PA 4

ak. god. 2014/15

KLASICIZAM
Povijest IV

KLASICIZAM
do 1750.
1750.-1800.
1800.-1830.
od 1830.

Barok
Klasicizam
Romantini klasicizam
Historicizam

sred. 18. st.:

o ponovno otkrivanje grke umjetnosti kao originalnog izvora klasinog stila
o iskapanje Pompeja i Herkulaneja

klasicizam:
o dominantan u europskoj i amerikoj arhitekturi
o sutinski povratak klasinoj antici s uvaavanjem arheologije i znanosti
o znanost teorija arhitekture:
! Academie Royale dArchitecture, Encyclopedie, 1750.
! J.J. Winckelmann:
njemaki teoretiar i arheolog; Gedanken uber die Nachmachung
der griechischen Werke in der Malerei und Bildbauerkunst
plemenita jednostavnost i mirna veliina grke umjetnosti
o doktrina napretka eksperimentalni projekti, novi materijali
o eksperimentalna arhitektura pejzani vrtovi, reforme institucija

romantizam:
o inzistiranje na osobnom iskustvu, intuiciji, instinktu i emocijama

!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

VELIKA BRITANIJA:
PALADIJANIZAM I KLASICIZAM
Druga faza paladijanizma 1
Lord Burlington, tj. Richard Boyle od Burlingtona, novano je podupirao paladijansku obnovu kao
jedan od utemeljitelja paladijanizma. Osim Palladija, prouavao je i Iniga Jonesa.
Lord Burlington, Chiswick House (vlastita kua), 1725.

inspiracija Vila Rotonda, paladijev element je trijem; razlika sva proelja

nisu ista
zbijena, jednostavna, ralanjena na geo. likove
ravne i neprekinute povrine, oskudna dekoracija
rustikalno prizemlje
barokno stubite vodi do ulaznog trijema:
o 6 korintskih stupova
o stri iz kvadratnog tijela graevine
sredinji oktogon svoen samostanskim svodom, omeen prostorijama

Lord Burlington, Plesna dvorana (Assembly Rooms), York, 1730.-1735.

ulazni portik s 4 jonska stupa, napustom i zabatom

unutranja kolonada korintskih stupova u osima stupova pri
vrhu se nalaze pilastri
bazilikalno osvjetljenje

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
1

!
!

1. faza Inigo Jones

3

KLASICIZAM
Povijest IV

Engleski park je nudi prirodniji, organski, negeometrijski pejza kao dopunu klasicistikoj kui.
Pejza se preoblikuje radi dobivanja slikovitih scena. Planiran je tako da izgleda neplanirano:
vijugave staze, nepravilni nasadi, jezera, potoci, vrtne graevine itd.
Parkove planiraju primjerice Capability Brown, William Kent, John Van brugh, a primjeri parkova
su Stowe, Shefield Park, Stourhead itd.
Colen Campbell, Stourhead ?????

engleski pejzani park

vizure

Lord Pembroke + Roger Morris, Paladijski most

prema Palladijevom projektu mosta na Rialtu

baza s luno spojenim pilonima (tri sredinja luka s rustikom)
jonski stupovi
natkriven

Zlatno doba

!
!

tipina londonska kua u 18.st.:

o uske i duge parcele
o u sredini je malo dvorite, a sa suprotne strane staja
o predvrt + kua + pomone prostorije
o plitki podrumi dostupni s ceste
o ulazna stambena etaa visoko rizemlje
o nakon poara 1666. niz propusa za zatitu od poara:
! atika (zidovi idu preko krovita da se poar ne prenosi dalje) - nema
drvene strehe
! prozori utisnuti (a ne u ravnini fasade)
! klizno otvaranje prozora (a ne krila)

KLASICIZAM
Povijest IV

Robert Adam je arhitekt, dizajner interijera i pokustva. 1757. odlazi u Split prouavati
Dioklecijanovu palau i objavljuje Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalato. Vie
je istraivao privatne rezidencije nego javne i sakralne zgrade. Imao je vrlo slikovit pristup
projektiranju tlocrti sa sobama raznih oblika, esto s apsidama ili ovalnim oblikom s redom
slobodnostojeih stupova.
Robert Adam, Adelphi, London, 1768.-72.

inspiracija Dioklecijanova palaa

gigantsko prizemlje uz obalu Temze u priz.
skladita i pristanite za brodove
sredinji dio flankiran s 2 lamele
kompleks od 11 kua; kue u nizu ine
zajedniku kompoziciju (uske su i dugake)
plitki pilastri u uglovima i sredinjem dijelu

Robert Adam, Kua Sir Williams Wynna, London, 1772.

na trgu St. James Square

vrlo dugaka i uska parcela (tipina londonska parcela)
tlocrtna shema:
o desna strana potez ulaza, komunikacija i servisnih prosorija
o lijeva strana - saloni, dvorane, dvorite, staje
redoslijed prostorija:
o prizemlje
! ulazni hall reprezentativno stubite blagovaonica soba za glazbu
! sporedno stubite (odvojeno vratima od reprezentativnog) knjinica i
servisne prostorije, staje
o kat:
! drawing room, spavanje, saloni, servisne prostorije
niz povezanih soba, vrlo razliitih oblika, za razliiti karakter upotrebe
kontinuirano koritenje
proelje ulazne stube vode do visokog prizemlja obraenog rustikom, uputene nie s
prozorima, kolosalni korintski pilastri; prvi kat kao piano nobile, a drugi rijeen kao atika

* drawing room = a room in a house where the guests can be

received and entertained

!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

Robert Adam, Kua lorda Derbyja

sruena
tlocrtno slina kui Sir W. Wynna, ali ima luksuzniji ulaz umjesto 3 im 5 polja na
ulaznom proelju
ima 3 stubita (jedno je reprezentativno)
sobe suprunika smjetene su (zbog manjka prostora) na razliitim katovima

The Picturesque
John Nash, Regents Park, London

Regents Street:
o urbani potez kojim spaja Regents Park s
centrom
o poetak je veliki polukruni trg iz kojeg
kree ulica
o ulica se dalje probija kroz strukturu i
zaobilazi imanja vlasnika, ruenje uz
minimalne trokove
o os zavrava palaom
o na zavojima se nalaze kue polurotonde
koje naglaavaju i formiraju zavoje

zgrade su kulisa parku, s glavnim prostorijama orijentiranim na

park
Nash je stvorio model za razvoj predgraa
terrace = kua u nizu
crescent = udubljenje
quadrant = ispupenje
circus = niz crescenta oko trga

!
!

Chumberland Terrace:
o palae i kue u nizu u klasicistikom stilu
o prema parku gledaju lukuzni stanovi
o na rizalitima kolonade kolosalnih jonskih stupova,
na ostatku proelja su pilastri
o svaka trea, etvrta ili peta os ima vrata (bazirana
na antikoj rimskoj arhitekturi)
6

KLASICIZAM
Povijest IV

John Nash, Kraljevski paviljon, Brighton, 1787.-1823.

romantini klasicizam
obnavljanje gotike
orijentalni utjecaj (Indija, Kina)
inaica Taj Mahala
kupola od lijevanog eljeza, minareti, ipkasta pregrada s kineskim gotikim motivima,
metalni stupovi

John Soane, Engleska banka

!
!

pravokutni element
tripartitni svod:
o krini svodovi + kupola na pandantivima koja se upire u stupce
o kupola medaljoni u zoni oandantiva iznad kojih je ostakljeni tambur s
karijatidama + krovno osvjetljenje
mogua inspiracija Aja Sofija
ne reinterpretira klasini red
izvana Tivoli corner

KLASICIZAM
Povijest IV

!
saetak : KLASICIZAM U ENGLESKOJ
1. LORD BURLINGTON : Chiswick House, Plesna dvorana
2. COLEN CAMPBELL : Stourhead
3. PEMBROKE I MORRIS : Palladijski most
4. ROBERT ADAM : Adelphi, Kua Sir Williams Wynna, Kua lorda Derbya
5. JOHN NASH : Regents Park, Kraljevski paviljon
6. JOHN SOANE : Engleska banka

!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

FRANCUSKA
1. faza rani klasicizam

1755.-1775.

2. faza kasni klasicizam

1775.-1800.

Auge Jacques Gabriel

Jacques Germain Soufflot
pioniri antike Gondoin, Louis
umjetnost dvora Hameau
vizionarska generacija
arhitekata Ledoux, Boullee

Napoleonovi velianstveni projekti

Normativna i ekonomina grad. tipologija

Durand

Ange Jacques Gabriel, Place Louis XV. (danas Place de la Concorde), Pariz, od 1755.

obnova Louvrea i projekt kraljevskog trga

otvoreni trg, etnica, otvara se prema svim vizurama, prozrano
sjever identine simetrine zgrade flankiraju os (ulica Rue de Royale) i
stvaraju vizuru na crkvu Madelaine nova os
istok vrtovi palae Tuilleries, Louvre
zapad Champs Elysees
jug rijeka Seina
zgrade:
o inspiracija u oblikovanju istono krilo Louvrea2 (rustikalna
baza, 2 rizalita, trijem; razlika jednostruki stupovi trijema)
o reinterpretacija iri rasponi stupova trijema, baza otvorena
arkadama
u sreditu trga nalazio se kip kralja (danas veliki obelisk), te sjeverno i juno
po jedna fontana; u uglovima trga smjetene straarnice

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
2

!
!

francuski barok, Le Vau i Perrault

9

KLASICIZAM
Povijest IV

Ange Jacques Gabriel, Versailles, Petit Trianon

(Mali Trianon) https://www.youtube.com/watch?v=Jj6JCwiZlck

!
!

mali salon

salon

primaa
soba
spavaa
soba

remek-djelo
pristup s juga, a pogled na S, Z, I
korijeni paladijanizma, ali reinterpretirano
karakteristini francuski klasicizam:
o savrene proporcije
o ravnotea horizontala i vertikala
o iste, jasne konture i smirenost

blagovaona
predsoblje

svako je proelje razliito

glavno (zapadno) proelje:

o gleda na vrt
o pristup na terasu iz predsoblja, blagovaonice
ili malog salona
o stube do vrta
o horizontale terase, napusta i prozora <>
vertikale visokih prozora i stupova

ulazno (juno) proelje:

o suteren + 2 etae + atika
o pilastri
o manji plasticitet

sjeverno proelje:
o pilastri oblikuju sredinji rizalit
o terase sa stubitima

istono proelje:
o reducirano, nema sredinjeg rizalita
o nema redova

10

ulaz

gard.

KLASICIZAM
Povijest IV

Jacques-Germain Soufflot, crkva Ste-Genevieve (Panteon), Pariz

grki kri:
o neobino za Francusku
o izduena glavna os zbog portika i svetita
o 5 prostornih jedinica na svakoj jedinici plitka kupola na
pandantivima
o kriite kupola:
! trokutasti nosivi stupci
! 2 ljuske, kasnije dodana jo jedna
unutarnja prozrana, rastvorena (prozori
izmeu kolonade stupova), okulus
srednja freska iznad okulusa
! tambur stupovi tvore trijem izvana + napust +
balustrada + prozori (skriveni unutra jer se ne vide
zbog unutranje ljuske kupole) + kupola + lanterna

glatki zidovi s polustupovima

lakoa i transparentnost
duboki lukovi probueni i prenose optereenja na stupove u
uglovima, imaju velika polukruna ostakljenja

antika:

!
!

gotika:

o
o
o

antiki trijem (6 stupova)

kolonada stupova + kontinuirani napust
boni zidovi gotovo bez plasticiteta, samo prozori i trake (lezene) na uglovima

o
o

lakoa gotike konstrukcije

lebdei upornjaci princip gotike kontstrukcije (slika iz zraka)

materijal: lamen + skrivene eljezne zatege

kombinacija lakoe gotike konstrukcije s istoom i velianstvenou grke arhitekture
revolucija masivniji stupci, srueni tornjevi > hladan, mraan prostor

11

KLASICIZAM
Povijest IV

Jacques Gondoin, Kirurka kola, Pariz, 1769.-75.

glavno krilo + bona krila + ograeno prema ulici

ima polukruni auditorij:
o poput antikog rimskog teatra
o predavaonica anatomije
o svoena kazetiranom polukupolom s
nadsvjetlom (okulus)
o iznad ulaza s unutarnje strane
polukruna luneta
ulazno proelje:
o prozrano u prizemlju
o kolonada jonskih stupova du uline
fasade + kontinuirani napust + prozori
+ zavrni vijenac
o element slavoluka znaaj poasnog
ulaza u znaajnu graevinu
dvorite:
o fokus trijem (kao hram na ant. forumu) s kolosalnim korintskim stupovima
o kolonada jonskih stupova aplicirana na krila

Victor Louis, Veliko kazalite, Bordeaux, 1772.-1780.

https://www.youtube.com/watch?v=5XsYg6u89u8

!
!

izduljeni slobodnostojei teatar

kontinuirani trijem na ulaznom proelju:
o 12 kolosalnih korintskih stupova > napust >
balustrada > skulpture u osi stupova
na bonim proeljima trijem samo u prizemlju
repeticija > monotonija (veliko mjerilo)
naglasak u kazalitu pridaje se prostorima za komunikaciju
i stubitu predstava prije predstave

glavne jedinice:
o (trijem) > ulazni vestibul > monumentalno
stubite > gledalite > pozornica

monumentalno stubite:
o visok prostor
o po prvi put se javlja ovakva tema mjesto za
vidjeti i biti vien
o jedrasti svod s nadsvjetlom
o pristup galeriji 1. kata

gledalite:
o kupolasti svod na pandantivima, podrana s 4
jedrasta svoda
o kolosalni korinstski stupovi
o 3 reda balkona

12

KLASICIZAM
Povijest IV

Richard Mique, Le Hameau, Versailles

jezero i umjetni zaselak

Claude-Nicolas Ledoux, Parike mitnice

!
!

mjesta na ulazu u grad gdje se plaala trina pristojba; porezne postaje

nastojanje da oblik kue i detalji nagovjetavaju funkciju larchitecture parlante =
arhitektura koja govori
antiki i renesansni utjecaji geometrijski oblici, klasini redovi, oblici rotonde, grki tlocrt,
kubus

Barriere de la Villette:
o geometrijska tijela
o prizemlje kvadratni tlocrt s 4 istaknuta trijema
(4 ista proelja):
! stupci s entazisom inovacija
o kat valjak:
! ophod s preklapajuim serlijanama + iznad mali
kvadratni prozori
! valjak je vii od kvadratne baze

Barriere de lEtoile:
o sruena
o jednostavni volumeni kubus s 4 proelja
o rustificirani stup (krug-pravokutnik-krug)

Passy:
o sruena
o stupovi kubus s polukalotom
o zidovi s izraenim linijama dorski friz s triglifima zabat kubus

13

KLASICIZAM
Povijest IV

Claude-Nicolas Ledoux, Solana, Arc-et-Senans, 1775.-79.

gradi se van grada

poetna izgradnja uzeta kao prva faza velike sheme za
novi idealni grad

praktino i ekonomino

tlocrt u obliku slova D:

o ravni dio glavne jedinice i kua upravitelja
o polukruni dio solane i stanovi radnika
glavne jedinice i kua upravitelja jasna geometrijska
tijela, kontrasti svjetlo-sjena
reprezentativna industrijska arhitektura
ulaz trijem s dorskim redom
detalji na proelju vrevi i sol (kamen)

Claude-Nicolas Ledoux, Projekt idealnog grada

razlika solane i idealnog grada solane su izvedene, a Chaux je bio samo plan
plan:
o duplicria polukruni plan i solane i formira okrugli centar s
boulevardom iza ega se pruaju nizovi javnih zgrada daleko u
umovit okoli
o simetrija

Claude-Nicolas Ledoux, Kua upravitelja rijeke Loue

!
!

nastojanje da oblik kue i detalji nagovjetavaju funkciju

larchitecture parlante = arhitektura koja govori
vizionarska arhitektura
rijeka prolazi kroz kuu - otvoreni cilindar kroz kojeg tee rijeka
Loua
apsolutna simetrija u tlocrtu
izvana plastinog, geometrijskog oblika, a iznutra piljski izgled
14

KLASICIZAM
Povijest IV

Etienne-Louis Boullee je arhitekt vizionar. Pouava na Kraljevskoj akademiji. Koristi

elementarne geometrijske oblike velikih dimenzija.
Etienne-Louis Boullee, Newtonov centoaf

!
!

centoaf = memorijalna grobnica, bez posmrtnih ostataka

valjkasti podij + kugla
u valjku su hodnici s uokolo posaenim empresima
sfera simbol znanstvene istine !
gola unutranjost, iznutra proupljena rupicama predstavlja zvjezdano
nebo !
simbolika kugle savren oblik (perspektivne varke je ne mogu iskriviti) !

