13.

Topografski

(kartografski)

znakovi

Topografski znakovi nam pruaju informaciju o poloaju, svojstvima i brojanim

vrijednostima objekata koji se nalaze na zemljitu, a ucrtani su na zemljovidu. Svaki
znak ima svoj poloajni i znaenjski dio. Poloajni dio nam govori gdje se objekt nalazi,
a oznaava se tokama, linijama i povrinama. Kada uz poloajni dio dodamo i
objanjenje prikladnim opisom, dobit emo i znaenjski dio znaka. Znakove svrstavamo
u nekoliko grupa koje emo posebno objanjavati zbog njihovih specifinosti.
1)

Znakovi

za

objekte

naselja

Znakove za objekte prikazujemo tokastim ili povrinskim znakom. Tokastim

znakom prikazujemo objekt kada ne moemo prikazati tlocrt objekta. Povrinskim
znakom prikazujemo objekte kada moemo prikazati objekt u tlocrtu. Neke objekte
prikazujemo standardiziranim simbolima (crkve, kapelice, groblja) gdje izgled simbola
pojanjava o kakvom se objektu radi. Uz neke simbole kao to su kola, rudnik,
spremnik goriva i slino, opisno se objanjava o emu se radi.
ZNAK
ZNAENJE
ZNAK
ZNAENJE
zgrada:
a) tokasti znak
b) povrinski znak

neboder:
a)
tokasti
b) povrinski znak

objekt(javni, gospodarski i sl.):

k.-kola;
bl.-bolnica;
- pl.d. - planinarski dom i sl.

groblje:

a)
tokastim
znakom
b) povrinskim znakom

kransko

naputena zgrada; ruevina zgrade

islamsko

baraka; nadstrenica; kamp-kuica

idovsko

koliba; tagalj; katun

spomen-groblje

dvorac

crkva

crkva sa dva ili vie tornjeva

damija

sinagoga

samostan, manastir

kapela

turbe

utvrda:
a)
tokastim
b) povrinskim znakom
stadion
ili
portsko
a)
tokastim
b) povrinskim znakom

znakom

igralite:
znakom

znak

ruevina:
a)
tokastim
b) povrinskim znakom
gradsko naselje

blok zgrada

skupina zgrada

tvornica:
ciglana
manja
(prikazani povrinskim znakom)

niz zgrada

znakom

manja tvornica (tv.); manja ciglana

(cg.); (prikazani tokastim znakom
a)
s
dimnjakom
b) bez dimnjaka

rafinerija
a)
tokastim
znakom
b) povrinskim znakom za posebne
objekte

silos:
a)
tokastim
znakom
b)
povrinskim
znakom
(brojka oznaava broj jedinica)

termoelektrana
nuklearna
elektrana
a)
tokastim
b) povrinskim znakom

tvornika hala; skladite; hangar

tekua vrpca za razni materijal

dalekovod:
a)
prijelomni
ili
uoljivi
stup
b)
transformator
c) oznaka za meterijal stupova
(B - beton; D - drvo; G - eljezo)
d)
manji
razvodni
ureaj
e)
oznaka
napona
u
kV
f)
vei
razvodni
ureaj
g) transformator na podzemnom
dalekovodu
plinara

hidroelektrana

plinovod:
a)
b) podzemni

naftovod:
a)
b) podzemni

(TE);
(NE):
znakom

buotina za eksploataciju nafte i plina:

a)
s
tornjem
b) bez tornja
spremnik
goriva
(N - nafta; Bz - benzin; Pl - plin)

rudnik (uz znak je naziv odgovarajue

rude)

nadzemni

naputeni rudnik

nadzemni

pilana

kamenolom;
kop
(K - kamen; M - mramor; P - pijesak;
- ljunak)

vapnenica; klaina

meteoroloka postaja

antenski
stup
radio-postaje;
televizijske postaje ili relejne postaje:
a) mjerila 1:25 000 i 1: 50 000
b) mjerila 1:100 000 i 1:200 000
(brojke oznaavaju visinu stupa u m)
vjetrenjaa

