LOGIKA- od grke rijei logos to znai govor, rije, misao, miljenje, um,

duh.
- Kao prvotno znaenje uzima se govor, ali logiku ne zanima bilo
kakav govor, nego samo onaj koji ima neki smisao te moe biti istinit
ili neistinit.
- Logika je filozofska disciplina o oblicima valjane misli i o
metodama spoznaje.
METODE SPOZNAJE:
- Analiza
- Sinteza
- Indukcija
- Dedukcija
- Apstrakcija
- Generalizacija
POVIJEST LOGIKE:
Logika je filozofska disciplina koja je nastala na podruju antike
Grke u 4.stoljeu prije Krista. Njezini tvorci bili su starogrki filozofi,
a najzasluniji je Aristotel, tvorac formalne logike.
Za razvoj logike zasluni su i filozofi megarsko-stoike kole koji su
prouavali deduktivno zakljuivanje, pa se njihova logika naziva
Deduktivna logika.
Kroz srednji vijek se formiralo miljenje da se u logici ne moe
stvoriti nita novo-radi se o sustavu kojemu nita ne manjka.
Razvoj misli u 19.i 20.stoljeu opovrgnuo je miljenje da se na
podruju logike ne moe uiniti korak naprijed. Dolo je do razvoja
Induktivne logike koju su razvili eng. logiari, posebno J. St. Mill.
Nacrt takve logike nalazimo ve u 17.st kod filozofa F. Bacona.
Poela se razvijati i Simbolika logika (matematika logika)-eng. i
njem. filozofi 19. i 20.st. G. Boole, G. Frege, B. Russell.
VALJANI OBLICI LJUDSKE MISLI SU: pojam, sud i zakljuak.
1. POJAM
- najjednostavniji oblik ljudske misli i zato se on u logici prvi
prouava.
- misao o biti predmeta, tj. misao o bitnim karakteristikama
onoga to mislimo.
NEZADOVOLJAVAJUE LOGIKE TEORIJE POJMAa)formalistika pojam je element suda

b)psihologistika pojam je opa predodba o onome to je zajedniko

veem broju predmeta
c)nominalistika pojam je samo rije - ime jedne ili vie stvari
d)vulgarnomaterijalistika pojam je misaoni odraz bitnih svojstava
materijalnih stvari
e)realistika pojam je odraz bitnih svojstava realnih stvari
Svaki pojam ima neke oznake.
OZNAKA je ono po emu neki pojam jest ono to jest.
Odlike ili karakteristike pojma: sadraj, opseg i doseg.
a) SADRAJ- skup bitnih oznaka nekoga predmeta.
Primjer: Trokut je geometrijski lik koji ima tri stranice.
Pojam ovjek: bitne oznake: ivo bie, razumno bie
ovjek je ivo bie razumske misli
Pojam trokut: bitne oznake: geometrijski lik, 3 stranice, 3 kuta
Geometrijski lik koji ima 3 stranice i 3 kuta
b) OPSEG-skup niih pojmova koje obuhvaa jedan vii pojam.
Primjer: Postoje tri vrste trokuta: istostranini (sve tri stranice iste su
duine), istokrani (dvije su stranice iste duine) i raznostranini (sve tri
stranice razliite su duine). Navedeni trokuti su vrste koje ulaze pod
pojam trokut. Oni su vrsni pojmovi (nii), a trokut je rodni pojam (vii).
U opseg pojma voe ulaze pojmovi jabuka, kruka, ljiva, breskva; a u
opseg pojma povre ulaze krumpir, mrkva, grah.
c) DOSEG ili podruje primjene skup svih pojedinanih predmeta na
koje se odnosi neki pojam.
Primjer: Pojam voe odnosi se na sve pojedinane jabuke, kruke, ljive.

ODNOSI IZMEU SADRAJA I OPSEGA- obrnuto proporcionalni odnos: to je

sadraj vei, opseg je manji; to je opseg vei, sadraj je manji.
Primjer: Pojam trokut ima vei opseg, a manji sadraj, nego pojam
istostranini- ima manji opseg, a vei sadraj.

