MAXIMILLIAN

KAKO POBIJEDITI KLADIONICU?

Izdava
MEDIASET doo Podgorica
Glavni i odgovorni urednik
Saa Rado
Tehniki urednik
Vlado Milosavljevi
Lektor-kolektor
Marijana Stankovi
Grafika priprema i dizajn
MEDIASET Creativ team feat. Adriatic
tampa
IVPE Cetinje
Tira
10 000

MAXIMILLIAN

KAKO
POBIJEDITI KLADIONICU?
Izdanje za trite Crne Gore

PODGORICA
2009.

SADRAJ (poglavlja)

Uvod

Sportsko klaenje

13

Fenomen Sportska kladionica

15

Istorijat sportskog klaenja

23

Kladionice u Crnoj Gori

29

Profesija kladioniar

35

Da li ste ovisni o klaenju?

39

Kladioniarska mafija

43

Namijetanje rezultata sportskih dogaaja

49

Kako funkcioniu kladionice?

55

Ko su bukmejkeri i kako nastaju koeficijenti?

63

Koliko zarauju kladionice?

67

Postoji li sistem za garantovan dobitak?

75

Najvee zamke i zablude prilikom klaenja

79

Tajna oruja protiv igraa

101

Strategija klaenja

105

Samokontrola

121

Ruska mafija i ameriki kazino

125

Rezultati upitnika (Da li ste ovisni o klaenju?)

129

Nemoj mi dati ribu,

naui me da je uhvatim!

(stara kineska poslovica)

UVOD

Kada smo bili u pregovorima oko izdavanja ove

knjige jedan ovjek nam ree: Nemojte me shvatiti
pogreno ali je moda bolje da to plasirate van Crne
Gore. Rekao je taj ovjek jo poneto ali je naa prvobitna ideja ostala ista, knjigu emo pripremati, tampati i distribuirati u Crnoj Gori bez obzira na sve probleme
na koje smo nailazili tokom realizacije ovog projekta.
Ova knjiga jeste digla mnogo praine i prije nego
je objavljena mada ona, sutinski, nije uperena protiv
bilo kojeg ovjeka, firme ili organizacije. Ona e pomoi
svima da pravilno shvate veliki ekonomski, kulturoloki
i socioloki fenomen novijeg doba kod nas - sportske
kladionice.
9

 Naslov knjige sugerie borbu ali i sportski dogaaj (na koji se kladimo) je borba u kojoj je na kraju neko
dobitnik a neko gubitnik. Najvanije je da je ta borba
fer i potena.
Zato e ova knjiga biti dozvoljeni vjetar u lea
igraima koji igraju sportsku kladionicu u namjeri da je
pobijede. Odavno je prestala da vazi uvena olimpijska
deviza u sportu;
Nije vano pobijediti - bitno je uestvovati.
Sportski klubovi su postali profesionalni, zatim su
sportisti postali marketinke ikone dvadesetog vijeka a
nakon toga je sport postao najvei biznis dananjice jer
se ljudi sve vie klade na rezultate sportskih dogaaja.
Moda bi pomenuta deviza trebala evoluirati u
novo pravilo u sportu;
Nije vano pobijediti - bitno je zaraditi!
Zato neka svi igrai sportske kladionice usvoje
novo pravilo i neka njegova opirnija verzija zvui ovako - Nije vano uplatiti tiket, nositi ga u depu, grevito
ga stezati i gledati u njega sto puta za vrijeme trajanja
utakmice a poslije ga pokazivati prijateljima i drugim
igraima kao dokaz sopstvene nesree jer vas je samo
jedan tim prodao/baio/oborio a ostalih 7 ste pogodili
10

ili jo gore izbacio vas je neki pogodak u sudijskoj nadoknadi a taman ste poli u kladionicu da vam isplate
siguran dobitak. Vano je odigrani tiket naplatiti kao
dobitni po zavretku utakmice!
Zvui jednostavno. Mnogi e sada rei; niko ne
igra da izgubi ve da dobije ali statistika naih kladionica govori drugaije. O toj statistici emo govoriti opirnije u drugim poglavljima knjige.
U uvodu ipak optimizam mora da preovladava.
Umjereni optimizam kao sto vole da kau neki skromni
sportski radnici. Umjereni zato to ne elimo na samom
poetku knjige da vam otkrijemo kraj. Knjigu morate
proitati od korica do korica i to u jednom dahu kako
biste stalno bili maksimalno koncentrisani na njen sadraj jer ete samo tako otkriti sutinu.
Ova knjiga je namjenjena ak i onima koji tvrde
da sportsku kladionicu igraju iz hobija ili razonode i da
im dobitak nije vaan. Oni su tek u poetnoj fazi da postanu ovisnici o klaenju, pogotovo ako sami povjeruju
takvim svojim izjavama. Teko da e im iko ozbiljan danas u Crnoj Gori vjerovati kad tako neto kau. Iskusni
kockari koji ovo itaju nasmijat e se i prokomentarisati
da su jo zeleni a oni hrabriji e priznati da su u poetku i sami tako priali.
11

 Ako elite da pobijedite kladionicu prvo morate imati takmiarskog/borbenog duha. Morate i znati
protiv ega se borite jer svaki sportista zna protiv koga
e igrati, koliko traje igra, kada se zavrava.
Mi emo vam ovom knjigom pomoi da shvatite
protiv kakvog protivnika se borite kada uplatite tiket.
Kao to iskusan trener upozorava svoje igrae na
odreene nesportske faktore koji mogu da utiu na rezultat, tako emo i mi vas upozoriti na sve zamke i zablude prilikom klaenja.
Najvanije je da vjerujete u sebe a ova knjiga e
vam promijeniti nain razmiljanja tako da ete na klaenje gledati iz potpuno drugaije perspektive a to e
biti glavni preduslov da polako prestanete gubiti i ponete pobijeivati sportsku kladionicu orujem koje ona
sada koristi protiv vas!

12

SPORTSKO KLAENJE

Igra je dobrovoljna radnja ili aktivnost koja je unaprijed vremenski definisana, ima odreene granice u
kojima se odvija i pravila, kojih se svi uesnici moraju
pridravati kako bi podjednako uivali u njoj. Razliite po vrsti i sadraju, igre su oduvijek bile sastavni dio
drutvenog i individualnog ivota.
Nezavisno od toga da li se radi o ponavljanju starih ili kreiranju novih igara, ljudi se rado ukljuuju kao
sudionici.
Igre na sreu su poseban vid igara jer uesnik ulae
odreenu svotu novca sa ciljem da predvidi ishod nekog
dogaaja, a u namjeri da uloenu sumu uvea, pri emu
se svjesno izlae riziku neuspjeha i gubitka uloga.
13

Igre na sreu su tokom istorije evoluirale i danas ih

smatraju najunosnijim biznisom sa velikim koeficijentom obrta novca i odlinim procentom zarade za prireivae. Jedan od oblika igara na sreu je i sportsko
klaenje odnosno pogaanje rezultata sportskih dogaaja.
Prireivai ovih igara (sportske kladionice) nude
mogunost potencijalnim igraima da, po unaprijed
utvrenim pravilima, pokuaju da predvide tok i ishod
sportskih dogaaja (utakmica, meeva, utrka i sl. )
Uplatom kladioniarskog listia igra svojevoljno
pristaje na pravila koja je odredio prireiva, a koja su
vidno istaknuta na uplatnim mjestima. Ponuda igara i
dogaaja na koje se igra moe kladiti je velika i raznovrsna a mogunosti kombinovanja raznih sistema
igranja su praktino neograniene. Sportsko klaenje,
po rasprostranjenosti i koliini novca koji je u opticaju,
danas predstavlja najpopularniji i najunosniji vid kockanja. Profesionalni igrai za sportsko klaenje vole da
kau da je to najpotenija kocka. Mi emo se potruditi da vam pribliimo ovaj fenomen i predstavimo sistem
koji je organizovan u namjeri da vam klaenje bude
lako dostupno a dobitak teko ostvariv.

14

FENOMEN SPORTSKA KLADIONICA

U prethodnom poglavlju konstatovano je da je

sportsko klaenje najunosniji biznis u dananjoj industriji igara na sreu. Prireiva (organizator) ovog naina klaenja je sportska kladionica. Djeluje jednostavno
i razumljivo pa bi moda bilo nepotrebno dalje elaborirati. Meutim kljuna rije u naslovu poglavlja je fenomen a kljuno pitanje na koje traimo odgovor je Kako
je sportska kladionica postala moderni fenomen?
Sportski dogaaji su oduvijek izazivali veliko interesovanje javnosti a fudbal je bio najvanija sporedna
stvar na svijetu. Danas je sport (naroito fudbal) postao
najunosniji biznis a niko se ne usuuje procijeniti koliko
se novca vrti u sportu direktno (transferi igraa iz kluba
u klub, sponzorski ugovori, marketing, prodaja ulaznica, ostali prihodi sportskih klubova i sportista)
15

i indirektno (prodaja tv prava, kladionice, komercijalna takmienja, lobiranja i dr.).

Kladionice su dale sportskim dogaajima potpuno novu dimenziju. Danas, vie nego ikad, ljudi prate
sportska deavanja. Nekada su to radili da bi uivali u
sportskim vjetinama, navijali za omiljeni klub, traili
idole sa kojima bi se identifikovali. Ranije su navijai
znali gotovo sve o omiljenom klubu ili sportskom idolu.
Danas je, zahvaljujuci medijima, sport sveprisutan u ivotima ljudi a zbog kladionica se prate skoro svi
poznati sportovi i rezultati. Nekada je bila privilegija i
ast poznavati vrhunskog sportistu a danas je to potencijalna prilika za dobijanje informacija iz prve ruke
koje mogu biti od koristi pri klaenju na neke dogaaje. Ranije su fanovi na pamet znali koje su generacije
sportista igrale kada su njihovi omiljeni klubovi osvajali
titule a danas prosjean igra sportske kladionice treba
da zna na kojoj podlozi neki teniser ima najubojitiji forhend ili koji hokejaki tim ima monijeg sponzora koji bi
mu mogao pomoi u pohodu ka tituli.
Ranije su ljudi, za neuspjehe nekih klubova, nalazili opravdanja u smislu nedovoljne fizike pripreme
igraa, nedostatka motivacije, umora od putovanja, zasienja, sudijske nepravde i sl. Danas navijai za poraz
omiljenog tima krive kladionicu. ak i kada se deavaju
16

oigledne sudijske nepravde bijes vie nije usmjeren ka

sudijama ve prema kladionicama jer su sigurno oni
platili sudiju da sudi kako njima odgovara.
ini se da sport nikada nije bio popularniji nego to
je to danas a za to su najzaslunije sportske kladionice.
Da ne postoje kladionice, pitanje je da li bi ljudi baratali ogromnim brojem informacija o raznim sportovima,
klubovima i pojedincima na svim kontinentima. Fenomenalno je to koliko su kladionice doprinijele globalizaciji sporta i koliko su uticale na informisanost igraa.
Redovan igra kladionice prati i taktike formacije
timova, trudi se da razmilja kao trener koji ima problema sa povrijeenim igracima a ide na teko gostovanje.
Mora redovno pratiti forme timova, tabele i statistike
podatke. Poeljno je da zna listu povrijeenih ili suspendovanih igraa, meusobnu tradiciju klubova koji
se sastaju, njihove sponzore, probleme, afere, finansijsku stabilnost i jo mnogo raznih podataka. Danas prosjean igra kladionice posjeduje vee znanje i vie podataka o sportskim temama nego nekadanji sportski
komentatori.
Sportska kladionica je moderni fenomen jer je zahvaljujui njoj sport (a naroito fudbal) postao popularniji od svega a ljubitelji sporta (koji se klade) su informisani
o gotovo svim aspektima funkcionisanja stotina klubova
u desetinama ligakih takmienja irom planete.
17

