UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET PALE

ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

„PERCEPCIJA ILUZIJE“
-Seminarski rad-

Mentor: Bojana Popadić Studenti:Milica Furtula

Đorđe Maksimović
Katarina Vučković
Anđela Kuntoš

Pale, januar 2017.

UVOD
Optičke varke ili optičke iluzije su "krivo" percipirane pojave koje često mogu biti
zbunjujuće. Najčešće su optičke iluzije, ali je razlika u tome što optičke varke
uključuju samo pojave koje percipiraju oči, a perceptivne uključuju sve pojave
koje percipiramo (na bilo koji način). Neke su perceptivne varke uzrokovane
nesavršćenošću naših čula (npr. tromost oka), a neke radom našeg mozga.
Perceptivne varke treba razlikovati od halucinacija. One se razlikuju po tome što
kod perceptivnih varki stimulus postoji, ali je krivo percipiran, dok kod
halucinacija stimulusa nema.
U ovom seminarskom radu, obradićemo pet vrsta iluzija:
 Položaj i oblik linija
 Iluzija naknadne slike
 M. C. Escherova iluzija
 Iluzija pokretnih slika
 Iluzija „Haljine“
Položaj i oblik linija
Jedna od najpoznatijih iluzija ovog tipa je tzv. iluzija zida (eng. Café wall illusion)
Richarda Gregoryja (lijevo). Vodoravne linije zida su usporedne. Svaka "cigla"
zida mora biti okružena neutralnim dijelom (u ovom slučaju sive boje). Još jedna
takva varka je Heringova iluzija (Ewald Hering, 1861.)
Za ove iluzije je zaslušan naš mozak. Kod Heringove, on percipira pravce koji se
sijeku u sredini (u našem slučaju plave crte) kao paralelne linije koje se prividno
spajaju u daljini. Crvene crte (koje jesu paralelne) zatim prilagođava plavima.
Ovdje je problem u sivim crtama (koje su prividno nakošene). Ako pogledate u
umanjenu verziju (slika desno) primijetit ćete da se sive linije bez problema vide
na spoju crne i crne "cigle" te na spoju bijele i bijele. No, na spoju crne i bijele
"cigle", crta se ne vidi dobro, odnosno izgleda kao dio crne "cigle". No, kad bi to
bilo tačno, sive bi se linije činile ispresijecanima. Zato mozak traži
najjednostavnije rješenje, a to je da postoje ravne crte između slojeva, ali da su one
nagnute na jednu stranu.

Heringova iluzija Iluzija zida

Iluzija naknadne slike
Naknadne slike, ili pa-slike su optičke varke koje koriste adaptaciju oka da bi se,
nakon gledanja, na neutralnoj pozadini vidio negativ slike. Gledajte u sliku desno
dvadesetak sekunda (najlakše je "zabuljiti" se u jednu od četiri okomito postavljene
točke u sredini). Odmah nakon toga pogledajte u neku neutralnu (najbolje bijelu)
pozadinu (prazan papir, zid ili sl.). Na pozadini ćete vidjeti ljudski portret (u
originalu je ova varka napravljena s namjerom da prikazuje Isusa), koji zapravo ne
postoji.
Riječ je o već spomenutoj čulnoj adaptaciji. Oko se automatski "navikava" na
trenutačnu količinu svjetlosti. Kod ovakvih kontrasta, pojedini se dijelovi
mrežnjače različito privikavaju na svjetlost. Kad se pogleda u neutralnu pozadinu,
dijelovi mrežnjače još ostaju naviknuti na prošlo stanje, odnosno posvjetljuju
dijelove koji su bili pretamni (na neutralnoj pozadini rezultirajući svjetlijim
područjima), a potamnjuju dijelove koji su bili svijetli (rezultirajući tamnim
područjima). Slika ostaje na mrežnjači još neko vrijeme.
M.C Escherova iluzija
Ova iluzija je djelo holandskog umjetnika i grafičara M.C Eschera (Moris Kornelis
Esher). Orginalni naziv je „Ograničenje Kvadrata IV“ i to je posljednja drvorez iz
tog ciklusa. Sastavljen je iz dva dijela: Figure anđela na crnoj pozadini i figure
đavola na bijeloj pozadini. Ova vrsta iluzije pripada grupi iluzija pod nazivom
Višeznačne slike. Naš mozak uvijek pokušava optičke stimuluse (koji su zapravo
skup boja) interpretirati kao smislene cjeline. To postiže uočavanjem poznatih
oblika i zaključivanjem u skladu s njima. No, postoje oblici koji mogu biti
interpretirani kao više različitih poznatih predmeta.Najčešće spomenut primjer za
ovu vrstu iluzija je Iluzija Patke/Zeca.
Pokretne slike
Pokretne slike su statične slike, gdje se uočava iluzionarni pokret zbog kontrasta
boja i pozicija pokreta. Često se uočava talasni efekat ili efekat okretanja. Ovakve
optičke iluzije su po svojoj prirodi suprotne od iluzija nazvanim „Tokslerovo
blijedilo“ ili „efekat nestajanja“, ali funkcionišu na isti način.
Iluzija Haljine
„Haljina“ je viralni internet fenomen koji se pojavio 26. Februara 2015. Godine
kada je jedna djevojka objavila sliku haljine izazivajući veliku debatu oko stvarne
boje haljine. Ljudi su raspravljali o tome da li je haljina crna i plava ili bijela i
zlatna.Radi se o još jednom primjeru povratne slike gdje neki ljudi vide haljinu u
oba seta boja, a neki mogu vidjeti samo jedan set boja.Neurolozi pokušavaju
shvatiti pozadinu ovog fenomena. Dosada je objavljeno nekoliko radova o ovoj
iluziji. Iako je dokazano da su izvorne boje haljine crna i plava, ovaj fenomen je
otkrio razlike u ljudskoj percepciji boja i postala je subjekt mnogih istraživanja.
Istraživanje
Za ovaj seminarski rad, odlučili smo da se bavimo iluzijom „haljine“.

