Professional Documents
Culture Documents
Solarni Kolektori
Solarni Kolektori
prirunik za samogradnju
1.
www.zelena-akcija.hr
2.
3.
Uvod
Prolo je etiri godine od izdavanja prve broure i gotovo osam od izrade
prvog eksperimentalnog solarnog kolektora u Zelenoj akciji. Za nama su metri
i metri bakrenih cijevi i limova, a s njima i kilovati energije koji nisu morali
biti proizvedeni u nekoj termo ili nuklearnoj elektrani. Sunce, na najpouzdaniji
energent, i dalje nas iz dana u dan asti besplatnom energijom, a sve smo blie
vremenima u kojima e sunce, vjetar i biomasa preuzeti vodstvo pred zastarjelim
oblicima proizvodnje energije koji ugroavaju na opstanak.
Uistinu, da bismo opstali potrebno je da to prije reagiramo na prijetnju
klimatskih promjena i to prvenstveno u podrujima vezanima za energiju.
Skeptici e rei da nije mogue svu energiju koja nam je potrebna dobiti iz
obnovljivih izvora energije. Ta tvrdnja sama za sebe najvjerojatnije je i istinita,
no esto zaboravljamo da imamo jo mogunosti na raspolaganju. Primjerice
energetska efikasnost je jedna od strategija koja nas moe djelomno osloboditi
okova velike potronje energije. Prostora za njenu implementaciju moe se nai
u svakom kuanstvu. Nadalje, bitno je da se postupno odmaknemo od zastarjelog
centraliziranog naina proizvodnje i distribucije energije. Da bismo se odrali,
velike elektrane trebaju postati stvar prolosti, a svaki dom, krov i okunica
trebaju postati mini pogoni za proizvodnju energije; za vlastite potrebe, ali i
za distribuciju preko mree. U toj misiji vjetar i sunce su odlini saveznici jer
su, za razliku od fosilnih goriva ili urana, prilino pravedno rasporeeni itavom
povrinom zemaljske kugle.
Da bi se takav scenarij ostvario trebaju nam tehnologije - jednostavne, efikasne
i lako primjenjive krajnjem korisniku. Solarne fotonaponske elije jedna su od
takvih tehnologija. Lako se montiraju, ne trebaju odravanje, nemaju pominih
dijelova i vrlo su praktine. No unato padu cijena, fotonaponi su i dalje skupi, a
proizvodnja je relativno komplicirana. Jo kad tome pridodamo da nakon radnog
vijeka ostajemo sa hrpom elija koje se ne mogu reciklirati, a sama proizvodnja
takoer zagauje, pitamo se je li to rjeenje? Fotonaponi svakako imaju svoj
potencijal, no to nije jedina tehnologija za decentraliziranu proizvodnju energije
iz obnovljivih izvora te ne treba tu stati. Ovdje svoju ulogu svakako imaju
i kolektori za zagrijavanje potrone tople vode. To je jednostavna i pouzdana
tehnologija koja bi trebala nai svoje mjesto pod suncem u svakom domu,
hotelu, restoranu ili industrijskom postrojenju u kojem se troi topla voda. Da
bi taj solarni san zaivio, odluili smo kao svoj doprinos uiniti ovu tehnologiju
malo dostupniju ljudima bez dubokog depa. Samogradnja solarnih kolektora
omoguuje nam velike novane utede i to smo dokazali i u praksi. Unato
poveanju cijena bakra, na kolektor je i dalje najmanje dvostruko jeftiniji od
kupovnog, dok je efikasnost tek neto nia od tvorniki proizvedenih kolektora. I
dalje velik problem predstavlja skupoa ostale opreme. Solarni spremnik, pumpe,
elektronika, ekspanzione posude i sl. i dalje su oprema koju moramo kupiti. U
ovom izdanju prirunika dotaknut emo temu samogradnje solarnih spremnika
kako bi se otvorio prostor za dodatnu novanu utedu. Izrada samog kolekora
manje vie ostaje nepromijenjena jer se dizajn pokazao pouzdanim.
4.
5.
solarni
spremnik
topla voda
da
la
to
vo
hladna voda
or
kt
solarni kolektor
e
dn
az
ul
a
hl
e
od
e
ol
6.
7.
alat
materijal
dimenzije (mm)
koliina
2000 x 100 x 20
3 kom.
aluminijski lim
2 kom.