Etienne-Louis Boullee, Kraljevska biblioteka

longitudinalni prostor s kezetiranim bavastim svodom i nadsvjetlom

police za knjige kaskadno u 3 nivoa , a iznad njih kolonada stupova

!
!
Alexandre-Pierre Vignon, crkva sv. Magladene, Pariz, 1806.

zakljuena vizura trga Luja XV. na kraju Rue Royale

Napoleonov Hram slave
inspiracija Maison Carree (jedan od najbolje ouvanih rimskih hramova)
jednobrodna
3 kazetirane kupole s okulusom
kolonada korintskih stupova po cijelom obodu

Maison Carree

!
!
!
!
!
!

!
!

!
!
!
15

KLASICIZAM
Povijest IV

!
Jean Chalgrin, Arc de Triomphe, Place de lEtoile3, Pariz, 1806.

gradi ga Napoleon na vrhuncu moi

kolosalne dimenzije
glavna i poprena os
nema stupova, ve skulpture i reljefe na zaglaenoj plohi
veliki luk s prednje strane i manji lukovi s bonih strana

Jean-Nicolas-Louis Durand

Recueil et paralelle
o svi povijesni stilovi tretirani jednako i prikazani u istom mjerilu
o racionalno projektiranje, raster
o znatni utjecaj na standardizaciju arhitekture

!
*!Pierre Nolasque Bergeret, Stup Vendome, Place Vendome4

stup slavi Napoleonovu pobjedu u Austerlitzu

uzor Trajanov stup
na vrhu je lik Napoleona, reljefi na bronanim ploama

!
*!Charles Percier i Pierre F. L. Fontaine,
Slavoluk na Carrouselu

izgraen kao vrata na danas sruenu palau Tuilleries

polikroman, bogato izrezbaren
po uzoru na slavoluk Septimija Severa u Rimu

!
!
!
!
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
3
4

!
!

etoile = zvijezda
Place Vendome francuski barok, autor Jules Hardouin Mansart!!
16

slavoluk Septimija Severa

KLASICIZAM
Povijest IV

!
*!Charles Percier i Pierre F. L. Fontaine, Rue de Rivoli

dobila ime po jednoj od prvih Napoleonovih pobjeda

spaja Place de la Concorde i Louvre
jednostavna arhitektura, efekt se postie duljinom (~1300m dugo proelje)
prizemlje trijem prodavaonice, 1. kat najvii i najluksuzniji, 2. kat manje luksuzni
stanovi, 3. kat najmanje luksuzni stanovi, mansarda

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

17

KLASICIZAM
Povijest IV

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
saetak : KLASICIZAM U FRANCUSKOJ
1. RANI KLASICIZAM : Gabriel (Place Louis XV., Petit Trianon), Soufflot (crkva SteGenevieve), Gondoin (Kirurka kola), Victor (Kazalite u Bordeauxu)
2. KASNI KLASICIZAM : Mique (Le Hameau), Ledoux (Parike mitnice, Solana, Projekt
idealnog grada, Kua upravitelja rijeke Loue), Boullee (Newtonov centoaf, Kraljevska
biblioteka)
3. NAPOLEONOVI VELIANSTVENI PROJEKTI : Vignon (crkva sv. Magdalene), Chalgrin (Arc
de Triomphe), Bergeret (stup na Place Vendome), Percier i Fontaine (Slavoluk na
Carrouselu, Rue de Rivoli)
4. Durand

!
!

18

KLASICIZAM
Povijest IV

Njemaka

(Prusija)

nacionalne znaajke arhitekture

rundbogenstil inspiracija iz Bizanta, ranog kranstva, njemake i talijanske romanike,
renesanse, osobito popularan u Bavarskoj

Carl Gotthard Langhans nije kolovan za arhitekta. Studirao je pravo, matematiku i jezike,
da bi kasnije poeo prouavati arhitekturu te djela Vitruvija i Winckelmanna. Putovao u Italiju,
Englesku, Nizozemski, Belgiju, Francusku.
Carl Gotthard Langhans, Brandenburka vrata, Berlin 1789.-94.
https://www.youtube.com/watch?v=1lybtNTWtD8

izgraena u doba francuske revolucije

nalaze se na zapadnom ulazu u grad
grki antiki prototip po modelu Propileja:
o kolonada 6 dorskih stupova > napust > atika > kvadriga (skulptura etveroprega
s pravokutnim postoljem)
o vei sredinji interkolumnij (kao i Propileji)
o rimski elementi izduljeni stupovi, dorski stup s bazom, metopa u uglu
(reinterpretacija), atika umjesto zabata
o 2x6 dorskih stupova meusobno povezani zidom neantiki nain

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

Karl Friedrich Schinkel

Stvorio je modele za
standarde u arhitekturi
(poetak 20. st. Loos,
Bauhaus). Funkcionalni
klasicizam. Napravio
scenografiju za Mozartovu
arobnu frulu. Bio je i slikar.

Kazalite1, Berlin 1818.-21.

https://www.youtube.com/watch?v=MFnJOUO2IZo

prethodno kazalite izgorjelo ostaci su iskoriteni zbog ekonominosti (npr. jonski trijem)
danas je rekonstruirano (bilo je u ruevnom stanju) i slui kao koncertna dvorana

strogi klasini jezik kompozicija klasinih kubinih volumena

razloio nosivu konstrukciju na osnovne elemente grede i stupove:
o detalj prozori odvojeni stupcima
o gornji dio kazaline dvorane atika

zgrada ima rustikalnu bazu (pijedestal), a na ulazu monumentalno stubite:

o uzdignuo instituciju kazalita
o uzdignuo zgradu od okolnog terena vizure na grad

1. plan ulaz antiki heksastilni jonski trijem

2. plan fasada pilastri izmeu prozora

ogoljeni zidovi fasade, kontinuirani napust oko cijele zgrade

!
!
!
!
!
!

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
1

!
!

danas Konzerthaus Berlin

2

KLASICIZAM
Povijest IV

Altes Museum, Berlin 1824.-28.

https://www.youtube.com/watch?v=jlks-Upf8Ys

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
!

postava muzeja na sjeverom kraju trga; na otoku

izmeu 2 kanala (otok muzeja)
zgrada je na postamentu
inspiracija grka stoa:
o trijem se kolonadom od 18 jonskih stupova
otvara prema trgu; zakljueni su pilonima
o stupovi su kolosalni (prolaze kroz 2 etae)
na bonim fasadama vide se dvije etae
unutar veeg volumena postavljen je jo jedan vii u
njemu je rotonda s kazetiranom kupolom i okulusom
sredinja os:
o stubite > kolonada jonskih stupova u punoj
irini zgrade > 4 jonska stupa > stubite
stubite smjeteno (skriveno) iza dvostruke kolonade:
o prolaz u osi kroz vrata u sreditu stubita (bona strana stubita okrenuta je
prema van) > penjanje krakovima lijevo i desno na podest > uspinjanje krakovima
u drugom smjeru na sredinu = zavravamo na gornjoj etai u osi

KLASICIZAM
Povijest IV

Graditeljska kola (Bauakademie), Berlin, 1831.-35.

slobodnostojei kubus s 4 etae

osnovna skeletna konstrukcija > nakon
toga dolaze ostali zanati
stupovi s lukovima + tanki zidovi
(naknadno sazidani)
atrij u sreditu, krov u nagibu prema atriju
opeka (lokalno graditeljstvo)
proelje:
o ita se skelet
o prozori s plitkim segmentim zavrecima (prozori sve manji s visinom) + ispupene
lezene

Werderska crkva

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
Werderska crkva, Berlin 1824.-30.

!
!
!
!
!

4 varijante kralj inzistira na (neo)gotikim varijantama

jasne horizontale i vertikale
opeka na proelju
reducirana klasicistika gotika:
o vie u interijeru
o zvjezdasti svod
o snopovi stupova
o stremljenje u visinu

KLASICIZAM
Povijest IV

Vrtlareva kua, Charlottenhof, Potsdam, 1829.-40.

https://www.youtube.com/watch?v=MOhGuALPV28

novi tip: vila projektirana po talijanskim primjerima (kua kao mediteranska vila)
strogi detalji koji se igraju, poput Hadrijanove vile, samo to je ona monumentalna od svojeg
poetka do kraja
veliki park s ljetnom rezidencijom, rimskom kupelji i jezerima
arhitektura kao nastavak prirode
ulaz:
o povieni teren > vidi se samo gornja etaa
o ulaz tetrastilni trijem s dorskim redom
dvostreni krov povezuje ulazni i vrtni rizalit
jedno bono proelje je ravno, dog drugo ima izbaeni poluvaljak

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
saetak : KLASICIZAM U PRUSIJI
1. CARL GOTTHARD LANGHANS : Brandenburka vrata
2. KARL FRIEDRICH SCHINKEL : Kazalite u Berlinu, Altes Museum, Graditeljska kola,
Werderska crkva, Vrtlareva kua

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

Njemaka

(Bavarska)

!
Leo von Klenze
Kraljevski arhitekt, najvei njemki arhitekt poslije Schinkela. Bio je uenik Duranda i Perciera.
Iznio je tranformaciju Munchena iz baroknog dvorskog grada u moderni glavni grad Bavarske.

Walhalla, nad Dunavom kod Regensburga

na padini brda malo iznad Dunava

nacionalni spomenik, mjesto za komemoraciju vanih osoba i
dogaaja iz njemake povijesti

inspiracija Partenon
uspinjanje do stepenaste platforme
sveani monumentalni put i stubite stube s jedne i druge
strae objedinjuju prostor
peripter
dorski red
interijer razliit pravokutna prostorija s raskonom dekoracijom (mramor, biste, figuralni
friz koji prikazuje njemaku poviest) i nadsvjetlom

!
Mnchen: Konigsplatz!

Gliptoteka
Propileji

!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

Gliptoteka, Mnchen, 1816.-31.

na inicijativu Ludwiga I. za zbirku antikih grkih i rimskih

skulptura
jednokatna graevina podignuta na 3 stube (stereobat)
ulaz:
o jonski oktastilni trijem
o na bonim zidovima nie sa skulpturama
kvadratno unutarnje dvorite preko kojeg se prostori
osvjetljuju; uglovni prostori uglavnom zenitalno
osvijetljeni (okulus)
prostorije u prizemlju s kupolama i krinim svodovima
unutranjost:
o oslikana
o bogati polikromatski interijer je suprotnost
eksterijeru

!
Propileji, Mnchen, 1846.-60.

inspiracija: Propileji u Ateni

asocijacija na Brandenburka vrata
vlastiti stereobat, ima dubinu
vjernija replika antike
sredinji prolaz flankiran tornjevima (malo se suavaju prema vrhu) s prolazima
prozore na tornjevima ine pilastri
dorski portik + unutra jonski stupovi
isto, geometrijski

!
!

!
Kraljevska palaa, Mnchen

!
!
!

referenca: Palaa Pitti i Palaa Ruccelai u Firenci

rustikalna baza + 2 kata s pilastrima (i rustikom)
sredinji dio vii (ima 2. kat)

KLASICIZAM
Povijest IV

!
Befreiungshalle (Dvorana osloboenja), Kelheim, 1842.-63.

poeo ju je projektirati Gartner, ali Klenze mijenja sve osim krune forme
nalazi se na brdu iznad naselja
spomenik oslobodilakim ratovima protiv Napoleona
cilindar bez prozora
ambulatorij (stupci povezani segmentnim lukovima) + galerija s kolonadom
prema centralnom prostoru + napust + kupola
kupola:
o kazetirana
o stoji na stupovima
o osvjetljenje okulus
proelje:
o stupci (kontrafori) skulpture (18 enskih figura koje
predstavljaju njemake provincije) kolonada (trijem) atika sa
skulpturama stoasti krov (kupola iznutra)

!
Pinakoteka (Alte2 Pinakothek), Mnchen, od 1836.

!!
!
!
!
!
!
!
!

galerija slika postala model za druge galerije u Europi

tlocrt inovacija:
o niz od 7 izlobenih dvorana, s nadsvjetlima, povezanih
enfiladom
o manje prostorije (intimnije sobe za male slike) paralelno s
dvoranama
o komunikacija (stubita) paralelno s dvoranama na drugoj
strani
prizemlje je zatvorenije hodnici i komunikacije te izloci s manje svjetla
prvi kat otvoren mnotvom prozora
2 bona krila

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
2

Alte' iz razloga to se u njoj nalazi kolekcija djela 14.-18. st.; Neue Pinakothek ima djela 19. st.,
Pinakothek der Moderne djela moderne umjetnosti

!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

* Palaa Nymphenburg, Mnchen

rundbogenstil kombinacija raznih stilova (kasna gotika, rana renesansa) i stil krunih lukova
izraen prvi kar kao glavna etaa, s balkonima
nisko prizemlje
buka s ugaonim kamenjem

Friedrich von Grtner

Bavarska dravna knjinica (Bayerische Staatsbibliothek), Mnchen (Ul. Ludwigstrasse)

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

inspiracija: talijanska rana renesansa (quattrocento)

troluni ulaz (loggia) stepenicama (2 kraka) se pristupa bono
rustika u prizemlju, katovi glatko obraeni (opeka) samo s uglovima ojaanim rustikom
dvojni prozori (sa stupiem u sredini) s polukrunim zavrecima i radijalno (malo iljasto)
sloenom opekom
2 unutranja dvorita
monumentalno stubite u jednoj liniji, nekoliko podesta, oko njega galerija s obje strane

* crkva sv. Ludwiga, Mnchen (Ul. Ludwigstrasse, malo dalje od knjinice)

!
!

2 visoka kvadratna tornja + sredinji trokutasti zabat (dvostreni krov)

troluni ulaz

!
!
!
!
!
!
10

KLASICIZAM
Povijest IV

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
saetak : KLASICIZAM U BAVARSKOJ
1. LEO VON KLENZE : Walhalla, Gliptoteka, Propileji, Kraljevska palaa, Befreiungshalle,
Pinakoteka, Palaa Nymphenburg
2. FRIEDRICH VON GRTNER : Bavarska dravna knjinica, crkva sv. Ludwiga

!
!
!

!
!

11

KLASICIZAM
Povijest IV

Rusija
Adrian Dimitrievich Zakharov, Admiralitet, Sankt Petersburg, 1806.-23.

gigantske dimenzije
slavoluni prolaz + 2 zgrade L oblika
rizaliti s trijemovima

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
Karl Ivanovi Rossi, Glavni tab, Sankt Petersburg

zglob:
o 2 luna prolaza
o retardacija stila rimski element, ali
zdepasto, skulpture nemaju veze s redom...

!
!
!
!
!
!
!
Leo von Klenze, Novi Ermita, Sankt Petersburg

Hermitage jedan od najstarijih svjetskih muzeja

ruski monumentalni elementi monumentalni ulaz

+
francuski element monumentalno stubite
+
njemaki klasicizam redukcija, trabeacija

krila projektirana za odreene zbirke

ulaz strogo definiran trijem, jaki stupci i greda

!
!
!
!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

Habsburka monarhija
Antonio Mollari, Burza (natjeaj), Trst, 1800.

Trst je bio glavna luka carstva

vanjtina problikovana u historicizmu
proelje:
o orijentirano na trg, a zaelje otvoreno prema moru
o tetrastilni trijem antiki tetrastilni prostilos
! rimski dorski napust
! unutar zabata je sat
o pilastri
o nie sa skulpturama > paneli s reljefima > prozori > napust > atika > kvadr. toranj

o zaeljno proelje (prema moru):

! baza u rustici, masivno
! prizemlje + mezanin + piano nobile + 2 nie etae
! flankirano bonim zakoenim fasadama
bone fasade:
! rizaliti
! puno manja plastinost od glavnog proelja
velika dvorana:
o korintski stupovi u paru
o zrcalni svod
o

Matteo Pertsch /per/, Palaa Cartiotti (natjeaj), Trst, od 1798.