Metod
Kao materijal koritstili smo:
 Sliku haljine
 Četiri kartice sa sprektrom boja (6 varijacija)
 List za izbor ispitanikovih boja

U istraživanju učestvovalo je osmoro djece različite dobi (izmedju 7 i 15 godina) u

Disciplinskom centru za maloljetnike u Sarajevu. Objasnili smo im postupak i
način na koji trebaju da nam daju odgovore. Pokazali smo im sliku haljine i
podijelili im kartice. Podijelili smo djecu u dvije grupe, one koji su vidjeli zlatno-
plavu haljinu i one koji su vidjeli crno-plavu. Na karticama su zaokružili dva broja
od 1-6, u zavisnosti koju boju su vidjeli. Pomoću njihovih odgovora izračunali smo
tačku subjektivne jednakosti, konstantnu grešku i prosječnu grešku.
Kartice su izgledale ovako:
Rezultati istraživanja

X(z) X(b) X(c) X(p)

3 2 5 2
1 2 5 6
4 6 1 4
2 3 3 2

X(z) X(b) X(c) X(p)

TSJ 2.5 3.25 3.5 3.5
KG -0.5 1.25 -1.5 -0.5
PG 1 1.25 1.5 0.5
Zaključak

Na osnovu rezultata istraživanja na našim uzorcima, prije svega, zaključili smo da

je vjerovatnoća 50% za uočavanje jedne od varijacija (crno-plavo; zlatno-bijelo). S
obzirom na ponuđeni spektar boja, postoje veće varijacije u uočavanju nijanse. Iz
toga slijede i prosječne i konstantne greške. Pomoću formula računali smo tačke
subjektivne jednakosti (TSJ), prosječne greške (PG) i konstantne greške (KG). Na
osnovu tih rezultata, zaključili smo koje su prosječno odabrane nijanse svake od
sljedećih boja:
Zlatna- prosječna odabrana boja od spektra 6 nijansi zlatnih iznosi 2,5.
Statističkim metodama smo zaključili da su to najčešće nijanse 2 i 3.
Bijela- Zaključili smo da je nijansa 3.25 prosječno odabrana nijansa, tj. da se
najčešće bira boja pod br. 3.
Crna- prosječna nijansa je 3.5, odnosno najčešće odabrane nijanse su 3 i 4
Plava- prosječna nijansa je 3.5, odnosno najčešće odabrane nijanse su 3 i 4
Literatura:

 Optičke vluzije (Wikipedia) https://sh.wikipedia.org/wiki/Optičke_iluzije

 Perceptivne varke (Wikipedia) https://hr.wikipedia.org/wiki/Perceptivne_varke
 Iluzija Haljine (Wikipedia) https://en.wikipedia.org/wiki/The_dress
 Ovo je 10 trenutno najluđih optičkih iluzija na svijetu i objašnjenja kako uspijevaju
zbuniti na milijune ljudi http://www.telegram.hr/zivot/ovo-je-10-trenutno-najludih-
optickih-iluzija-na-svijetu-i-objasnjenja-kako-tocno-funkcioniraju/
 The Symmetry of “Circle Limit IV” and Related Patterns by Douglas Dunham
https://www.d.umn.edu/~ddunham/bridges09.pdf
 Moving Eye Illusion http://brainden.com/eye-illusions.htm