Kladionice predstavljaju moderni fenomen i u finansijskom smislu. To je trenutno jedina grana privrede koja je u konstantnom progresu a podaci iz jedne
susjedne zemlje su za Ginisovu knjigu rekorda (dok je
u periodu od godinu dana najvei trgovaki lanac zabiljeio rast prometa od 31%, jedan od lanaca sportskih
kladionica je u istom periodu imao rast od 3400%).
Kladionice su ekonomski fenomen i kada je u pitanju zapoljavanje na prostoru Balkana (neki kau da
u tome zaostajemo za Evropom). Naime, rekord u poveanju broja zaposlenih takoe drzi jedna kladionica
iz neposrednog okruenja. Izraeno u procentima, ukupan broj zaposlenih je uveala za 2500% tokom godinu
dana!
Kladionica uskrauje uivanje u tv prenosima utakmica onima koji se klade na ishod rezultata jer oni vie
ne prate utakmicu zbog utakmice vec zbog brojeva,
koeficijenata, prelaza i sl. Sportski dogaaji se vie ne
ocjenjuju kao dobri, dosadni, loi ili odlini po prikazanoj igri, nego kao namjeteni, realni, iznenaenja i sl.
na osnovu toka utakmice i konanog rezultata posmatrano kroz prizmu opklada, zarade ili gubitka.
Nema vie timova za koje se navija iz nekih emotivnih razloga. Postoje oni koji vam donose novac redovno i oni drugi koje igrai mrze samo zato to su ih
18

nekoliko puta baili/prodali/oborili. Tako se animozitet

razvija prema nekom velikom klubu koji je bio favorit
pred utakmicu protiv autsajdera pa su ga svi (ili veina)
odigrali na tiketu a on je utakmicu izgubio ili odigrao
nerijeeno.
Danas igrai mrze ne samo klubove vec i itave nacionalne lige pa tako se esto moze uti; Talijani igraju samo za kladionice, Lud se kladi na Turke, oni sve
dogovaraju iz 1-2 ili iz 2-1, Belgiju ne igraj nikako jer
tamo narko mafija kontrolie sve direktore klubova.
Neki idu u konstatacijama jo dalje pa tvrde da se utakmice treih i etvrtih liga u nekim zemljama uopte ne
igraju ve neko samo kuca rezultate za potrebe teleteksta. Postoji mnogo ovakvih teorija u koje neki poinju
da vjeruju u elji da opravdaju neuspjeh u klaenju, jer
je na mentalitet takav da nam uvijek treba neki krivac
kada sami pogrijeimo. Razvoj mate i razraene teorije zavjere u sportu, eksplozija negativnih ili pozitivnih
emocija kladioniara prema klubovima za koje su jedva
uli, jo je jedna od zasluga sportskih kladionica.
Razlog zbog kojeg su fenomen lei i u spoznaji da
su kladionice uinile da apsurd postane normalan.
Vrlo je neobino kada vam neko nudi mogunost
da zaradite tako sto e on biti na gubitku. Kladionice
idu jo dalje pa vam nude velike bonuse (i preko 60%) u
19

sluaju da pogodite 10, 11, 12 ili vie parova na istom

tiketu i tako vam sugeriu vrstu i nain igranja. Najgore
je to ljudi sa oduevljenjem prihvataju te mogunosti
i esto igraju ba na nain da dobiju veliki bonus a pri
tom zaboravljaju ta je u svemu tome apsurd (u konkretnom slucaju apsurdno je da vas neko savjetuje kako
da mu uzmete to vise novca a njegov cilj je da vama
uzme novac).
Jo je jedna stvar postala potpuno normalna a u
najmanju ruku predstavlja apsurd. U parovima jedne
kladionice pojavljuje se reklama za neimenovani sms
servis koji igraima naplauje savjete na koje utakmice
i kako se trebaju kladiti!
Ipak, jedna stvar je drastian primjer kako su nas
kladionice nauile da neobino postaje obino a apsurdno postaje normalno.
Vrhunac svoje moi kladionice pokazuju na nain
to sponzoriu najvee Evropske fudbalske klubove i
to tako javno da pomenuti klubovi na dresovima nose
logo sportske kladionice! I to vie nikome nije udno.
U poetku jeste bilo malo neobino ali sada je ok i ne
vidimo da je neko postavio to pitanje. Kladionice idu
tako daleko da ak sponzoriu i itava nacionalna ligaka takmienja.
20

Ako moemo shvatiti klubove i lige koji nisu gadljivi

na novac, kladionicu koja eli najbolju reklamu, evropsku kuu fudbala koja, izgleda postoji samo da bi novano kanjavala male klubove za sitne prekraje, onda
teko moemo shvatiti ljude koji i pored svega uplauju
novac na timove koje sponzorie kladionica. Ovo zadnje
je najbolji primjer kako zdrava logika danas pada u drugi plan pod pritiskom medija i velikih evropskih kladionica koje su nam dokazale da rije apsurd vie nema
nikakvog smisla.

21

ISTORIJAT SPORTSKOG KLAENJA

Klaenje je jedan od oblika igara na sreu, poznat

jo od doba Grka i Rimljana koji je onda, kao i danas,
sluio kao dobar nain zabave ali i mogueg dobitka.
Prva zemlja sa zakonom koji je omoguio sportsko
klaenje bila je Velika Britanija (1853.god) koja je tim
nainom zabave zarazila najprije svoje kolonije a kasnije i ostatak svijeta.
Klaenje kao oblik igara na sreu postoji dugi niz
godina. Neki zapisi govore o tome da je bilo nelegalno ali jako popularno za vrijeme stare Grke i Rimskog
carstva. Danas, gotovo sve zemlje imaju neke zakone o
igrama na sreu, a u okviru njih i podzakonske akte kojima je regulisano klaenje u sportskim kladionicama.
23

Od poetka pisane istorije kockanje je bilo istaknuto obiljeje veine drutava. Crtei grobnica iz starog
Egipta prikazuju bacanje kocke, tanije zglobne kosti
ovce koja je, zbog svog oblika sluila kao kocka.
Stari Grci su vjerovali kako su bogovi Zeus, Posejdon i Had na osnovu rijeba postali gospodari neba,
mora i podzemlja a Rimski vojnici koji su Isusa razapinjali na krst, bacanjem kocke odluili su kome e pripasti njegova donja haljina kao trofej.
Poeci kockanja kakvo poznajemo danas imaju
pravi izvor u Velikoj Britaniji gdje je u vrijeme industrijske revolucije kocka doivjela ekspanziju, naroito podsti-cana od vrlo uticajne srednje klase, koja je na taj
nain pokuavala kontrolisati graane najbrojnije nie
klase (oni su se tada najvie odavali ovom poroku).
Tako je stvoreno miljenje da kockanje predstavlja
put u propast uporediv samo sa najteim porocima tog
vremena (alkoholizam i promiskuitetnost).
I pored toga, kockanje je uvijek bilo vrlo popularno
meu viim drustvenim slojevima.
1853. godine, nakon mnogobrojnih zahtjeva i pritisaka, donijet je Kockarski akt kojim je kockanje ozakonjeno ali dozvoljeno samo na konjskim trkama i to
prema unaprijed odreenim koeficijentima.
24

U ovom periodu kladioniarstvo je postalo masovno, komercijalno i glavno finansijsko uporite organizaciji konjskih trka.
Ovakva mogunost stvaranja velikog biznisa koji
je sport nudio prepoznata je i kasnije je pridonijela legalizaciji kockarske i kladioniarske industrije.
Britanski kolonijalisti su na Sjevernoameriki kontinent sa sobom donijeli i duh kockanja pa je na teritoriji Sjedinjenih Americkih Drzava ono doivjelo pravi
procvat.
Sve kockarske igre su bile pod strogim nadzorom i
kontrolom britanske krune koja je, na ovaj nain, odlino profitirala.
Zanimljivo je da su najpoznatije i najvee amerike obrazovne institucije utemeljene novcem zaraenim
od igara na sreu koje je drava prireivala: Harvard,
Yale, Columbija, Danartmouth, Princeton, William and
Mary.
Sredstvima od lutrije sagraene su mnogobrojne
crkve i biblioteke a predsjednici Benjamin Franklin i George Washington bili su sponzori posebnim lutrijama iji
je zadatak bio finansiranje projekata javnih radova.
25

U razdoblju izmeu dva svjetska rata trke pasa

dole su u prvi plan umjesto dotadasnjih konjskih trka
a nakon drugog Svjetskog rata igrai se poinju kladiti
i na ostale sportove a kasnije ak i na neke dogaaje i
pojave koji nemaju nikakvu vezu sa sportom (politika,
vremenska prognoza i drugo).
Pedesetih godina prolog vijeka fudbal doivljava
ogromnu ekspanziju i privlai sve vise navijaa a masovno se prati putem radija i televizije i tako raste interesovanje za pogaanjem rezultata pa je postojbina
najvanije sporedne stvari na svijetu Engleska bila
pod nevienim pritiskom da ozakoni i ovaj oblik klaenja.
Naravno da drava nije mogla dugo izdrati pa je
1960. godine Velika Britanija legalizovala klaenje na
rezultate fudbalskih utakmica.
Kasnije se ovaj oblik sportskog klaenja proirio
i na zemlje zapadne Evrope a nakon toga na istonu
Evropu i Balkan.
U periodu bive SFRJ kocka je bila strogo zabranjena a samo je drava organizovala igre na sreu i to Loto
i Sportsku prognozu.
Raspadom bive drave uli smo u eru dugo isekivane demokratizacije drutva ija je jedna od te26

kovina legalizacija i liberalizacija svih vrsta kockanja

i klaenja.
Iako smo meu posljednjima u Evropi osjetili sve
ari legalnog kockanja, danas smo apsolutni evropski
lideri u nekoliko kategorija (broj kladionica u odnosu na
broj stanovnika, procenat onih koji kockaju od ukupne
populacije, najmanji procenat dobitnih tiketa u odnosu
na sve uplaene).

27

KLADIONICE U CRNOJ GORI

Prema nezvaninim podacima u Crnoj Gori danas

postoji preko 500 uplatnih mjesta sportskih kladionica
i svakodnevno se pojavljuju nova. Dovoljno je da proetate vaim gradom ili naseljem pa da pokuate izbrojati kladionice pored kojih ete proi. Skoro sve poslovne
prostore na atraktivnijim lokacijama iznajmie neki od
lanaca kladionica pri tom, uglavnom, ne pitajui za cijenu. Na svakom web sajtu sportskih kladionica postoji
obavjetenje tipa - traimo atraktivne lokacije za naa
nova uplatna mjesta.
Kladionice prate irenje naselja i gradova bre i
bolje nego to drava uspjeva da izgradi infrastrukturu. Svjedoci smo da pojedina naselja ili novi kvartovi po
crnogorskim gradovima jo nemaju asfaltirane puteve,
obezbijeen prilaz i parking, kanalizacionu mreu a da
ne govorimo o kolama, vrtiima, domovima zdravlja.
29

Ali tu su kladionice bre od dravne i lokalne samouprave. One ne doputaju mogunost da nisu prisutni
svugdje gdje ljudi ive i rade. Kladionice su sveprisutne
a igrai su zahvalni jer su im uplatna mjesta sve blie i
blie mjestu stanovanja. Jo ako u blizini ima nekoliko
kladionica (to je najese sluaj) to je kvart ili zgrada
ili ulica poeljnija za stanovanje. To se danas smatra
atraktivnom lokacijom. Ne bi udilo da stanodavci i trgovci nekretninama uskoro svoje stambene prostore
reklamiraju u odnosu na blizinu i broj kladionica umjesto dosadasnjih: u blizini fakulteta, blizu kole, 100m od
vrtia, sa pogledom na more, 300m od plae i sl.
Osim kladionica, iji taan broj trenutno niko ne zna,
postoji i bezbroj tombola, automat i kazino klubova.
Takva je situacija i u zemljama naeg najblieg okruenja i to ne udi. U jeku ekonomske krize i u zemljama u
tranziciji po pravilu cvjeta industrija igara na sreu.
Prosjean igra sportske kladionice mata o velikom dobitku sa malo uloenih para. Takav dobitak bi
mu omoguio privremeni izlaz iz teke finansijske situacije (plaanje struje, komunalija, poreza, rate za kredit,
dugova koje ima prema prijateljima, rodbini, zelenaima ili dobavljaima ako ima neki manji biznis).
30