PODJELA POJMOVA:
A) PO VLASTITIM OBILJEJIMA:
1. JEDNOSTAVNI I SLOENI
-jednostavni pojmovi koji imaju samo jednu sadrajnu oznaku
(uto, slatko)

-sloeni pojmovi koji imaju dvije ili vie sadrajnih oznaka

(trokut, lopta, automobil)
2. KONKRETNI I APSTRAKTNI
-konkretni pojmovi kod kojih moemo doi do predmeta (stol,
radijator, prozor)
-apstraktni pojmovi kod kojih ne moemo doi do predmeta
(ljubav, mudrost)
3. POZITIVNI I NEGATIVNI
-pozitivni neto to jest (dobrota, srea)
-negativni dodajemo negirajui prefiks (ljudskostneljudskost, jednakost-nejednakost, legalan-ilegalan)
4. HOMOLOGIKI I HETEROLOGIKI
-homologiki - pojmovi kod kojih se slau sadraj pojma i
jezini izriaj (hrvatski jezik)
-heterologiki pojmovi kod kojih se razilaze sadraj pojma i
jezini izriaj (engleski jezik- da je homologiki pisalo bi: english language)
Lingua latina homologiki
Latinski jezik heterologiki
5. NEKVANTIFICIRANI (nepokolieni) I KVANTIFICIRANI
(pokolieni)
-nekvantificirani (fakultet, gradovi, oluja, voda)
-kvantificirani oni koji imaju koliinu, 3 vrste:
a) SINGULARNI (POJEDINANI) pojmovi koji imaju tono odreenu
koliinu (5 jabuka)
b) PARTIKULARNI (POSEBINI) pojmovi koji imaju koliinu, ali nije
odreena (u koli ima nekoliko dobrih uenika)
oznaka: , itamo: postoje neki x.
c) UNIVERZALNI (OPI) svi, sve, sva
oznaka: ___ , itamo: za sve x.
6.JASNI I NEJASNI
-jasni (pamet nam je itav opseg)
-nejasni (nije nam pamet itav opseg)
7.RAZGOVIJETNI I NERAZGOVIJETNI
-razgovijetni (pamet nam je itav sadraj)
-nerazgovijetni (nije nam pamet itav sadraj)

B) PO ODNOSU ILI RELACIJI:

- moramo usporediti barem 2 pojma
- manji opseg, pojam nii
- vei opseg, pojam vii
1. IDENTINI POJMOVI - imaju isti sadraj i opseg, npr. pas i ker
- razlikuju se po jezinom izriaju u jeziku sinonimi (kua-hia; stricdundo)

2. EKVIPOLENTNI (ZAMJENINI) POJMOVI

imaju razliit sadraj, a isti opseg, tj. jedan pojam zamjenjuje drugi,
npr. grad na Neretvi i Najvei grad u Hercegovini

3. INTERFERIRAJUI (UKRTENI) POJMOVI

pojmovi kod kojih se djelomino podudaraju opseg i sadraj pojma.
(lovac/politiar, nogometa/koarka, ahist/student)
lovac moe biti i politiar, politiar moe biti, a i ne mora biti lovac
pojam A moe i ne mora biti B (A <-> B)

4. DISPARATNI (NEUSPOREDNI) POJMOVI

- dva pojma koja su toliko razliita da ih po niemu ne moemo usporediti,
samo im je zajedniko to to su pojmovi (indijanac/kocka, crno/umiljato,
zebra/fatalizam)

5. SUPERORDINIRANI (iznad) I SUBORDINIRANI (ispod)

- odnos viih i niih pojmova
-superordinirani ili nadreeni (drveni stol)
-subordinirani ili podreen (stol)
- opseg nieg pojma potpuno je obuhvaen opsegom vieg pojma
- sadraj vieg i nieg pojma sadraj vieg pojma je dio sadraja nieg
pojma
6. KOORDINIRANI (USKLAENI) POJMOVI
- (morski pas/som->riba, konj/slon->sisavac)
- vrabac, orao (pojmovi istoga ranga, meusobno su usklaeni, nii,
nemaju nita zajedniko u opsegu, imaju iste sadrajne oznake-imaju
perje, krila, kljun, sadrajne oznake po kojima se razlikuju-boja, veliina,
nain prehrane) ; ptica (vii zajedniki pojam)
Primjer: ekonomska, gimnazija- nii pojam
Srednja kola vii pojam