!
!
!
!
!

privatna palaa trgovca

velikih dimenzija, kao jedan gradski blok
odmah uz Canal Grande, na uglu (utovar i istovar s brodova u skladite)
blok s unutarnjim dvoritem
unutranjost prozrani prostori, razraeni detalji, sredinja kruna dvorana s kupolom
reprezentativno zapadno proelje:
o baza u rustici (krupna masa ????? na zid)
o jonska kolonada > napust > balustrada > skulpture

!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

Matteo Pertsch /per/, Rotonda Pancera, Trst, 1805.

situacija:
o
o

glavni element kompozicije ugao:

o rustikalni podij u razini prizemlja stvorio je ravnu podlogu
za hram kruni tolos ili ispupeni prostilos s jonskim
stupovima
o tripartitna podjela pomou 4 stupa izmeu stupova
prozori, nadvoji prozora, reljefi u gornjoj zoni
o odvajanje od bonog krila pored stupa uzak prostor sa
skulpturom

dvorana:
o
o
o

na padini
na raskriju 4 ulica pod nepravilnim kutem

freske
pilastri
baza kupole (kupola naslikana?)

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

Pietro Nobile roen je u vicarskoj. Studirao je u Rimu. Najvaniji arhitekt Habsburke

monarhije, voditelj akademije, projektant zgrade Tehnikog univerziteta. Radio i za Napoleona.
Pietro Nobile, Svjetionik, Savudrija, 1817.

!
!
!
!
!

tada moderan
kompozicija geometrijskih tijela:
o valjak sa spiralnim stubitem
o baza ojaana kuom
pokrov od kamenih ploa praktino (zbog jakih vjetrova),
tradicionalno
na fasadi makeni klesanci

KLASICIZAM
Povijest IV

Pietro Nobile, crkva San Antonio, Trst (kod Canala Grande, blizu palae Carciotti), od 1823.

snana toka, u fokusu

izduljena parcela > centralna graevina bi bila nezgodna
izvorno je postojala i refleksija u vodi Canala Grande, no danas je taj dio kanala zakopan
(danas je ispred crkve trg s fontanom)

reducirana jasna geometrija:

o ita se kao snaan centralni objekt s trijemom i kupolom
o vrsti blok raen po mjeri kanala, a slijedi i matricu tog dijela grada (blokovska
struktura)
svi su elementi u harmonijskim proporcijama
jednobrodna longitudinalna graevina:
o 3 polja odvojena masivnim poprenim lukovima krini svod, kupola, krini svod
o polukruna apsida svetita s polukupolom
o osvjetljenje kroz lunete i lanternu
o boni masivni stupci:
! ralanjeni jonskim stupovima
! dre kontinuirani napust
! spojeni lukovima s bonim nosivim stupcima unutar toga sekundarni
prostor komunikacije
proelja:
o ulazno heksastilni jonski trijem, iza njega glatko neralanjeno proelje
o bona proelja ralanjena pilastrima koji nose kontinuirani napust, lunete
sugeriraju kako je iznutra rijeena kontsrukcija
o zaeljno 2 zvonika koji ne izlaze iz gabarita crkve; etiri pilastra + zabat

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

Be "
Pietro Nobile, Burgtor

gradska vrata (smjetena u zoni gdje se razmiljalo o ruenju zidina)

vanjsko proelje:
o 5 lunih prolaza
o flankirano s 2 kubusa
o masivno
o sredinji dio rustika, kamen
o boni dijelovi opeka, polukuni otvori u razini tla
o uglovi rustika, kamen
o kontinuirani napust s medaljonima

unutarnje proelje (prema Heldenplatzu):

o raskonije
o uputen sredinji dio
o dorska kolonada (stupovi su u donjoj zoni glatki) flankirana bonim stupcima

!
!
!
!
!
!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

!
Tezeion, 1820.-23.
Kunsthistorisches M.

Naturhistorisches M.

Burgtor

Volksgarten

Tezeion

Parlament

Burgtheater

veina elemenata preuzeta iz Hefestovog tj. Tezejevog hrama u Ateni dorski peripter;
razlika omjer je malo drugaiji
unutar Tezeiona trebala je biti skulptura (u podrumu supstrukcija zbog skulpture), no
premjetena je (Kunsthistorisches Museum)
proporcije zlatnog reza
cela:
o bavasti svod s nadsvjetlom !
o vrata na nasuprotnim stranama da se osvijetli ovisno o dobu dana !

!
!
!
!
!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

Joseph Kornhusel, Albertina, preoblikovanje unutranjosti, 1822.-24.

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

trapezoidno dvorite/dvorana > ovalni hall (rjeenje zbog promjene smjera) > glavni hodnik

dvorana:
o
o
o

glavni hodnik:
o kolonada ispred zida (odmaknuta od zida)
o pilastri, nie, rustika
o zavretak 2 sfinge > poetak monumentalnog stubita

bez sveobuhvatnih kolonada ?

pravokutni i luni otvori
prostor izgleda dvoetano podijeljen je na 2 dijela trakom
na pilastrima (?) usklaenom s nadvojima vrata

KLASICIZAM
Povijest IV

Pawlatschenhaus1

stambene kue s drvenim balkonima za komunikaciju

bogatije kua unutarnja dvorita i monumentalna stubita

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
1

!
!

izraz 'pawlatsche' dolazi iz ekog jezika

7

KLASICIZAM
Povijest IV

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
saetak : KLASICIZAM U HABSBURKOJ MONARHIJI
1. ANTONIO MOLLARI : Burza (Trst)
2. MATTEO PERTSCH : Palaa Carciotti, Rotonda Pancera
3. PIETRO NOBILE : svjetionik (Savudrija), crkva San Antonio (Trst)
4. BE : Burgtor (Pietro Nobile), Tezeion, Albertina (preoblikovanje unutranjosti,
Kornhusel), Pawlatschenhaus

!
!
!
!

!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

Dalmacija
G. Selva, vila obitelji Garagnin, Divlje pokraj Trogira

!
Valentino Presani, kapela sv. Franje, Podprag (Velebit)

!
!
!
!
!
!
!
!

memorijalna kapela
ista geometrijska tijela
duboke sjene
dvostruki hram u antama
ulaz s obje strane
dorski red

Vicko Andri

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

arhitekt i konzervator
radi arhitektonske snimke
zalae se za uvanje Dioklecijanove palae i ienje podruma

KLASICIZAM
Povijest IV

Istra
Joseph Storm, crkva uznesenja bl. dj. Marije, Rijeka, obnova proelja

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

gotiki dijelovi kontrafori, rozeta

proelje klasicistiki dio:
o dorski red-napust-zabat
o nadozid se poravnava s frizom

upna crkva, Vinjan

monumentalno oblikovano proelje (u neskladu s gradom?)

4 dorska polustupa > napust > zabat (dorski hram)
obukana

!
!
!
!
!
Vila Angiolina, Opatija

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

poeci turizma
prednji reprezentativni blok
simetrija, harmonija
monumentalno stubite
salon na katu, u sredinjoj osi:
o kolonada stupova u interijeru
o na proelju sredinji rizalit; izlaz iz salona na balkon

KLASICIZAM
Povijest IV

Kontinentalna Hrvatska
Biedermeier pojam nastao u Njemakoj, preuzet u Austriji. vee se za graansko drutvo koji
se okrenulo privatnom ivotu.

Zagreb Bartol Felbinger

(1785.-1871.)

!
Bartol Felbinger prepoznat je vrlo mlad i esto angairan. Dat e gradu vlastiti arhitektonski stil.
Palaa Jelai, Markoviev trg

nalazi se u osi Matoeve ulice

danas zgrada DHMZ-a
palaa sa stanovima za iznajmljivanje + parking + skladita
tlocrtni L oblik
dvorino proelje otvara se prema parku
glavno proelje (sjeverno, ulino):
o plitki sredinji rizalit u prizemlju 4 lezene, na katu se nastavljaju u kolosalne
dorske polustupove + lomljeni napust + zabat s krunim otvorom
o medaljoni izmeu polustupova
o u prizemlju rustika
o nije sigurno je li Felbinger autor nespretno lijepljenje prozora
o u sredini vei razmak postojao je portal

Palaa Drakovi, Demetrova 7 i 9

odnos kue i gradskog zida

Drakovii su sagradili trijem, jednokatnicu uz ulicu i portal
model ladanjske kue ?
na ulazu klasicistiki trijem1 reprezantativni ulaz:
o 4 kolosalna polustupa + atika
o otvoreni trijem u prizemlju 3 luka
o pravokutni prozori na katu
o bono 1 polje
o stubite
u palau je ugraena i starija polukruna kula
ulazni portal u dvorite:
o 2 dorska polustupa + 2 pilona + dorski napust + luni ulaz
o monumentalnost i itljivost izdaleka

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
1

!
!

referenca: Palladio, Kapetnova loa

3

KLASICIZAM
Povijest IV

Palaa Drakovi, Opatika 18

trokrilna dvokatnica
bona krila (koja nisu paralelna) izlaze prema ulici i stvaraju poasno dvorite
sa stranje strane (s Radieve ulice) je dio dvorita za uivanje
stupnjevanje katova prema vanosti:
o vani otvorenost katova
o unutra zavojito stubite s dorskim stupovima u prizemlju i korintskim na katu

proelje s Opatike:
o sredinji rizalit
o balkon na 1. katu

stube Dvoranski preac

proelje s Radieve:
o sredinji rizalit
! iz podruma (trijem) se izlazi u vrt
! prizemlje 4 stupa
! kat balkon
! trokutasti zabat

Ilirska dvorana dvoetana, s galerijama, detalji strop, pozlaeni kapiteli,

ulazno predvorje sa zavojitim stubitem

Kua Hatz, Jelaiev trg

sruena, danas je tamo Hotel Dubrovnik

ugaona dvokatnica s lokalima u prizemlju
rustika u prizemlju
sredinji rizalit s 4 kolosalna korintska pilastra i kipom
Merkura na stepeniastom postamentu

Vlastita kua, Jelaiev trg, 1827.

!
!

potpuna redukcija detalja

monumentalna iako manjih dimenzija od ostalih zgrada
ita se jasan konstruktivni sustav horizontala i vertikala
9 prozorskih osi
prizemlje: veliki otvori s polukrunim nadvojima, u sredini je prolaz
sredina naglaena balkoni 1. i 2 kata, na 1. katu prozor zavrava
polukruno
boni prozori kao da su prozor 1. i 2. kata spojeni, utisnuti su
zajedno

KLASICIZAM
Povijest IV

Hotel Prukner, Ilica 44, 1844.

sredinji rizalit: slijepe arkade troluni / slavoluni tip

glavne prostorije orijentirane na Ilicu
sauvana je vea (kolni prilaz) s dorskim stupovima

Dvorac Januevac, Zaprei, juno proelje, 1830.

paladijanski elementi
rustikalno prizemlje

juno proelje sredinji rizalit:

o izdaleka dominira tetrastilni prostilos korinstki
kolosalni stupovi
o etaa ispod (suteren) trijem 3 luka
sjeverno proelje tetrastilni prostil
zapadno proelje malo uvueno
istono proelje samo prozori

!
!

teren je u nagibu 1. kat junog proelja je s druge strane

prizemlje
u sreditu je velika dvorana rotonda (blagovaona?):
o kasetirana kupola koja je skrivena u krovu (i ima
svjetlik)
o snaan napust
2 stubita:
o reprezentativno trokrako
o uz dvoranu privatno polukruno

KLASICIZAM
Povijest IV

Zagreb Aleksandar Brdari

(1813.-1872.)

Palaa Paravi, Opatika 10

https://youtu.be/kSGdVO2ktVQ

danas Hrvatski institut za povijest

drugi kat dodan je naknadno, a Bolle je je kasnije
preoblikovao izgled zgrade prema ulici (ogradu)
unutra zlatna dvorana

proelje s Opatike:
o 2 bona krila izlaze prema ulici tvore
poasno dvorite
o rustika u prizemlju
o sredinji rizalit

proelje sa suprotne stane (s Radieve):

o sredinji rizalit tetrastilni hram s jonskim
redom
o prilaz stubitem na kvadratni podest
o ispred se nalazi vrt u velikom nagibu

!
!

Kua Frigan, krianje Opatike i Demetrove

2 duga ulina krila koja se sastaju u odrezanom uglu ugao je odrezan jer bi kao iljast bio
neupotrebljiv
dijagonalno se prolazi veom prema dvoritu
na balkon izlazi oktogonalna dvorana na katu; otvor flankiraju 2 stupa
spiralno stubite
proelja:
o u prizemlju prozori s polukrunim zavretkom
o na katu pravokutni prozori
proelje (ugao):
o u sreditu pravokutni prozor, a s obje strane po 2 pilastra
o cijelom irinom balkon sa eljeznom ogradom

!
!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

Palaa Demetrovi, Radieva 32, 1814.

velika monumentalna zgrada blizu Kamenitih vrata

ulica u jakom padu
dva ulaza (simetrina) nii je ulaz u stanove, a vii je kolni ulaz
u prizemlju rustika duani
piano nobile naglaen vei prozori s polukrunim zavrecima
kolosalni pilastri kroz 1. i 2. kat izmeu prozora
krovni prozori (kuice)
dvorite dvorine zgrade i skladita
izlazak iz salona u drveni hodnik da se doe do WC-a ?

Slavonija "

!
upna crkva, Suhopolje

redukcija, ritmizacija
2 glavne osi
rotonda + 2 tornja + ulazni trijem

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

KLASICIZAM
Povijest IV

!
Nikola Hold ?, Zgrada upanije, Osijek, 1834. "

lamela
moan sredinji rizalit:
o u prizemlju:
! slui kao prolaz
! masivni stupci
o 1. i 2. kat:
! na uglovima kolosalni pilastri, izmeu njih 4 kolosalna polustupa
(iri sredinji interkolumnij)
! na 1. katu ispred prozora balustrade (povezuje postamente pilastara i
polustupova)
uglovni rizaliti

!
Kua Mihaela Axmanna, Trg sv. Trojstva (Tvra), Osijek, 1830. "

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

uglovnica s odrezanim uglom

nestandardno postavljen krov krovni vijenac ne prati oblik kue
ve istak krova na uglu ini prevaljeni mali zabat
balkon prvog kata nose profilirane konzole s volutama; eljezna
ograda balkona
proelja:
o imaju razliit broj polja
o u prizemlju lezene s plitkom rustikom
o vrlo plitki ugaoni rizaliti, s naglaenim prozorima prvog
kata uputeni u niu, s balustradom

KLASICIZAM
Povijest IV

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
saetak : KLASICIZAM U HRVATSKOJ
1. DALMACIJA : Vila obitelji Garagnin, kapela sv. Franje (V. Presani), Vicko Andri
2. ISTRA : crkva uznesenja bl. dj. Marije (Rijeka), upna crkva (Vinjan), Vila Angiolina
(Opatija)
3. ZAGREB FELBINGER : Palaa Jelai (Markoviev trg), Palaa Drakovi (Demetrova 7
i 9), Palaa Drakovi (Opatika 18), Kua Hatz (Jelaiev trg), Vlastita kua (Jelaiev
trg), Hotel Prukner (Ilica 44), Dvorac Januevec
4. ZAGREB BRDARI : Palaa Paravi (Opatika 10), Kua Frigan (Opatika x
Demetrova), Palaa Demetrovi (Radieva 32)
5. SLAVONIJA : crkva u Suhopolju, Zgrada upanije (Osijek), Kua Mihaela Axmanna
(Osijek)

!
!
!
!

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

HISTORICIZAM
Historicizam je pojava u europskoj arhitekturi, skulpturi i primjenjenim umjetnostima u 19. st.,
nastala pod utjecajem povijesnih stilova, posebno revival arhitekture (grke, gotike, ranog
kranstva, romanike, renesanse, baroka, rundbogenstila,)
RANI / romantini

1830. 1850.

u Hrvatskoj

1850. 1875.

VISOKI

1850. 1880.

u Hrvatskoj

1870. 1890.

KASNI i SECESIJA

1880. 1914.

U Hrvatskoj

1890. 1914.

U doba historicizma Hrvatska vie ne kasni toliko za prijestolnicama Europe, ve ih sustie

razvojem. U Hrvatskoj postoji dobro historicistika arhitektura.

Grad u 19. st.