Ali u Crnoj Gori nema velikog dobitka jer su se sve

kladionice zatitile limitiranom isplatom po svakom odigranom tiketu. To je, uglavnom, suma od 10000 eura
a u nekim sluajevima i 15000 po tiketu. Ove isplate se
odnose uglavnom na tikete na kojima je odigrano 10 i
vie parova (dogaaja, utakmica). Vrlo je mala vjerovatnoa da u domaim kladionicama uplatite, recimo
5000 eura na pobjedu jednog tima uz koeficijent 2,00
koji e vam omoguiti limitirni dobitak od 10000, naravno ukoliko pogodite ishod utakmice.
Crnogorske kladionice su naroito oprezne kada
neko pokua da se kladi na ishod jedne ili dvije utakmice, pogotovo sa malo vie para. Izraz malo vie para
u argonu kladioniara je iznos od 500 ili vie eura. U
toj situaciji radnik na uplatnom mjestu obavezno obavjetava igraa da mora da se konsultuje sa efom ili
menaderom kladionice a u situacijama kada su uplate
i vee nerijetko se trai dozvola gazde.
Tek nakon to efovi odobre, uplata na eljeni dogaaj moe da se obavi i to po vaeem koeficijentu. Nakon
ozbiljnijih uplata domae kladionice esto obaraju ponueni koeficijent ili ak zabrane uplate na odreeni dogaaj. Ista kladionica e, meutim, rado prihvatiti uplatu
za tiket koji donosi veliki dobitak sa minimalnim ulogom.
Takvih isplata se kladionice ne boje a igrai koji na taj
31

nain trae sreu su najpoeljniji posjetioci na uplatnim

mjestima. Mnoge kladionice orjentiu poslovnu strategiju upravo ka ovakvim igraima. ak su akcije i reklamne
kampanje usmjerene ka njima.
Sportske kladionice u Crnoj Gori nude mogunost
igraima da sa minimalnim ulogom od 0,50 eura dobiju
15000 eura pa ak i vie. Sa druge strane iste kladionice imaju spiskove ljudi kojima klaenje nije dozvoljeno iako se te osobe ne bave nikakvim prevarama ve
ele da igraju po pravilama koje kladionice utvruju i to
uglavnom igraju rizikujui velike svote novca. Ovaj paradoks ini sustinsku razliku izmeu kladionica kod nas
(Crna Gora i neposredno okruenje) u odnosu na velike
Evropske kladionice.
Iako Crnogorci vole da vjeruju kako su dobri i iskusni kockari, spremni da ive tim stresnim ivotom, statistika domaih kladionica kae neto sasvim drugo.
Naime, samo 2% svih uplaenih tiketa u crnogorskim
kladionicama su dobitni po emu spadamo na samo
evropsko dno.
Nijedna ozbiljna kladionica nije bankrotirala niti
se suoila sa nekom velikom isplatom koju ne bi mogla
da izmiri u zakonom predvienom roku. ta vie, kladionice doivljavaju nevjerovatnu ekspanziju i jaaju iz
dana u dan,iz kola u kolo. Sve vie kladionica iz okrue32

nja pokuava da pokrene poslovanje u Crnoj Gori koja

je trenutno raj za ovaj vid organizacije igara na sreu.
Uz to nalazimo se na samom Evropskom vrhu po
broju kladionica u odnosu na broj stanovnika. U Crnoj
Gori na svakih 1400 stanovnika dolazi 1 kladionica dok
u Engleskoj, na primjer, 1 kladionica ide na 7000 stanovnika.
Zato je kod nas tako poraavajuca statistika za
igrae? Rezultati utakmica su konani za sve kladionice
u svijetu. Nai ljudi redovno prate veinu sportskih deavanja i prilino su dobro informisani. Mnogi strunjaci
smatraju da smo nadprosjeno inteligentni u odnosu na
ostatak svijeta. Kockarskog duha nam ne fali i sve smo
vie spremni na rizik. Na tritu egzistira mnogo raznih
kladionica i nema monopoliste. Ponuda za klaenje je
velika a domae kladionice preuzimaju koeficijente od
najveih Evropskih bukmejkera.
Zaista je teko povjerovati da je bilo koji faktor
vaniji od sree kada se kladite, odnosno kada pokuavate da predvidite rezultat nekog sportskog dogaaja
koji tek treba da se odigra.
Da li igrai sportske kladionice kod nas imaju manje sree od drugih ili su manje informisani od ostalih?
33

Odgovor zato je situacija kod nas nepovoljna za

igrae krije se u ovoj knjizi. Svi oni koji ponedjeljkom prepriavaju svoje nesrene tikete odigrane tokom vikenda,
pri emu ih po pravilu uvijek izbaci samo jedna utakmica
i to esto u posljednjim trenucima, a pri tom su pogodili
7, 8 ili vie parova, nakon ove knjige, postae svjesni sutinske greke koju ine kada uplauju tikete.

34

PROFESIJA KLADIONIAR

Najpopularnije zanimanje u Crnoj Gori i zemljama

okruenja. Da bi neko postao kladioniar ne treba da
ispunjava nikakve posebne uslove. Nema, na alost,
starosne granice iako zakon brani maloljetnim licima
pristup uplatnim mjestima (da ne govorimo o zabrani
klaenja). Javna je tajna da danas kockaju i djeca koja
idu u osnovnu kolu. U akim torbama nose liste sa
koeficijentima a veliki odmor ekaju da novac od uine
uplate u nekoj od kladionica, pri emu ne moraju da idu
daleko od kole jer su opkoljeni uplatnim mjestima.
esto su roditelji posredni krivci to im djeca u najranijoj dobi upoznaju ari kocke bolje nego izborni predmet. Roditelji najee nisu ni svjesni te injenice jer su
i sami zauzeti igranjem i praenjem rezultata. Nerijetko
upravo roditelji alju djecu da uplate tikete pa je tako
olakan prvi susret djeteta sa kladionicom.
35

Koliko je okantna injenica da djeca najmlaeg

uzrasta postaju kockari, toliko je i spoznaja da su penzioneri takoe esti gosti sportskih kladionica.
Kao po nekom ablonu u kriznim vremenima, kada
je sve relativno a samo je neizvjesnost apsolutna, mogunost velikog i brzog dobitka sa malim ulogom uvlai
sve vie ljudi u vrtlog kocke.
Penzioneri ne samo to nisu imuni ve se ini da
postaju najuporniji igrai. Jo kad bi penzije bile vee
i redovnije sigurno bi i njihovi ulozi bili ozbiljniji pa bi,
naoruani ogromnim iskustvom, predstavljali veu opasnost za kladionice.
Tek kad se uspiju progurati izmedju klinaca jednocifrenih godina i nekih sijedih glava, u kladionici svoje
razraene tikete uplauju ostali igrai (ija pojava na
ovim mjestima nije neobina).
Crnogorske kladionice i kladioniari su sve vise
tema inostranih medija, priznatih sociologa, psihologa,
raznih internet foruma pa je ova oblast ivota postala
istinski mit, pravi fenomen 21.-og vijeka.
Liste iz kladionica imaju nekoliko puta vei tira od
dnevnih novina a teletekst sa aktuelnim rezultatima je
vikendom najgledaniji tv program u Crnoj Gori.
36

Vikend je nekada bio predvien za odmor od naporne radne nedelje. Radni ljudi su, nestrpljivo, ekali
dane vikenda da se opuste,odmore i pripreme za sljedeu sedmicu.
I danas ljudi ekaju vikend ali zbog sportske kladionice i utakmica. Petak uvee, subota i nedelja su dani
nervoze i stresa a ne odmora.
Fenomen sportska kladionica stvorio je novo zanimanje pa je tako stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori
najnia u istoriji. Ako je privreda zakazala, privatizacija
nije uspjela, veliki sistemi propali tu su kladionice koje
svima nude posao i to odmah, bez komplikacija, slanja
biografije, traenja veza, potplaivanja. Ne treba vam
nikakvo obrazovanje, radno iskustvo, vozaka dozvola,
sklonost ka timskom radu, komunikativnost, poznavanje rada na raunaru i stranih jezika.
Posao dobijate odmah, sami odreujete radno vrijeme, nemate efove iznad sebe, sami odluujete o svojim finansijama. Idealno!
Teko je razvrstati igrae sportske kladionice kod
nas po nekim konkretnim kriterijumima.
Neki kockaju svakodnevno, neki samo vikendom ili
jo rijee. Neko igra sa velikom sumom novca a neki se
zadovoljavaju minimalnim uplatama. Veina oekuje
37

ogroman dobitak a neki su umjereniji. Jedno im je zajedniko - svi su igrai a veliki broj je ovisnika. Ostali su
na dobrom putu da to postanu. Medicina je blagovremeno reagovala na ovu pojavu.
Bolest zavisnosti od klaenja se zove Alea pathologica i na meunarodnoj listi duevnih bolesti zavedena je pod brojem F 630/ F 63.

38

DA LI STE OVISNI O KOCKANJU?

Kocka je porok a sportsko klaenje je kod nas zasjenilo sve druge oblike igara na sreu. Ekspanzijom
sportskog klaenja dolo je i do sve izraenijeg problema zavisnosti od igara na sreu. Uvijek je bilo ljudi koji
su smatrani kockarskim ovisnicima ali ini se da ih je
danas vie nego ikad. Nekada su kockari bili omraeni
veini ljudi a danas veina ljudi kocka, samo to igranje
sportske kladionice izgleda kao lagani i bezazleni vid
kockanja ili bar igrai tako misle. Kau da je najvea vrlina kockara bila sposobnost da prestane sa igrom kada
donese procjenu da nije vie dovoljno koncentrisan ili
da ga jednostavno ne ide.
Vrlina svih koji danas igraju igre na sreu mogla
bi biti procjena koliko duboko su zagazili u ovaj porok.
Zato onima koji itaju ovu knjigu, a nisu sigurni ele li
39

znati da li su ovisni o kocki, preporuujemo da preskoe

ovo poglavlje.
Za one hrabrije smo pripremili najlaki i najbri nain da sami ocijene da li i u kojoj mjeri imaju problem sa
kockanjem.
U saradnji sa svjetskim Udruenjem Anonimnih
Kockara (Gamblers Anonymus) pripremili smo upitnik
koji je prilagoen savremenim okolnostima, naroito sa
aspekta ekspanzije sportskog klaenja kod nas.
Najvanije je da na pitanja odgovarate iskreno a
svaki pozitivan odgovor nosi jedan poen. Saberite poene i na kraju knjige ete saznati rezultate.
1.

Da li ste vrijeme, koje je trebalo da posvetite

koli ili poslu, troili na kockanje?

2.

Da li je kockanje uinilo va ivot u kui nesretnim?

3.

Da li je kockanje uticalo negativno na vau

reputaciju?

4.

Da li ste imali griu savjesti u vezi sa kockanjem?

5.

Da li ste ili da kockate u namjeri da zaraenim novcem platite svoje dugove?

40

6.

Da li kockanje smanjuje vau efikasnost ili

koncentraciju?

7.

Da li poslije gubitka imate osjeaj da se to

prije morate vratiti da povratite izgubljeno?

8.

Da li poslije gubitka imate osjeaj da ste nesreno izgubili novac i da niste krivi vi ve loa
srea?

9.

Da li se esto kockate do posljednje pare?

10. Da li ste ikada pozajmili novac da biste kockali?

11. Da li ste ikada prodali neto da biste to uloili
na kockanje?
12. Da li nerado koristite novac osvojen na kocki
za normalne i svakodnevne potrebe?
13. Da li ste zbog kockanja ikada zanemarili svoju ili dobrobit svoje porodice?
14. Da li ste kockali da izbjegnete brige i probleme?
15. Da li ste kockali due ili sa vie novca nego to
ste planirali?
16. Da li ste ikada planirali ili izvrili krivino djelo u cilju finansiranja kockanja?
41

17. Da li ste zbog kockanja imali probleme sa

spavanjem?
18. Da li konflikti, problemi ili frustracije izazivaju
u vama elju za kockanjem?
19. Da li ste imali elju da kockanjem proslavite
neki srean dogaaj?
20. Da li zbog eventualnog gubitka novca kockanjem pokazujete znakove agresivnog ponaanja?
Napominjemo da e ovaj upitnik imati smisla iskljuivo ako iskreno odgovorite na postavljena pitanja.
Ako mislite da to niste u stanju zaboravite da ste ga
proitali.