toranj:
a)
za
b) za ostale namjene

spomen-ploa

vjerski znak; raspelo

usamljeni grob

sjenik u polju; kozolec

2)

motrenje

spomenik

Znakovi

za

prometnice

Prometnice se oznaavaju linijama koje nisu u mjerilu. eljeznike pruge i iare

oznaavaju se crnim linijama sa dodacima koji objanjavaju o kakvoj se pruzi radi.
Ceste se oznaavaju crvenom bojom (omeene su crnom bojom) sa dodatnim oznakama
koje prikazuju o kakvoj se cesti radi. Ceste u izgradnji, kolni putevi i pjeake staze
oznaavaju se crnom bojom. Na zemljovidima u mjerilu 1.25 000 kod mostova se dodaju
slovo i dva broja (npr B 30/8). Slovo oznaava materijal od kojeg je most napravljen ( B
- beton; C - cigla; D - drvo; G - eljezo; K - kamen). Brojevi oznaavaju nosivost u
tonama i irinu kolnika na mostu. Primjerice 30/8 oznaava most nosivosti 30 tona i
irine kolina 8 m.
ZNAK

ZNAENJE
pruga
normalnog
kolosjeka,
dvokolosjena (irine 1,435 m)

ZNAK

ZNAENJE
pruga
normalnog
kolosjeka,
jednokolosjena (irine 1,435 m)

pruga
normalnog
elektrificirana
uskotrana
(broj oznaava irinu u m)
naputena pruga

kolosjeka,
pruga

pruga
normalnog
izgradnji

kolosjeka

uskotrana pruga u izgradnji

tramvajska pruga

iara; uspinjaa

za zemljovide 1:100 000

za zemljovide 1:25 000 i 1:50 000

auto-cesta

auto-cesta (11-irina jednog kolnika;

4-irina razdjelnog traka; 11-irina
drugog kolnika; A-asfalt)
auto-cesta s jednim izgraenim
kolnikom
(A-asfalt;
11-irina
izgraenog kolnika)
cesta namjenjena iskljuivo
za
promet motornih vozila (8-irina
kolnika; A-asfalt; 9-irina planuma)
cesta sa suvremenim kolnikom
(7-irina kolnika; B-beton; 8-irina
planuma)
cesta sa kolnikom od tankog sloja
asfalta
(5,5-irina
kolnika;
P-penetracija
asfaltom;
6-irina
planuma)
makadam ili cesta s bespranim
kolnikom irine 3-4 m (4 i 3,5-irina
kolnika; M-makadam; P-penetracija
asfaltom; 5,5 i 6-irina planuma)
bolji kolni put
za zemljovide 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000 i 1:200 000
koji su izdani nakon 1980. godine
auto-cesta (A-asfalt; 12-irina jednog
kolnika)
auto-cesta sa razdvojenim kolnicima
(strelice pokazuju smijer prometa)
auto-cesta s jednim izgraenim
kolnikom
(A-asfalt;
12-irina
izgraenog kolnika)
suvremena cesta (8-irina planuma;
A-asfalt; 7-irina kolnika)
cesta sa osuvremenjenim kolnikom
(5-irina planuma; A-asfalt; 4-irina
kolnika)
makadam
(5-irina
planuma;
M-makadam; 3,5-irina kolnika)
bolji kolni put

cesta
namjenjena
iskluivo
za
motorna
vozila
(A-asfalt; 9-irina kolnika)
cesta
sa
suvremenim
kolnikom
(A-asfalt; 8-irina kolnika)
makadam
(M-makadam; 4-irina kolnika)
bolji kolni put
za zemljovide 1:200 000
auto-cesta (A-asfalt; 2/12-broj
kolnika/irina jednog kolnika)
auto-cesta s jednim izgraenim
kolnikom
(A-asfalt;
12-irina
izgraenog kolnika)
cesta iskljuivo za promet motornih
vozila (A-asfalt; 8-irina kolnika)
cesta
sa
suvremenim
kolnikom
(A-asfalt; B-beton; K-kocka; 6-irina
kolnika)
makadam
(M-makadam; 4-irina kolnika)
bolji kolni put