Pariz

(od sred. 19. st.)

car Napoleon III. i Haussmann /osman/

!
!

sruen niz derutnih etvrti:

o grad je bio prenapuen i kvaliteta ivota bila je loa
o uske ulice oteavale su promet, a omoguavale su i lagano izbijanje revolucija
(prosvjednici su lako mogli zabarikadirati ulicu)

HISTORICIZAM
Povijest IV

na vlast dolazi Napoleon III. i bira Haussmanna za projekt preobrazbe Pariza:

o instructed Haussmann to arer, unifier, et embellir Paris: to give it air and open
space, to connect and unify the different parts of the city into one whole, and to
make it more beautiful

izgraeni prostrani bulevari s vizurama

du bulevara graene su unificirane najamne zgrade:
o Haussmann nije tretirao zgrade kao individualne strukture, ve kao dio urbanog
okolia
o ureenje interijera preputeno je vlasnicima, no postojala su striktna pravila za izgled
proelja na taj nain regulirani su ista visina, boja, materijal i openito cjelokupno
oblikovanje te su omoguene vizure
o tipini projekt:
! masivno prizemlje, smjeta radnje (trgovine)
! mezanin, esto takoer u u funkciji radnji
! piano nobile s balkonima
! 2., 3. i 4. kat
! mansarda

pravocrtne ulice povezuju glavne toke (meuostalim i kolodvore, za koje je Napoleon III.
smatrao da su vrata grada)
izgraene su mnoge nove zgrade

Haussmann istodobno radi i na podzemnoj infrastrukturi grada (voda, kanalizacija,)

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
Louvre, zavretak

!
!

renesansa (Lescot) > barok (Lemercier, Le Vau, Perrault) > klasicizam > historicizam

Victor Baltard, Les Halles, 1885. /le al/

sredinja trnica
natkrivene ulice sigurnost, ugodnost
inovativni materijali staklo i eljezo
srueno 1971. i sagraen Forum des Halles
(shopping mall)

!
Najamna zgrada

tono odreena visina, oblikovanje itd. da bi se osigurala fasada na bulevaru koja omoguuje
vizure

!
Charles Garnier, Opera

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

okruena blokovima zgrada

u glavnom fokusu trga, na krianju monumentalnih bulevara
o visina vijenca zgrada je u visini atike opere

HISTORICIZAM
Povijest IV

Be "
!

1860. od cara je odobren prvi plan proirenja grada arhitekt Ferstel

teme:
o kako rijeiti problem prometa a da se ne zadire u grad koji je pun aristokratske
arhitekture
o povezivanje grada s predgraem

na mjestu dananjih muzeja (Kunst- i Naturhistorisches) bile su vojne komande

rjeenje:
o

Ringstrasse iroka poligonalna prometnica koja povezuje parkove i javne

zgrade:
! dinamika mijenjanje vizura
! irina prozranost (etverostruki drvoredi!)
! niz sporednih ulica servisira glavnu prometnicu
! omoguen brz promet

!
Friedrich von Schmidt, Rathausplatz / Rathaus (Vijenica) neogotika
Teophil Hansen, Parlament neogrki stil (evokacija ideje da tu djeluje parlament na temelju
razuma, kao u Grkoj)
Heinrich von Ferstel, Sveuilite neorenesansa (buenje humanistike svijesti)
Siccardsburg i van der Nll, Opera neorenesansa

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Zagreb

Novi trg (na mjestu Zrinjevca) sajmite

Opa zemaljska bolnica (danas Pravni fakultet)

1865. Regulatorna osnova:

o raster ulica + novi gradski perivoj
o modul za raster je Novi trg > Zrinjevac (s reprezentativnim fasadama i zelenilom u
parteru)
o juno je eljeznica

1887. Druga regulatorna osnova:

o Zelena potkova potezi perivoja obrubljeni blokovima
! Zrinjevac + Akademija + Umjetniki paviljon + Botaniki vrt + Arhiv /
Sveuilina knjinica + HNK
BE

ZAGREB

ruenje zidina

neizgraen
poligon unutar zacrtanog ortogonalnog rastera
unutar stambenog tkiva grada
zelena potkova

javne zgrade

Osijek "

!
!
!
!
!

Gornji grad + Tvra + Donji grad = ujedinjeno u

2. pol. 18. st.
upanijska ulica Zgrada upanije, HNK,
sinagoga
komunalna oprema konjski tramvaj

HISTORICIZAM
Povijest IV

Tipovi zgrada
Arkade s duanima
Pariz, Rue de Rivoli, Percier i Fontaine

Pasai

prolazi izmeu zgrada, natrkiveni i osvjetljeni

bono su se najee nalazili duani

Pariz, Passage des Panoramas

natkrivena trgovaka ulica

niz duana uz uski prolaz
ostakljeni krov

!
!
!
Pariz, Galerie dOrleans

!
!

eljezo i staklo
eljezo vatrootporno, lako se sastavlja, ima male profile,
mogu irok raspon
srueno

London, Burlington Arcade

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

krov ostakljeni pravokutni otvori koji se spajaju u tjemenu

plinske svjetiljke

HISTORICIZAM
Povijest IV

Be, Ferstelpassage, Heinrich Ferstel (unutar zgrade banke i burze)

jedini pasa u Beu

sloeni stupci nose lukove krinog svoda ili valjkasti ostakljeni krov
heksagon proirenje
nadsvjetlo + plinske svjetiljke

!
Milano, Galerija Viktora Emanuela

velike dimenzije
glavna os S-J + poprena os I-Z
povezuje 2 milanska simbola: katedralu i Teatro alla Scala
prizemlje luni otvori + 3 kata s prozorima
kupola na oktogonalnoj bazi, ostakljeni pandantivi

Zagreb, Palaa prve hrvatske tedionice, Oktogon, Hellmer i Fellner / Josip Vanca (?)

!
!
!
!
!
!
!
!

iz Ilice ravno prolaz u banku

polovica prizemlja su duani koje iznajmljuje banka, gornje etae su iznajmljeni stanovi
iskoriten svaki centimetar prostora
os zgrade je pomaknuta na stranu
ostakljena kupola
vani erkeri pod 45o; proelje je imalo puno vie dekoracije prije rata

HISTORICIZAM
Povijest IV

Stanovanje
London

stanovanje po vertikali u zasebnoj jedinici (razliito od Pariza i Bea)

jasna organizacija
privatnost

Pariz

etani stanovi u stambenim zgradama

spavaa soba nalazi se u intimnijem dijelu salona
to vee prostorije
glavne prostorije orijentirane na ulicu, a servisne na unutarnje dvorite

Be

veliki stambeni blokovi na Ringu

stan =
o velika soba + mala kuhinja (+ mala soba)
o dugaki hodnici ili predsoblja
o zajedniki servisni prostori
o mrani, loe ventilirani

Najamna zgrada
London, Cumberland Terrace, John Nash i James Thomson

!
!

Regents Street
blok kao jedinstvena monumentalna palaa
prema parku gledaju luksuzni stanovi
vrlo bogati dio grada, scenografija prolaza
svaka trea, etvrta ili peta os ima vrata, i to bazirana na antikoj (rimskoj) arhitekturi
rilaziti imaju kolonade kolosalnih jonskih stupova, dok se na ostatku proelja javljaju pilastri

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
Be, Heinrichshof, Teophil Hansen, 1861.-65. "

termin Hof oznaava blok zgrada pod upravom vlasnika koji je dijelove zgrade iznajmljivao
blok od 8 zgrada s 3 unutarnja dvorita
reprezentativno proelje
prizemlje + mezanin + 1. i 2. kat su gospodski + iznad toga skromniji stanovi
sredinji rizaliti s glavnim ulazom
ugaoni rizaliti obrubljeni rustikom, tornjii
zgrada se nalazila prko puta Opere, ali sruena je u II. svjetskom ratu

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
Zagreb, sjeverna strana Trga bana J. Jelaia, Rupert Melkus, 1875.

jedinstveni blok
ugaoni i sredinji rizaliti
arkade s duanima u prizemlju
predlae naglaeni sredinji dio
projekt lii na Heinrichshof
proelje nije izvedeno kako je planirano

Zg, Kukovieva kua, Hebrangova 9 i 11, Preradovieva 29, Ivan Plochberger, 1827.-74.

!
!
!
!
!
!
!
!

cijeli gradski blok 6 stambenih jedinica + 4 unutarnja dvorita

monumentalna, zatvorena
ojaani uglovi
irok sredinji rizalit
1. kat piano nobile neorenesansna plastika, jae izbaen nadvoj

HISTORICIZAM
Povijest IV

Stambena palaa
!
Zagreb, Palaa Vranyczany, Otto von Hofer, 1881.-83.

danas Moderna Galerija

akcent zakoeni ugao:
o prolazni trijem + loa (tetrastilni hram) + napust + zabat
rutika na cijelom proelju (jaa u prizemlju)
piano nobile jae naglaeni prozori
bogato ureen interijer

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
!
!
!

10

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Vila
!

London, Regents Park, Cottage Road, John Nash, 1823.

vrtno predgrae
jednoobiteljske vile
vile su smjetene tako da jedna drugu ne vide, pa se svakoj ini da posjeduje itav prak
mijeanje arhitekture i pejzaa

Be, etvrt vila (Cottage), 1872.

!
!
!
!

predgrae Bea
suteren + prizemlje = jedan
stan
kat + potkrivlje = drugi stan
tornjii, verande

Zagreb, Josipovac, od 1880.-ih; Rokova ulica, Rokov perivoj, Ulica I. G. Kovaia, Nazorova,
Tukanac

stilizirana vernakularna arhitektura

1. Vila Grbac toranj vertikalna komunikacija

2. Vila Stejskal
3. Vila Lobmayer
a. sruena
b. element drvenog tornja nad drvenim doksatom
(gradnja u narodnom stilu)

4. Vila Kolmar
a. jednokatnica + toranj
b. asimetrija

!
!
!
!
!
!
!

5. Vila Okrugljak
a. tradicionalna jednokatnica
b. trijem rezbarena drvena konstrukcija
c. na breuljku vizure na grad

11

HISTORICIZAM
Povijest IV

Kazalite
(vidi klasicizam) Victor Louis, Kazalite, Bordeaux, 1772.-80.

linearni niz glavih prostorija

monumentalno stubite uvoenje javnog gradskog prostora u kazalite

(vidi klasicizam) Karl Friedrich Schinkel, Kazalite, Berlin

linearni niz glavih prostorija

Charles Garnier, Opera, Pariz

https://www.google.com/culturalinstitute/asset-viewer/opra-national-de-paris/MwFixmW5o_f5jw

prema kazalitu vodi Avenue de lOpera zgrade imaju vijenac u visini atike opere, ne vii
za to veu udobnost kretanja uredio je kretanje kroz zgradu u 4 kategorije:
o car ima vlastiti ulaz i rampu za koiju na bonoj strani > dolazi izravno na prvi kat
o s druge strane boni ulaz za ostale koji dolaze s koijama (prolaze kroz Rotonde
des Abonnes i penju se stubitem u prizemlje, pa na prvi kat)
o za one koji dolaze pjeke, sa ili bez ulaznice (penju se srednjim krakom stubita
na prvi kat)
Rotonde des Abonnes

car

!
!

bono od monumentalnog stubita s obje strane nalazi se jo niz stubita kojima se penje do
viih katova za gledalite

12

HISTORICIZAM
Povijest IV

3
5

7
6

1 trijem i predvorje
2 lobby
3 monumentalno stubite
4 Rotonde des Abonnes (slika desno)
5 gledalite
6 pozornica
7 Foyer de la danse

!
!

linearni niz glavih prostorija: trijem predvorje + stubite + gledalite

predstava poinje ve u foajeu stubite inspirirano onim Victora Louisa u Bordeauxu
iznad ulaznog predvorja na katu se nalazi lobby prostor za druenje u pauzama

stubite:
o
o
o
o

u obliku slova T
okrueno ispupenim galerijama
dvostruki stupovi nose lukove
na vrhu jo jedan niz galerija s
balustradama, lukovi > svod

13

HISTORICIZAM
Povijest IV

u sreditu zgrade je gledalite potkovastog oblika okrueno katovima balkona i loa; kupolu
oslikao Mark Chagall

proelje:
o
o
o

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

o
o

neobarok
u prizemlju luni ulazi izmeu kojih su skulpture (alegorije poezije, glazbe,
plesa,)
na katu :
! kolonada uparenih stupova, izmeu se nalaze biste velikih kompozitora
! veliki otvori trijema (sekundarni red dri napuste)
plastina, polikromna (Garnier je vjerojatno bio pod utjecajem otkria da su grki
hramovi zapravo bili polikromni)
ugaoni rizaliti sa segmentnih zabatima i velikim pozlaenim skulpturama
vidi se dio kupole i krova iza nje

14

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
Siccardsburg i van der Nll, Opera, Be, 1861.-69. "

neorenesansa
nalazi se na Ringu

ulaz: sredinji rizalit otvoreni trijem u prizemlju, na katu je danas trijem ostakljen
trijem predvorje stubite gledalite
stubite u obliku slova T
gledalite potkovastog oblika
bono od gladalita dvokraka stubita lijevo je za cara, a desno za vojvode
iza pozornice 2 krila za spremite kulisa i za upravu

nedostatci:
o prizemlje, koje bi trebalo izgledati snano, je znatno nie od kata i izgleda kao da
je zgrada utonula
o promet nije dobro rijeen zajedniki ulaz za pjeake i koije

zgrada je znatno kritizirana stil kojim je zgrada rijeena djelovao je staro i izvan mode, a
zgrada nije izgledala reprezentativno poput Heinrichshofa koji joj je preko puta
o ni Sicardsburg i van der Null nisu doivjeli zavretak gradnje (Null je poinio
samoubojstvo, a nedugo nakon toga umro je i Sicardsburg)

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

15

HISTORICIZAM
Povijest IV

Gottfried Semper roen je u Dresdenu. Studirao je matematiku, a zatim i

arhitekturu u Munchenu gdje mu je predavao Gartner. Studij nastavlja u Parizu
nakon ega odlazi u Grku. Tamo sudjeluje u istraivanju Akropole te se
interesira za debatu jesu li antika grka i rimska arhitektura bile obojane;
studira boje na hramu.
Postaje profesor arhitekture na akademiji u Dresdenu. Bi je najvaniji teoretiar
arhitekture u 19. st. (objavio The four elements of architecture). Seli se i u
Zurich gdje predaje na sveuilitu i radi projekt za Politehniku. U beu radi
burgtheater, Umjetniki i prirodoslovni muzej te jedno krilo Neue Hofburga.
Umire u Rimu.
Gottfried Semper, Erstes Hoftheater, Dresden, 1803.-79.
* trei od trojice najveih njemakih arhitekata 19. st. Schinkel, Klenze, Semper

centralna, hijerarhizirana kompozicija (ne vie longitudinalna!)

2 glavna prostorna volumena:
o polukruno gledalite obavijeno polukrunim trijemom (foyer koji u kontinuitetu
prolazi po obodu kazalita)
! bono se nalaze etverokraka stubita veza na bone trijemove
o pozornica iza nje je jo jedna pozornica + pomoni prostori

ulazi: centralni + radijalni + boni

!
!
!
!
!

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
!

Semper je bio Wagnerov prijatelj, a Wagner je opisao kako bi kazalite trebalo izgledati:
o uputen prostor orkestra
o polukruno gledalite da bi svi mogli jednako vidjeti

proelje:
o
o
o
o

jasno se ita unutranjost

ulaz polukruno ispupenje iza kojega je dvoetano predvorje
arkade s apliciranim stupovnim redovima (dorski > jonski)
reinterpretacija rimskog antikog teatra (Marcelov teatar)
16

HISTORICIZAM
Povijest IV

zgrada izgorjela u poaru > Semper radi novi projekt za Zweites Hoftheater

Gottfried Semper i sin Manfred Semper, Zweites Hoftheater, Dresden

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

kao i Erstes Hoftheater gledalipte formira oblik kazalita izvama

blago izduljeno
monumentalan glavni ulaz (element kroz 3 etae)
velika krila s bonim ulazima i sveanim stubitima
ulaz kroz prorede, supstrukciju gledalita kao
antiki teatar

proelje:
o
o
o
o

dinaminije, vei plasticitet

rustika u bazi
piano nobile prozori izmeu kojih su
dvostruki stupovi
rastvara se prema trgu i omoguava bone kolne prilaze

17

HISTORICIZAM
Povijest IV

Semper i Hasenauer, Burgtheater, Be "

kazalite se trebalo povezati s novi krilom Hofburga, no ono nije

izgraeno pa se radi o slobodnostojeem kazalitu
koriteni su elementi slini kao u Dresdenu
potkovasto gledalite obavijeno foyerom + pravokutna pozornica
u prizemlju predvorje, na katu foyer
poprena os: 2 duga krila s monumentalnim stubitima prema loama
proelje:
o kolosalni pilastri na visokim rustificiranim pijedestalima
o sekundarni red s utisnutim edikulama
o ulaz motiv slavoluka
o na bonim krilima nema kolosalnog reda u prizemlju
dvostruki rustikalni pilastri, na katu dvostruki stupovi

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

18

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
Karl Klausner, Kazalite i kasino, Osijek "

ugraena jednokatnica
3 krila
sredinji rizalit:
o irok 5 prozorskih osi
o u sredini prolaz kroz zgradu
o zakljuen polgonalnim kontraforima
o balkon 1. kata u sredinjem dijelu

ulaz u kazalite bono (desno)

elementi:
o neoromanike:
! lombardijski vijenac
! srpasti luk (nadvoji prozora)
o neogotike:
! trolist (prolaz)

!
!
!
!
!
!
!
!