42

KLADIONIARSKA MAFIJA

Kladioniarska mafija namjetala utakmice Bundes lige, Teniseru Novaku okoviu kladioniarska
mafija iz Rusije nudila 170 000 evra da preda me,
Azijska kladioniarska mafija ugroava regularnost
evropskih fudbalskih liga, Kladioniarska mafija iz Srbije ojadila kladionice u BiH.
Ovo su samo neki od naslova sa kojima se susreete konzumirajui medije koji prate sport. Da li zaista
postoji kladioniarska mafija?
Nekoliko veih sudskih procesa u Evropi okonano
je presudama za namijetanje rezultata sportskih dogaaja u cilju varanja kladionica, ali ni u jednoj presudi se
ne spominje rije mafija niti organizovani kriminal. Rije je, uglavnom, o manjim grupama ljudi koji su mislili
43

da su dobro organizovani i neuhvatljivi ali se ispostavilo suprotno. Pominju se relativno velike sume novca
ali za dobre poznavaoce industrije kladjenja u Evropi to
su nebitni iznosi (naroito kada se uporede sa ukupnim
prometom nekih kladionica).
Mnogo bitnije je kako su ti ljudi uhvaeni, procesuirani i osueni? Na osnovu ega su postali sumnjivi?
Skoro je nemogue vjerovati da policajci etaju ulicama
pa kad naiu na lice koje bi moglo biti lan neke takve skupine prepoznaju ga kao sumnjivo i uhapse pa im
onda taj prizna zloine i oda svoje sauesnike da bi se
rijeio neiste savjesti ili iskupio za grijehove.
FIFA, UEFA i nacionalni savezi imaju obavezu da
brinu o regularnosti fudbalskih utakmica. U ostalim
sportovima, takoe, postoje slino organizovane nacionalne i krovne asocijacije, iji je jedan od imperativa
briga o regularnosti sportskih takmicenja.
Kroz istoriju sporta bilo je mnogo primjera nesportskih i nemoralnih radnji koje su ugroavale ne
samo regularnost takmienja ve i duh same institucije sportskog i vitekog nadmetanja. Klubovi i pojedinci
su kanjavani privremenim ili trajnim udaljavanjem iz
sporta, oduzimanjem bodova, nepoteno osvojenih nagrada, titula i sl.
44

Posljednjih godina na scenu stupaju i sportske

kladionice kao vaan faktor svih sportskih deavanja.
Ogroman novac je u igri pa kladionice daju novu dimenziju neregularnostima u sportu. Sada raznim manipulacijama kroz rezultate i tok sportskih dogaaja
neko moe biti oteen za ogromne pare a neko moe
te iste pare zaraditi. Pojam ogromne pare predstavlja
iznose od nekoliko stotina miliona do nekoliko milijardi
eura koje se po, nekim procjenama, svakodnevno vrte
u kladionicama.
Kladionice naroito brinu o regularnosti takmienja. Njihova briga za sport ide tako daleko da su u priu
o regularnosti takmienja ukljuili najprije uveni Scotland Yard u Velikoj Britaniji a zatim Interpol i Europol.
Nacionalni sportski savezi i krovne asocijacije istrauju
potencijalne neregularnosti u sportu ali nemaju pravo
da eventualne krivce krivino procesuiraju i osude pa
taj posao mora da radi neko drugi i to tako to istrage
zapoinju kada kladionice prijave neuobiajno velike
uplate na sumnjive meeve ili kada iste prijave velike
isplate koje su po njima nelogine.
Tako se kladionice pojavljuju kao neka vrsta predistranih organa koji asistiraju policiji, tuilatvima,
savezima i asocijacijama.
45

Zanimljivo je da ni jedna istraga o namjetanju nije

pokrenuta na osnovu prijave igraa da preesto gube
novac kladei se na rezultate sportskih dogaaja. Kada
nekoliko miliona igraca u Evropi uplati odreene iznose
na pobjedu nekog izrazitog favorita (kvota je npr. 1,25)
onda to nije nelogina uplata. Kada takav tim, na opte iznenadjenje, izgubi me ili odigra nerijeeno onda
to nije sumnjiv me za kladionice. Iznosi pojedinanih
uplata na takav me su mali ali zajedno ine ogromnu
sumu (npr. 5 000 000 uplata po 20 eura prosjeno je
100000000 eura). Nikada takav podatak nee izai u
javnost i nee biti alarm za neku istragu. Skoro je nemogue napraviti sistem koji prati sve uplate u desetinama
hiljada uplatnih mjesta irom Evrope.
Ali ako je neko negdje na istu utakmicu odigrao
protiv favorita i uplatio neto vee iznose (npr. 5 uplata
po 20 000 eura na koeficijent 10,00 ukupna isplata
1000000 eura na 100000 uloenih) onda je to nelogina uplata koja moe postati predmet istrage kao i
itav me pa mogu biti sumnjivi svi koji su uestvovali u
tom dogaaju. Istrage su obimne i dugotrajne a mnogo
kotaju jer se angauje veliki broj policijskih operativaca i najnaprednija sofisticirana oprema.
Kladionice su, u principu, te koje odreuju da li
je utakmica sumnjiva ili ne i to samo na osnovu toga
46

kolike su uplate i isplate na ishod nekog sportskog dogaaja. One su nale nain da se institucionalno zatite od potencijalnih prevara jer mogu blagovremeno
alarmirati istrane organe a nisu u obavezi da isplate
eventualni dobitak ukoliko je utakmica predmet istrage
ili se dokae da je namjetena. Pri tom ne mora da se
dokazuje da je ba svako ko je takvu utakmicu odigrao
znao unaprijed njen ishod. Ako je neki dogaaj neregularan ali se niko nije kladio na njegov ishod onda je to
stvar sportskih organa koji krivcima izriu mnogo blae
sancije od dugogodinjih zatvorskih kazni koje sleduju
akterima koji rezultate namjetaju zbog zarade na kladionici. Tada nema prie o kladioniarskoj mafiji niti je
sluaj toliko medijski eksponiran. Sluajevi ovakog namjetanja su rijetki pa su, iako im se poklanja velika panja, manje senzacionalni od okantnih poraza najveih
evropskih klubova (nerijetko su im upravo kladionice
glavni sponzori) u utakmicama koje igraju protiv totalnih autsajdera. A moda su ovakvi neuspjesi velikih klubova postali preesti posljednjih godina pa nisu nikom
vie udni?
Nema dileme da sport treba maksimalno zatititi
od namjetaljki i manipulacija ali zbog sporta samog i
zbog armije mladih koji se bave ili e se tek baviti sportom. Treba ga zatititi zbog desetina hiljada navijaa koji
skupo plaaju ulaznice da bi uivo gledali meeve i zbog
47

stotina miliona onih koji plaaju da bi pratili TV prenose.

Treba ga zatititi zbog klubova i pojedinaca koji vrijedno
treniraju pokuavajui ostvariti vrhunske rezultate. Treba ga, takoe, tititi i zbog eventualnih namjetaljki u
cilju zaraivanja velikog novca klaenjem.
Samo kod ovog posljednjeg treba imati podatke
ko vie i ee profitira od nekih sumnjivih rezultata
kladioniarska mafija ili kladionice?

48

NAMIJETANJE REZULTATA SPORTSKIH DOGAAJA

Namjetanje rezultata fudbalskih utakmica prvi

put se spominje davne 1960. godine kada je u Velikoj
Britaniji legalizovan ovaj vid sportskog kladjenja.
Prvi vei skandal zabiljeen je 1964. godine kada
je dokazano da je grupa ljudi na elu sa Jimmyjem Gauldom uspjela da izreira fudbalsku utakmicu izmeu
Sheffield Wednesday-a i Ipswich-a.
Doivotnom zabranom igranja kanjena su tri igraa Sheffield-a za koje je dokazano da su uestvovali u
namjetenom porazu svog tima. Ova afera je uzdrmala
temelje Engleske Fudbalske Federacije i okirala sportsku javnost na ostrvu i u ostatku Evrope.
Britanci od tada ine sve da se takve stvari vie ne
ponove. Poetkom devedesetih godina prolog vijeka,
49

na insistiranje kladionica a pod pritiskom javnosti, kao

zatitnik regularnosti fudbalskih utakmica na ostrvu
pojavljuje se uveni policijski biro Scotland Yard. Igraima i sportskim radnicima u Engleskoj odavno ne pada
na pamet da uestvuju u lairanju utakmica ali azijski
kriminalci su u tim pokuajima naroito aktivni (u azijskim kladionicama skoro da nema limita na uplate a
evropski fudbal je najpopularniji).
Dokaz kako dobro Scotland Yard radi svoj posao
je sluaj sa poetka 1999. godine kada je otkrivena vrlo
originalno i matovito smiljena prevara.
Cilj prevaranata je bio zarada na kladionicama ali
zanimljivo je da utakmice nisu bile lairane!
Osim radnika obezbjeenja na stadionima, ni jedan sportski radnik nije uestvovao a ni znao za prevaru. Malezijska kriminalna grupa je osuena zbog sabotaa reflektora na stadionima West Ham-a i Crystal
Palac-a tokom 1997. godine. Ideja je bila jednostavna.
Gaenjem svjetla reflektora pomou sofisticirane opreme prekidali bi utakmice pri rezultatu koji im je u datom
momentu odgovarao. Uhvaeni su u februaru 1999. godine na stadionu Charltona pri pokuaju da ugrade ureaj koji bi sabotirao reflektore a kojim bi se upravljalo
pomou daljinskih komandi.
50

Iako je fudbal u ii sportske javnosti, posljednje

afere upuuju na pokuaje namjetanja teniskih meeva i rukometnih utakmica.
To bi trebao biti znak da UEFA, FIFA i policijske
agencije sve bolje rade na zatiti regularnosti fudbalskih utakmica.
Predsjednik UEFA je nedavno rekao da e se lino
pobrinuti da svi akteri koji pokuaju lairati rezultate
utakmica budu trajno udaljeni iz fudbala. On je problem
regularnosti takmienja stavio na prvo mjesto i obeao
da e se evropska i svjetska kua fudbala u budunosti
njime jos ozbiljnije baviti. Kao dokaz za to stie najava
da e, od idue godine, UEFA realizovati projekat tzv.
ranog upozoravanja koji za cilj ima spreavanje potencijalnih malverzacija u fudbalu.
UEFA e, o svom troku, godinje nadzirati preko
27000 utakmica prvih, drugih liga i kup takmienja u
svim zemljama lanicama (53). Kritiari smatraju da e
to biti teko izvodljivo ali napominju da se ne namjetaju samo utakmice viih rangova takmienja jer je danas
omogueno klaenje na meeve treih, etvrtih i petih
liga nekih nacionalnih saveza.
Neke teorije kau da je danas namjetanje utakmica sasvim isprepleteno sa fudbalskom stvarnou pa je
granice nemogue utvrditi.
51

Svjedoci smo utakmica koje dobijaju favorizovane

ekipe i tu nije nita udno. Ipak, stie se utisak da je pod
prizmom klaenja izuzetno vano na koji nain neki tim
oekivano pobjeuje (da li je na kraju prvog poluvremena gubio, vodio ili je bilo nerijeeno) i koliko golova
e biti postignuto na toj utakmici (ukupno a koliko u
prvom u odnosu na drugo poluvrijeme).
Zaista je neobino da nakon prvog poluvremena
izraziti favorit, koji prosjeno prima 0,5 golova po meu,
vodi 1-0 a da utakmica na kraju zavri rezultatom 4-3 ili
da favorit gubi kao domain na poluvremenu 0-2 a na
kraju pobijedi sa 4-2. Krajnji ishod ovakvih utakmica je
oekivan (pa nije upitna regularnost rezultata) ali je prilino sumnjiv nain na koji je ostvarena pobjeda.
Ovaj fenomen je jo izraeniji u pojedinim ligama
gdje je oigledno da su razlike u kvalitetu izmeu vodeih timova i autsajdera tolike da se stie utisak da
favoriti mogu da biraju da li e da pobijede sa golom,
tri ili pet razlike ali najee takve ekipe igraju toplohladno sistem od utakmice do utakmice. Teko da e
neko uspjeti da potpuno otkloni sumnje u regularnost
ovakvih utakmica.
Za utjehu mnogobrojnim igraima kladionice je ipak
to to se evropska i svjetska kua fudbala posljednjih godina intenzivno bore da takmienja budu regularna.
52

Meutim, statistika govori da problem namjetanja rezultata nije toliko alarmantan. Nesporno je da se
vode istrage protiv nekih klubova i pojedinaca optuenih za lairanje rezultata ali UEFA otkriva da se godinje
samo u prvim i drugim ligama i kup takmienjima u 53
zemlje lanice odigra vie od 27000 utakmica a ukupan
broj svih zvaninih susreta tokom godine je viestruko
vei.
Zanimljivo je da je, istovremeno sa ovom, UEFA
objavila informaciju da je, u drugoj polovini prole godine, pod istragom bilo 25 utakmica zbog postojanja sumnje u regularnost (uglavnom je rije o skandinavskim i
balkanskim ligama a optunica je podignuta samo protiv jednog nierazrednog kluba iz Makedonije).
Kada se ovi brojevi uporede ini se da je g-din Platini malo preuveliao problem lairanja ili moda UEFA
nema snage, znanja ili mogunosti da bolje istrai ono
u ta itava sportska javnost odavno sumnja.

53

KAKO FUNKCIONIU KLADIONICE?

