UVOD U MATEMATIKU LOGIKU

SADRAJ
UVOD U MATEMATIKU LOGIKU ............................................................................................................ 1
SUD ILI IZJAVA...................................................................................................................................... 1
LOGIKE OPERACIJE SA SUDOVIMA .................................................................................................... 2
FORMULE ALGEBRE SUDOVA .............................................................................................................. 5
PREDIKATI I KVANTIFIKATORI .............................................................................................................. 8

Matematika ili moderna logika je dio logike koja prouava osnovne principe matematikog
zakljuivanja. Simbolika matematike logike koristi se prilikom zapisivanja matematikih
definicija i tvrdnji koje se nazivaju teoremi i propozicije. Logika simbolika predstavljaja
univerzalan jezik kojim se koristi matematika. Stoga je potrebno njegovo poznavanje da bi
mogli itati matematiki sadraji, pa tako i ovaj nastavni materijal.

Ponekad se u logici pojavljuju paradoksi.

Primjer 1. Jedan od najpoznatijih paradoksa je sadran u Epimenidovoj (6. st. pr. Kr.) prii o
laljivcu: Kada Korinanin kae da svi Korinani lau, da li govori istinu? Meu paradokse
o laljivcu moemo ubrojiti i reenicu Ja laem sada . Da li je ta reenica istinita ili lana?

SUD ILI IZJAVA

Def. Sud ili izjava je reenica kojoj se moe pripisati istinitosna vrijednost tj. mogue je
odrediti je li ta reenica istinita ili lana.

U nastavku je navedeno nekoliko primjera reenica koje predstavljaju istinite i neistinite

sudove.

Primjer 1. , je paran broj, je iracionalan broj su istiniti sudovi, je paran

broj , , su neistiniti sudovi.

1
Proizvoljna reenica nije nuno i sud.

Primjer 2. Reenica nije ni istinita ni lana, pa ne predstavlja sud. Reenica Kolika

je suma prvih prirodnih brojeva? je pitanje a ne sud.

U matematkoj logici sudovi se zapisuju velikim slovima poput dok funkcija

( ) oznaava istinitosnu vrijednost suda . Ako je sud istinit tada je ( ) , a ako je
sud laan onda je ( ) . Ponekad se umijesto i koriste oznake ili .

LOGIKE OPERACIJE SA SUDOVIMA

Postoji vie vrsta sudova obzirom na njihovu sloenost. Sud Hrvatska je osvojila Svjetsko
prvenstvo u vaterpolu 2010 se razlikuje od suda Kornjae su gmazovi i hrane se biljkama.
Prvi sud je jednostavan sud a drugi sud je sloen od dva razliita jednostavna suda. Sudovi
koji su sloeni od dvaju ili vie razliitih sudova su meusobno povezani logikim
operacijama.

Osnovne logike operacije sa sudovima su konjukcija (logiki i) i disjunkcija (logiki ili) ali i
negacija, implikacija i ekvivalencija.

Tablica istinitosti je tablica kojom se prikazuju vrijednosti logikih izraza za svaku moguu
kombinaciju zadanih logikih vrijednosti svih ulaznih varijabli. U praksi, tablica istinitosti
sastoji se od jednog stupca za svaku vrijednost ulazne varijable (na primjer, i ), i jednog
zavrnog stupca za sve mogue rezultate logike operacije koje se prikazuju tablino.

Logike operacije mogu se definirati tablicama istinitosti.

Def. Negacija suda A je sud (ita se ne ) . Sud je istinit ako je sud laan. Sud
je laan ako je sud istinit.

A A
1 0
0 1

Sl. Tablica istinitosti negacije suda

2
Primjer 1. Negacija suda Zagreb je u Hrvatskoj je sud Zagreb nije u Hrvatskoj, negacija
je sud .

Negacija negacije suda jednaka polaznom sudu:

( ) .

Def. Konjukcija sudova i je sud (ita se ). Sud je istinit ako i samo ako
su i sud i sud istiniti.

A B A B
0 0 0
1 0 0
0 1 0
1 1 1

Sl. Tablica istinitosti logike operacije

Primjer 2. Neka je sud Na Lotu 7/39 je izvuen paran broj, a sud Izvueni broj na
lotu je djeljiv s . Tada je Izvuen je paran broj djeljiv s , to znai da je taj sud
istinit ako je izvuen jedan od brojeva .