19

HISTORICIZAM
Povijest IV

Atelier Helmer i Fellner radi kazalita u Rijeci, Zagrebu i Zurichu.

Opinsko kazalite u Rijeci, 1883.-85.

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

linearno nizanje prostora: trijem predvorje gledalite pozornica

druga pozornica
proelje:
o tempelfront nad ulaznim trijemom je terasa + kolonada
korintskih stupova
o trijem stepenice za pjeaki prilaz + bono vijugave rampe
za koije
o neorenesansa rustika, pilastri, edikule

Hrvatsko narodno kazalite, Zagreb, 1894.-95.

elementi renesanse i baroka

glavni element po volumenu je pozornica
iznad gledalita je plitka kupola
proelje:
o ulazno/sjeverno:
! trijem stepenice za pjeaki prilaz + bono
vijugave rampe za koije
! serlijane
! terasa flankirana tornjevima s kupolom
! rustika u prizemlju, stupovi i pilastri, arkade > zgrada skulptura
o istono i zapadno proelje su jedaki
o juno proelje najzatvorenije

bogata unutranjost:
o reprezentativni ulazni hall, iznad na njega na katu je foyer
o stubita za ulaz na mezanin i prvi kat
o zastor sa slikom Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod

!
!
!
!
!
!
!

20

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
RING

ZELENA POTKOVA

obrubljuje stari grad

javne zgrade po rubu
razne javne zgrade

obrubljuje donji grad

javne zgrade unutar potkove
kultura

!
Gradsko kazalite, Zurich, 1891.-93.

autorska varijanta Helmerovog i Fellnerovog natjeaja za kazalite u Krakowu kojeg nisu

dobili (natjeaj je dobio poljski arhitekt Zajewski)
plitki ulazni trijem u prizemlju:
o ostakljen
o nosi terasu na katu:
! 4 stupa nose napust
! u pozadini na zidu 3 luna otvora + 3 biste (Weber, Wagner, Mozart)
zgrada ima postament
prizemlje u rustici

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

21

HISTORICIZAM
Povijest IV

Svjetske izlobe
London, Industrijska izloba, Kristalna palaa, J. Paxton, 1851.

zadatak to vea povrina uz to manje trokove i fleksibilnost

glavni sredinji prostor + 2 bona
transept bavasto svoen
eljezne reetke, staklo
lako se mogla razmontirati i seliti na druga mjesta

Pariz, Les Halles, Victor Baltard, 1885. /le al/

sredinja trnica
natkrivene ulice sigurnost, ugodnost
inovativni materijali staklo i eljezo
srueno 1971. i sagraen Forum des Halles
(shopping mall)

Pariz, Industrijska izloba, Eiffelov toranj, Gustave Eiffel, 1889.

!
!
!
!
!
!

forma podsjea na mostove

visok 300 m
oblik je ista matematika odreen krivuljom optereenja na vjetar, a luk je
naknadno dodan element koji nema konstruktivnu ulogu

22

HISTORICIZAM
Povijest IV

Integracija novih konstrukcija u arhitekturi

!
Pariz, Sjeverni kolodvor

veliki raspon
visoki stropovi

!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
Pariz, Knjnica Ste-Genevieve, Henri Labrouste

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

uska parcela, blizu Pantheona (koji mora ostati u fokusu)

oblik kvadra

u prizemlju administracija i spremita

na katu itaonica:
o irok prostor podijeljen u 2 broda
o vitki eljezni stupovi na visokim postamentima dre
perforirane eljezne lukove (bavasti svod) lukovi stoje na
stupovima te na konzolicama bonih zidova
o lagani prostor i konstrukcija unutar masivnog zidanog zdanja
o inspiracija: Hram Here I. u Paestumu (za koji je tvrdio da je javna zgrada)

proelje:
o
o
o
o

primzelje luni otvori i girlande

kat pilastri s lukovima (tvore arkadu) unutar kojih se nalaze lunete
na vrhu popis svih bitnih osoba u povijesti
luni ulazni portal

23

HISTORICIZAM
Povijest IV

Pariz, Nacionalna biblioteka, Henri Labrouste !

16 eljeznih stupova s ojaanom bazom koji nose 9 opisanih kupola

(terakota) s okulusima nadsvjetlo
prostor okruen arkadama s oslikanim lunetama
jai stupci prema apsidi
veliki luni otvor > pogled u spremite knjiga (centar biblioteke)
straga su metalna skladita (slika desno)

!
Oxford, Sveuilini muzej

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

zidana arhitektura klaustra, a unutra muzej lagana konstrukcija od metala

elini stupovi dijele prostor u 3 broda
4 povezana vitka eljezna stupa ine jedan stup nose iljaste lukove od elinih profila
ostakljen krov
bone arkade od kamena

* Viollet-le-Duc

!
!
!
!
!
!

arhitekt i teoretiar
pokuavao u eliku raditi gotikim metodama (gotiki revival) primjer
slika desno
renoviranje = to reestablish [a building] to a finished state, which may in
fact never have actually existed at any given time renoviranjem se
dobiva izgled koji zapravo nikad nije postojao kritike
prouavao i crtao elemente arhitekture iz razdoblja romanike, gotike i
renesanse te objavio niz djela

24

HISTORICIZAM
Povijest IV

* Siccardsburg, Kua Haas, Be

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

izvana klasina dvokatnica, a iznutra metalna

danas je na tom mjestu Haas Haus Hansa Holleina

* Frster, Kua Franza Kleina, Brno

!
!
!
!
!
!
!
!
!

metalni prefabricirani erkeri

* Klein, Hotel k caru austrijanskom, Zagreb

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

danas NAMA

25

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
saetak : HISTORICIZAM
1. GRAD U 19. ST. : Pariz, Be, Zagreb, Osijek
2. ARKADE S DUANIMA : Rue de Rivoli (Pariz)
3. PASAI : Passage des Panoramas, Galerie dOrleans, Burlington Arcade,
Ferstelpassage, Galerija Viktora Emmanuela, Oktogon
4. NAJAMNA ZGRADA : Cumberland Terrace, Heinrichshof, sjeverna strana Trga bana J.
Jelaia, Kukovieva kua
5. STAMBENA PALAA : Palaa Vranyczany
6. VILA : Vottage Road (London), etvrt vila (Be), Josipovac (Zagreb)
7. KAZALITE : Opera (Garnier, Pariz), Opera (Siccardsburg i van der Null, Be), Erstes
Hoftheater (Dresden, Semper), Zweites Hoftheater (Dresden, Semper), Burgtheater
(Semper i Hasenauer, Be), Kasino i kazalite (Klausner, Osijek), Opinsko kazalite
(Helmer i Fellner, Rijeka), HNK (Helner i Fellmer, Zagreb), Gradsko kazalite (Helner i
Fellmer, Zurich)
8. SVJETSKE IZLOBE : Kristalna palaa, Les Halles, Eiffelov toranj
9. INTEGRACIJA NOVIH KONSTRUKCIJA U ARHITEKTURI : Knjinica Ste-Genevieve
(Labrouste), Nacionalna biblioteka (Labrouste), Sveuilini muzej (Oxford), Viollet-le-Duc,
Kua Haas (Siccardsburg, Be), Kua Franza Kleina (Frster, Brno), Hotel k caru
austrijskomu (Klein, Zagreb)

!
!
!
!

!
!

26

HISTORICIZAM
Povijest IV

Engleska

kraljica Viktorija (1837.-1901.) preputa Parlamentu voenje drave

ulaganje u industriju, reforma vojske, uvoenje obazveznog osnovnokolskog obrazovanja
Early Victorian, High Victorian, Late Victorian

Early Victorian
Charles Robert Cockerell, Taylorian Institution, Oxford, 1839.-45.

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

prvi otkrio entazis Partenona, prijavljuje se na razne natjeaje

Taylorian Institution institucija za uenje stranih jezika (meuostalim i hrvatskog)
jednostavna graevina
proelje:
o kolosalni samostojei jonski stupovi
! spojeni polukrunim lukovima (antiki Rim)
sugerira se trijumfalni luk na ulazu
! skulpture na vrhu
o plasticitet
o grka linearnost, rimski lukovi, renesansno proelje, barokna dekorativnost

Charles Barry, Travelers Club (1829.-30.) i Reform Club (1837.-41.), London

!
!

club = novi tip izgradnje, razvija se iz college house-a; institucija namijenjena

druenju ljudi koji imaju neki zajedniki ineterse (politika, rekreacija,),
aristokracija tu provodi vei dio dana
sadri knjinicu, prostoriju za jelo, biljar, druenje itd.
zgrade nisu odmah na ulici ve su uvuene iza zidia
gradnja kamenom (bogata gradnja)
tlocrt:
o blok s unutranjim dvoritem
o ima galeriju (renesansni element)
o moderni iskorak natkriven unutranji atrij (staklo i eljezo)
o prizemlje dobiva na znaaju, nije samo servisni prostor
o prostori su vienamjenski
proelje:
o nema moan ulazni portal
o mona artikulacija prozora
o uglovna ojaanja kamenom
1

HISTORICIZAM
Povijest IV

Augustus Webly Northmore Pugin: usporedba srednjovjekovne i moderne gotike crkve

gotika je primjereni stil za crkve jer predstavlja katolianstvo fanatino je zagovarao gotiku,
zato je i preao na katolianstvo
antiki hramovi su nemoralni, pogani

Augustus Webly Northmore Pugin, St. Giles, Cheshire, 1839. (?)

iljasti bavasti svod

horizontalnost karakterstino za englesku gotiku
rebra se zaustavljaju na konzolama u razini arkada
drvena konstrukcija svoda!

High Victorian
John Ruskin pie dva djela koja savreno definiraju raspoloenje koje vlada Engleskom: The
Seven Lamps of Architecture i The Stones of Venice. Ne graditi u jednom materijalu pa ga
imitirati ili skrivati, konstrukcija mora biti jasno vidljiva t euvati povijesnu batinu da je ne bi
trebalo obnavljati.
Charles Barry, Parlament, London, od 1840.

Westminsterska palaa stradala je u poaru i ouvan je samo njen manji dio

u natjeaju je pisalo da je poeljen gotiki stil
suraivao s Puginom; Pugin iscrtavao matrice i razraivao detalje (?)
gradnja je dugo trajala, a trokovi su bili vei od oekivanog
projektiranje po naelu aksijalnosti i simetrije
elementi:
o Clock Tower tj. Big Ben (1)
o srednjovjekovni ostaci Westminster Hall (2)
o Victoria Tower (3)
o Gornji (4) i Donji dom (5)

2
3
5

!
!

suraivao s Puginom; Pugin iscrtavao matrice i razraivao (neo)gotike detalje (?)

2

HISTORICIZAM
Povijest IV

infrastruktura:
o u tornjevima se na vrhu nalaze instalacijski kanali koji uvlae isti zrak i odvode ga u
prostorije Parlamenta
o kanalizacija je isplanirana na nioj razini, danas se zbog toga kontrolira broj ljudi u zgradi

snana uzduna os (Gornji i Donji dom) + poprena os (definirana glavnim ulazom, vodi u
centralni oktogonalni vestibul)
jasan sustav nizanja vrsto definiranih prostornih jedinica

proelje prema Temzi:

o Barry ne eli kompoziciju koja e se u sredini
skupljati i ii u visinu
o nema sredinji ve samo ugaone rizalite
o asimetrino postavljanje zvonika
srednjovjekovno obiljeje zgrada se ita
kao neogotika, a ne kao klasina

Clock Tower tj. Big Ben:

o vertikala koja nije prikrivena jasno itamo
njezinu bazu
o gornji dio je iri da bi stao sat
o iznad sata je rastvoreni dio sa zvonima

Victoria Tower:
o u prizemlju trijem tuda ulazi kraljica
o gigantska masa, visine ~ 100 m

Gornji dom dom lordova:

o Pugin sve oblai u gotike detalje bojano
staklo, baldahin na mjestu gdje sjedi vladar
(baldahin prepun gotikih elemenata)
o harmonini, paladijanski omjeri

Westminster Hall

Gornji dom

Central Hall

https://www.youtube.com/watch?v=d-ck3xFdMug

!
!
!
!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Sir George Gilbert Scott, Albert Memorial, London, 1864.-68.

memorijalni spomenik za pokojnog mua kraljice

platforma sa skulpturom
skulptura postavljena u tabernakul (baldahin)
(talijanska) neogotika

Sir George Gilbert Scott, Kolodvor St. Pancras, Midland Grand Hotel, London, 1869.-74.

ulaz u grad
kolodvor + hotel
neogotika (najvia neogotika zgrada tada)
nadstrenica je zbog statike trebala biti blago zakoena
proelje:
o obloga opekom
o proelje artikulirano biforama
monumentalno stubite, eline grede jasno vidljive

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
Philip Webb, Crvena kua, Bexleyheath, Kent, 1859.-60.

!
!

za Williama Morrisa (dizajner)

asimetrina forma, nisu itljivi svi atributi
sinteza gotike i vernakularnog stila
igra volumena, bogatstvo detalja
vertikale dimnjaka, strmi krovovi
sve je napravljeno posebno za ovu kuu projektirane su sve dionice, ak i tepete

!
!
!
!
!
4

HISTORICIZAM
Povijest IV

Late Victorian
!
Richard Norman Shaw, Leyswood, Sussex, 1867.-69.

Shaw je definirao Old English Style vernakularna tematika iz neogotiku

povratak ladanjskom ivotu
jasno naglaen ulaz > mo vlasnika
dvorite asocira na vlastelinsko

!
!
!
!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
!
!
!
!
!
!
!
!
saetak : HISTORICIZAM U ENGLESKOJ
1. EARLY VICTORIAN : Taylorian Institution (Cockerell), Travelers i Reform Club (Barry),
Pugin (St. Giles)
2. HIGH VICTORIAN : Parlament (Barry), Albert Memorial (Scott), Midland Grand Hotel
(Scott), Crvena kua (Philip Webb)
3. LATE VICTORIAN : Leyswood (Shaw)

!
!
!

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Francuska
Francuskom vlada Napoleon III. koji si uzima prevelike ovlasti; stvara Drugo carstvo i uzima ovlasti
Parlamenta. Sukobljava se s Njemakom.

Rani historicizam
Jacques-Ignace Hittorf, Rekonstrukcija boje na hramu u Selinuntu,
Pariz, 1830.

pokazuje da su hramovi bili bojani (plava, crvena, zelena, uta)

moderna znanost neke boje ne potvruje

Jacques-Ignace Hittorf, crkva sv. Vinka Paulskog, Pariz, 1830.-48.

korak naprijed u osjeaju topline:

o sjajno izraene freske,
o otvoreno krovite drvene grede i kazete plava, crvena, zlatna
dvostruka kolonada u unutranjosti (stup oslikan potez zida stup)
proelje:
o heksastilni prostil
o dominiraju dva tornja

Jacques-Ignace Hittorf, Gare du Nord, Pariz, 1861.-65.

!
!

jasna, ista konstrukcija nadstrenice <> proelje

proelje:
o 3 luka
o pilastri
o dorski trijem
o ne koristi polikromiju nego arhitektonske elemente
za oblikovanje

HISTORICIZAM
Povijest IV

(vidi integracije novih konstrukcija u arh.) Henri Labrouste, Knjinica Ste-Genevieve

(vidi integracije novih konstrukcija u arh.) Henri Labrouste, Nacionalna biblioteka

Drugo carstvo
(vidi integracije novih konstrukcija u arh.) Charles Garnier, Opera

Felix-Louis-Jacques Duban, Ecole des Beaux-Arts, Pariz, od 1832. (?)

aksijalnost, nizanje prostora po glavnoj osi

na proelju moemo itati Koloseum
renesansa + gotiki detalji (vodi studenta kroz nacionalnu
povijest arhitekture)
sjeverno proelje (prema obali Seine):
o niz prozorskih osi; 3 okulusa u zoni
mansardnog krova
o pilastri
o segmentni luk (ekonomian)

Louis Duc, Palaa Pravde, Pariz, od 1857.-68.