Sportske kladionice nude igraima mogunost da

predviaju ishod raznih sportskih takmienja (dogaaja) po unaprijed utvrenim pravilima i uz ponuene koeficijente vjerovatnoe.
Mnoge od vas vjerovatno zanima na koji nain
funkcionie ova industrija. Kako je mogue da tako dobro zarauje i kako im se ne omakne neka greka?
I igrai i kladionice svjesno prihvataju rizik gubitka
novca u sluaju nepovoljnog ishoda a nekada je pritisak
na samo jednoj utakmici za kladioniarsku industriju toliki da, u finansijskom smislu, rizikuju gubitke koji su vei
od mjesenih budeta nekih zemalja u naem okruenju.
Kako se onda kladionice uspjeno nose sa takvim
rizicima i kako su dugorono uvijek na dobitku?
55

U ovoj knjizi emo vam predstaviti model na osnovu kojeg kladionice vre projekciju prihoda (poglavlje
Koliko zarauju kladionice?).
Kladionice vam redovno nude izbor nekoliko stotina dogaaja i praktino neogranien broj raznih varijanti klaenja a ponude su sve obimnije i ukljuuju nove
i nove mogunosti.
Moda e tekst koji slijedi obeshrabriti neke igrae
ali e neke osokoliti. Sutina naina na koji kladionice
uspjeno posluju je oslanjanje na naune osnove matematickih zakona i teorema.
To je ono to im daje najvaniju prednost u odnosu
na igrae a tu je prednost vrlo teko neutralisati.Vrlo
teko znai da je mogue.
Mogue je tek nakon to shvatite protiv ega igrate kada uplatite va tiket. U uvodu vas pozivamo da
kladionicu pokuate pobijediti orujem kojim ona igra
protiv vas. Zato emo pokuati da vam na to jednostavniji nain predstavimo ta oruja.
Nemojte da vas obeshrabre sljedea pitanja jer
ona su naroito namijenjena onima koji vas pokuavaju nauiti nekim jednostavnim metodama sigurnog
kockanja i nude vam mogunost instant bogaenja kroz
odreene sisteme klaenja.
56

Da li ste uli za Pascalov trougao, Bernoullijeve

brojeve, Legendreovu metodu najmanjih kvadrata,
Gaussovu krivulju?
Znate li ta su Poissonov razlomak, D Alembertov pojam oekivanja, Laplaceova teorija vjerovatnoe?
Ako ne znate treba li da vas pitamo da li ste prouavali sljedee:
Teoriju uzoraka, Sluajni dogaaj, Klasinu definiciju vjerovatnoe, Teoremu o suprotnoj vjerovatnoi,
Teoremu o sabiranju vjerovatnoe, Teoremu o mnoenju
vjerovatnoe, Uslovnu vjerovatnou, Zakon vjerovatnoe, Funkciju rasporeda vjerovatnoe, Model prekidnih i
neprekidnih rasporeda?
itava industrija kocke oslanja se na posebnu Teoriju vjerovatnoe po principu jakih i slabih Zakona velikih brojeva. Gore navedeni pojmovi su poznati vrijednim studentima ekonomije ili PMF-a pa ih konsultujte
da vam ukratko objasne o emu se radi. Oni koji su se
susretali sa ovim pojmovima shvataju koju komparativnu prednost ima kladionica nad igraima kada se
oslanja na pomenute zakone i matematike teoreme,
pogotovo ako znamo da kladionica igraima nudi svoje koeficijente vjerovatnoe a da bukmejkeri prilikom
57

njihove izrade ukalkuliu projektovanu zaradu koju kladionica planira da ostvari.

Ako ste pokuavali da na internetu saznate vie o
klaenju onda ste sigurno nailazili na analize tipa: Ako
se kladite na konaan ishod utakmice ansa da pogodite jedan od tri mogua ishoda je 1/3 odn. 33% to
je u principu tano, ali dalje vam se nudi teorija da su
vam anse da pogodite tri tana ihoda (u sluaju da se
kladite na tri dogaaja na istom tiketu) 1/27 odn. 3,7%
to uopte nije tano jer se vjerovatnoa ne distribuira na tako jednostavan nain, pogotovo to u sluaju
sportskog klaenja svaki dogaaj ima specifino razliite procente vjerovatnoe da e se zavriti odreenim
ishodom.
Za sve koji misle da poznaju zakone vjerovatnoe i
velikih brojeva slijedi jednostavno pitanje. Kolika je vjerovatnoa da e barem jednom pasti broj 6 (na primjer)
ako kockicu bacimo 4 puta uzastopno?
1654. godine poznati kockar Chevalier de Merer
zatraio je odgovor na slino pitanje od velikog matematiara Pascala.
Chevalierova elja je bila da, na naunoj osnovi,
sazna na koji nain se distribuiraju rezultati prilikom
bacanja kocke.
58

Ovo je bio prvi korak na putu ka formiranju matematike teorije vjerovatnoe koja je kasnije postala
fundamentalni aspekt kockarske dinamike.
Poenta ovog poglavlja nije da vi pokuate ovladati pomenutim teorijama na nain da ih koristite bolje
nego to to ini industrija igara na sreu.
Takva strategija igranja je mogua i izvodljiva
samo u sluaju da ste apsolutno sigurni da su vae procjene vjerovatnoe ishoda dogaaja bolje nego one
koje nude bukmejkeri, mada postoji jo jedna varijanta koju emo detaljnije objasniti u poglavlju Strategija
klaenja.
Poentu ovog poglavlja ipak ini odgovor na pitanje
zato se sportske kladionice oslanjaju na Teoriju vjerovatnoe po principu zakona velikih brojeva?
Zato to je sistem razraen tako da vas vue da to
ee i vie igrate a kada se jednom upletete u tu mreu
niko vam nee pomoi da dugorono budete u pozitivnom igrakom saldu. Opirnije o ovom fenomenu emo
govoriti u poglavlju Samokontrola.
Kladionice koriste najnaprednija softverska rjeenja kako bi sva uplatna mjesta bila on line umreena sa
centralom bezbjedno i efikasno.
59

Programi su toliko bezbijedni da jo niko nije uspio

da neovlateno ue kako bi crpio informacije ili sabotirao sistem.
Svoju Ahilovu petu kladionice vjeto i pouzdano
tite jer znaju da bi eventualno ugroavanje bezbjednosti njihovog internog protoka podataka moglo imati
katastrofalne posljedice po poslovanje.
Danas su hakeri praktino svemogui i bave se raznim vrstama prevara kako bi nelegalno doli do novca
(ukljuujui ak i upade u programe najveih svjetskih
banaka i skidanje novca sa rauna klijenata i transfer
na neke fantomske destinacije).
Pokuajte zamisliti ta bi onda vrhunski hakeri mogli uiniti u sluaju da se okome na neku kladionicu.
Obzirom da javnosti nisu poznate takve afere onda
se namee zakljuak da neovlatenih upada u sistem
kladionice nije ni bilo ili da ih kladionice zatakavaju
ukoliko do njih doe.
Iako su maksimalno zatitile svoja softverska rjeenja, kladionice ipak mogu biti ranjive. Najsavreniji sistemi uvijek imaju neku slabu taku. Najee je to tzv.
ljudski faktor odnosno potencijalne namjerne ili nenamjerne greke koje ovjek moe napraviti u toku rada.
60

ak i najpoznatije i najvee obavjetajne i bezbjedonosne agencije u svijetu potresali su skandali o pijunazi i sabotaama koje su inili ljudi iznutra. Takvi
skandali izazivaju velike krize, utiu na tok istorije a
nerijetko izazivaju gubitke ili bankrot kod velikih firmi
(industrijska pijunaza).
Moda taj problem imaju vlade, obavjetajne
agencije, banke, osiguravajue kue, investicioni fondovi, berze i ostale finansijske institucije. Kladionice
nemaju takvu vrstu problema ili ako ih je i bilo, nisu dozvolile da informacije procure u javnost.
Bukmejkeri su, danas, u Engleskoj nedodirljivi ljudi, kako za obine smrtnike, tako i za mafiju koja bi se
rado bogatila varajui kladionice a nema lakeg naina
za to od vrbovanja ljudi od kojih sve polazi i na ijim
procjenama se bazira mainerija industrije sportskog
klaenja. Meutim, oni su vjerni svojim poslodavcima
pa moemo konstatovati da sportske kladionice funkcioniu gotovo savreno i da ih jedino moete pobijediti
potenom igrom.

61

KO SU BUKMEJKERI I KAKO NASTAJU KOEFICIJENTI?

Koeficijent ili kvota je prva asocijacija veine igraa kada se spomene sportska kladionica ili klaenje.
Domai igrai vie panje obraaju na kvote/koeficijente nego na samu utakmicu. Veinom se prilikom izbora
utakmica odluuju na one iji pomnoeni koeficijenti
daju najvei iznos. ta su zapravo kvote, kako one nastaju i ko ih odreuje?
Bukmejkeri (bookmakers) su grupe strunjaka zaduene za odrejivanje koeficijenata koje kladionice
nude igraima za svako kolo. Koeficijent je ponuda kojom kladionica cijeni ishod nekog sportskog dogjaja.
U knjizi emo koristiti evropske koeficijente jer su nam
najjednostavniji za izraunavanja i sa njima se svakodnevno sreemo u domaim kladionicama. U Britaniji,
gdje izvorno nastaju, koeficijenti su drugaije izraeni
63

ali ih evropske kladionice pretvaraju u nama poznate

brojeve sa decimalnim zarezom.
Koeficijent je procjena kladionice izraena u procentu vjerovatnoe da e se neki dogjaj zavriti odrenim ishodom. U sluaju fudbalskih utakmica najee
su procjene konanog ishoda i mi emo ih koristiti za
dalja objanjenja. Pobjeda domaina je K1, nerijeen
rezultat je Kx, pobjeda gosta je K2 Ako je K1 npr. 1,45
onda to znai da kladionica procjenjuje ansu da domain pobijedi na 69% i u sluaju pobjede domaina va
ulog se mnoi sa 1,45.
Bukmejkeri su vrlo iskusni, odlicno informisani i naoruani najmodernijom IT tehnologijom sa ogromnim
brojem statistickih podataka kojima raspolau.
Prilikom izrade koeficijenata u obzir naroito uzimaju:
oekivani obim uplate na odreenu utakmicu
procjenu realnih ansi za pobjedu svakog tima
procenat od ukupne uplate na koju se rauna
kao na zaradu
navlaku odn. namjerno male ili velike koeficijente na odreene ishode radi zbunjivanja
igraa i odvraanja njihove panje
64

Bukmejkeri rijetko prave pogrene procjene a i u

tim sluajevima se greke u procentualnom smislu kreu od 5 do 10 % to i nije tako opasno po kladionicu
ak i u sluaju velike isplate dobitka po zavretku odreenog mea. Bukmejker uvijek prvo daje koeficijent na
pobjedu domaina a ostala dva koeficijenta se izraunavaju automatski u zavisnosti od visine procenta koji
je kladionica predvidjela kao svoju zaradu.
Bukmejkeri su, kao i vi, ljudi od krvi i mesa ali su pravovremeno i pouzdano informisani o svim injenicama
koje na bilo koji nain mogu da utiu na tok sportskog
dogaaja i naroito se oslanjaju na statistiku i pomo
matematikog zakona velikih brojeva. Za razliku od njih
veina igraa informacije o sportskim dogaajima pribavlja putem komercijalnih medija koji su esto lobirani
da informacije daju selektivno ili potpuno netano. Pritisak velikih kadionica na sportske redakcije elektronskih i
pisanih medija je nesporan pa se esto desi da proitate
ili ujete informaciju da npr. kljuni igra nekog tima nee
igrati zbog lake povrede ili da e ga trener iz nekog razloga ostaviti na klupi a onda, po pravilu ba taj igra odlui me sjajnom asistencijom ili da jedan ili vie golova.
Vrlo esto mediji, za koje mislite da su ozbiljni i pouzdani,
objave da e neki tim igrati defanzivno sa jednim napadaem a ispostavi se da taj klub sa tri ili etiri napadaa
na utakmici da nekoliko golova i ubjedljivo pobijedi.
65

Bukmejkeri ne crpe informacije iz medija nego iz

prve ruke pa se njima gotovo nikada nee desiti da neobraenu i nepouzdanu informaciju uzmu u obzir kada
procijenjuju ishod nekog dogaaja. Oni ne nasjedaju na
lane informacije ve ih sami poturaju medijima i tako
lake predviaju visinu uplate na odreeni dogaaj.
Ovaj vrlo znaajan fenomen emo ire obraditi u nekim
drugim poglavljima.
Iskustvo, velika logistika i informisanost je ono
najvanije to razdvaja vas i dobre bukmejkere.
Ovo poglavlje knjige ima zadatak da vam pomogne da shvatite ulogu i nain rada ljudi koji vam nude
koeficijente i koji uspjeno predviaju rezultate. Ako uspijete usvojiti njihov nain razmiljanja onda vam rastu
anse da pobijedite sportsku kladionicu koristei oruje
kojim se ona bori protiv vas.

66

KOLIKO ZARAUJU KLADIONICE?

Do pouzdanog podatka je skoro nemogue doi.