Def. Disjunkcija sudova je sud (ita se ). Sud je istinit ako i samo

ako je barem jedan od sudova ili istinit.

A B A B
0 0 0
1 0 1
0 1 1
1 1 1

Sl. Tablica istinitosti logike operacije

3
Primjer 3. Za sudove Juer je u Zagrebu padala kia i Juer je u Zagrebu padao snijeg
je sud istinit ako je juer padala kia ili snijeg, a neistinit ako nije padala kia niti je
padao snijeg. Na primjer sud biti de neistinit ako je juer u Zagrebu sijalo Sunce.

Primjer 4. Sud je Ana je lijepa a sud Ana je bogata . Zapisati slijedee izjave
simbolikom matematike logike:

(a) Ana je lijepa i bogata.

(b) Ana je lijepa i nije bogata.
(c) Ana nije ni lijepa ni bogata.
(d) Nije tono da je Ana lijepa i bogata.
(e) Nije tono da Ana nije lijepa i da nije bogata.
Rjeenje: (a) (b) (c) (d) ( ) (e) ( ).

Def. Implikacija (ita se implicira , povlai , Ako je onda je , je

dovoljan uvjet za , je nuan uvjet za je logika operacija koja je lana samo u jednom
sluaju i to kad je prvi sud istinit a drugi laan.

A B A B
0 0 1
1 0 0
0 1 1
1 1 1

Sl. Tablica istinitosti implikacije

Obzirom da la povlai istinu moe se zakljuiti da u svakoj lai ima i neto istine.

Def. Ekvivalencija (ita se je ekvivalentno s , je ako i samo ako je , je

nuan i dovoljan uvjet za ) je istinita ako su oba suda istinita ili ako su oba suda lana.

4
 A B A B
0 0 1
1 0 0
0 1 0
1 1 1

Sl. Tablica istinitosti relacije ekvivalencije

FORMULE ALGEBRE SUDOVA

Formule algebre sudova su konani izrazi koji se zapisuju pomou operacija , , , , ,

konstanti 0 ili 1 i zagrada. Uloga zagrada je naglaavanje redosljeda logikih operacija .
takoer, uveden je dogovor da se najvei prioritet pridrui negaciji, zatim disjunkciji i
konjukciji (istog prioriteta) i na kraju implikaciji i ekvivalenciji (istog prioriteta).

Dvije formule su jednakovrijedne ili logiki ekvivalentne ako za svaku kombinaciju

istinitosnih vrijednosti njihovih varijabli sudovi imaju jednaku vrijednost. Te formule se
provjeravaju pomou tablice istinitosti. Logika ekvivalencija zapisuje se kao i ita
je logiki ekvivalentno s

U matematici se esto koriste De Morganove formule

( )

( )

Primjer 1. Neka je sud Nogometni klub Chelsea je pobijedio Barcelonu a sud Cibona
je pobijedila Zadar u koarci. Provjeriti De'Morganove formule za ove sudove.

Rjeenje: Sud je istinit ako su pobijedili i Chelsea i Cibona. Negacija suda biti
e istinita ako barem jedna od momadi Chelsea ili Cibone nije dobila utakmicu. Preciznije,
ili Chelsea nije pobijedila Barcelonu ili Cibona nije pobijedila Zadar. Iz ovog primjera je oito
da vrijedi prva De'Morganova formula .

5
Sud predstavlja situaciju u kojoj je pobijedila barem jedna od momadi Chelsea ili
Cibone. Negacija tog suda biti e istinita ako nije pobijedila niti jedna od ove dvije momadi.
To znai da niti je pobijedila Cibona niti je pobijedila Chelsea. I druga De'Morganova
formula je oigledna.

Primjer 2. Dokazati DeMorganove formule pomou tablice istinitosti.

Rjeenje:

( )
0 0 0 1 1 1 1
0 1 0 1 1 0 1
1 0 0 1 0 1 1
1 1 1 0 0 0 0

Uoimo da su stupci istinitosnih vrijednosti relacija ( )i identini pa vrijedi

prvi DeMorganov zakon . Na slian nain moe se provjeriti i drugi zakon .