!
!

nalazi se na rijenom otoku (Ille de la Cite)

reprezentativan ulazni hall
sudnica mora dati metaforian izgled svog znaenja
dostojanstveno i snano
ulaz:
o vanjsko stubite koje vodi direktno na kat
o lijevo i desno unutar volumena stubita su prolazi
prozori sa segmentnim lukovima najekonominije
rjeenje; ostavlja prostor za igru
zapadno proelje:
o ulaz u vestibul porotnih sudova
o stupovi imaju samo dekorativnu ulogu

unutranjost:
o konstrukcija je dominantna
o mala plitka kupola

konstrukcija unutra u kontrastu s proeljem

vani
2

HISTORICIZAM
Povijest IV

Paul Abadie, Sacre-Coeur, Montmartre, Pariz, od 1874.-1919.

utjecaj Bizanta
ulaz troluni trijem na vrhu flankiran s dvije konjanike
skulpture

Leon Vaudoyer, Katedrala, Marseilles, od 1845.-93.

!
!

kupole asocijacija na Bizant

zna firentinsku katedralu, eli naglastii humanizam i Firencu
ne radi jasnu itljivu kompoziciju
tornjevi s kupolama

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
!
saetak : HISTORICIZAM U FRANCUSKOJ
1. RANI HISTORICIZAM : Rekonstrukcija boje hrama u Selinuntu (Hittorf), crkva sv. Vinka
Paulskog (Hottorf), Gare du Nord (Hittorf), Knjinica Ste-Genevieve (Labrouste),
Nacionalna biblioteka (Labrouste)
2. DRUGO CARSTVO : Ecole des Beaux-Arts (Duban), Palaa Pravde (Duc), Sacre Coeur
(Abadie), Katedrala (Marseilles, Vaudoyer)

!
!
!
!

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Belgija
J. Poelaert, Palaa pravde, Bruxelles, 1868.-83.

neobarok
u sreditu je piramidalna konstrukcija (kupola
na vrhu)
kolosalne dimenzije
ulazni portal (simbolini ne otvara se)
ulaz na niem nivou > monumentalno stubite
dvorana je glavni sredinji element

!
!
!
!
!
!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Italija
grof Giuseppe Sacconi, Spomenik Viktoru Emanuelu II., Rim, 1884.-1922.

!
!

trailo se neto to e zakluati os koja kree od

Piazze Popolo
arhitektonska kulisa za skulpturu konjanika
skulptura vladara
pogrdno nazivan pisai stroj

HISTORICIZAM
Povijest IV

Njemaka
Rani historicizam
Rundbogenstil stil koji ima eklektini pristup, a glavni su atributi lukovi. Uzori u firentinskoj
ranoj renesansi, ranokranskoj arhitekturi, Bizantu,

Heinrich Hbsch pie djelo U kojem stilu trebamo graditi stil treba proizai iz dostupnih
materijala, znanja o statici, zatite u svrhu trajnosti zgrade. Uvodi princip istine.
Heinrinch Hbsch, Technische Hochschule, Karlsruhe, 1833.-35.

Heinrinch Hbsch, Trinkhalle, Baden-Baden, 1837.-40.

kompleks toplica
90-ak metara dug trijem s arkadom (segmentni lukovi)
inovacija: luk se upire direktno u kapitel (bez imposta)
sredinji dio naglaen je implementacijom stupaca + trokutasti zabat
unutar trijema ponovno niz segmentnih lukova, sa zategama na njima ploha segmentnog
bavastog svoda

Heinrinch Hbsch, Narteks katedrale (westwerk), Speyer

!
!

romanika katedrala
intervencija: polikromija redovi utih
kamena
lombardijski vijenac
nie

HISTORICIZAM
Povijest IV

(vidi klasicizam u Bavarskoj) Leo von Klenze, Kraljevska palaa, Munchen, 1826.-35.
(vidi klasicizam u Bavarskoj) Leo von Klenze, Pinakoteka, od 1836.
(vidi klasicizam u Bavarskoj) Leo von Klenze, Befreiungshalle, od 1842.-63.

Gottfried Semper roen je u Dresdenu. Studirao je matematiku, a zatim i

arhitekturu u Munchenu gdje mu je predavao Gartner. Studij nastavlja u Parizu
nakon ega odlazi u Grku. Tamo sudjeluje u istraivanju Akropole te se
interesira za debatu jesu li antika grka i rimska arhitektura bile obojane;
studira boje na hramu.
Postaje profesor arhitekture na akademiji u Dresdenu. Bi je najvaniji teoretiar
arhitekture u 19. st. (objavio The four elements of architecture). Seli se i u
Zurich gdje predaje na sveuilitu i radi projekt za Politehniku. U beu radi
burgtheater, Umjetniki i prirodoslovni muzej te jedno krilo Neue Hofburga.
Umire u Rimu.
Semper kroz analize zakljuuje da se antiki modeli ne bi trebali u potpunosti
oslanjati na antiku.
Prepoznat je internacionalno.

(vidi Historicizam - Kazalita) Gottfried Semper, Erstes Hoftheater, Dresden, 1803.-79.

(vidi Historicizam - Kazalita) Gottfried Semper i sin Manfred Semper, Zweites Hoftheater,

Dresden
Gottfried Semper, Sinagoga, Dresden, 1838.-40.

prva graevina u maurskom (maursko-bizantskom) stilu

maurski stil bazira se na tlocrtima, konstrukciji i detaljima prema eljama Zapada,
reinterpretiraju se rzani orijentalni atributi
sruena u II. svjetskom ratu (Kristalna no)

zbijeno centralno zdanje s oktogonom u sreditu

kiobranasta kupola na trompama
galerija u dvije etae koju nose stupovi (kopije stupova iz Alhambre)
izduljena metalna konstrukcija

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Gottfried Semper, Politehnika (ETH), Zurich, 1859.-64.

Semper potaje profesor na ETH-u

bio je ef komisije za zgradu Politehnike na natjeaju, no radovi mu se ne sviaju te sam radi
zgradu ETH

4 vanjska krila + sredinji paviljon

istono i zapadno su glavna proelja
zapadno proelje sredinji rizalit:
o rustikalna baza i pilastri
o prizemlje 3 luna ulaza odvojena dvostrukim rustikalnim pilastrima
o 1. kat manji pravokutni prozori
o 2. kat 3 luna prozora odvojena kaneliranim polustupovima
o ugaoni rizaliti
istono proelje:
o polukruno ispupenje u sredini, na katu ga obavija trijem
trebao je zgradu jo oplemeniti skulpturama, no nije bilo novca
nakon ulaznog vestibula imamo povienje etae > vanost prostorije koja slijedi
aksijalnost
zona razgranienja
utjecaj na zgradu Mimare u Zg (sagraena 40. g. kasnije, isto kola)

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Kasni historicizam
Paul Wallot, Reichstag, Berlin, 1884.-94.

danas Bundestag
problem lokacije orijentacija zgrada
zaeljem okrenuta prema gradu
ulazi trijemovi
rustina baza i aplicirani red
naglaeni ulazi
kupola

Neuschwanstein, Bavarska, 1869.-81.

velebni dvorac za Ludwiga II., posveen R. Wagneru (ija je djela kralj oboavao):
o

!
!

It is my intention to rebuild the old castle ruin of Hohenschwangau near the Pllat Gorge in the
authentic style of the old German knights' castles, and I must confess to you that I am looking
forward very much to living there one day [...]; you know the revered guest I would like to
accommodate there; the location is one of the most beautiful to be found, holy and
unapproachable, a worthy temple for the divine friend who has brought salvation and true
blessing to the world. It will also remind you of "Tannhuser" (Singers' Hall with a view of the
castle in the background), "Lohengrin'" (castle courtyard, open corridor, path to the chapel) [...]

The palace was intended to serve Ludwig II as a kind of inhabitable theatrical setting.

mnogi prostori imaju naslikane prikaze iz Wagnerovih opera

problem lokacije na hridi:
o dobre vizure, ali nije bilo vode > pronaen izvor
izmijenio se niz arhitekata, a sve dijelove projekta odobravao je osobno Ludwig II.

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
!

ulaz Gatehouse simetrian, opeka,

flankiran tornjevima; stepenasti trokutasti
zabat
unutranje dvorite na 2 razine, povezane
bonim stubitem; na gornjoj razini trebala
je biti kapela no nije izvedena (danas se
tlocrt kapele ita u poploenju)
visoki kvadratni toranj Rectangular Tower
ima dekorativnu svrhu i nudi vizure na
okolinu, a spojen je s palaom pomou
Knights House
glavni element je palaa koja je glavna
rezidencija, a sadri niz soba od kojih je
samo dio potpuno dovren i ureen; npr.
Throne Hall:
o dvoetana
o bizantski elementi
o trostrane arkade u boji, zavretak stubitem koje vodi do oslikane apside
o sredinji dio svoen kupolom
o predloak za luster je bila bizantska kruna
niz tehnikih inovacija 19. st. u dnevnom boravku telefon, u WC-u automatsko putanje
vode, lift prema kuhinji itd.
elementi romanike (bifore, trifore, polukruni lukovi), gotike (vitki tornjevi, dekoracije), bizantski
elementi (Throne Hall)

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
!

!
saetak : HISTORICIZAM U NJEMAKOJ
1. RANI HISTORICIZAM : Technische Hochschule (Hbsch), Trinkhalle (Hbsch), Narteks
katedrale (Speyer, Hbsch), Sinagoga (Semper), Politehnika (Semper)
2. KASNI HISTORICIZAM : Reichstag (Berlin, Wallot), Neuschwanstein

!
!
!
!
!
!
!

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Rani historicizam u Beu

Franjo Josip
1867. Austro-ugarska nagodba Austrija s Maarima dijeli vanjsku politiku, dobila Istru i
Dalmaciju

Christian Friedrich Ludwig von Frster poinje izdavati asopis Allgemeine

Bauzeitung1 precizni nacrti, proraunske tablice, objavljuje i svoja djela.
Christian Friedrich Ludwig von Frster, Kua Franza Kleina, Brno, 1848.

!
!
!
!
!
!
!
!
!

metalni prefabricirani erkeri

na posljednjoj etai zimski vrt

Christian Friedrich Ludwig von Frster, Sinagoga, 1853.

tripartitno proelje
maorski stil
poligonalni tornjii poput minareta
oktogonalni medaljon
trobrodni prostor
dvije galerije
trijumfalni luk na istoku
radi i sinagogu u Budimpeti (Dohany Street)

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
!
!
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
1

!
!

preko asopisa koji je sodtupan poinju se iriti ideje

1

HISTORICIZAM
Povijest IV

Siccardsburg i van der Nll beki su arhitekti Siccardsburg praktian, a van der Nll
umjetnika dua. Zajedno rade na mnogim projektima.

Siccardsburg i van der Nll, Zapovjdenitvo, Arsenal, 1849.-56.

bivi vojni kompleks smjeten u 3. bekom okrugu (Landstrasse)

kljuna zgrada je zgrada Muzeja oruja nalazi se u sreditu; arhitekt T. Hansen
preuzeta matrica talijanske utvrde

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
Siccardsburg i van der Nll, Roberthof, 1855.

!
!
!
!
!
!
!
!
!

blok od 4 zgrade sa spiralnim stubitima u uglovima

(vidi Historicizam Kazalita) Siccardsburg i van der Nll, Opera, Be, 1861.-69.

!
Siccardsburg, Kua Haas, Be

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

izvana klasina dvokatnica, a iznutra metalna konstrukcija

danas je na tom mjestu Haas Haus Hansa Holleina

HISTORICIZAM
Povijest IV

Theophil Hansen danski je arhitekt koji se seli u Be gdje studira. Odlazi u Atenu gdje se
poinje zanimati za bizantsku arhitekturu. U Ateni i Beu radi niz zgrada. Ranija djela radi u vie
romantinom stilu, dok kasnije poinje primjenjivati i klasine elemente arhitekture. Jedan je od
vanih arhitekata koji su sudjelovali u oblikovanju Ringa, autor Parlamenta i Musikvereina.
Theophil Hansen, Muzej oruja (Arsenal), 1849.-56.

kljuna zgrada Arsenala

Feldherrenhalle mramorne skulpture vanih vojnih linosti,
jednako visoke (186 cm), na postoljima s opisima

proelje:
o vidljiva opeka (u 2 nijanse formira teksturu)
o 3 rizalita, sredinji s kupolom
o lombardijski vijenac
o maurski stil:
! polikromija
! potkovasti lukovi
! dekorativna ispuna

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

Theophil Hansen, Grka pravoslavna crkva, 1858.-61.

!
!

nalazi se u gusto izgraenom povijesnom centru Bea ugraena

elementi neobizantske arhitekture:
o polikromija (opeka u 2 boje)
o pozlaeni lukovi
o tipina izmjena kamena i opeke
ulaz kroz polukruni luk > 2x trifore > sve
unutar jednog velikog luka > oktogonalni
toranj
bogato rijeena unutranjost
3

HISTORICIZAM
Povijest IV

(vidi Historicizam Najamna zgrada) Be, Heinrichshof, Theophil Hansen, 1861.-65.

Theophil Hansen, Parlament, 1871.-83. (u isto vrijeme poinje gradnja 2 muzeja, Vijenice i Sveuilita)

!
!

na Ringu
elementi (neo)grke arhitekture (referenca na grku ideju demokracije)
znatno oteen u II. svjetskom ratu, ali obnovljen

aksijalnost
tlocrtno:
o 2 doma spojena hipostilnim dvoranom u sredini:
o mona dvorana s korintskom kolonadom i dvostrenim ostakljenim krovom

HISTORICIZAM
Povijest IV

glavno (istono) proelje:

o tri istaknuta trijema s korintskim stupovima
o sredinji ulaz:
! prilaz zavojitim rampama
! osam korintskih stupova
! ispred se nalazi fontana sa skulpturom Atene (boice mudrosti)
bogato dekorirana baza 4 leee figure (alegorije 4
rijeke Dunav, Inn, Elba, Vltava), iznad su dvije enske
skulpture (simbolika moi drave)
o cijela donja etaa je kao rustikalni postament s pravokutnim prozorima
o na katu aplicirana korintska kolonada > na drugim proeljima pilastri; izmeu se
nalaze prozori s trokutastim zabatima

na bonim proeljima karijatide u paru nose balkon

krov nad volumenima dvorana:

o atika s reljefom
o u uglovima se nalaze bronane kvadrige2

unutranjost:
o dorski, jonski (vestibul), korintski red
o hipostilna dvorana Hall of pillars 24 monolitna
mramorna korintska stupa s pozlaenim kapitelima
(ispod dvorane hipokaust)
o 2 polukrune dvorane lijevo je House of the Representatives, a desno House of Lords
o House of the Representatives (Federal Council Chamber):
! 2 galerije, gornja je za javnost
! prema modelu grkog teatra
ulazni zid izgleda kao antika
skena s proeljem hrama u sredini
! okulus

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
2

!
!

the quadriga is a symbol of victory, driven by the goddess of victory Nike

5

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
saetak : RANI HISTORICIZAM U BEU
1. FRSTER: Kua Franza Kleina (Brno), Sinagoga
2. SICCARDSBURG I VAN DER NLL : Arsenal, Roberthof, Opera, Kua Haas
3. HANSEN : Muzej oruja, Grka pravoslavna crkva, Heinrichshof, Parlament

!
!
!
!
!
!
!
!

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Rani historicizam u Hrvatskoj

Trakoan, 1853.-56.

vrhunski primjer restauracije

obnova gotikih detalja, krunita,

Ludwig Zettl, Opa zemaljska bolnica, Zagreb, 1857.-60.

!
!

danas pravni fakultet

definira sjeverno proelje trga (sajmita)
trokrilna trokatnica

tlocrta organizacija:
o dvorane i bolniki kreveti gledaju na jug
o operacijske sale gledaju na sjever
dvorite
o stubita smjetena u bonim krilima,
tek kasnije sagraeno monumentalno
stubite

glavna (juna) fasada:

o 3 plitka rizalita rustika, bifore, okulusi, trokutasti zabati
o rustika rizalita u kontrastu ostatkom glatke fasade
o lombardijski vijenac
o rustika du cijelog prizemlja
o rundbogen (nadvoji prozora)
o ulaz dvokrako stubite (2 kraka)

HISTORICIZAM
Povijest IV

Karl Rsner i F. von Schimdt, Katedrala, akovo, 1865.-82.