Drava svake godine transparentno obavjetava javnost koliko je prihoda ostvarila na ime naplate koncesija koje su kladionice dune da uplate u budet.
Teko je na osnovu tih cifara izraunati zaradu
koju ostvaruju kladionice iako varijabilni dio takse iznosi 10% od ostvarenog profita za svako uplatno mjesto
(ZAKON O IGRAMA NA SREU,
POGLAVLJE IV, lan 54 - Koncesiona
naknada Za prireivanje kladioniarskih
igara plaa se koncesiona naknada
koja se sastoji iz fiksnog i varijabilnog
dijela. Fiksni dio koncesione naknade za
prireivanje kladioniarskih igara iznosi
67

500 eura mjeseno po kladionici i plaa

se unaprijed do petnaestog u mjesecu za
tekui mjesec. Varijabilni dio koncesione
naknade za prireivanje kladioniarskih
igara obraunava se mjeseno u iznosu od
10% od osnovice koju ini ukupan iznos
uplata umanjen za vrijednost isplata,
a plaa se do petnaestog u mjesecu za
prethodni mjesec.).
Kladionice imaju svoje metode kojima vjeto kriju stvarni promet iako su zakonski obavezne na on line
link sa kontrolnim dravnim organima
(ZAKON O IGRAMA NA SREU,
POGLAVLJE IV, lan 55 - Kontrolni nadzor
uplata i isplata klaenja Priredjiva
je duan osigurati uvanje primljenih
kladionikih uplata i isplata na nain
da uspostavi sistem nadzora (ONLINE nadzor) koji mora biti povezan u
informacioni sistem nadlenog organa
na nain da se osigura neprekidan i
neposredan nadzor.).
Softveri koje koriste kladionice su ve postali moderni mit pa je svima koji poneto znaju o tome jasno da su
sposobni da dozvoljavaju kontrolisani protok informacija.
68

Jedno je sigurno: iznos koji drava ubere od industrije igara na sreu u Crnoj Gori progresivno raste iz
godine u godinu i to po prosjenoj stopi od oko 50%.
Nema zime za igre na sreu. To je privredna grana
sa najveom stopom rasta pa bi na taj podatak trebali
biti ponosni jer skoro svi po malo stimuliemo ovu industriju.
Teko da e iko od vlasnika kladionica rei da dobro zarauje. Uglavnom se oni ale kako im posao ne
ide ba najbolje, realno kolo ih skoro uniti, isplate su
velike a trokovi poslovanja ogromni itd.
Kada sluate tu priu prosto vam doe da se saalite pa da krenete sa eim odigravanjem tiketa sa
malim iznosima uplate a velikim brojem parova jer su
takvi tiketi za sportske kladionice kao bespovratni mikrokrediti koje dobiju od igraa.
Nakon jadikovke o neto loijem poslovanju, vlasnik kladionice e poslati efove da potrae jo neki
adekvatan poslovni prostor za novo uplatno mjesto.
Koliko stvarno zarauju domae kladionice nemogue je saznati a i nije tako bitno? Njihova ekspanzija
kod nas jasno govori da im odlino ide.
69

Mi emo vam objasniti kolika je izvorno projektovana zarada kladionica a vi ete biti u stanju da izraunate projektovanu zaradu svake kladionice koja vas interesuje. Moda tako lake donesete odluku kojoj ete
pokloniti svoje povjerenje a najee i svoj novac.
Obino je miljenje da su najbolje kladionice one
koje nude najvee koeficijente.
Ali koje koeficijente? Na koji ishod?
Ako ste ubijeeni u pobjedu nekog tima pratiete
samo koeficijent ponuen za taj ishod pa ete pronai
odreenu razliku u koeficijentima koje daju razne kladionice. Jo su tu nerijetko i bonusi pa na taj nain ve
upadate u zamku ali o tome cemo opirnije u drugim
poglavljima.
Kladionice su izvorno lansirale sistem koji im dugorono obezbjeuje zaradu izmeu 10 i 15% ukupne uplate bez obzira na ishode dogaaja koji su ponueni.
Najjednostavnije emo vam objasniti kako kladionica pravi projekciju sigurne zarade.
Uzmimo kao primjer utakmicu sa tri jedina moguca ishoda. Neka je K1 pobjeda domaina, Kx nerijeen
rezultat a K2 pobjeda gosta. Kladionica je ponudila sljedee koeficijente:
70

 K1 - 1,42
Kx - 3,75
K2 - 7,00
Oigledno je da je favorizovana pobjeda domaina
a ponuena vjerovatnoa ovog ishoda je
100 : 1,42 = 70,42%.
Vaa zarada u sluaju opklade i pogaanja ovog
ishoda bila bi 42% od uloga. Djeluje primamljivo pod
uslovom da vam ponueni koeficijent odgovara odnosno da ga smatrate realnim.
Neko e sada rei; ansa da promaim je 29,58%
a zarada je 42% ako pogodim.
Ovo je, ipak, samo igra brojevima a na redu je
prosta formula kojom emo izraunati zaradu kladionice bez obzira na konaan ishod ovog dogaaja. Jedino
poteno klaenje bilo bi ako je
1 / K1 + 1 / Kx + 1 / K2=1.
Jedino tada i igrai i kladionica podjednako rizikuju konaan ishod dogaaja.
U praksi ovaj zbir nikada nije i nee biti 1 a u konkretnom sluaju je
1 / 1,42 + 1 / 3,75 + 1 / 7,00 = 0,704 + 0,266 + 0,142 = 1,11
71

Sve preko broja 1 je projektovana zarada kladionice i ona je izraena u procentima a u ovom sluaju
iznosi 11%.
Pokuajte prikupiti nekoliko lista sa parovima iz
raznih kladionica pa sami izraunajte njihove procente
zarade. Saznaete koja kladionica se najmanje ograuje od rizika odn. koliki su njeni procenti zarade.
Bukmejkeri ovaj iznos (procenat) izvorno zovu house
edge. Savjetujemo ozbiljnim kockarima koji redovno
igraju da izaberu kladionicu koja se najmanje ograuje od rizika jer e tako imati vee anse ako ulau vie
novca na due staze.
House edge je jedan od faktora koji razdvaja
velike od malih lanaca kladionica pa tako vrhunski bukmejkeri koriste manji house edge jer su sigurniji u
svoje procjene a oprezniji su u nuenju koeficijenata jer
ele privui najozbiljnije igrae koji ulau velike iznose.
Male i nove kladionice se na tritu bore uglavnom na
nain to nude vee koeficijente pa obino ukalkuliu
vii nivo zarade koji dugorono koriste kao dobar mehanizam osiguranja od rizika.
Ovaj procenat je samo polazna taka sa koje veliki bukmejkeri planiraju zaradu. Opirnije o ostalim si72

stemima kojima se kladionice sluze da zarauju mnogo vie govoriemo u poglavljima - Tajna oruja protiv
igraa i Najvee zamke i zablude kod klaenja.

73

POSTOJI LI SISTEM ZA GARANTOVAN DOBITAK?

Svi koji se ozbiljnije bave sportskim klaenjem vjerovatno su naili na neku teoriju o sistemu koji garantuje siguran dobitak.
Najee su to matematike formule koje su dosta komplikovane za brzu i konkretnu primjenu. Meu
igraima je najuveniji tzv. Kelijev sistem koji ima i svoje varijacije: Puni Keli, Konstantni Keli, Parcijalni Keli
ili Keli. Osnova sistema je organizacija budeta koji
moete odvojiti za klaenje. Ovaj sistem ima neke svoje
prednosti ali ima i vrlo znaajne mane. Keli naime nije
napravio ovaj sistem za igrae sportske kladionice ve
za nesto sasvim drugo.
John L. Kelly je 1956. godine lansirao studiju koja
govori o ponaanju i upravljanju komunikacionim kanalima i komunikacionim sistemima.
75

Jednu od matematickih formula isprobao je na

primjeru klaenja na rezultat jedne bejzbol utakmice.
Neko je tu ideju kasnije iskoristio kao pravilo za pouzdano ulaganje novca kod sportskog klaenja. Ovu formulu neemo posebno predstavljati jer do nje lako moete
doci na internetu. Najvea mana ovog sistema ulaganja je to morate procjenjivati vjerovatnou ishoda dogaaja na koji ulaete opkladu bolje nego bukmejkeri a
problem primjene kod nas su este promjene koeficijenata, blokiranje uplata ili limitiranje uplata na konkretan dogaaj. Osim pomenutog postoji jo nekoliko vie
ili manje poznatih sistema (Martingale, Wilijamsov,
Plateau-ov, DAlembertov, Antimartingale, Cooper i sl.)
koji se svode ili na konstantno poveavanje ili pak smanjivanje uplata i raunanje poetne uplate pri emu je
prva pretpostavka da morate imati unaprijed odreen
fond novca kojim moete kockati a esto morate zadati
taan broj tiketa koji planirate odigrati.
U moru sistema koji se uglavnom nude na internet
portalima i forumima postoje oni za profesionalne i manje profesionalne igrae, za potpune amatere, za iskusne
profesionalce, za one koji vole igrati manje rizine koeficijente i one koji se klade na koeficijente koji nikad nisu
manji od 2,00. Uglavnom su pomenuti sistemi projektovani za igranje na ishod kada je koeficijent 2,00 i vei a
76

ako ste spremni igrati na takve koeficijente vjerujte da

vam nikakav poseban sistem ulaganja nije potreban.
U svim tim matematikim proraunima niko nije
uspio da vam objasni najvaniju stvar - kako izabrati odgovarajuu utakmicu, kako se sluiti statistikom,
kako praviti vlastite procjene vjerovatnoe? Na koji nain traiti i pronai greke koje prave kladionice pri nuenju koeficijenata vjerovatnoe konkretnog ishoda?
Najvanije je da su ti instant sistemi dobitaka i njihovo
nuenje na internetu unijeli dodatne konfuzije kod lakovjernih igraa pa smo po procentu pogoenih tiketa
na samom evropskom dnu a kladionice niu kao peurke poslije kie.
Pobijediti kladionicu je mogue ali ne matematikim sistemima kontrolisanja uplata i pravljenjem fonda
koji je preduslov za obraun prvog ulaganja. Dokaz da
kladionicu moete pobijediti je njihova spremnost da
pojedinim igraima zabrane klaenje ili da blokiraju
uplate na odreeni dogaaj a esto naknadno umanjuju ponuene koeficijente vjerovatnoe.
Javna je tajna da u Crnoj Gori postoje 3 izuzetno
dobro organizovane grupe koje su nepoeljne u domaim kladionicama jer su vrlo vjeti u klaenju pa su ranije znali ekati danima da im budu isplaeni dobitni
tiketi ukupne vrijednosti nekoliko stotina hiljada eura.
77

Kada uspiju da uplate eljenu opkladu uine to u kladionici koja je provjerena, solventna i korektna kada je
isplata dobitaka u pitanju. esto plaaju druge ljude da
se klade sa njihovim novcem jer su svjesni da im dobro
istrenirani radnici na uplatnim mjestima nee primiti
uplatu vec e im ponuditi nekoliko spremnih objanjenja. Ovi igrai se ne slue nikakvim posebnim sistemima o kakvim smo govorili u ovom poglavlju. Takoe,
nisu lanovi kladioniarske mafije niti rezultate sportskih dogaaja znaju unaprijed. Oni imaju svoju strategiju ulaganja i izbora dogaaja i vrste igre i spremni su
da pretrpe privremene gubitke.
Sistem za uspjeno igranje postoji ali njegov klju
nije u formulama sa stranim prezimenima. Njegov klju
je u vaoj glavi a ova knjiga e vam pomoi da to shvatite na pravi nain.

78

NAJVEE ZAMKE I ZABLUDE PRILIKOM KLAENJA

Ovo poglavlje ima za cilj da upozori igrae sportske kladionice i one koji e to tek postati na najee
greke pri klaenju zbog kojih se ansa za dobitak drastino umanjuje.
1.

Nemojte biti lakovjerni!

2.

Ne vjerujte dojavama!

3.

Nemojte da vam koeficijent bude glani razlog

za odigravanje odreene utakmice!

4.

Ne zanosite se idejom da sami moete pobijediti sistem sportske kladionice!

79

5.

Nikada nemojte igrati vie od 4 utakmice na

istom tiketu!

6.

Nemojte igrati utakmice koje su u kladionicama oznaene kao super tip, bonus tip i sl.!

7.

Nemojte igrati tiket na nain da teite dobiti

bonus koji nude kladionice!

8.

Nemojte se kladiti na timove ili lige o kojima

ne znate ba nita!

9.

Nemojte eksperimentisati vlastitim novcem!

10. Informiite se o klubovima koji su kanjavani

zbog namjetanja rezultata i o onima protiv
kojih se vode istrage zbog finansijskih malverzacija i namjetanja i nemojte se kladiti
kada oni igraju!

11. Ne vjerujte uvijek svemu to saznate iz medija!

80

1. Nemojte biti lakovjerni!

Svaku informaciju dobro provjerite ili bar ocijenite
pouzdanost izvora koji plasira informaciju. Nemojte da
vam motiv za kockanje bude pria da se neko obogatio
igrajui sportsku kladionicu ili pak da je neko sa uloenih 1 dobio 10000 evra.

