ROMANIČKA

UMJETNOST
Haris Cigelj
Uvod
• Romanika je razdoblje koje se razvilo tijekom sredine srednjeg vijeka
• U romanici prikazivanje likova se razlikuje od onog u gotici.
• U romanici likovi su se prikazivali plošno i jednako
• Iako se prikazivanje likova mijenjalo kroz gotiiku i romaniku, ono što su sami likovi
prikazivali je ostalo isto.
• Zadaća slika i skulptura bila je da se ljudsko tijelo prikaže u religijskom kontekstu.
• Romanika je stilsko razdoblje nastalo oko 1000. godine te je trajalo 150 godina sve
dok se nije razvilo u gotiku.
• Romanika je doživjela vrhunac između 1075. i 1125. u Francuskoj, Italiji, Engleskoj i
dijelu Njemačke.
• Riječ ROMANIKA odnosi se na spoj rimske, karoliniške, otomanske, bizantske i
njemačke tradicije.
• Romanika se može najbolje primjetiti na i u crkvama i katedralama.
Arhitektura
• jednostavne građevine masivnih zidova horizontalna rasčlanjenost
• kameni polukružni i bačvasti svodovi polukružni lukovi i kockasti kapiteli uređeni
biljnim i figuralnim motivima
• mali, uski prozori
• stješnjenost prostora — romanički gradovi utvrde su uskih i malih ulica, nabijenost
zgrada — često su na brežuljcima (San Gimignano, Italija)
• Dijelovi romaničke crkve
• St. Sernin Toulouse
• Katedrala u Pisi, Italija
• Transept
• Glavni brod
Slikarstvo
• Najviše slika iz romaničkog perioda su se nalazile na unutrašnjim zidovima crkvi i
katedrala.
• Prikazivali su teološka bića poput Boga, Isusa, apostola i druge, te također i
biblijske događaje.
• Većina freska i slika je slabo očuvano te to otežava praćenje razvojne linije
slikarstva.
• Romaničko slikarstvo karakterizira linearna, plošna stilizacija i shematsko
pojednostavljivanje likova, bez težnje realističnom opisivanju stvarnosti te
kontrastni odnosi boja.
• Freskama oslikani svod opatijske
crkve Saint-Savin-sur-Gartempe, oko
1100., Poitou, Francuska.
• Čudesni ribolov, freska iz
10. st. u Crkvi sv. Jurja,
Reichenau (otok),
Njemačka.
• Posljednja večera iz crkve
Sant'Angelo in Formis, 11. st.,
Capua, Italija.
• Freska iznad oltara koja prikazuje
Krista u slavi, oko 1220., San
Clemente, Vall de Boi, Katalonija.
• Mozaik apside katedrale u Monrealeu na
Siciliji, kasno 12. stoljeće, je primjer
normansko-arapsko-bizantske kulture
poznate kao sicilijanska romanika,
veličanstven primjer prožimanja
srednjovjekovne umjetnosti.
Kiparstvo
• Romanika je također oživjela te je nakon 600 godina kiparstvo opet imalo veliku ulogu
u umjetničkim pokretima.
• Skulpture korištene su za prikaz biblijske povijesti i crkvenih vjerivanja na vrhovima
stupova i oko masivnih vrata crkava te katedrala.
• Likovi u kiparstvu su veoma slični onima u slikarstvu.
• Likovi su stilizirani i izduljeni, prikazivali su se u niskom i jako rijetko u visokom reljefu.
• Korišteni materijal je ovisio o području, iako je najčešći materijal bila cigla u nekim
područjima se koristio vapnenac, granit i kamen.
• Relativna umjetnička sloboda i veliki utjecaj religije pridonijelo je stvaranju
karakteristicnog stila.
• Posljednji sud u timpanu
zapadnog portala
katedrale Saint-Lazare u
Autunu, Burgundija,
Francuska, oko 1130. –
1145.
• Portal Meridional crkve
sv. Jakova u Santiago de
Compostela iz 11. st.,
Galicija, Španjolska.
• Nadvratnik iznad glavnog
portala opatije Saint-Genis-
des-Fontaines iz 11. st., jug
regije Languedoc-Roussillon,
Francuska.
• Stvaranje Adama i Eve, slavni Wilgelmusov reljef, katedrala u
Modeni, Italija, početak 12. st.
HVALA NA PAŽNJI