SUD "Neki su brodovi bijeli." Sud je misao kojom se neto tvrdi ili porie.

Ustroj (struktura) suda: Posredujua misao: je misao pomou koje obuhvaamo neke predmete koje elimo poblie odrediti ("brodovi"). Posredovana misao: misao kojom predmete poblie odreujemo ("bijeli"). Objektivno jedinstvo misli: u sudu su pojmovi ujedinjeni u jedinstvenu misao, koja kazuje kakav je neki predmet, OBJEKT. Stoga se moe rei da jedinstvo pojmova koje se ostvaruje u sudu je OBJEKTIVNO. Sud i iskaz Iskaz je jezini iskaz kojim izriemo sud. Jezik logike i svakodnevni jezik nisu podudarni. Aristotel je sud "neki su brodovi bijeli." Oblikovao: "bijelo (ili bijelost) pripada nekim brodovima. Isto tako sud "Neki ovjek tri." jezikom logike glasi: "Neki ovjek je u stanju tranja." Subjekt, predikat i spona Subjekt je pojam o onom o emu se sudom neto izrie ili tvrdi. Predikat (prirok) je pojam pomou kojeg se u subjektu neto izrie ili tvrdi. Spona (kopula) predstavlja misaoni odnos subjekta i predikata. Ona je u sudu objekt mogue afirmacije ili negacije. etverostruka razdioba sudova Sudovi po kvantiteti (kolikoi) Sudovi po kvaliteti (kakvoi) Sudovi po modalitetu (stupnju) vrijednosti Sudovi po odnosu (relaciji) -Sudovi po kvantiteti Dijele se na ope (univerzalne) i posebne (partikularne) ovisno o tome koliki je opseg pojma subjekta mislimo u sudu.

"Svi psi jesu ivotinje." => opi (univerzalni) sud Sud kojim mislimo CIJELI opseg pojma subjekta jest opi (univerzalni) sud "Neki brodovi su bijeli." => posebni (partikularni) sud Sud kojim mislimo DIO opsega pojma subjekta jest posebni (partikularni) sud -Sudovi po kvaliteti Dijele se na potvrdne (afirmativne) i nijene (negativne) Potvrdni afirmativni sud: sud kojim posredujuu i posredovanu misao meusobno spajamo odnosno sud kojim neto tvrdimo. "Svi psi jesu ivotinje." "Neki ljudi jesu glazbenici." Nijeni negativni sud: sud kojim posredujuu i posredovanu misao meusobno odvajamo odnosno sud kojim neto poriemo. "Nijedan pas nije biljka." "Neka knjievna dijela nisu romani." Kategorini sud - Sudovi po odnosu Dijele se na: kategorine, hipotetine (uvjetne) i disjunktivne (rastavne) Kategorini sudovi su sudovi koji: imaju dva pojma: posredujuu i posredovanu misao (subjekt i predikat) imaju priricanje ili pridavanje: predikat se pridaje subjektu veza subjekta i predikata je BEZUVJETNA razdioba kategorinih sudova Opi, potvrdan sud: "Svi kitovi(S) jesu sisavci(P)." Opi, nijean sud: "Nijedan kukac(S) nije ptica(P)." Poseban, potvrdan sud: "Neki ljudi(S) jesu duhoviti(P)." Poseban, nijean sud: "Neke ptice(S) nisu arene(P)." (P(S)) " Svi S su P." (S) (P) "Nijedan S nije P." S()P) "Neki S jesu P." (S(P) "Neki S nisu P." "a" "e" "i" "o"

A = cjelina, I = dio cjeline, E = nijekana cjelina, O = nijekani dio cjeline

1. sud je onaj oblik misli kojim predoavamo istinu 2. sud je misao koja je nuno istina ili neistinita (tree mogunosti nema!!) 3. u suvremenoj logici istinitost i neistinitost nazivaju se istinosnim vrijednostima 4. svaki sud nuno posjeduje jednu (i to samo jednu) od dvije mogue istinosne vrijednosti 5. pri tome valja imati na umu da se razlikuju formalan i stvarna istinitost. Logiku zanima formalna istinitost, a stvarnom istinitou bave se pojedine znanosti svaka na svome podruju. "Vrijeme je lijepo." "Kia pada." "Sada je 8 sati." Navedenim mislima FORMALNO pridajemo objektivnu vrijednost time to smo ju oblikovali kao sud. Navedeni sudovi u ovom trenutku mogu stvarno biti neistiniti, dakle izgubili su objektivnu, ali ne i FORMALNU. Budui da je sud onaj oblik misli kojim predoavamo istinu, ono to nije logoki mislivo ne moe biti ISTINITO. Da li je neki sud stvarno istinit, time se ne bavi logika nego pojedine znanosti. Oprjeka meu sudovima Oprjeka je odnos meu sudovima u kojem jednim sudom nijeemo to drugim tvrdimo. Protuslovna, proturjena ili kontradiktorna oprjeka "Svi ljudi jesu smrtni." "a"

"Neki ljudi nisu pravedni." "o" Navedeni sudovi imaju isti S i P, ali se razlikuju po kvantiteti. U protuslovnoj oprjeci uvijek je jedan sud istinit, a drugi neistinit. Suprotna, protivna ili kontrarna oprjeka "Svi ljudi jesu smrtni." "Nijedan ovjek nije smrtan." "Svi ljudi jesu pravedni." "a" "e" "a"

"Nijedan ovjek nije pravedan." "e" Navedeni sudovi imaju isti S i P, istu kvantitetu, ali se razlikuju po kvaliteti. U suprotnoj oprjeci uvijek je jedan sud NEISTINIT, a ponekad su neistinita i oba.

Podsuprotni, potprotivni ili subkontrarni sudovi "Neki ljudi su smrtni." "Neki ljudi nisu smrtni." "Neki ljudi jesu pravedni." "Neki ljudi nisu pravedni." "i" "o" "i" "o"

Jedan od podsuprotnih sudova uvijek je istinit, a ponekad su istinita i oba. Podredni ili subalterni sudovi "Svi ljudi jesu smrtni." "Neki ljudi jesu smrtni." "a" "i"

"Nijedan ovjek nije pravedan." "e" "Neki ljudi nisu pravedni." "o"

U navedenom odnosu opi sud je podreditelj ili subalternant. Posebni sud je podreenik ili subalternat. 1. Iz istine podreditelja slijedi istina podreenika. 2. Iz neistine podreditelja ne mora slijediti neistinitost podreenika. 3. Iz istine podreenika ne slijedi, ali je mogua istina podreditelja.