ceste u izgradnji, kolni putovi i staze

auto-cesta u izgradnji
cesta u izgradnji
naputena cesta
obian kolni put

objekti zranog prometa

loiji kolni put

zrana
luka:
a)
tokastim
znakom
b) linijskim i tokatim znakom
c) povrinskim i tokastim znakom

konjska staza

zrakoplovni svjetionik

mjestimino neuoljivi pjeaki put

eljeznika
a)
tokastim
b) povrinskim znakom

postaja:
znakom

most:
a)
tokastim
znakom
b) linijskim znakom
most za izmjenini eljezniki i
cestovni promet
mostovi bliski i usporedni

pjeaka staza

serpetina
(tokice oznaavaju zavoj koji dulja
vozila ne mogu savladati odjednom;
crtice oznaavaju uspon vei od 10%)

mosta na stupovima; vijadukt

most za istodobni eljezniki

cestovni promet
most na plovnim objektima

tunel:
a)
tokastim
znakom
b) povrinskim znakom
uzak most za pjeake i stoku; visei
most
brvno

galerija:
a)
tokastim
b) povrinskim znakom
proirenje na cesti

propust na eljeznikoj pruzi ili cesti

zatitni
(broj oznaava
potporni
(broj oznaava
pruga
ili
(broj oznaava

znakom

suenje na cesti

strma
kosina
(broj oznaava dubinu u m)
nasip (broj oznaava visinu u m):
a)
vei
b) manji
pruga
ili
cesta
u
usijeku
(broj oznaava dubinu usjeka u m)
krianje cesta i preuge u razini
(primjer)

prolaz
(primjer)

zid
visinu zida u m)
zid
visinu zida u m)
cesta
na
nasipu
visinu nasipa u m)

cesta

kroz

naselje

krianje cesta i pruge izvan razine

(primjer)
a) nadvonjak (objekt iznad razine
zemlje)
b) podvonjak (objekt u razini zemlje)

3)

Reljef

Reljef se oznaava izohipsama i visinskim tokama. Visinske toke su kote i

trigonometrijske toke (TT) te objekti kao trigonometrijske toke. Izohipse se crtaju
smeom bojom (linijama, crticama i tokama) kao i sve pojedinosti reljefa zemljita.
ZNAK

ZNAENJE

ZNAK

ZNAENJE

osnovna
izohipsa:
-10
m
na
1:25
000
-20 m na 1:50 000 i 1:100 000
-100 m na 1:200 000

kota
objekta
(broj oznaava nadmorsku visinu u
podnoju objekta)

glavna
izohipsa
(broj oznaava nadmorsku visinu)

kota toke na zemljitu (broj oznaava

nadmorsku visinu toke)

pomona
izohipsa:
a) polovica osnovne ekvidistancije
b) etvrtina osnovne ekvidistancije
a) trigonometrijska toka (TT) (broj
oznaava nadmorsku visinu toke)
b)
trigonometrijska
toka
(TT)
stabilizirana preko 1 m
nivelmanska toka; reper (broj
oznaava nadmorsku visinu toke)

kota prijevoja ili sedla (broj oznaava

nadmorsku visinu toke)

crkva kao TT

granini stup kao TT

damija kao TT

spomenik kao TT

sinagoga kao TT

tvroniki dimnjak kao TT

samostan ka TT

kilometarska oznaka-ploa na obali

rijeke kao TT

pregib zemljita, uoljivo blag, koji se

ne moe prikazati izohipsama

udolje sa uoljivim pregibima koje se

ne moe prikazati izohipsamam

telekomunikacijski stupovi kao TT

meteoroloka postaja kao TT

padnice na izohipsi
smjer pada zemljita

(oznaavaju

ponikva;
vrtaa;
a)
prikazana
tokastim
b) prikazana izohipsana

ponikva, u nizinskom zemljitu, koja

se ne moe prikazati izohipsama

himak, na nizinskom zemljitu, koji se

ne moe prikazati izohipsama

prirodna kosina

udubljenje, u nizinskom zemljitu, s

usjeenim stranama

krape, mreaste

krape, rebraste

jaruga,
vododerina:
a)
vlaka,
vea
b)
vlaka,
manja
(brojevi oznaavaju dubine u m)