- PODVRSTE:
a) KONTRARNI (SUPROTNI) POJMOVI
(toplo/hladno- toplina ,mlad/star- ivotna dob)
b) LIIDBENI
- liiti oduzeti
- odnose se na ono to je ivo
- jedan pojam govori o nedostatku drugog
Pravilan hod - epanje
Pismen nepismen
c) RELATIVNI (ODNOSNI) POJMOVI
- jedan ne ide bez drugog
Djed-unuk ne moe biti unuk ako nema djeda, a djed nije ako nema
unuka
Branitelj- branjenik
7. KONTRADIKTORNI (PROTURJENI) POJMOVI:
- pojam A je negacija pojma B
- lijepo nelijepo ima vei opseg od runo
- lijepo runo - kontrarnost

DETERMINACIJA- (suprotno generalizaciji) odreivanje, stalno dodavati

sadrajne oznake.
Npr. bolest zarazna bolest, upala, viroza, dijabetes, rak plua.

Najopenitiji pojmovi
Najopenitije oznake koje pripadaju svim pojmovima.

ARISTOTELOVE KATEGORIJE
- najopenitije pojmove ili najopenitije naine postojanja bitka nazvao je
kategorijama.
1.Supstancija
2.Kvantiteta (kolikoa)
3.Kvaliteta (kakvoa)

4.Relacija
5.Mjesto (Gdje?)
6.Vrijeme (Kada?)
7.Poloaj
8.Imanje
9.Djelovanje
10.Trpnja

KANT 12 kategorija
- Kolikoa: jedinstvo
mnotvo
ukupnost
- Kakvoa: stvarnost
negacija
limitacija
- Odnos: supstirentnost i infirentnost
uzronost i ovisnost
razmjer (recipronost)
- Nain: postojanje
mogunost
nunost

SUD
-svaki smisleni skup pojmova kojim se neto tvrdi ili nijee. Moe
biti istinit ili neistinit.
Npr. ovjek je smrtan. Kamen nije ivo bie.
- ako kaemo da je sud spoj pojmova, to ne znai da je svaki spoj pojmova
sud jer moemo rei, npr. zeleno drvo to je spoj pojmova, ali nije sud.
Sud se izraava reenicom, ali ni svaka reenica nije sud. Npr. Kuda hoda? to je
reenica, ali nije sud. Svaka reenica nije sud, dok je svaki sud reenica.

Svaki sud ima tri elementa: npr. ovjek je smrtan.

1. Pojam subjekta ovjek o kojem neto tvrdimo ili nijeemo.
2. Kapula je/nije tvrdnja/negacija.
3. Pojam predikata smrtan koji se tvrdi/porie pojmu subjekta.

NEGACIJA
Za sud kaemo da je negacija drugog suda ako ono to jedan tvrdi, drugi
negira.
Negaciju suda A oznaavamo sa A i itamo ne A, nije A.
Ako je sud istinit njegova negacija je neistinita i obrnuto, ako je sud
neistinit, njegova negacija je istinita.
Istinit: Kia pada.
Neistinit: Nije istina da kia pada.
Tablica:

KONJUNKCIJA
Ako su A i B sudovi, tada sloeni sud A i B povezujemo istim znakom tj A
B nazivamo KONJUNKCIJOM sudova A i B i itamo A B (i ili et).
Sud A B je istinit onda i samo onda ako je i sud A istinit i ako je i sud B
istinit.

Sud je neistinit ako je barem jedan od sudova neistinit.

Ivan i Petar su u koli:
Ivan je u koli. Petar je u koli. ISTINIT
Ivan nije u koli. Petar nije u koli. NEISTINIT
Tablica:

DISJUNKCIJA
UKLJUNA ILI INKLUZIVNA DISJUNKCIJA ako su A i B dani sudovi, tada se
sloeni sud A i B naziva disjunkcijom sudova A i B. Disjunkciju sudova A i B
oznaavamo sa A V B, a itamo A vel B.
- Istinita ako je barem jedan od sudova istinit. Neistinita je ako su oba
suda neistinita.
Ivan je spor ili lijen.
Ivan je spor. Ivan je lijen. ISTINIT
Ivan je spor. Ivan nije lijen. ISTINIT
Ivan nije spor. Ivan nije lijen. - NEISTINIT
Tablica:

