Katedra za stilistiku

10. rujna 2008.

STILISTIKA
Pismeni ispit
I. ORIJENTACIJSKI DIO
1. Afektivna obiljeja izraza Bally dijeli:
a) na sintaksu i semantiku izraza
b) na prirodne efekte i efekte evokacijom
c) na impresivne i ekspresivne vrijednosti
d) na sintaksu, elipsu i intonaciju
2. Petar Guberina je vrednotama govorenoga jezika nazivao ono to se u suvremenoj
funkcionalnoj stilistici naziva
a) metajezikom
b) konektorima
c) forikim odnosima
d) interdiskursom
e) parajezikom
3. Tko je autor najcitiranijeg odreenja stila Stil je sm ovjek?
a) Voltaire
b) Platon
c) Spitzer
d) Buffon
e) Aristotel
4. Koju koncepciju stila kritizira Jean-Marie Schaeffer u lanku Knjievna stilistika i njezin
predmet?
a) egzemplifikacijsku
b) funkcionalnostilistiku
c) aristotelijansku
d) diskontinuistiku
5. Koji stilistiar zastupa tezu da knjievna stilistika ne treba nabrajati stilska obiljeja, nego
analizirati nain na koji ona svojom konvergentnom konfiguracijom ocrtavaju neku vrst
globalnog stilskog potpisa djela?
a) Leo Spitzer
b) Grard Genette
c) Laurent Jenny
d) Michael Riffaterre

II. TEORIJSKI DIO

6. Na to se, prema M. Kovaevi i L. Badurini, raslojava polje diskursa horizontalno, a na to

vertikalno?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
7. Koji su, prema Genetteu, sustavi literarnosti i koje su im temeljne odlike?
8. Na kojim se pojmovima temelji stilska analiza Michaela Riffaterrea u lanku Kriteriji za
stilsku analizu.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
9. Navedi postavke na kojima se zasniva analitika metoda stilistike kritike Lea Spitzera.
10. Opii koncepcije stila kao norme, kao ornamenta i kao devijacije.
III. INTERPRETACIJSKI DIO
Interpretiraj ulomke iz romana Simurg Stanka Andria, ije su teme smjetene u prostor
Slavonije.
Evo, odmah na poetku, in medias res, konanog rezultata do kojeg smo doli nakon
sveobuhvatnih istraivanja i koji ovdje saimamo u svega nekoliko rijei: JEDNA
POTONULA CIVILIZACIJA - eto najtonijeg naslova za neko budue predavanje o povijesti
nae pokrajine.
Treba samo promotriti te debele zidove od opeke koji ograuju naa stara dvorita. Oni
su ukraeni krunitima od neobino oblikovanih opeka, i na svakih pet koraka pojavljuje se
stup s bogatim kapitelima - oita imitacija obrambene kule iz davnih rimskih bedema. U
dvorita se ulazi kroz sveano nadsvoene vee ija monumentalnost napadno podsjea na
rimske slavoluke, toute proportion garde. Ali kroz te ohole slavoluke mi danas ulazimo u
opustjela dvorita u kojima caruje bijeda, dvorita zarasla u korov ili glibovita, gdje po crnim
lokvama klizi staro perje. Te nepristupane zidine zatvaraju ova stara dvorita sada ve posve
besmisleno, jer u njima odavno nema niega to bi zavreivalo njihovu zatitu. Treba dobro
uoiti tu alosnu injenicu raspadanja i izumiranja, tu slast nestajanja, miris kloroforma u
starakim i bolesnikim sobama, to tupo leanje meu pranjavim vreama i starim krpama,
uz zahrale poljoprivredne strojeve, dok izvana dopire gukanje grlica kao bolni melem, kao

opojni otrov djetinjstva ubrizgan izravno u srce. (...)

Najznaajniji uenjaci nae pokrajine, ljudi ije se potenje i potpuna odanost istini ne
mogu dovesti u sumnju, ustanovili su da pojedini oblici ovdanjeg narodnog graditeljstva
vjerno uvaju crte drevnih zdanja, koja su stoljea zbrisala s lica zemlje, drevnih zdanja
podizanih na prostoru nekadanje rimske provincije Panonije. uvaju ih, dodue, umanjene i
prilagoene novim namjenama, ali i dalje savreno prepoznatljive, ak i nama ija je
upuenost oevidno manjkava. Oboavamo tu dvosmislenost, tu aroliju ponavljanja,
neuhvatljivost citata koju nalazimo u zidanim ogradama dvorita rimskim bedemima, ili u
hrastovim ambarima poljskim hramovima iz doba poganskog Carstva. emu rezerve nekih
uenjaka, emu primjedbe da nai graditelji ambara i ograda s veama nisu imali na umu
svoje drevne uzore? Upravo ta odsutnost otvorene namjere daje njihovim djelima dra
dvosmislenosti. Ta djela dokazuju da se tradicija prenosi nesvjesno, nekim podzemnim
unutranjim tokom, ponornicom nasljea i genetskih zapisa, kao to cvijee ponavlja obrise
nevidljivog uzorka. (...)
Cilj mojih umskih ekspedicija bila su topografska i botanika istraivanja, pripremne
radnje za jedan znaajan prilog poznavanju ovog dijela panonske depresije. Iz upe u dvoritu
izvukao sam stari oev bicikl s engleskim mjenjaem brzina, oistio ga, oslobodio tu
nadrealistiku napravu pauine i zaputio se starim carskim drumom, na pokusnu vonju.
Vratolomno sam krstario po labirintu umskih putova, ulazei u okuke bez usporavanja,
izbijajui neprestance na nova raskra i na ravanja kolskih putova to su sva nalik jedno
drugome. Slijedio sam stare tokove voda, esto vrlo udaljene od onih dananjih, uvodei se
tako u tajne povijesti hidrografije. Prema oskudnim tragovima nastojao sam odrediti trasu
kojom je svojedobno prolazila uskotrana umska eljeznica predratnog magnata Gutmanna.

Okarakteriziraj pripovjedaku instancu, uz poseban osvrt na pripovjedako mi i ja .

Ulomci iz Andrieva romana demonstriraju sinergiju razliitih tipova diskursa. Kojih?
Koje su odlike leksika?
Izdvoji aloglotske elemente u ulomcima.
Izdvoji primjere barem triju figura i imenuj ih.