stjenoviti
a)
b)
c) okomiti

sipar, ljunkoviti ili zemljani, s toilom

stjenovito zemljite

stjenoviti greben

stijene; plazovi; ledenjaci

pilja:
a)
s
b) bez vode
usamljena
stijena
tokastim znakom
suhi rov

vodom
prikazana

terasa u krkim i jako erozivnim

predjelima

hrpa kamenja, kameni humak

Znakovi

za

vodene

slojevi:
vodoravni
kosi

povrinski kop (brojevi oznaavaju

dubinu
u
m):
a)
zasjek
b)
otkop
c) iskop
deponij
otpadnog
materijala:
a)
tokastim
znakom
b) povrinskim znakom
jama, bezdan

prijevoj; planinsko sedlo

4)

dolac:
znakom

tokove

povrine

te

hidrografske

objekte

Vodene povrine se crtaju plavom bojom. Kada se crta povrinskim znakom rub
vodene povrine naglaava se tamnijom plavom crtom. Hidrografski objekti se crtaju
simbolima za te objekte najee plavom ili crnom bojom.
ZNAK

ZNAENJE
1:25 000
rijeka irine preko
(povrinskim
10 m
znakom):

ZA ZEMLJOVIDE
1:50 000
1:100 000

1:200 000

25 m

50 m

100 m

rijeka
irine
(linijskim znakom)
od 5 do 10 m

od 10 do 25 m

od 20 do 50 m

od 40 do 100 m

rijeka
irine
do
(linijskim znakom)
5m

10 m

20 m

40 m

kanal irine preko

(povrinskim
10 m
znakom)
kanal
irine
(linijskim znakom)
od 5 do 10 m
kanal
irine
do
(linijskim znakom)

5m
rijeka
ili
kanal,
povremeno
bez
5m
vode, irine preko
rijeka, potok, kanal
ili jaz, povremeno
5m
bez vode, irine do:

ZNAK

ZNAENJE

25 m

50 m

100 m

od 10 do 25 m

od 20 do 50 m

od 40 do 100 m

10 m

20 m

40 m

10 m

20 m

40 m

10 m

20 m

40 m

ZNAK

ponornica
kanal s betoniranim usjekom, ili
zatitom od betonskih ili kamenih
ploa (broj oznaava dubinu usjeka u
m)
kanal betonski, na zemljitu ili na
nosaima do 1,5 m visine
kanal
s
veim
nasipima
(brojevi oznaavaju: 6-dubinu usjeka
od vrha nasipa do kanala; 2-visinu
nasipa u m)
kanal
ili
jaz
na
nasipu
(broj oznaava visinu nasipa u m)
jezero,
bara
a)
manje
b) vee povrine

ili

obala:
a)
b) neodreena
obala
okomito
a)
kamenom
ili
b) udaljena od toka
potkopina

ZNAK

ZNAENJE
kanal
u
usijeku
(broj oznaava dubinu usjeka u m)
kanal
podzemnog
sustava
za
navodnjavanje
akvadukt
kanal
s
manjim
nasipima
(brojevi oznaavaju: 3-dubinu usjeka
od vrha nasipa do kanala; 2-visinu
nasipa u m)
prolaz kanala i drugih vodotoka ispod
ceste, pruge ili drugih objekata

lokva:
povrine

ribnjak s nasipima i branom

pjeskovita obala
odreena

stjenovita obala

usjeena:
betonom

osigurana
obala:
a)
kamenom
ili
betonom
b) drvetom
podzidana obala (sa etalitem)

strme obale (strane) potoka u

brdovitom ili planinskom dijelu
(broj oznaava dubinu korita u m)

strme obale (strane) potoka u

nizinskom
dijelu
(broj oznaava dubinu korita u m)