ISKLJUNA ILI EKSKLUSIVNA DISJUNKCIJA ne doputa istinitost i suda A i

suda B u isto vrijeme. Oznaavamo je sa ___ (itamo ili).
Dakle, istinita je ako je jedan sud istinit, a drugi neistinit.
Neistinita je ako su oba suda istinita ili ako su oba neistinita.
Ivan sjedi ili stoji.
Ivan sjedi. Ivan stoji. NEISTINIT
Ivan sjedi. Ivan ne stoji. ISTINIT
Ivan ne sjedi. Ivan stoji. - ISTINIT
Tablica:

IMPLIKACIJA, pogodba, kondicional

Sloeni sud A i B ako je A onda je i B nazivamo IMPLIKACIJOM.

Oznaavamo je sa A => B
Neistinita ako je A istinit, a B neistinit, u ostala tri sluaja je istinita.
Tablica:

EKVIVALENCIJA (dvopogodba, bikondicional)

Sud ako je A tada je i B i ako je B onda je i A nazivamo EKVIVALENCIJOM
sudova A i B.
Oznaavamo sa A B
Sudovi su istiniti ako su oba suda istinita ili ako su oba suda neistinita.
Neistiniti su ako je jedan sud istinit, a drugi neistinit.
(Oba suda ista)
Tablica:

EKSKLUZIJA, Sheffer ( )
Neistinit samo kada su oba suda istinita.
Istinit kada je barem jedan sud neistinit.
Primjer: Nije istina da i sjedim i piem.
Sjedim. Piem. NEISTINIT
Sjedim. Ne piem. ISTINIT
Ne sjedim. Piem. ISTINIT
Ne sjedim. Ne piem. ISTINIT
Tablica:

BINEGACIJA, Lukasziewich
Sud je istinit samo ako su oba suda neistinita.
Sud je neistinit kad je barem jedan sud istinit.
Primjer: Niti grmi, niti se zemlja trese.
Grmi. Zemlja se trese. NEISTINIT

Grmi. Zemlja se ne trese. NEISTINIT

Ne grmi. Zemlja se trese. NEISTINIT
Ne grmi. Zemlja se ne trese. ISTINIT
Tablica:

Meu operacijama postoje 2 granina sluaja.

Sloeni sud koji je uvijek istinit naziva se TAUTOLOGIJA.
Sud koji nije istinit ni za jedno istinito vrednovanje
ANTITAUTOLOGIJA, KONTRADIKCIJA.
Tablica:

naziva

se

Ouvanje istine u iskazanoj logici.

- Iskaz je zadovoljiv kada je istinit barem za jedno istinito vrednovanje.
- Iskaz je valjan kada je istinit za svako istinito vrednovanje.
- Iskaz je nezadovoljiv kada nije istinit ni za jedno istinito vrednovanje.
- Dva iskaza su semantiki isto vrijedna kada za isto vrednovanje daju
istu vrijednost.
- Zakljuak je valjan kada iz istinitih premisa slijedi istinita konkluzija.

TEORIJE SUDA
1.PREDIKACIONA TEORIJA
-subjekt: misao o onome o emu u sudu neto tvrdimo
-predikat: misao o onome to o subjektu tvrdimo
2.RELACIONA TEORIJA SUDA
3.EGZISTENCIJALNA ILI ESENCIJALNA TEORIJA
-svaki sud je postojanje neega ili nepostojanje neega
VRSTE SUDOVA
1. TRADICIONALNA ETVEROSTRUKA PODJELA SUDOVA:
1.SUDOVI PO KOLIINI/KVANTITETI: radi se o razlici u koliini/kvantiteti
opsega pojma subjekta.
a)opi/univerzalni pojam subjekta je miljen u cijelom opsegu (svi S
su P)-> Svi ljudi su smrtni, Sve make su krvolone
b)posebni/partikularni pojam subjekta je miljen samo u dijelu
svoga opsega (neki S su P)-> Neke ivotinje su sisavci, Neke ptice nisu
pjevice
c)pojedinani/singularni pojmom subjekta se misli neki
pojedinaan predmet (S je P)
->Ivan je uenik, lav je ivotinja
2.SUDOVI PO KVALITETI ILI KAKVOI: svakim sudom se neto tvrdi ili
nijee.
a)potvrdni/afirmativni tvrdi se neko stanje stvari (S je P)-> Svi ljudi
su smrtni
b)nijeni/negativni nijee se neko stanje stvari (S nije
P)-> Neki ljudi nisu dobri, Nijedan pas nije maka
c)granini/limitativni sastoje se od afirmativne kapule i negativnog
predikata (S je ne P, ne S je P)-> Neki ljudi su neodgovorni, Djeca su
nemirna
KOMBINIRANA PODJELA PO KVANTITETI I KVALITETI:
a) ope - potvrdni (univerzalno - afirmativni) (svi S su P A) S a P
-> Svi profesori su rastreseni
b)ope - nijeni (univerzalno - negativni) (nijedan S nije P E) S e
P -> Nijedan pas nije maka
c)posebno - potvrdni (partikularno - afirmativni) (neki S su P I)
S i P -> Neki romani su dosadni