20 x 20 mm
6m
1985 x 985 x 4
1 kom.
debljina 0.1 mm
2 m2
bakrene cijevi
22
2.5 m
bakrene cijevi
15
10 m
bakreni T fitinzi
T 22/15/22
10
elektriarska ica
6m
vijci za drvo
60 x 5
8 kom.
vijci za drvo
15 x 3.5
80 kom.
kamena vuna
debljina 50 mm
2 m2
200 g
1/4 tegle
500 g
1/4 tegle
brusni papir
vie vrsta
ljepilo za drvo
ica za meko lemljenje
3 mm
1/4 role
pasta za lemljenje
1/4 kutije
1/2 tube
1 tuba
Sl: Gumeni eki
8.
9.
Pregled projekta
Prije nego to krenemo sa izradom kolektora dobro je da se upoznamo sa cijelim
projektom tako da znamo emu svaki korak slui. Slika prikazuje sastavne dijelove
kolektora:
aluminijski okvir
aluminijski okvir
solarno staklo
limena krilca
solarno staklo
drveni okvir
bakrena reetka
limena krilca
kamena vuna
Al lim (poleina)
Izraun
Prvi i najvaniji korak je precizno izraunati mjere svih dijelova. Ako radimo
sa staklom, dimenzije kolektora i sve ostale dimenzije u kolektoru ovisit e o
dimenzijama stakla koje uspijemo nai. Solarno staklo je kaljeno, to znai da je
toplinski obraeno tako da se postigne visoka vrstoa stakla, kako bi se postigla
otpornost na tuu i bilo kakve druge mehanike udarce. To takoer znai da ga ne
moemo rezati niti prilagoavati. Dimenzija s kojom mi u Zelenoj akciji najee
radimo je 1985 x 985 mm.
Najprije trebamo izraunati dimenzije drvenog okvira. Kako je prikazano na slici,
staklo sjedi na drvenom okviru tako da sa svake strane ima 5 mm prostora tako
da se staklo moe iriti i sakupljati uslijed zagrijavanja i hlaenja.
bakrena reetka
solarno staklo
kamena vuna
drveni okvir
Al lim (poleina)
10.
drveni okvir
11.
Ako koristimo drvene daske debljine 20 mm i staklo dimenzija 1985 x 985 mm,
onda dimenzije drvenog okvira trebaju biti kao na slici:
bakrene cijevi 15
B
B
A
T - fizinzi 22/15/22
bakrena cijev 22
Apsorber
Gradnju solarnog kolektora zapoinjete izradom samog srca kolektora solarnog
apsorbera (upijaa energije). Solarni apsorber je kljuni dio kolektora i preko
njega se suneva svjetlosna energija pretvara u toplinsku. Sastoji se od bakrenih
cijevi tj. bakrene reetke (slika na sljedeoj stranici) i aluminijskih limenih
krilaca. U poetku smo za izradu krilaca koristili bakreni lim jer je meki pa je
s njim jednostavnije raditi. Takoer ima neto bolju toplinsku provodljivost od
aluminija, a najvanija je jednostavnost izvedbe spoja cijevi i krilca - mekim
lemljenjem. No bakar je posljednjih godina toliko poskupio da smo primorani
koristiti aluminij kako bi se samogradnja naeg kolektora isplatila novano.
Odluili smo malo rtvovati efikasnost kako bismo znaajno pojeftinili ukupan
troak za izradu kolektora. Primjetite da i komercijalni proizvoai takoer
koriste aluminij, a bakar se koristi vrlo paljivo zbog skupoe.
12.
Sl: Nain na koji se spajaju T fitinzi tako da cijev djelomino ulazi u fiting
13.
Utore po sredini krilaca nainit ete pomou posebnog alata za utore koji
izraujete posebno za ovu funkciju. Jednom kad ste ga izradili, moete ga koristiti nebrojeno puta.
Alat za utore na krilcima sastoji se od postolja i nabijaa:
1. Postolje se sastoji od dvije eljezne kvadratne cijevi (oko 50 x 50 mm) koji su
postavljeni na udaljenost od 16 mm i fiksno spojeni u toj poziciji (mogu se zavariti
ili vijcima spojiti na drvenu ili metalnu podlogu). Postolje je dugako koliko i
krilca no moe biti i malo due.