Primjer 3. Negirati sljedee sudove pomou DeMorganovih pravila:

(a) Pada kia i hladno je

(b) Nauiti u lekciju ili u prepisivati
(c) Veerati u ribu ili meso.
Rjeenje: (a) Uvode se oznake za sudove pada kia , hladno je. Prema
DeMorganovom pravilu ( ) pa negacija zadanog suda ima oblik Ne
pada kia ili nije hladno .

(b) Prema drugom DeMorganovom pravilu negacija je Neu nauiti lekciju i neu
prepisivati.

(c) Neu veerati ribu ni meso .

6
 U algebri sudova vrijede raznovrsni zakoni i identiteti:

Zakoni algebre sudova

Zakoni komutativnosti (a) (b)

Zakoni asocijativnosti (a) ( ) ( )

(b) ( ) ( )

Zakoni distributivnosti (a) ( ) ( ) ( )

(b) ( ) ( ) ( )

Zakoni komplementarnosti (a) (b)

(b) ( )

DeMorganovi zakoni (a) ( )

(c) ( )

7
PREDIKATI I KVANTIFIKATORI

Def. Predikat na univerzalnom skupu u oznaci ( ) je funkcija koja prelazi u izjavu ako se
umjesto varijable uvrste elementi iz skupa .

Primjer 1. Neka je . Sljedee reenice su predikati na : je paran broj , .

Ako u navedene reenice uvrstimo neki odreeni primjerice dobivamo sudove
je paran broj i sud .

Predikati mogu imati vie varijabli.

Primjer 2. Ako skup sainjavaju svi ljudi na Zemlji tada je ( ) osoba je mlaa od
osobe predikat na skupu . ( ) je sud jer je zasigurno jedan od njih dvojice
roen prije drugog.

Primjer 3. Neka je univerzalni skup skup svih ljudi na Zemlji. Promatramo predikate je
predsjednik Hrvatske i voli . Ako zamijenimo varijablu s Romeom a s Julijom
prethodni predikati postaju sudovi, od kojih je prvi laan a drugi istinit.

Jedan od naina na koji predikati postaju sudovi je uvrtavanje konkretnih vrijednosti umjesto
varijabli koje se javljaju u predikatu. Drugi nain da se predikat pretvori u sud moe se
ostvariti koritenjem kvantifikatora za svaki i postoji.

Sudovi za svaki je ( ) i postoji takav da je ( ) zapisuju se kao

( ) ( )i( ) ( )

pri emu se znak ita za svaki i naziva univerzalnim kvantifikatorom a znak ita kao
postoji i naziva egzistencijalni kvantifikator.

Primjer 4. Neka je univerzalan skup zadan kao skup svih ljudi na Zemlji. Tada sud
( ) ima znaenje da Bog voli Romea, Bog voli Juliju, ... gdje se lista
vrijednosti varijable protee na sva ljudska bia.

Primjer 5. Neka je skup zadan kao skup svih studenata grafike tehnologije. Tada sud
( ) znai da je Luka ima izvrstan iz matematike ili Toni
ima izvrstan iz matematike ili ... Gornji sud je istinit ako postoji barem jedan student koji je

8
dobio izvrsnu ocjenu iz matematike a neistinit ukoliko niti jedan student nije poluio peticu na
ispitu.

Primjer 6. Jesu li sljedei sudovi istiniti ili lani:

(a) ( )
(b) ( )
(c) ( )
(d) ( )
Rjeenje: (a) istinit (b) laan (c) laan (d) istinit.

Primjer 7. Jesu li su slijededi sudovi identini:

(a) ( ) (b) ( )
Rjeenje: Prvi sud je istinit a drugi laan. Za svaki realni broj postoji neki koji je manji
od njega, to je oito istinito. Drugi sud tvrdi da postoji koji je manji od svakog realnog
broja , to je lano. Dovoljno je zamjeniti s .

Negacija kvantifikatora se provodi na slijedei nain:

Negacija kvantifikatora :

( ) ( ) ( )( ( ))

Negacija kvantifikatora :

( ) ( ) ( )( ( ))