d)posebno - nijeni (partikularno - negativni) (neki S nisu P O) S

o P-> Neke ptice nisu pjevice
Odnose meu ovim sudovima moemo prikazati i pomou logikog
kvadrata:

3.SUDOVI PO ODNOSU ILI RELACIJI:

a)kategoriki povezanost subjekta i predikata nije niim uvjetovana
(S je P)->Tigar je krvoloan, eljezo je teko
b)hipotetiki - veza izmeu subjekta i predikata je neim uvjetovana
(Ako S onda P)->Ako bude uio, poloit e ispit
c)disjunktivni subjekt se povezuje s jednim od dvaju predikata, ili se
predikat povezuje s jednim od dvaju subjekata (S1 ili S2 je P, S je P1 ili P2)> On je lud ili genijalan, Ivan i Petar su uenici, Zec je sisavac ili riba
4.SUDOVI PO MODALITETU ILI NAINU:
a)problematini - subjekt je u vjerojatnoj vezi s predikatom -> kia
e vjerojatno pasti
b)apodiktini - veza izmeu S i P je nuna ->sve ivo mora umrijeti,
eljezo mora potonuti
c)asertorini sudovi u kojima nema rijei poput moda,
vjerojatno, tvrdimo da neto uistinu jest kako tvrdimo iako to ne mora biti
tako -> Ivan je dobar ovjek, Svi profesori su rastreseni, Neki romani
su dosadni

a)kontrarni ili suprotni sudovi- univerzalno afirmativan i univerzalno

negativan sud s istim subjektom i predikatom
-> Svi ljudi su smrtni a
Nijedan ovjek nije smrtan e
b)kontradiktorni ili proturjeni sudovi- dva suda koji imaju isti subjekt
i predikat,a razlikuju se po kvantitetu i kvalitetu
-> Svi ljudi su smrtni a
Neki ljudi nisu smrtni o
> Nijedan ovjek nije smrtan e
Neki ljudi su smrtni i
c)subalternirajui
i
subalternirani
sud- univerzalni sud je
subalternirajui, a partikularni je subalternirani
-> Svi ljudi su smrtni a

Neki ljudi su smrtni i

d)subkontrarni sud- dva suda s istim subjektom i predikatom, od kojih je
jedan partikularno afirmativan, a drugi partikularno negativan
-> Neki trgovci su poteni i
Neki trgovci nisu poteni o
SUDOVI PO SLOENOSTI-sudovi po sloenosti su sudovi koji se sastoje od
vie jednostavnih sudova (negacija, konjunkcija, inkluzivna disjunkcija,
ekskluzivna disjunkcija, implikacija, ekvivalencija, binegacija, ekskluzija)
ZAKLJUAK- smisleni skup sudova u kojem nam jedan sud slijedi iz
jednog ili vie sudova.
Zakljuivanje je misaoni proces, a zakljuak je oblik valjane misli.
Zakljuak je spoj sudova, ali ne bilo kakav, nego onaj iz kojeg izvodimo
zakljuni sud ili konkluziju.
Sudovi u zakljuku moraju biti logiki povezani.
Mora biti oigledna misao ili misao postupak po kojemu iz poetnih sudova
dobivamo zakljuni sud.
Svi ljudi su smrtni.
Svi Japanci su ljudi.
Dakle, svi Japanci su smrtni.
Moramo razlikovati sudove od kojih zakljuivanje polazi, od sudova do kojih
zakljuivanjem dolazimo:
Sud od kojeg zakljuivanje polazi prednji, polazni ili premisa.
Sve make su krvolone i Tigar je maka
Sud do kojeg zakljuivanjem dolazimo zakljuni sud ili konkluzija.
Dakle, tigar je krvoloan
Ovisno o broju sudova iz kojih se izvodi, zakljuak moemo podijeliti na
posredni i neposredni.
A) NEPOSREDAN ZAKLJUAK:
je onaj zakljuak koji se izvodi iz samo jednoga suda (premise).
Npr. Sva djeca su ljubitelji okolade
------------------------------------------------- dakle, Neki ljubitelji okolade su djeca