2. Ne vjerujte dojavama!
Dojava je rije koja u argonu kladioniara ima
mitsko znaenje. Uvijek moete uti neku priu o dojavi
koja je dola, uglavnom, iz inostranstva i 100% je provjerena jer je taj izvor pouzdan itd. Istina je da prave
dojave ne postoje odnosno da ne mogu doi do irokih narodnih masa a da kladionice to ne saznaju prve.
Najee ete za dojavu uti nakon realnog kola u kojem su kladionice isplatile vee sume novca igraima pa
nije teko shvatiti da veinu dojava kladionice lansira81

ju same kako bi povratile izgubljeni novac u nekom od

prethodnih kola. Tipino za dojave je da su to obino
prelazi iz 2-1 ili obratno.
Obzirom da su u pitanju veliki koeficijenti, uvijek ima
dovoljno onih koji povjeruju u to da se ba njima ukazala
prilika da sigurno uveaju uloeni novac tridesetak puta.
Uz dojavu oni obino veu jo po neku, po njima, sigurnu utakmicu pa koeficijent lako naraste na 100 i vie.
teta za igrae to su takvi tiketi skoro sigurno
gubitni jer na jednu pravu informaciju dolazi nekoliko
stotina lanih. U stvari dojava i nastaje kao plod mate
igraa koji se sluajno zadesi kada drugi uplauju vee
svote novca na neku utakmicu ili kada neko igra senzacionalno iznenaenje ili prelaz. Dojava takoe moe
biti informacija da je u inostranoj kladionici pala kvota
ili su uplate blokirane na ishod nekog dogaaja a lokalne kladionice to nisu registrovale blagovremeno.Vano
je da shvatite da su kladionice mnogo kvalitetnije informisane nego bilo koji igra pa nee dozvoliti gubitke
i ponaae se po pravilu - gdje ima dima, ima i vatre.
Na bilo kakav signal o moguem dogovorenom ishodu
utakmice reagovae munjevito i umanjiti koeficijent ili
potpuno blokirati uplate na neku utakmicu dok se informacija ne provjeri iz prve ruke. Ako ipak doete u iskuenje da uplatite novac na osnovu neke dojave vodite
evidenciju o tome da li ste dobili ili izgubili uloeno.
82

U tom sluaju ete se sami uvjeriti da treba da

ignoriete te vrste informacija ako elite ozbiljnije igrati
sportsku kladionicu.

3. Nemojte da vam koeficijent bude

presudan faktor u izboru na koju
utakmicu ete se kladiti!
U knjizi je objanjeno kako nastaju koeficijenti pa je
jasno da oni najee ne odraavaju realan odnos snaga
dvaju timova.
Predloenim koeficijentom kladionica vam otkriva
koliku uplatu oekuje na odreeni dogaaj a esto koeficijent ima zadatak da odvrati igrae od klaenja ili da
im skrene panju.
Kladionicama koeficijenti slue kao orue kojim
upravljaju voljom igraa i utiu na njihove odluke u pogledu izbora dogaaja na koji e se kladiti. Vrlo je vano da shvatite da kladionica rizikuje nudei vam listu
sa utakmicama i koeficijentima. Podaci iz kladioniarskih listi mogu biti od velike koristi igraima samo ako
ih budu posmatrali iz prave perspektive. Trenutno liste
83

moemo uporediti sa notnom knjigom, kladionice sa dirigentom a veinu igraa sa orkestrom.

Orkestar svira na osnovu notnih knjiga a dirigent
upravlja orkestrom tako to kontrolie ritam pa dobija
eljenu dinamiku.
Opirnije o nainu kako ete koeficijente koristiti
u svoju korist govoriemo u poglavlju - Strategija klaenja. Za sada je bitno da zapamtite da vas kladionice
obasipaju hiljadama informacija (ukljuujui koeficijente) u namjeri da vas dekoncentriu i zbune. Na taj nain vam oteavaju pravilan izbor dogaaja za klaenje
jer je dokazano da je panja igraa vie usmjerena na
brojeve nego na same utakmice. Koeficijent oznaava i
iznos potencijalnog dobitka u sluaju pogaanja ishoda
a motiv igraa je uveati iznos uloenog novca pa tako
izbor za odigravanje pada na one dogaaje za koje igrai misle da e im najbolje uveati ulog.
Igra se nesvjesno odrie mogunosti da bira utakmice na osnovu vlastite procjene mogueg ishoda pa da
svoju procjenu uporedi sa onom koju nude bukmejkeri i
onda donese odluku u zavisnosti od toga da li smatra da
su anse da e se dogaaj zavriti odreenim ishodom
vee nego to kladionica nudi kroz svoj koeficijent.
84

Jednostavno, koeficijent morate doivljavati vie

kao procjenu vjerovatnoe nego kao broj kojim mnoite
uloeni novac. esto e se dogoditi da odaberete utakmicu gdje kladionica koeficijentom favorizuje odreeni ishod u mnogo veem procentu nego to su realne
anse da e se on dogoditi jer oekuje velike uplate
pa se titi kroz nii koeficijent ali ostavlja mogunost
iskusnijim igraima, koji donose vlastite procjene, da
profitiraju kladei se na druga dva mogua ishoda koja
realno imaju veu vjerovatnou nego to pokazuje koeficijent. Kladionica e veinu neiskusnih igraa na ovaj
nain ubijediti da ne razmiljaju o odigravanju drugih
ishoda osim ponuenog sa najniim koeficijentom (npr.
K1 1,25) pa i ako odigraju najnii koeficijent kladionica ne rizikuje velike isplate. Postoje i tzv. navlake
odnosno koeficijenti koji uopte ne odraavaju realan
odnos snaga ve ih kladionica nudi znajui da e tako
privui veliki broj neiskusnih igraa da uplate novac na
neki dogaaj. Navlake su obino mali koeficijenti koji
sugeriu veliki procenat vjerovatnoe konanog ishoda
pa igrai, koji slijepo prate koeficijente, esto upadaju
u ovakve zamke i gube uloeni novac. Namee se najvanije pitanje kako prepoznati namjerno nerealne
koeficijente koje nude kladionice? Odgovor ete dobiti
u poglavlju Strategija klaenja.
Ponoviemo jo jednom vano pravilo. Nemojte gledati ponuene koeficijente kao najvaniji faktor
85

u izboru utakmice na koju ete se kladiti. Nemojte da

vas zbunjuje mnogo informacija sadranih u listama i
nemojte da brojevi upravljaju vama. Vi se kladite i vi
morate upravljati brojevima onako kako vam najbolje
odgovara!

4. Nemojte misliti da sami moete pobijediti

kladionicu!
Sportske kladionice su izvrsno organizovan sistem
koji ima zadatak da maksimalno profitira koristei slabosti i neznanje igraa. O tome kako kladionice funkcioniu govorili smo ve pa nema potrebe da ponavljamo.
Najee poetnika srea navede igraa na pomisao kako je superioran u odnosu na industriju sportskog
klaenja i tu ve upada u zamku. Kladionice ba vole
igrae kojima se odmah na poetku posrei. Dobitak
prilikom klaenja je, svakako, pozitivna stvar za igraa
ali dugorono gledano poetnika srea je siguran put
koji igrae kasnije vodi u gubitke i oaj a stvara frustracije i izaziva zavisnost od klaenja.
86

Pomisao da ste bolji od kladionice ili da ba vi imate sreu u odnosu na druge igrae razvija osjeaj pohlepe a to je psiholoki faktor na koji kladionice najozbiljnije raunaju kada planiraju profit. Dugorono nijedan
pojedinac nema ansu da se takmii sa kladionicom ako
odlui da redovno igra. Prosto je nemogue pojedincu,
ma koliko inteligentan bio, da sam redovno prikuplja i
obrauje hiljade informacija koje su neophodne da bi
se donijela valjana odluka. Bez obzira na sve moderne
tehnologije koje vam stoje na raspolaganju, internet,
medije i ostalo nemojte upasti u zamku pohlepe i oholosti. Udruite se sa prijateljima koji se klade i organizujte pojedinana zaduenja kako biste bili maksimalno
efikasni i uvijek informisani. Mnogo lake ete donositi
prave odluke ako odvojeno pratite odreene lige ili takmienja a to iziskuje mnogo vremena i koncentracije.
Vano je da shvatite da je mainerija protiv koje
igrate kada uplatite tiket ogromna i ukljuuje stotine i
hiljade vrhunski obuenih profesionalaca koji na raspolaganju uvijek imaju sve potrebne resurse. Teko da e
iko od igraa uspjeti da dostigne makar priblian nivo
organizacije kao to imaju kladionice mada moete
pokuati ali sami ete biti osueni na borbu kao David
protiv Golijata. Sami nemate nikakvu ansu jer kada
igrate kladionicu ne takmiite se sa sreom nego protiv
monog sistema!
87

5. Nikada nemojte igrati vie od 4 utakmice

(dogaaja) na istom tiketu!
Kao to smo u prethodnom pasusu objasnili ne takmiite se sa sreom ve sa industrijom igara na sreu.
Trebate znati da je vjerovatnoa da pogodite nekoliko ishoda na istom tiketu bez uslova vrlo mala pa ak
i kada su dogaaji odabrani uz dobru procjenu. Donja
granica isplativosti ulaganja u odnosu na rizik gubitka i
mogui dobitak najee su 3 do 4 dogaaja na jednom
tiketu i to pod uslovom da su pojedinane procjene odlino uraene.
Za samo jednu kvalitetnu procjenu ishoda treba
vam dosta vremena a da biste uspjeno iskombinovali 4 dogaaja sa ukupnom procjenom distribucije vjerovatnoe morate biti pravi majstor klaenja (za to e
vam biti potrebno da mjesecima pravilno primjenjujete
uputstva i znanja koja ete usvojiti itajui ovu knjigu).
Moda e zvuati grubo ali budite sigurni da je skoro svejedno da li ete uplatiti novac na tiket na kojem
ste odigrali vie od 4 utakmice ili ete taj novac baciti ili
pokloniti kladionici bez uplaivanja tiketa.
Mnogi od vas su vjerovatno vie puta pogodili 5, 6
pa i vie parova na tiketu ali je procenat takvih dobitnih
tiketa statistiki gledano zanemarljivo mali u odnosu
na ukupan broj uplaenih.
88

Ako niste sigurni da moete vjerovati ovom pravilu, predlaemo vam da paljivo vodite vlastitu evidenciju odigranih tiketa (sa vie od 4 dogaaja bez uslova)
pa zatraite od prijatelja da i oni vode takvu statistiku
pa ete poslije odreenog referentnog perioda (npr. 6
mjeseci) sami uporediti uloeno i dobijeno (izgubljeno).
Shvatiete da na taj nain ne izazivate sreu ve da pokuavate pobijediti 5 teorema zakona velikih brojeva.
Najbolje je da ne uite na vlastitim grekama jer
je to u sluaju igra na sreu dosta skupo. Novac koji
ste dali kupovinom ove knjige utedie vam nepotebne
trokove eksperimentisanja oko klaenja jer su u knjizi
objedinjena iskustva bivih bukmejkera, velikih kladioniara, psihologa i matematiara a statistiki podaci su
prikupljani mjesecima.
Usvojite ovaj vaan savjet jer e vam on pomoi da
se vie oslanjate na sreu a manje ratujete sa zakonima
vjerovatnoe i njene distribucije.

89

6. Izbjegavajte da se kladite na utakmice

koje su u kladionicama oznaene kao
super tip, bonus tip i slino!
Najbolje bi bilo kada biste takve utakmice potpuno izbjegavali jer ih kladionice nisu sluajno izdvojile.
Neke kladionice vam nude odreene vrste super
ili bonus tipa na izdvojene dogaaje ali vas ucjenjuju
uslovom igre koji morate zadovoljiti da biste dobili ponueni bonus koeficijent (najee je uslov da uz oznaenu utakmicu morate na tiketu odigrati jo 4 ili vie
utakmica).
Tako vam odvlae panju jer igrai zbog neto veeg koeficijenta odigraju tiket sa vie dogaaja i na taj
nain maksimalno umanje mogunost dobitka.Igra
tako ne shvata da je zbog neznatno veeg ponuenog
koeficijenta na ishod jednog dogaaja upao u klasinu
zamku kladionice.
Ovi mamci uz uslovljavanje broja odigranih utakmica mogu vam potvrditi prethodno pravilo o maksimalnom broju utakmica koje trebate igrati bez uslova
na jednom tiketu. Cilj kladionice je da izgubite uloeni
novac a ne da ostvarite dobitak pa vam je jasno koliko se anse za dobitak umanjuju proporcionalno broju
odigranih utakmica jer vas kladionice svojim trikovima
90

i marketingom ubjeuju da odigrate najmanje 5 utakmica na jednom tiketu a onda ste prilino sigurno osueni na gubitak.
Isticanje super, bonus tipova i sl. ima i zadatak da
stvori psiholoki efekat na igraa ali bi objanjavanje
ove teze bilo preopirno za ovo izdanje knjige. Dovoljno je da znate da su u velikim kladionicama zaposleni
strunjaci koji imaju zadatak da vizuelno kreiraju ponudu u listama u namjeri da vam sugeriu klaenje na one
dogaaje koji odgovaraju kladionicama.