!
!
Schmidt

nakon Roesnerove smrti gradnju dovrava Schmidt

vrlo bogata crkva za biskupiju, ne za grad (u mjerilu crkva je kolosalna u
odnosu na okolne kue)
neoromanika (Strossmayer je smatrao da gotika pripada zapadu, a potrebno se
je okrenuti junoslavenskoj crkvi emu odgovara neoromanika)
elementi neoromanike:
o masivnost
o krinokupolasti svod
kupola na kriitu
Roesner
Schmidt detalji malo vie gotiki (npr. zailjeni zabati)

Schmidt

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Franjo Klein vodei je zagrebaki arhitekt u 60-im i 70-ih godinama 19. st. (do dolaska
Waidmanna i Bollea). Roen je u Beu gdje se i kolovao te prati beku arhitekturu. Studij
arhitekture upisuje u Beu no zbog bolesti ga ne zavrava. Nakon toga dolazi u Zagreb gdje s
Jankom Grahorom osniva poduzee Grahor&Klein, da bi tek kasnije poeo samostalno raditi.
Franjo Klein, Pravoslavna crkva, Cvjetni trg, Zagreb, 1863. (izvedba 1866.)

sjeverno proelje Cvjetnog trga

jednobrodna crkva, svoena ekim kapama (pojasnice nalijeu na pilastre)
proelje:
o artikulirano kontraforima
Klein
o plitki transept (iznutra to polje due samo za dubinu luka)
o toranj u osi
o utjecaj: Be, Grka ortodoksna crkva, Hansen > nain prijelaza iz
kvadratine baze u osmerokut (za osmerokutni toranj)
o proelje kasnije izmijenio Bolle (zamijenio lukovicu tornja, bogatiji
romaniki oblici, lombardijski vijenac, uveo ogradu)

!
Klein

!
!
!
!
!
!
!
Hansen

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

Bolle

Bolle

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
Franjo Klein, Realna gimnazija, Gornji grad, Zagreb

adaptacija i proirenje Realke koja je bila u

klasicistikoj Jeaievoj palai na Markovievom trgu
glavni ulaz preorijentiran na zapadnu stranu danas je
ulaz sakriven zelenilom i pristupa mu se iz uske ulice,
ali nekad je imao drugaiji poloaj Gri kao omiljen
park

proelje prema parku:

o trokutasti zabati
o segmentni lukovi nadvoja !

juno proelje:
o sredinji rilazit:
! platicitet sve vei prema vrhu
! trokutaste lezene u uglovima

!
!
!
!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Franjo Klein, Hotel k caru austrijanskom, Zagreb

danas NAMA
erkeri na eljeznim konzolama flankiraju sredinju triforu
polukruni zabat
napusti prozora prvog kata ponavljaju motiv zabata sredinjeg rizalita u malom mjerilu
na uglovima poligonalni pilastri s istakom na vrhu kojeg pridraaju enske figure
utjecaj Frsterove kue Franza Kleina u Brnu !
Brno

!
!
!
!
Franjo Klein, Sinagoga, Zagreb, 1866.

trobrodna dvoranska crkva

pomaknuta na parceli prema unutra (jer nije kranska
crkva)
utjeaj Frsterove sinagoge u Beu:
o tripartitno proelje (podjela horizontalno i
vertikalno)
o izduljeni prozori
o uzor za ulaz Muzej oruja, Hansen
o maorski stil:
! potkovaste arkade

Be

!
!
!
!
!
Be

!
!
!
!
!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
saetak : RANI HISTORICIZAM U HRVATSKOJ
1. Trakoan, Opa zemaljska bolnica (Zagreb, Zettl), Katedrala (akovo, Roesner i
Schimdt)
2. KLEIN : Pravoslavna crkva (Cvjetni trg), Realna gimnazija (Gornji grad), Hotel k caru
austrijanskom (Zagreb), Sinagoga (Zagreb)

!
!
!
!
!
!

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Visoki historicizam u Beu

Heinrich von Ferstel, Votivkirche, 1856.-79.

zavjetna crkva koju je dao izgraditi zar Franjo Josip nakon to je prezivio
atentat
na Ringu (ne direktno, nego je ispred crkve trg)
neogotika (visoka gotika)
uvjet: ne smije zasjeniti katedralu

utjecaj: katedrale u Kolnu i Amiensu

trobrodna
krinorebrasti svod
elevacija dvoetana, osim u svetitu troetana
ulaz:
o 3 portala iljasti lukovi, trokutasti zabati; srednji najvei
o galerija sa skulpturama
o rozeta, bono kvadrifore
o u sredini zabatni prozori i trokutasti zabat, bono tornjevi
sloeni stupci; rebra krinorebrastog svoda prelaze u izduljeni pristupac (?)
visina bonih brodova visine glavnog broda
kontrafori, lebdei upornjaci
postament neuobiajeno!

!
!

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
Heinrich von Ferstel, Ferstelpassage, 1856.-79.

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

jedini pasa u Beu

sloeni stupci nose lukove krinog svoda ili valjkasti ostakljeni
krov
heksagon proirenje
nadsvjetlo + plinske svjetiljke
proelje:
o kontinuirani balkon 1. kata
o poligonalni uglovi
o troluni otvori
o plasticitet

dvorana burze:
o konzolna galerija
o stop engleski utjecaj

HISTORICIZAM
Povijest IV

Heinrich von Ferstel, Sveuilite, 1873.-84.

neorenesansa
proelje prema Ringu:
o ulaz u osi:
! troluni trijem u prizemlju stube + bone zavojite rampe
! na katu loa s trolunim elementom (serlijane ?)
! trokutasti zabat
o 3 paviljona sredinji najvii; na iznad ulaznog predvorja je dvoetani Grossser
Festsaal (1)
o baza u rustici
o 1. kat rustika + pilastri
o 2. kat vei plasticitet aplicirani jonski stupovi unutar njih su luni otvori
o balustrada + skulpture

monumentalno stubite (2)

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

unutarnje dvorite:
o talijanski utjecaj
o podsjea na palau Farnese
o superponirani aplicirani stupovi redovi

Friedrich von Schmidt roen je u Njemakoj gdje je kolovan i radio na obnovi Klnske
katedrale. Odlazi u Milano gdje radi na restauraciji crkve Sant Ambogio. Voditelj je obnove beke
katedrale, predava srednjovjekovne arhitekture na sveuilitu. U Beu na Ringu gradi Rathaus
(gradsku vijenicu). U Hrvatskoj ga Strossmayer angaira na zavravanju akovake katedrale. U
Zagrebu radi HAZU, radi na restauraciji crkve sv. Marka i Zagrebake katedrale (sudjelovao na
natjeaju za katedralu, no izabran je Bolleov projekt). Radi i na restauraciji katedrale u Peuhu
(Maarska).
Friedrich von Schmidt, Restauracija crkve sv. Marka

ouvani su svodovi i stupovi

neogotika > maknuo barokni sloj (barokne oltare i unutranju
opremu, staru sakristiju, kapelu sv. Felicijana)
polukruna > poligonalna apsida
zabat zapadnog proelja
juni portal istaknut zabatom
krovite:
o glazirani crijep
o uzorak tekstilni motivi (jer nije bilo takvih krovova u Hrvatskoj)
! u skladu sa Semperom1, gotiki nain oblikovanja2,
snaan nacionalni simbol

!
!
!
!
!
!
!
!
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
1

tekstovi najvanijeg teoretiara arhitekture 19. st. Gottfrieda Sempera nalae

primjenu motiva iz povijesnih stilova te iz obrta kako bi se ponitio utjecaj industrijskog povrnog naina
proizvodnje na arhitekturu!!
2
takav tip krovnog pokrova javljao se na otikim crkvama, nao npr. na sv. Stjepanu u Beu!!

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
Friedrich von Schmidt, Maria vom Siege, Be, 1868.-75.

osmerokutna centralna graevina

radijalne kapele
kupola zvjezdasti svod metalna konstrukcija + opeka
zidovi kapela kontrafori (kupola)
ulaz flankiran s 2 tornja:
o zakoeni pod 45o
o kvadratna baza > oktogon > na njega se kupola upire
lebdeim upornjacima NEOGOTIKA

!
Friedrich von Schmidt, Rathaus, Be, 1872.-83.

neogotika
glavno proelje (prema Rathausplatzu):
o 5 tornjeva, sredinji najvei asocijacija na
srednjovjekovne vijenice
o u prizemlju trijem arkada sa iljastim
lukovima
o 1. kat mali pravokutni prozori
o 3. i 4. kat reprezentativna etaa, dvoetana
dvorana iljasti lukovi s biforama i
dekorativnom ispunom
o balustrada, a u pozadini niz manjih prozora
1 veliko sredinje unutarnje dvorite + 6 manjih
unutranjost:
o monumentalna stubita
o dvoetana dvorana koja izlazi na dugaku
lou prema Rathausplatzu lijevo Votivkirche
i Sveuilite, nasuprot Burgtheater, desno
Parlament

!
!

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

loa; pogled lijevo na Votivkirche u daljini; pogled ravno na Burgtheater

!
1 Rathaus
2 Parlament
3 Burgtheater
4 Sveuilite
5 Votivkirche

!
!
!
!
!

1
3
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
Friedrich von Schmidt, Akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), Zg, 1876.-82.

neorenesansa
u aksijalnoj osi Zrinjevca
zatvoreni kubus + unutranje dvorite (danas zatvoreno ostakljeni krov)

opeka + kameni detalji

ulaz sredinji rizalit trijem s 4 jonska stupa (nosi terasu 1. kata), pristup stubitem
prizemlje i 1. kat uglovi ojaani kamenom
2. kat piano nobile:
o zbirka slika biskupa Strossmayera
o parapeta zone
o veliki prozori s polukrunim zavretkom
o pilastri

!
!
!
!
!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
Semper i Hasenauer, Hofburg i muzeji, Be, od 1871.

natjeaj da se proiri carska palaa i napravi muzej za carsku zbirku javljaju se meuostalim
Hasenauer, Hansen, Ferstel no nijedan projekt nije izabran
usporavanje prometa u Ringu
dolazi Semper i odabire Hasenauera za
suradnika
Kaiserforum veliki projekt koji obuhvaa
produetak Hofburga 2 nova krila (Neue
Hofburg) koji su povezani preko Ringa
lunim otvorima s muzejima cijela
kompozicija je projektirana po naelima
simetrije i aksijalnosti i zavrava u osi
postojee zgrade Hofstallungen (dananji
MuseumsQuartier) Fischera von Erlacha

projektiranje u aksijalnoj osi

planirana su dva krila Neue Hofburga (samo jedno je izvedeno) koja bi velikim lunim
otvorima preko Ringa bila spojena s muzejima (Kunst- i Naturhistorisches)

!
!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
Na trgu Marije Terezije nalaze se dva identina muzeja: Muzej povijesti umjetnosti i Prirodoslovni
muzej. Izmeu muzeja, u sreditu trga, nalazi se kip Marije Terezije fokus Kulturnog foruma.
Semper i Hasenauer, Kunsthistorisches Museum, Be, od 1872.-81.

blok s 2 unutranja dvorita

u sredinjem (dvorinom) krilu ulazni hal i monum. stubite
kruni ulazni hal:
o nad prizemljem je plitka kupola s velikim okulusom
o visoka dvorana nad ulaznim halom, svoena
kupolom
o iz prizemlja vizura skroz do lanterne!
o kupola nije u sreditu zgrade ve na ulazu >
zgrada izgleda plie

glavnom

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

imperijalno stubite:
o sredinji krak se uspinje do podesta tu se nalazi skulptura Tezeja koja je
preseljena iz Tezeiona
o boni krakovi penju se na kat u drugom smjeru
o prostor s iluzionistikom freskom na zrcalnom svodu

galerija ve poznata organizacija prostora adicija prostorija; paralelno s glavnim idu i

manje prostorije

!
!
!
!
!
!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

prostorije su dekorirane ovisno o izlocima (npr. posebno ureene prostorije na temu Egipta,
Grke, itd.)
stropovi oslikani tako da prate priu artefakata visoko prizemlje; na katu toga nema jer su
slike u prvom planu

proelje:
o
o

o
o

2 horizontalna poteza prizemlje <> kat

prizemlje
! mali pravokutni otvori (kao podrum) + veliki luni otvori
! rustika i pilastri
kat
! veliki luni + mali pravokutni otvori
! jonski aplicirani stupovi na pijedestlima
ugaoni rizaliti
sredinji rizalit:
! u prizemlju troluni otvor izmeu rustikalnih
apliciranih stupova na pijedestalima na
uglovima 2X slobodnostojei rustikalni stup
! na katu jednak raspored stupova, ali jonski
! iznad napusta je atika s natpisom
! u sredini je kupola oko koje se nalaze tabernakuli s malim kupolama i
skulpturama ispod kupola

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
(vidi Historicizam Kazalita) Semper, Burgtheater

!
!

10

HISTORICIZAM
Povijest IV

Semper i Hasenauer, Neue Hofburg (carski dvor), Be, od 1881.-94.

izvedeno jedno krilo

konkavno uputeno sa sredinjim ulaznim
paviljonom (natkriveni ulaz), na kraju je
kvadratni blok s unutarnjim dvoritem
ulaz stubite za pjeake + bone zavojite
rampe
manje plastian paviljon na uglu
semperovska baza rustika s lunim
otvorima, okulusi ispod nosivih stupova
kat terasa i monumentalna loa (serlijana)
konitunirani napusti i atike

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

11

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
!
!
!
!
!
!
!
!

12

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

13

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
!

x!

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17

Votivkirche, Ferstel
Sveuilite, Ferstel
Rathaus, Schmidt
Burgtheater, Semper
Parlament, Hansen
Tezeion, Nobile
Naturhistorisches Museum, Semper i Hasenauer
Kunsthistorisches Museum, Semper i Hasenauer
Burgtor, Nobile
Neue Hofburg
Opera, Siccardsburg i van der Null
Musikverein, Hansen
Kursalon
Akademija likovnih umjetnosti, Hansen
Grka pravoslavna crkva, Hansen
Albertina
Burza, Hansen

!
!
!
!

14

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
saetak : VISOKI HISTORICIZAM U BEU
1. FERSTEL: Votickirche, Ferstelpassage, Sveuilite
2. SCHMIDT : restauracija crkve sv. Marka (Zg), Maria vom Siege, Rathaus, HAZU (Zg)
3. SEMPER I HASENAUER : Kaiserforum Neue Hofburg i muzeji

!
!
!
!
!
!
!
!

!
!

15

HISTORICIZAM
Povijest IV

Visoki historicizam u Hrvatskoj

Franjo Klein i Janko Grahor, Kua Rosenfeld, Mesnika 1, Zagreb, 1866.-70.

inspiracija: !

savinuto proelje prati krivulju Mesnike ulice i oblikuje mekan prijelaz u Ilicu
Grahor: !
o tlocrt je izradio Grahor: !
! ulazna vea !
! polukruno stubite !
! reprezentativne prostorije na ulinoj fasadi !
o lezene sa skulpturama na krajevima; u sredini je manji plasticitet !
Klein: !
o Grahorov projekt proelja je bio neuspjean nisu bile usklaene proporcije
o uravnoteio proporcije:
! uveo etau mezanina > snizio prizemlje
! povisio 2. kat
o poveao je broj lezena sa skulpturama:
! 6 ih je postavljeno da bi istaknule sredinu proelja
! po jedna na uglu
! skulpture nemaju posebno znaenje, preuzete su s Forsterpve kue Alberta
Kleina gdje simboliziraju grane industrije kojima se bavi veleindustrijac
o neorenesansne edikule
o sjedinjenje prozora glavne etae s prozorima etae ispod (~Heinrichhof)

1. Frster, Palaa Alberta Kleina u Beu

2. Hansen, Heinrichhof

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Herman Bolle
Herman Bolle roen je u Kolnu 1845.g. Odlazi na akademiju u Be, a radi i kod Schmidta. U
Italiju odlazi na specijalizaciju gdje sree Krnjavog i Strossmayera koji ga dovode u Zagreb. 1876.
dolazi u akovo gdje radi na dovraavnju katedrale. U Zagrebu nadzire obnovu crkve sv. Marka. Za
stalno dolazi u Zagreb. 1880. s Krnjavim osniva Muzej za umjetnost i obrt, a 1882. Obrtnu kolu.
Program kole temelj forma i dekoracije proizlaze iz poanavanja strukture materijala.
Restauracija zagrebake katedrale, od 1884.

katedrala stradala u potresu 1880.g.

za Bollea restauracija znai micanje i proiavanje svega,
nastoji se postii isti stil (gotika u katedrali) iako zgrada
nikad tako nije izgledala !
nacrt proelja izrauje F. von Schmidt, no kako je Bolle
voditelj radova na restauraciji, on mijenja projekt
zapadno proelje: !
o monumentalna cjelina s ostatkom crkve !
o ujednaene visine !

unutranjost: !
o proiuje, mie sve barokno !
o rastvara vizuru prema svetitu !
o ulazni dio kor i orgulje, iljasti luk !