1.po logikom kvadratu

a)po kontrarnosti
b)po kontradikciji
c)po subkontrarnosti

d)po subalternaciji

2.po obratu ili konverziji

-subjekt i predikat mijenjaju mjesta
SP
PS
ista (potpuna) konverzija e, i
- Kvalitet i kvantitet ostaju isti, samo se mijenjaju mjesta S i P
SeP
PeS
SiP
PiS
Nijedan ovjek nije kamen. S e P
Nijedan kamen nije ovjek. P e S
Neki pjesnici su ljudi. S i P
Neki ljudi su pjesnici. P i S
Neista (nepotpuna) konverzija a
- mijenja se kvantitet univerzalni prelazi u partikularni
SaP
PiS
Svi ljudi su iva bia. S a P
Neka iva bia su ljudi. P i S
3.po ekvipolenciji
-iz jednog suda izvodimo drugi s istim subjektom, ali s kontradiktornim
predikatom
-> Sve jabuke su voe.
Nijedna jabuka nije voe.
S a P ->S e NE-P
> Neke knjige su tanke.
Neke knjige nisu netanke.
S i P -> S o NE-P
> Nijedan som nije morska riba.
Svi somovi su nemorske ribe.
S e P->S a NE-P

> Neki ljudi nisu vrijedni.

Neki ljudi su nevrijedni.
S o P->S i NE-P
4.po kontrapoziciji
-dijele se na dva dijela:
po ekvipolenciji (svi jeevi su ivotinje -> svi jeevi su ne ivotinje);
po konverziji (nijedna biljka nije ovjek -> neki neljudi su biljke)
B) POSREDAN ZAKLJUAK
-proizlazi iz dvije ili vie premisa;
Npr. Sva iva bia su smrtna
ovjek je ivo bie
Dakle, ovjek je smrtan
Tri su vrste: deduktivni,induktivni i analogijski.

1.ANALOGIJSKI-najnepouzdaniji, iz posebnih premisa se izvodi posebna

konkluzija
-> Na Zemlji ima ivota
Mars je slian Zemlji
Na Marsu ima ivota
2.INDUKTIVNI
a)potpunom indukcijom-kada su nam dostupni svi lanovi odreene
klase, pouzdana je i potpuno tona
b)nepotpunom indukcijom-kada su nam dostupni samo neki lanovi
klase, nije pouzdana, u dosta sluajeva nije mogue nabrojati sve lanove
jedne klase
GLAVNA RAZLIKA IZMEU INDUKTIVNOG I DEDUKTIVNOG ZAKLJUKA-koliko
je jak induktivni zakljuak ovisi o vjerovatnosti premisa,a deduktivni
zakljuak je valjan kad iz istinitih premisa slijedi istinita konkluzija
3.DEDUKTIVNI-dijeli se po tome koliko ima premisa:
Silogizam
ili
jednostavan
deduktivan
zakljuak
(hipotetiki,kategoriki,disjunktivni)- zakljuak s tri suda, dvije premise i
konkluzijom.
Polisilogizam ili sloeni deduktivni zakljuak (progresivni,regresivni) u
kojem imamo vie od tri suda i vie od dvije premise.

Uz tri suda, silogizam ima i tri pojma.

