isporucilac moze biti i pravno i fizicko lice. On je u pravnom odnosu sa davaocem lizinga a u
faktickom odnosu sa primaocem lizinga.
Davaoc lizinga Moze biti samo pravno lice u formi privrednog drustva. Da bi mogao da se osnuje kao
davalac lizinga on mora da ispunjava odredjene uslove koje zakon izricito nalaze: 1. Mora da obavlja
iskljucivo poslove finansijskog lizinga 2.Njegov novcani deo osnovnog kapitala ne sme biti manji od
100.000 evra u din. protivvrednosti. 3. mora imati dozvolu NBS za obavljanje poslova fnan. lizinga.
Primalac lizinga on je duzan da preuzme predmet lizinga od isporucioca na nacin u vreme i mestu kako
je predvidjeno ugovorom o finansijskom lizingu. Primalac lizinga ima obavezu da predmet lizinga koristi
sa paznjom dobrog privrednika i da koriscenje bude u skladu sa ugovorom i namenom predmeta lizinga.
On ima obavezu da predmet lizinga odrzava, servisira i vrsi potrebne opravke.
- Zakonom su predvidjene stroge pravne posledice za slucaj neplacanja lizing naknade. Prilikom zakljucenja ugovora o
finansijskom lizingu primalac lizinga moze ugovoriti da po isteku ugovorenom roka o koriscenju predmeta lizinga:
1. Predmet lizinga vrati 2. Predmet lziniga otkupi po nizoj ceni 3. Koriscenje lizinga produzi.
- Ugovor o lizingu prestaje na sledece nacine: protekom roka na koji je zakljucen, propascu predmeta lizinga, propascu
lizinga usled dejstva vise sile.
Znacaj lizing posla ogleda se u vise pravaca: 1. proizvodi velike vrednosti kroz lizing posao nalaze put do potrosaca,
sto putem klasicne prodaje ne bi bilo ostavrivo, 2. putem lizing posla vrsi se integracija proizvodajca, trgovine,
finansijskih organizacija i potrosaca, 3. lizing posao pokazuje da se do potrebnih sredstava u privredi ne mora doci
sticanjem prava svojine kupovinom ili kreditom, 4. lizing omogucava dobit svim stranama u ovom poslu.
http://www.ratko.biz/
96
http://www.ratko.biz/
97