Limena krilca
Sljedei korak je izrada limenih krilaca. Krilca su pravokutnici izrezani iz
aluminijskog lima s utorom u sredini. Ona se slau na bakrenu reetku tako da
utorom prijanjaju uz bakrene cijevi.
U jednom kolektoru imamo 15 krilaca. Dimenzije raunamo tako da unutranju
irinu drvenog okvira smanjenu za 10 mm (u naem sluaju 955 i 10 = 945 mm)
podijelimo s 5. Dobivena vrijednost (189 mm) treba se uveati za 10 mm da bi
se kompenzirao gubitak koji nastaje savijanjem krilaca (tako irina naeg krilca
ispada 199 mm). Duina krilca rauna se tako da se unutranja dimenzija drvenog
okvira umanjena za 90 mm (u naem sluaju 1865 mm) podijeli s 3 (ispada 621
mm). Krilca reemo iz limene ploe pomou kara za lim.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
Zatim svaku iicu klijetima zavrtanjem stegnite tako da se lim priljubi uz cijev
te vikove ice odreite kako je prikazano na slikama. Na kraju moete icu
savinuti tako da ne stri nego da bude priljubljena uz cijev.
Postupak ponovite za sva krilca tako da svako krilce bude povezano na najmanje
etiri mijesta.
Izolacija
U drveni okvir umetnite mineralnu vunu debljine 5 cm. Vunu je najjednostavnije
20.
21.
Prozirna ploa
Posljednji korak izrade solarnog kolektora je postavljanje staklene prozirne ploe.
25
Ako ste sve dobro izmjerili i izrezali, vanjske dimenzije prozirne ploe trebaju biti
neto manje od drvenog okvira tako da ploa sjeda na okvir ali ne potpuno do
ruba. Prostor za mogue irenje i skupljanje stakla uslijed zagrijavanja i hlaenja
trebao bi biti najmanje 5 mm sa svake strane.
Drveni okvir treba premazati obinim, prozirnim silikonom i zatim na njega
postaviti prozirnu plou. Staklo emo uvrstiti aluminijskim kutnim profilima.
Al profili se lako reu pilom za metal ili kutnom brusilicom (fleksericom), a
privruju se za boni rub pomou malih vijaka za drvo. Nakon postavljanja
prozirne ploe rubove izmeu stakla i aluminijskih profila morate dobro zabrtviti
silikonskim kitom.
22.
23.
Montaa kolektora
Kada ste napravili vlastite kolektore, sljedei logian korak je napraviti i vlastiti
solarni spremnik. Dio opreme ete svakako morati kupiti (pumpa, elektronska
automatika...) osim ako napravite sustav koji koristi efekt termosifona.
24.
25.
Na kraju je potreno napraviti poklopac koji takoer treba biti izoliran. Ulazi mogu
jednostavno biti postavljeni tako da kroz poklopac ulaze i izlaze iz spremnika.
Potronja tople vode funkcionira tako da se u spremniku nalazi mala potopna
puma koja se aktivira kada troimo toplu vodu.
Druga opcija je spojiti spremnik na mali hidropak sustav koji onda pomou pritiska
distribuira vodu cijevima.
26.
Ako e se sustav koristiti zimi (a nadamo se da hoe!) kroz kolektorski krug prolazi
medij za prijenos topline umjesto vode. Kao medij najee se koristi ekoloki
antifriz; propilen-glikol. Nemojte pasti u napast da zbog nie cijene koristite
obian antifriz za automobile (etilen-glikol) jer je izrazito toksian. Propilen
glikol je bioloki razgradiv, nekodljiv i danas se standardno koristi za solarne
sustave. Budui da za prijenos topline iz kolektora u spremnik koristimo medij,
moramo izraditi izmjenjiva topline koji e biti uronjen u solarni spremnik kako
bi se omoguilo da medij zagrije vodu u bavi. Za tu potrebu mogue je napraviti
zavojnicu od bakrene cijevi koju emo spojiti na mjedeni ulaz i izlaz na bavi.
Savijanje cijevi zna biti teko jer je bakar mekan i lako doe do cvikanja
cijevi, pa preporuujemo da je savijate oko nekog valjkastog predmeta kao to
je prikazano na slici:
27.
28.
29.