Primjer silogizma:
Sve make su krvolone.
Lav je maka.
(Dakle,) Lav je krvoloan.
Pojam koji je predikat konkluzije (Krvoloan) naziva se vei pojam ili
terminus maior P.
Pojam koji je subjekt konkluzije (lav) naziva se manji pojam ili terminus
minor S.
Pojam koji se javlja u obje premise naziva se srednji pojam ili terminus
medium M.
Svi M su P Sve make su krvolone.
Svi S su M Svi lavovi su make.
Svi S su P Svi lavovi su krvoloni.

OPA PRAVILA SILOGIZMAa) pravila za raspodijeljenost pojmova:

- srednji pojam mora biti raspodijeljen bar u jednoj premisi
- krajnji pojam koji nije raspodijeljen u premisi ne moe biti
raspodijeljen ni u konkluziji
b) pravila za kvantitetu i kvalitetu premisa:
- barem jedna premisa mora biti afirmativna; iz dviju negativnih
premisa ne slijedi nita
- barem jedna premisa mora biti univerzalna; iz dviju partikularnih
premisa ne slijedi nita
- ako je prva premisa partikularna, druga ne smije biti negativna
c) pravila za kvantitetu i kvalitetu konkluzije:
- iz dviju afirmativnih premisa slijedi afirmativna konkluzija
- ako je jedna premisa negativna, i konkluzija je negativna
- ako je jedna premisa partikularna, i konkluzija je partikularna

KATEGORIKI SILOGIZAM
Figure kategorikog silogizma razlikuju se prema raspodijeljenosti srednjeg
pojma M u premisama.
-I. FIGURA:
M P
S M
----------S P

Svi svirai jesu glazbenici.

Svi violinisti jesu svirai.
Svi violinisti jesu glazbenici.
-

Svi M jesu P a
Svi S jesu M a
Svi S jesu P
a

ima 4 modusa:
Barbara: Svi ljudi su smrtni.
Svi M su P
Svi Grci su ljudi.
Svi S su M
---------------------------------------------------Svi Grci su smrtni.
Svi S su P

Celarent: Nijedan ovjek nije nepogreiv.

Nijedan M nije P
Svi mudraci su ljudi.
Svi S su M
------------------------------------------------------------------------Nijedan mudrac nije nepogreiv.
Nijedan S nije P

Darii: Svi kipari su umjetnici.

Svi M su P
Neki seljaci su kipari.
Neki S su M
----------------------------------------------------------Neki seljaci su umjetnici.
Neki S su P
Ferio: Nijedan lopov nije poten.
Nijedan M nije P
Neki ljudi su lopovi.
Neki S su M
-----------------------------------------------------------------Neki ljudi nisu poteni.
Neki S nisu P

-II. FIGURA: Cesare, Camestres, Festino, Barocco

P M
S M
-------S P
Nijedan ovjek nije krilat.
Sve ptice jesu krilate.
Nijedna ptica nije ovjek.

Nijedan P nije M
Sve S jesu M
Nijedan S nije P

e
a
e

-III. FIGURA: Darapti, Datisi, Disamis, Felapton, Ferison, Bocardo

M P
M S

-------S P
Svi tragiari jesu dramatiari.
Svi tragiari jesu umjetnici.
Neki umjetnici jesu dramatiari.

Svi M jesu P a
Svi M jesu S a
Neki S jesu P i

-IV. FIGURA: Bramantip, Camenes, Dimaris, Fesapo, Fresison

P M
M S
-------S P
Svi tankeri jesu brodovi.
Svi brodovi jesu plovila.
Neka plovila jesu tankeri.

Svi P jesu M
a
Svi M jesu S
a
Neka S jesu P i

HIPOTETIKI SILOGIZAM (ili pogodbeni sud)

-silogizam u kojemu su obje premise hipotetiki sudovi
->Ako A jest B,onda C jest D
Ako C jest D,onda E jest F
Ako A jest B,onda E jest F
Ako a,
onda b

Ako b
onda c

Ako sam Hrvat,

Hrvat,
onda sam Europljanin
ljudsko bie
Ako prebrzo vozim,
prebrzo vozim,
prekrit u zakon
kanjen

Ako a
onda c
+

Ako sam Europljanin,

Ako sam

onda sam ljudsko bie

Ako prekrim zakon,

bit u kanjen

onda sam

Ako
bit u

HIPOTETIKO-KATEGORIKI SILOGIZAM-jedna premisa je hipotetika,

a druga kategorika

a)potvrdni nain (modus ponens)

-ako A onda B
A
B
b)nijeni nain (modus tollens)
-ako A onda B
Nije B
Nije A
Ako kia pada,
ulice su mokre
ulice su mokre

Kia pada

Ako nauim,
Nisam nauio
poloit u ispit

DISJUNKTIVNI SILOGIZAM
- silogizam u kojem su sudovi disjunktivni sudovi.
- A je B ili C
C je D ili E
A je B ili D ili E
Sva bia su razumna ili nerazumna.
Nerazumna bia su biljke ili ivotinje.
Sva bia su razumna ili biljke ili ivotinje.

