1.1.

GRKI ALFABET

/
=
matematika vjetina, znanost
Prema pridjevu

=
naueno, predmet uenja; znanje, znanost
2

1.2. SUDOVI.
OSNOVE LOGIKE SUDOVA

Sud (intuitivno) = svaka smislena izjavna

reenica koja je istinita ili lana, ali nije
istovremeno i istinita i lana.

Primjeri sudova
Dva plus dva je jednako etiri.
Istiniti sud.

Dva plus tri je jednako osam.

Lani sud.

Koliko je sati?
Nije sud.

x+2=8
Nije sud.

Broj 0.0001 je mali broj.

Nije sud.

Ja sada laem.
Nije sud.
4

Postoje izjavne reenice

koje nisu sudovi!!
5

Sloeni sudovi
Jednostavne sudove moemo povezivati u sloene
sudove koritenjem logikih veznika.
LOGIKI VEZNICI
& = konjunkcija (i)
v = disjunkcija (ili)
= negacija (ne)
= implikacija (ako ... onda, implicira, povlai)
= ekvivalencija (ako i samo ako, ekvivalentno je)
6

Konjunkcija sudova
Konjunkcija sudova A i B, u oznaci A&B,
sloeni je sud koji je istinit tono onda kada
su oba suda A i B istinita.
itamo: A i B

Primjeri konjunkcije
A = Hrvatska granii sa Slovenijom.
B = Slovenija granii s Austrijom.
A&B = Hrvatska granii sa Slovenijom i
Slovenija granii s Austrijom.
Sud A&B je istinit jer su i A i B istiniti sudovi.
8

Primjeri konjunkcije
A = Rajica je voe.
B = Mrkva je povre.
A&B = Rajica je voe i mrkva je povre.
Sud A&B je laan jer je sud A laan
(iako je sud B istinit).
9

Disjunkcija sudova
Disjunkcija sudova A i B, u oznaci AvB,
sloeni je sud koji je laan tono onda kada
su oba suda A i B lana.
itamo: A ili B
AvB je istinito u sljedeim sluajevima:
oba suda A i B su istinita
jedan od sudova A i B je istinit a drugi laan.
10

Primjeri disjunkcije
A = Sada je listopad.
B = 7=3+4
AvB = Sada je listopad ili 7=3+4.
Sud AvB je istinit.
11

Primjeri disjunkcije
A = Danas je nedjelja.
B = Danas nije subota.
AvB = Danas je nedjelja ili danas nije subota.
AvB je istiniti sud.
12

Negacija suda
Negacija suda A, u oznaci A, je sud koji je
istinit tono onda kada je sud A laan.
itamo:
nije A
non A
ne A
13

Primjeri negacije
A= 3 < 4
-A= 3 4
A = Kua ima krov.
-A= Kua nema krov.
A = Svaka kua ima krov.
-A= Postoji kua bez krova.
A = Postoji stolica s dvije noge.
-A= Ne postoji stolica s dvije noge.
-A= Broj nogu svake stolice je razliit od dva.
14

Implikacija sudova
Implikacija dvaju sudova A i B, u oznaci AB,
sloeni je sud koji je laan tono onda kada je sud A
istinit i sud B laan.
itamo:

A povlai B
A implicira B
ako A, onda B
iz A slijedi B
B je nuan uvjet za A
A je dovoljan uvjet za B
15

Primjeri implikacije
A = Sada imamo predavanja iz
Elementarne matematike.
B = Svake nedjelje pada kia.

AB = Ako sada imamo predavanja iz

Elementarne matematike, onda
svake
nedjelje pada kia.
Sud AB je laan (A je istinit a B laan).
16

Primjeri implikacije
A = Juer je bio petak.
B = 2+17=38
AB = Ako je juer bio petak, onda je
2+17=38.
Sud AB je istinit.
17

Ekvivalencija sudova
Ekvivalencija sudova A i B, u oznaci AB,
sloeni je sud koji je istinit tono onda kada su oba
suda A i B istinita, ili kada su oba suda A i B lana.
itamo:
A je ekvivalentno s B
A je ako i samo ako je B
A je onda i samo onda ako je B
A je nuan i dovoljan uvjet za B
ako i samo ako = akko

18

Primjeri ekvivalencije
A = 5>0
B = Sada je listopad.
AB = 5>0 ako i samo ako je sada listopad.
Sud AB je istinit (oba suda A i B su istinita).
19

Primjeri ekvivalencije
A = 7<4
B = Sada je pono.
AB = 7<4 ako i samo ako je sada pono.
Sud AB je istinit (oba suda A i B su lana).
20

Primjeri ekvivalencije
A = 1+2=3
B = Danas je 31.12.
AB = 1+2=3 ako i samo ako je danas
31.12.
Sud AB je laan (A je istinit a B je laan).
21