ZNAENJE

ZNAK

pristanite s mostom za pristajanje

brodova
skela motorna (trajekt) s mostom za
pristajanje

ZNAENJE
gaz
(broj oznaava dubinu gaza u m,
a slova vrstu tla; K-kamenito,
P-pjeskovito, B-blatno)
skela za prijevoz vozila

skela za prijevoz ljudi i stoke

skela za prijevoz ljudi

brana betonska ili kamena, prikaz

linijskim znakom

brana, betonska ili kamena s

prijelazom
za
vozila,
prikazana
linijskim znakom
brana, zemljana s prijelazom za vozila,
prikazana povrinskim i linijskim
znakom

brana,
zemljana
povrinskim znakom

prikazana

brana prikazana linijskim znakom

brana od naslaganog ili nabacanog

kamenja, prua ili drvea

pregrada
a)
b) betonska

ili

brana:
drvena

slap;
vodopad:
a) na rijeci iji je tok prikazan
povrinskim
znakom
b) na rijeci ili potoku iji je tok
prikazan linijskim znakom
plovnost
za
menje
brodove:
a)
u
oba
smjera
b) samo u jednom smjeru

slap;
a)
na
b) na manjoj rijeci

veoj

plovnost za vee brodove

plovnost na splavi

obija
a)
betonski
b) drveni

ledobran ispred mosta

mlin, mlinica, kamenica

vodopad:
rijeci

ili

vode:
kameni

mlin na amcima

kilometarska oznaka na obali rijeke

(broj oznaava kilometrau)

otok; ada

smjer toka

prud; sprud

izvor vee obilnosti

izvor manje obilnosti

kaptirani izvor vee obilnosti

kaptirani izvor manje obilnosti

zdenac; bunar

zdenac s ermom

zdenac arteki

cisterna u kojoj stalno ima vode

vodotoranj

cisterni u kojoj ima povremeno vode

bazen za vodu

crpka za vodu

vodovod

dolap, naprava za navodnjavanje

tunel za vodu; pokriveni kanal

spremnik vodovoda

cijev za vodu, nadzemna

obalna
a)
b) neodreena

crta

mora:
odreena

obala pjeskovita
obala kamenita ili ljunkovita

obala grebenasta

obala strma

obala neprikladna za pristajanje, koso

graena

obala klisurasta

dno suho za vrijeme oseke, muljevito

dno suho za vrijeme oseke, pjeskovit

dno
suho
ljunkovito

dno suho za vrijeme oseke, kamenito

za

vrijeme

oseke,

dubina
mora
(brojevi oznaavaju dubinu mora s
obzirom na hidrografsku nultu razinu)

izobata za dubine 2 m

izobata za dubine 50 m

izobata za dubine 10 m

izobata za dubine 100 m

izobata za dubine 20 m

hrid:
a)
tokastim
b) povrinskim znakom

izobata za dubine 5 m

greben u hidrografskoj nultoj razini

znakom

podrtina djelomino iznad mora

greben koji se za vrijeme oseke

pojavljuje iz mora
greben stalno uronjen, manje od 2 m
ispod hidrografske nulte toke

podrtina iznad koje je dubina poznata

(broj oznaava dubinu do podrtine;
Wk (engl.) wreck - podrtina)
podrtina pod morem, opasna

greben stalno uronjen, vie od 2 m

ispod hidrografske nulte toke (broj
oznaava dubinu do grebena u m)
granica podvodnih opasnosti

pristanite

gat:
a)
vrsto
graen
b)
od
naslaganog
kamenja
c)
od
nabacanog
kamenja
d)
drveni
e) prikazan tokastim znakom
svjetionik, svjetlo

lukobran
bitva:
a)
b) na kopnu

vodi
hidrant

oznake zidane

plutae oznaene

oznake usaene

plutae za vez

stup; kolac; motka; letva

plutae svijetlee

sidrite za velike brodove

sidrite za male brodove

sidrenje zabranjeno

kuica kabelska

vlaka-navoz
na
tranice
(rampa prijelazna)
trajekt za eljeznika vozila s mostom
za pristajanje
trajekt za motorna vozila s mostom za
pristajanje
dok, suhi