DISJUNKTIVNO KATEGORIKI SILOGIZAM

a)potvrdno nijeni nain
- A je B ili C
A je B
A nije C
Homer je bio grk ili rimljanin.
Homer je bio grk.
Homer nije bio rimljanin.
b)nijeno potvrdni
- A je B ili C
A nije B
A je C

Dakle,

Nisam poloio ispit

Make su ptice ili sisavci.

Make nisu ptice.
Make su sisavci.

LOGIKE POGREKE-pogreke koje nastaju zbog nedoslijednog

zakljuivanja. To je svaka vrsta neispravnog logikog zakljuivanja.
Moemo ih podijeliti na logike pogreke u irem i uem smislu.
Logike pogreke u irem smislu: ovakvi oblici zakljuaka nuno su
nevaljani.
Imaju isti oblik, a razliit sadraj A je B, C je D, E je F.
Rua je biljka.
Kant je filozof.
Nogomet je sport.
Logike pogreke u uem smislu: je nevaljan zakljuak koji je slian
valjanom zakljuku te se moe shvatiti kao otklon ili odstupanje od njega.
Sve gitare su glazbala; dakle sva glazbala su gitare.
Svi S su P; dakle svi P su S
Logike pogreke se dijele na:
1.Paralogizmi nenamjerne, nesvjesne logike pogreke koje inimo
unato elji da mislimo valjano i bez namjere da bilo koga prevarimo.
2.Sofizmi su svjesne i namjerne logike pogreke koje inimo s ciljem da
nekoga dovedemo u zabludu, prevarimo ga ili ga elimo zbuniti.
Rogati sofizam:
to nisi izgubio, ima? Da! Rogove nisi izgubio? Ne! Dakle,
ima rogove.
Pokriveni sofizam:
Moe li prepoznati ovoga pokrivenog ovjeka? Ne! To je tvoj brat.
Dakle, ne moe prepoznati svoga brata.
Logike pogreke takoer susreemo pri zakljuivanju.
Potrebno je spomenuti neke od nevaljanih naina zakljuivanja.

ista konverzija
univerzalno afirmativnog suda
Svi ljudi su smrtni
Svi a su b
Dakle, sva smrtna bia su ljudi
Dakle, svi b su a
Uetvaranje pojmova
Logika pogreka
koja se dogaa kada
u silogizmu imamo
4, a ne 3 pojma.
Marija ima dugu kosu.
Kosa je opasno orue.
Marija ima dugo opasno orue.
Negacija
antecedensa
Ako kia pada, ulice su mokre.
Kia ne pada.
Ulice nisu mokre.
Ako p, onda q
Nije p
Nije q
Afirmacija
konsekvensa
Ako a, onda b
Jest b
Dakle, jest a
Ako nauim, poloit u ispit.
Poloio sam ispit.
Nauio sam.

VALJANOST ZAKLJUKA
-zakljuak je valjan kad iz istinitih premisa slijedi istinita konkluzija.
(ne znai da sve premise moraju biti istinite).

-zakljuak nije valjan ako iz istinitih premisa slijedi neistinita konkluzija,

tada kaemo da se pojavljuje protuprimjer, a to je znak da zakljuak nije
valjan.
Traimo gdje su obje premise iste, a nakon toga vidimo jeli i konkluzija
istinita. Ako je isto, onda je zakljuak valjan, ako konkluzija nije istinita,
zakljuak nije valjan
METODA R.A.A. (REDUCTIO AD APSURDUM) - nain ne izravnog
zakljuivanja-ne dokazujemo izravno valjanost, nego pokuavamo dokazati
da bi bilo besmisleno da je zakljuak valjan.