Tablica istinitosti
Interpretacija suda:
ISTINITI SUD 1
LANI SUD 0
Istinitost sloenog suda sastavljenog od
sudova A,B,... moemo u ovisnosti o istinitosti
sudova A,B,... prikazati tablicom istinitosti ili
semantikom tablicom.
22

Tablica istinitosti
A

A&B

AvB

AB

AB

1
23

Tablica istinitosti
A

-A

24

Jednakost sudova
Kaemo da su dva (sloena) suda A i B
semantiki jednaki (ili, kratko, jednaki) ako
im se pripadne semantike tablice
podudaraju.
Piemo: AB
25

Princip dvojne negacije

A

-A

-(-A)

-(-A) A

26

De Morganov princip
A

A&B

-(A&B)

-A

-B

(-A)v(-B)

-(A&B) (-A)v(-B)

27

Domaa zadaa

Uvjerite se da vrijedi:
-(AvB) (-A)&(-B)
(De Morganov princip)

28

Primjeri
Negiraj:
Podne je i ja sam gladan.
A = Podne je.
B = Ja sam gladan.
C = A&B = Podne je i ja sam gladan.
-C = -(A&B) = (-A)v(-B)
= Nije podne ili ja nisam gladan.
29

Primjeri
Negiraj:
Pono je ili sam ja pospan.
A = Pono je.
B = Ja sam pospan.
C = AvB = Pono je ili sam ja pospan.
-C = -(AvB) = (-A)&(-B)
= Nije pono i ja nisam pospan.
30

Negacija implikacije
A

AB

-(AB) -B

-(AB) A & (-B)

A&(-B)

31

Primjeri
Negiraj:
Ako pada kia, onda su ulice mokre.
A = Pada kia.
B = Ulice su mokre.
C = AB
= Ako pada kia, onda su ulice mokre.
-C = -(AB) = A&(-B)
= Pada kia i ulice nisu mokre.
32

Primjeri
Negiraj:
Ako budem uio, onda neu pasti na ispitu.
A = Uit u.
B = Neu pasti na ispitu.
C = AB
= Ako budem uio, onda neu pasti na ispitu.
-C = -(AB) = A&(-B)
= Uit u i past u na ispitu.
33

Domaa zadaa

Uvjerite se da vrijedi:
AB (-A)vB

34

Ekvivalencija sudova
A

AB

AB

BA

(AB)&(BA
)

AB (AB)&(BA)

35

Domaa zadaa
Uvjerite se da vrijedi:
A&B B&A
AvB BvA
A&(BvC) (A&B)v(A&C)

0 oznaava laan sud.

Av(B&C) (AvB)&(AvC)

1 oznaava istinit sud.

Av0 A
A&1 A
A&(-A) 0
36

Tautologija

Sloeni sud je tautologija ukoliko je istinit

bez obzira na istinitost sudova od kojih je
sastavljen.

37

Primjer tautologije
A

-A

Av(-A)

Princip iskljuenja treeg

38

Primjer tautologije
A

A&B (A&B)B

39

Sudovi vezani uz AB

Uz sud AB veemo sudove:

BA (obrat suda)
(-B) (-A) (obrat po kontrapoziciji)
(-A) (-B) (suprotni sud)

40

Sudovi vezani uz AB
A

AB

BA

-A

-B

(-A)(-B)

(-B)(-A)

1
41

Obrat po kontrapoziciji
Zakljuujemo:
AB (-B) (-A)
Sud je istinit ako i samo ako je
istinit njegov obrat po kontrapoziciji.
42

Obrat suda
Zakljuujemo:
AB BA
AB (-A)(-B)

43

Obrat suda
Zakljuujemo:
BA (-A)(-B)
Obrat suda je istinit ako i samo ako
je istinit suprotni sud.
44

Primjer
Ako pada kia, onda su ulice mokre.
(istiniti sud)
A = Pada kia.
B = Ulice su mokre.
Obrat suda (BA):
Ako su ulice mokre, onda pada kia.
(lani sud)
Obrat po kontrapoziciji ((-B) (-A)):
Ako ulice nisu mokre, onda ne pada kia.
(istiniti sud)
Suprotni sud ((-A) (-B)):
Ako ne pada kia, onda ulice nisu mokre.
(lani sud)

45

Primjer
Ako je x>0 i y>0, onda je xy>0.
(istiniti sud)
Obrat suda:
Ako je xy>0, onda je x>0 i y>0.
(lani sud)
Obrat po kontrapoziciji:
Ako je xy0, onda je x0 ili y0.
(istiniti sud)
Suprotni sud:
Ako je x0 ili y0, onda je xy0.
(lani sud)
46