podvodni
kabel
(el.-elektrini;
TT-telegrafsko-telefonski)
granica
zabranjenog
podruja,
odnosno grranica plovidbe
kanal bagerirani; plovidbeni put

most
a)
tokastim
b) linijskim znakom

solana

5)

okretni:
znakom

Raslinje

vrste

tla

Raslinje se oznaava zelenom bojom u tlocrtu. Krajevi povrina se oznaavaju

tamnijom zelenom linijom. Oznake koje oznaavaju o kakvom se raslinju i tlu radi
oznaene su crnom i zelenom bojom, a vodenasta tla plavom bojom.
ZNAK

ZNAENJE

ZNAK

uma
(primjer
mjeovite):
a)
odreena
granica
b)
neodreena
granica
(samo na 1:25000: G-gusta, R-rijetka,
SG-srednje
gusta,
-ikara;
20/0,3-srednja visina drvea u m/
srednja debljina stabala u m)
poumljene povrine pod
sadnicama do 1,5 m visine

mladim

teko prohodno bodljikavo grmlje;

ikara;
makija
(samo
na
1:25000;
2-visina grmlja 2 m)

ZNAENJE
uma
sa
prosjekama
(bjelogorina, crnogorina i mjeovita
uma)

plantaa topole
uma prikazana tokastim znakom
uzak umski zatitni pojas

grmlje
gusto:
a)
odreena
granica
b)
neodreena
granica
(samo na 1:25000: broj oznaava
visinu grmlja u m)

grmlje
razliite
a)
s
odreenom
b) bez odreene granice

gustoe:
granicom

vinograd

park

vinograd sa ogradama od naslaganog

kamenja i terasama (primorski tip)

vonjak
hmeljite

vinograd plantani

riino polje
livada; panjak; utrina
drvo
drvo,
usamljeno
a)
b) crnogorino

uoljivo:
bjelogorino

drvee
a)
b) drvored

pokraj

ceste:
pojedinano

drvee, skupina

drvee, niz; drvored

uma

uma s prosjekama

teko prohodno bodljikavo grmlje;

ikara; makija

grmlje:
a)
gusto
b)
razliite
gustoe
(gustoa znakova prilagoena je
gustoi grmlja u prirodi)

rasadnik; mlade sadnice

tlo, movarno, prohodno (ocjena se
odnosi
na
kretanje
pjeaka):
a)
bez
trstike
b) s trstikom
tlo,
movarno
neprohodno:
a)
bez
trstike
b) sa trstikom

tlo,
movarno
teko
a)
bez
b) sa trstikom

prohodno:
trstike

tresetite
tlo, periodino poplavljeno

tlo, kamenito

6)

Granice,

granini

objekti

ograde

Granina crta se oznaava crnom isprekidanom toka-crta linijom, a podebljana je

crvenom debelom linijom. Ostali objekti se oznaavaju crnom bojom, osim "ive
ograde" koja se oznaava zelenom bojom.
ZNAK

ZNAENJE

ZNAK

ZNAENJE

granica dravna

ograda zidana
kamenja

granina postaja (karaula)

ograda iana

stup granini

plot; vrljika; daana ograda; jasno

uoljiva granica na rubovima naselja i
drugih objekata
ograda iva; ivica

ploa granina

ili

od

naslaganog

granina oznaka u vidu kria na

stijeni ili na ploi

7)

Vrste

pisma

veliine

slova

Na zemljovidima veliine i debljine slova te vrsta slova oznaava o kakvom se objektu

ili naselju radi. Tako su veliki gradovi upisani velikim tiskanim podebljanim slovima
vee veliine, dok su mali gradovi upisani velikim tankim tiskanim slovima manje
veliine. Kod sela, otoka, planina i slino vrijedi isto pravilo. Razlika u slovima izmeu
sela i gradova, osim u veliini slova je i ta to se gradovi piu velikim tiskanim slovima, a
sela malim tiskanim slovima. Da bi se razlikovala imena naselja, planine, podruja, otoci
i
slino,
koriste
se
razliiti
tipovi
(fontovi)
slova.