!
Boll se u poetku pridravao Schmidtovih projekata, nakon potresa 1880. godine ih je doraivao, da bi ih naposljetku
radikalno promijenio. On rastvara proelje i mijenja kape tornjeva (djelomino prema tornjevima katedrale sv. Stjepana u Beu
postavlja kasnogotiku otvorenu njemaku kapu - Masswerkhelm), dodaje luk iznad rozete, mijenja sredinje prozore i dodaje
konzole s baldahinima ispod kojih su postavljene figure svetaca, sjevernu stranu ojaava kontraforom kakav je dotad postojao
samo s june strane, dodaje sat na tornjeve smanjujui time prozore, ali istiui vertikalnost, dograuje fijale iznad
srednjovjekovnih kontrafora, ali i dodaje trokutaste zabate, izjednauje visinu krovita i prekriva ga polikromiranim glaziranim
crijepom, uklanja portal iz 17. stoljea zamjenjujui ga neogotikim itd. Pri ovoj, ali i pri kasnijim restauracijama Boll se oslanjao
na naelo istoe stila koje je usvojio od svojega uitelja Schmidta, a povodio se i za Viollet-le-Ducovim naukom o umjetnosti
graenja.

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Kurija, Kaptol 6, od 1880.

srednjoeuropska gotika detalji i materijali

mali pravokutni prozori u podnoju
erker u sredinjoj zoni konzolni balkon nad ulazom
donja zona segmentni lukovi
gornja zona iljasti lukovi unutar luka dekoracija grebanom bukom (tehnika sgraffito)
na vijencima ima glazirani crijep za zatitu od atmosferilija
nosiva konstrukcija zatege (vidljive na proelju) pridravaju grede

Prebendarske kurije, Nova ves 5, Zagreb, 1881.

vijenac od opeke !
dekoracija lukova nad prozorima !
erkeri nad ulazima (na konzolama): !
o glazirana opeka !
o bifore !

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Evangelistika crkva, ugao Hebrangove i Gundulieve

nalazi se na uglu bloka vrt sa slobodnostojeom graevinom

centralna graevina (grki kri) s kvadratnim tornjem na ulazu
mreasti svod (podvrsta krino-rebrastog svoda), tierceroni
ulaz portal zabat i iljasti luk
kontrafori

do crkve je i upni dvor:

o kulisa crkvi
o piano nobile plasticitet, raznobojna opeka, lukovi s obraenim intradosnim zonama

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Kua Pongratz, Jelaiev trg, 1882.

sruena 30-ih god., danas je tamo zgrada u kojoj se nalazi

DAZ
najamna kua u neorenesansnom stilu
ulaz u sredinjoj osi
prizemlje rastvoreno arkadama duani, na katovima
stanovi za najam
reprezentativno stubite bogato dekorirano, osvjetljeno
odozgo
prizemlje i visoki mezanin u rustici, zatim stupovi kroz 2 kata
erker na dijagonalnom uglu
tornjii na uglovima
djeluje simetrino iako je graena na nepravilnoj parceli

!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Obrtna kola + Muzej za umjetnost i obrt, od 1886.

uglovnica
dvokatni pravokutni blok s 4 unutranja dvorita
na sjeveru su uionice, a na jugu internat
troetani ulazni atrij s galerijama na katovima
(drvo+metal)
monumentalno stubite florealna dekoracija itd. (vez
secesija!)
proelje:
o 3 rizalita
! sredinji ima i dodatni rizalit te bogatu
zabatnu konstrukciju (u stilu njameke
renesanse, ukraen volutama i koljkama)
! na katovima korintski pilastri na visokim
pijedestalima
o horizontalna podjela naglaena je vijencem izmeu
prizemlja i kata
o dimnjaci s kroviima

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
!
!
!
!
!
!
!
!

!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Kapela sv. Kria, Ilirski trg

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

ista gotika kontrafori, otvori, svod, krovna kapa.,

opeka + skulpture od kamena

Mirogoj, arkade, 1879.-1931.

temeljni urbanistiko-arhitektonski koncept blago valoviti teren +

pravilni raster komunikacija
teren se die prema sjeveru povienje svakog paviljona (jedan
paviljon na svakoj kaskadi)
sredinji ulazni dio crkva iza uvuenog polukrunog prostora
paviljoni s kupolama na tamburima
iznutra trijem s arkadama <> izvana pune plohe
vanjska zatvorena struktura zida ritmiki je naglaena bakrenim kupolama paviljona, a ulaskom u
unutranjost rastvara se nizom renesansno oblikovanih arkada koje na mjestima kupola dobivaju
snane prostorne naglaske
arkade su izdignute od terena i pristupa im se stubitem u svaki od podkupolnim prostora koji
su tlocrtno kvadratni
sredinja grobna aleja u osi crkve Krista kralja

!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
!
!
!

HISTORICIZAM
Povijest IV

Mirogoj, crkva Krista kralja

s obje strane ulaza je zaobljeni trijem s arkadama

klasini portal s trijemom 4 stupa, stubitem i zabatom
kupola na pandantivima + 4 tornjia

!
Obiteljska grobnica i pravoslavna kapela sv. Petra i Pavla

!
!
!
!
!
!
!
!
!
Kua Spevec, Dalmatinska 10

skromna jednokatnica
rustika u prizemlju
stubini krak luni donji dio

Vlastita kua, erjavieva 4

neorenesansa
simetrina
u prizemlju rustika s pravokutnim prozorima, 1. kat plia rustika s polukrunim prozorima, 2.
kat pravokutni prozori
loe na katovima s obje strane (jonski > korintski stupovi); trodijelna arkada sredinji luk najvii
novi tip stubita: prvo jedno koje vodi na prvi kat, pa zatim trokrako s nadsvjetlom (stakleni krov)
1. kat

!
!

prizemlje

HISTORICIZAM
Povijest IV

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

10

HISTORICIZAM
Povijest IV

Kuno Waidmann
Kuno Waidmann roen je u Njemakoj i kolovao se u Stuttgartu. U Zagrebu radi Vrape i
Vinogradsku. Krnjavi ga angaira da napravi zgradu narodnih novina. Na Josipovcu kupuje parcele i
radi cottage.
Duevna bolnica, Vrape, 1877.-79.

tzv. vrtna arhitektura, paviljoni

svaki paviljon ima svoj tip bolesnika ili nain lijeenja
kapelica
1943. u bombardiranju unitena aleja drvoreda, fontana; nestaje
geom. razraen raster vrta
forma evocira model baroknog dvorca proelje:
o centralni paviljon (ulaz) flankiraju ga 2 izboenja
o otvori u sredinjem dijelu imaju lune nadvoje
o ulazni portal:
! edikula sa zabatom
! potuje vijenac izmeu prizemlja i kata
bona krila su podijeljena sobama i kabinetima osoblje

Vlastita kua, Prilaz Gjure Deelia 4, 1886.-87.

!
!

danas kanadska ambasada

asimetrino proelje ulaz je bono
baza + tijelo zgrade koje je tretirano osnovnim
materijalom uz detalje (opeka + kamen)
sredinji rizalit:
o polukruni zabat
o piano nobile balkon s istanjenim
stupovima; baldahin
o bifora
skromna u plasticitetu
11

HISTORICIZAM
Povijest IV

Kua Varga, Ilica 34, 1887.

ganjak (?) omoguava pristup u

sve prostorije
stubite u zapadnom krilu
kasnije nadograen vrt
proelje:
o jasno podijeljene vertikale
o bone strane artikulirane
pilastrima
o rizalit: ima napust izmeu
1. i 2. kata uloge
plasticitet i NK

Narodne novine, Zagreb, 1891.

danas Leksikografski zavod

SI ugao Kazalinog trga
teak zadatak:
o povezati rasprene funkcije (redakcija, administracija,)
prema ulici su redakcije (pomno projektirana krila)
na zadnjem katu su 2 luksuzna stana
dvokraka stubita u svakom krilu
kupola na uglu
proelje:
o ima postament
o prizemlje u rustici
o reprezentativan 1. kat veliki polukruni prozori sa zabatima
o uglovna pojaanja kolosalni pilastri, trokutasti zabati

Uiteljska kola, Medulieva 33, 1891.-92.

!
!

danas Ekonomska kola

neorenesansa
proelje:
o sredinji rizalit > krila bono uvuena da bi se dobio prostor na ploniku
o bono izgleda kao da ima rizalit i na uglu
o na uglovima udvostrueni kolosalni pilastri
o kameno podnoje
o rustika u prizemlju
na katu ima dvoetanu dvoranu i velike
pravokutne prozore
trokrako stubite
uputeni elementi
profinjeno izraeni okviri 1. i 2. kata

12

HISTORICIZAM
Povijest IV

Palaa zemaljske naklade kolskih knjiga, Rooseveltov trg, 1893.

naglaen dijalog izmeu baze i postamenta

predvorje vezano na trokrako stubite u sreditu svakog
kata > pristup dvoranama za nastavu
zavrni vijenac nadvisio krovite i povezao vijence
susjednih postojeih palaa (Uiteljske kole i Muzeja za
umjetnost i obrt)

Palaa Buratti, Zagreb, 1881.-83.

Dverce
ujednaeno oblikovanje poasnog portala
definirao izgled Katarininog trga

Kua Gavella, Jelaiev trg 6

!
!

neobarok
2 iroka prolaza i mali ulaz
veliki izlozi u prizemlju + mezanin s velikim prozorima
moderna konstrukcija (uplje prizemlje)

13

HISTORICIZAM
Povijest IV

Leo Hnigsberg i Julije Deutsch

Hnigsberg je studirao na Technische Hochschule u Beu. ivio je u Beu i dok je radio te je
slao projekte. 90-ih se povezuju i to je tada bila najsnanija projektantska kua u Zagrebu. Slava koju
je Hnigsberg stekao samostalnim radom bila je vea i opravdanija.
Hnigsberg, Kua Hnigsberg, Ilica 51,53,53a, 1887.-88.

otac bankar investirao u rad sina

51 i 53a su tretirane kao bona krila sredinje
palae 3 stambene zgrade

Hnigsberg, Hrvatski uiteljski dom, Kazalini trg 4, 1888.-89.

!
!

danas kolski muzej

slobodnostojea graevina
na gornje dvije etae planirani stanovi
iza nje je Bolleov kompleks s evangelistikom crkvom
proelje:
o glavno proelje je krae i okrenuto je prema trgu
o rustika u prizemlju
o uglovi ojaani, na katovima pilastri na pijedestalima
o sredinji rizalit mega edikula, polukruni balkon na 1. katu, bono dvostruki
kolosalni polustupovi
o glavno proelje i boni rizalit imaju balustradu na vrhu
o mono rijeena kupola

14

HISTORICIZAM
Povijest IV

Hnigsberg i Deutsch, Kua Vlahe Bukovca, Tomislavov trg 17, 1897.

istie se svojom kvalitetom + fantastina lokacija

Bukovac radi atipian zadatak atelje je vani, u unutarnjem dvoritu
ulino proelje:
o 3 rizalita meusobno povezana balkonima izmeu!

Hnigsberg i Deutsch, Kua Spitzer, Juriieva 9/Kurelaeva ulica, 1889.

promiljeni ugao toranj + dio krova s krovnim

prozorima iza tornja

Hnigsberg i Deutsch, Kua Feller, Tomislavov trg 4, 1903.

!
!

mogue da je autor Vinko de Luca ili Vjekoslav Bastl koji

radi u njihovom uredu
vrlo zailjeni zabat s biforom na vrhu
nisu imali afinitet prema secesiji, ali su radili to zbog elja
klijenta

15

HISTORICIZAM
Povijest IV

Osijek "
Franz Lagenberg, upna crkva sv. Petra i Pavla, konkatedrala, 1894.-1900.

!
!

internacionalni natjeaj na kojemu povjeuje Nijemac koji

radi u Klnu
gotike dimenzije
trobrodna bazilika s transeptom i sakristijom
toranj na glavnoj osi, nad ulazom topi se po vertikali
unutra dvoetana elevacija
opeka + kameni detalji
lebdei upornjaci

16

HISTORICIZAM
Povijest IV

Rijeka
A. Hauszmann, Guvernerova palaa, 1897.

maarski arhitekt
blok s atrijem
pogled omoguava nadzor nad putnikim prometom u luci
monumentalna palaa, dobro dola za provoenje protokola
atrij ima fino razraenu kupolu ostakljena, na elinim nosaima

Helmer i Fellner, Palazzo Modello, 1883.-85.

dugo je bila negirana po svom oblikovanju, no danas je smatraju glavnim projektom tog biroa
proelje se otvara prema kazalinom trgu
na uglovima skulpture (oznaavaju irinu interkolumnija), okulusi, lukovi

Giacomo Zammattio (Trst), Talijanska kola, 1887.

!
!

izvorno Muka graanska kola

uionice na ulinom proelju
trokrako ulazno monumentalno stubite
slobodno kretanje u prostoru > unutranji
zatvoreni hall
historicizam > konstrukcija

17

HISTORICIZAM
Povijest IV

Carlo Conighi, Radniki stanovi, Radniko naselje, 1889.-92.

dolje industrija, a gore stanovi

fantastino promiljeno stubite
unutranjost je kruna i stube vijugavo vode na kat, svaki stan ima svoj ulaz

Carl Seidl, Villa Frappart, Lovran, 1894.

opatijsko podruje postaje arite ljeilita

Seidl unosi beku kolu

Dalmacija
Iako je slabo istraena, ima puno slabije stvaralatvo.
Zadar, Pogled na novu obalu, 1875.-1906.
Split, Monumentalna esma na rivi, 1880.
ibenik, Zgrade narodne kavanei itaonice i kazalita na poljani, od 1867.

Josip Vanca

Schmidtov uenik

Palaa prve hrvatske tedionice, Oktogon, Zagreb

izvodio po projektu Helmera i Fellnera

Palaa Norman, Osijek

!
!

moderno ureena
crveni detalji na bijeloj podlozi

18

HISTORICIZAM
Povijest IV

Katedrala, Sarajavo, 1884.-89.

ista neogotika tornjevi, trobrodna, 4-dijelni krino-rebrasti svod

Bosanski slog, 1907.

duani integrirani u lou, a prema van je okrenuta otvorena drvena terasa

izbaeni krov
erkeri

iril-Metod Ivekovi
Gradska vijenica, Sarajevo, preuzima tue od 1893.

itav niz razraenih arabesaka, detalja,

islamski beskonani uzorak na nadsvjetlu

Vila Nardelli, Trsteno, 1908.

!
!

trijem, pino nobile preuzeto od dubrovakih ljetnikovaca

19

HISTORICIZAM
Povijest IV

Osnovna kola, Trogir, 1909.

S krivulje lukova

Dubrovnik
E. Vecchietti, Kazalite i vijenica, 1867.

Kua Ucovi
Kua Pehovi
Vila Elisa, 1899.
Groblje na Boninovu
Maksimilijanov ljetnikovac, Lokrum, 1863.-67.

!
!

20

HISTORICIZAM
Povijest IV

Lenucijeva potkova

!
!

21

HISTORICIZAM
Povijest IV

saetak : VISOKI HISTORICIZAM U HRVATSKOJ

1. KLEIN : Kua Rosenfeld
2. BOLLE : restauracija zg katedrale, Kurija, Prebendarske kurije, Evangelistika crkva, Kua
Pongratz, Obrtna kola i Muzej za umjetnost i obrt, Kapela sv. kria, Mirogoj, Kua Spevec,
Vlastita kua
3. WAIDMANN : Duevna bolnica Vrape, Vlastita kua, Kua Varga, Narodne novine,
Uiteljska kola, Palaa zemaljske naklade kolskih knjiga, Palaa Buratti, Kua Gavella
4. HNIGSBERG I DEUTSCH : Kua Honigsberg, Hrvatski uiteljski dom, Kua Vlahe Bukovca,
Kua Spitzer, Kua Feller
5. OSIJEK " : upna crkva sv. Petra i Pavla
6. RIJEKA : Guvernerova Palaa (Hauszman), Palaa Modello (Helmer i Fellner), Talijanska kola
(Zammattio), Radniki stanovi (Conighi), Vila Frappart (Seidl)
7. VANCA : Oktogon, Palaa Norman (Osijek), katedrala (Sarajevo), Bosanski slog
8. IVEKOVI : Gradska vijenica (Sarajevo), Villa Nardelli (Trsteno), Osnovna kola (Trogir)
9. DUBROVNIK : Kazalite i vijenica, Kua Ucovi, Kua Pehovi, Villa Elisa, Groblje na
Boninovu, Maksimilijanov ljetnikovac (Lokrum)

!
!
!
!
!
!
!

!
!

22