7. Nemojte sastavljati tiket tako da teite

dobiti ponueni bonus koji se odnosi na
broj odigranih parova!
Ovo pravilo se naslanja na prethodno a poenta je
ista. Morate napokon shvatiti da kladionica nije dobrotvorna ni humanitarna organizacija i da je njen cilj vlastiti profit a ne dobrobit igraa.
Pojedine kladionice u Crnoj Gori nude bonuse od
ak 60% ako odigrate najmanje 13 parova na tiketu.Iako
se ovaj iznos ini ogromnim kada se doda na potencijal91

no dobitni tiket on predstavlja tek marketinki trik kojim

kladionica mami uglavnom mlae i neiskusne igrae.
anse da pogodite 13 ili vie dogaaja na istom tiketu su zanemarljivo male pa kladionica moe ponuditi
i viestruko vei iznos bonusa ako eli.
Za sve koji ele ozbiljno da igraju ovo pravilo mora
da zauzme najvii nivo prioriteta ukoliko nisu do sad
shvatili da se trebaju ponaati upravo suprotno od onog
kako kladionice od njih oekuju.

8. Nemojte se kladiti na timove ili lige o

kojima ne znate ba nita!
esto ete doi u iskuenje da se kladite na utakmice timova ije ime ne znate ni da izgovorite. Povod
za ovakvo klaenje moe biti neka dojava, savjet prijatelja ili poznanika, preporuka koju saznate iz medija ili
neto drugo.
Odluka je uvijek na vama ali vas savjetujemo da
novcem upravljate odgovorno i razmislite da li se takvo
kockanje isplati.
92

Nemogue je pratiti sve lige u svim zemljama a

izbjegavajte igrati kada su u pitanju takmienja koja
nisu medijski atraktivna pa postoje razne mogunosti
potencijalnih manipulacija.
Iznimka na ovo pravilo se odnosi na odigravanje
broja golova jer je to statistiki podatak a nauiemo
vas kako da ga pravilno koristite u poglavlju Strategija klaenja.
Ipak morate takve timove pratiti redovno, iako se
neki od njih takmie u nierazrednim ligama.
Bitno je da shvatite da se ne smijete kladiti na konane ishode utakmica koje igraju timovi o kojima nemate dovoljno informacija pa ak i kada vam se, iz bilo
kog razloga, uini da bi takvo klaenje bilo isplativo.
Pokuajte zamisliti da vam neko na prodaju nudi
automobil koji ne moete vidjeti ni isprobati prije kupovine ili da kupuje nekretninu a da ne znate gdje se nalazi
i kako izgleda. Vjerovatno ne biste pristali da budete kupac u takvom sluaju. Slino je kada trebate uloiti va
novac kladei se na konaan ishod neke utakmice u kojoj
se sastaju timovi o kojima ne znate nita.Iznos novca ne
moe da se uporedi sa prethodnim primjerom ali je princip isti a u klaenju kao i u ivotu najvie uspjeha imaju
oni koji slijede principe koje su unaprijed odredili.
93

esto se ljudi klade na nierazredne klubove ili lige

kada se razoaraju u neke poznate i velike klubove ili
izaberu neke manje atraktivne sportive ako im klaenje
na fudbalske utakmice ne ide od ruke.
Ovaj bijeg iz kladioniarske realnosti najee je
privremen jer je uglavnom praen gubitcima. Iako mnogi vole da kau da je bolje igrati nierazredne dogaaje
jer je u tom sluaju, navodno, pritisak kladionica manji
ili ga upote nema, nae iskustvo govori suprotno ali
odluka e uvijek biti vaa.

9. Nemojte eksperimentisati vlastitim

novcem!
U sportskom klaenju nema mjesta za eksperimente prilikom uplata jer e se pretvoriti u vrlo skup hobi.Ako
ba volite da eksperimentiete a ne volite savjete onda
pokuajte neko vrijeme razraivati vlastite teorije odigravanja tiketa, po mogunosti bez uplaivanja novca.
Samo pratite rezultate i testirajte nain na koji elite igrati ali budite svjesni da nema lutanja kada krenete sa uplaivanjem novca. Prije nego se ponete kladiti
94

odluite se na koji nain ete igrati a mi emo pokuati

da vam kroz ovu knjigu pomognemo najboljim provjerenim savjetima.

10. Informiite se o klubovima koji su

kanjavani zbog namjetanja rezultata
i o onima protiv kojih se vode istrage
zbog finansijskih malverzacija i
namjetanja i nemojte se kladiti kada
oni igraju!
Ovo je vrlo vano pravilo na koje mnogi igrai, na
alost, ne obraaju panju. Spisak klubova koji su bili
kanjavani i onih protiv kojih se trenutno vode istrage
zbog lairanja rezultata je veliki i oduzeo bi nam mnogo prostora ako bismo vam ga predstavili u ovoj knjizi.
Najbolje bi bilo da ove podatke pratite redovno na internetu jer moete imati uvid i u to protiv kojih klubova se trenutno vode istrage za razne vrste finansijskih
malverzacija.
Kada gledate tabele nekih liga morate znati da pojedine kladionice ne stavljaju podatke o kaznenim bo95

dovima koje klubovi dobiju od nacionalnih saveza zbog

namjetanja utakmica.
Neki klubovi se takmie u ligama iako su tokom
sezone kanjeni izbacivanjem u nii rang takmienja ili
ukidanjem licence zbog finansijskih problema. Njihov
privremeni ostanak u ligakom takmienju je iz razloga
regularnosti kompletnog takmienja jer liga mora da
krene, traje i zavrsi sezonu sa istim brojem klubova sa
kojim je i zapoela.
Informacije o ovakvim klubovima su vrlo znaajne
jer pogled na tabelu moe da prevari igraa koji nije
dobro informisan. Na je prijedlog da izbjegavate klaenje na timove protiv kojih se vode istrage a da dobro
razmislite o opkladi kada igraju ekipe koje su poznate
ali ve kanjavane zbog namjetanja utakmica.

11. Ne vjerujte uvijek svemu to saznate iz

medija!
Informisanost je izuzetno vaan faktor kada je rije
o sportskom klaenju. Dobra i pravovremena informacija moe biti presudna pri pravilnom izboru dogaaja
96

i predvianju njegovog ishoda.Igrai, uglavnom, trae

informacije pratei masmedije. Meutim, est je sluaj
da informacije o pojedinim sportskim dogaajima budu
samo djelimino tane ili potpuno pogrene. itajui
sportske rubrike pisanih medija iz zemlje i neposrednog
okruenja, igrai slijepo prihvataju ponuene informacije o sportu ne sumnjajui u njihovu istinitost.
Prava je istina da mediji plasiraju pogrene informacije previe esto da bismo povjerovali da im se
greke deavaju sluajno. Ranije u knjizi smo navodili
primjere pogrenih informacija o sastavu i taktikoj formaciji klubova, naroito kada se igraju vane utakmice koje mogu biti atraktivne za kladioniare. Razlog je
jednostavan. Novinari i urednici sportskih rubrika, osim
asnih izuzetaka, su pod snanim pritiskom lobija sportskih kladionica.
Cilj je da se javnosti plasiraju djelimino tane ili
potpuno pogrene informacije koje kao rezultat imaju
lou procjenu igraa prilikom klaenja.
Sportske rubrike gotovo nikada ne nude pravovremene informacije o klubovima optuenim ili kanjenim
zbog namjetanja rezultata. Takoe, rijetko ete preko
masmedija saznati da su neki klubovi pred bankrotom
ili da igrai trajkuju zbog toga to klubovi ne izmiruju
redovno svoje obaveze (neisplaene plate, premije i sl.).
97

U posljednje vrijeme sportske rubrike pisanih medija prepune su savjeta upuenih igraima sportske kladionice u pogledu preporuke na koje utakmice se trebaju kladiti i kakav bi trebao biti konaan rezultat.
Svi koji redovno itaju ove rubrike svjedoci su da
su takve procjene esto pogrene pa tako dovode u pitanje kredibilitet itavog medija (novinarima koji tako
loe prognoziraju a usuuju se savjetovati igrae teko
je povjerovati da ostale sportske informacije plasiraju
tano i korektno).
Svima koji igraju sportsku kladionicu mnogo vie od
savjeta znaile bi provjerene i pouzdane informacije koje
bi im pomogle u analiziranju utakmica prije klaenja.
Inostrani mediji, kada izvjetavaju o sportu, su
oprezni pri plasiranju informacije o sastavima timova pred neku vanu utakmicu. ak i najvee evropske
medijske kue se ne libe da priznaju da ne znaju taan
sastav i taktike formacije klubova nekoliko sati prije
odigravanja utakmice kao ni zdravstveni bilten igrakog kadra.
Strani mediji plasiraju konkretne informacije jedino ako su 100% sigurni u njihovu vjerodostojnost.
Za razliku od inostranih, pojedini mediji sa prostora Balkana plasiraju vane informacije olako bez ogra98

ivanja i bez provjere vjerodostojnosti izvora. Kada

uporeujete pisanje britanskih i nekih domaih medija
o vanoj utakmici engleske Premijer lige ini se kao da
Englezi ne znaju nita o svojim klubovima iako se nalaze
na samom izvoru informacija i posjeduju mnogo veu i
bolju logistiku. Nai mediji sa takvom sigurnou daju
bitne i osjetljive informacije da se ini da su bolje informisani o situaciji u velikim klubovima nego treneri i
uprave tih klubova.
Uporeujte sami informacije iz naih medija sa
kasnije odigranim utakmicama pa vodite evidenciju o
tome koliko tano vas izvjetavaju.
Na je prijedlog da se o utakmicama na koje se
planirate kladiti informiete preko internet stranica
inostranih medija i klubova ukoliko nemate nekoga od
koga biste mogli informacije dobiti direktno iz zemlje u
kojoj se igra utakmica.

99

TAJNA ORUJA PROTIV IGRAA

U knjizi smo vam objasnili sistem funkcionisanja

sportskih kladionica ali pravi izazov je dati odgovor na
pitanje kako to da kladionice, kao i itava industrija
igara na sreu, zarauju mnogo vie nego to su projektovane procjene profita?
Postoje, naravno, i neka sredstva kojima se kladionice slue kako bi maksimalno poveale svoj profit.
Tajna je u skretanju panje i dekoncentrisanju igraa.
Znate li postoje li sutinske razlike u funkcionisanju industrije klaenja i kockanja, poevi od obinih ibicara
na ulici, preko sportskih kladionica do najveih i najluksuznijih kazina na Svijetu?
Ne postoje! Tajna je u skretanju panje i dekoncentrisanju igraa. Sutina je univerzalna samo to se razlikuju naini kako se ostvaruje taj cilj.
101

Kada su u pitanju kladionice postoji bezbroj sitnih

trikova kojima se slue kako bi zbunili igrae ili kod njih
izazvali osjeaj pohlepe. Nije rijedak sluaj da upravo
kladionice, preko svojih ljudi, pokreu prie o tome kako
esto neiskusni igrai zarade 10 000 eura sa uloenih
0,50 ili 1 euro (istina je da slini dobitci postoje mada
vrlo rijetko u odnosu na prie koje se redovno plasiraju).
Postoje i ljudi, angaovani od strane nekih kladionica,
koji imaju zadatak da obilaze uplatna mjesta i prepriavaju navodne dobitne tikete pri emu su obino sa
uloenih 20 ili 25 eura dobili 6 - 7000 a esto tvrde da
odigraju nekoliko identinih tiketa pa tako dobiju mnogo vie para.
Dojave su posebna pria i u veini sluajeva igraima je vjeto plasirana pria pa mnogi lakovjerni esto
nasjedaju i tako gube novac.
Obaranje koeficijenata neposredno pred poetak
utakmica provjeren je nain da se igrai dekoncentriu i
krenu razmiljati o klaenju na takve dogaaje. est je
sluaj da jedna kladionica blokira uplate na odreenu
utakmicu dok druge bez problema dozvoljavaju klaenje a takva pria se meu igraima proiri brzinom svjetlosti pa se mnogi u zadnji as predomisle i odigraju ba
takve utakmice umjesto onih koje su namjeravali.
102

U dane vikenda, kada su guve na uplatnim mjestima najvee, u kladionicu urno ulaze misteriozni igrai
koji preko reda i na sav glas radnicima brzo izdiktiraju
ifre 3-4 utakmice i onda jo glasnije kau vrstu igre kao
i to da uplauju stotine eura ili vie na takve tikete pa
onda munjevito odlaze.
Ostali igrai brzo uzimaju parove i pronalaze ifre
utakmica koje je odigrao taj igra pa onda kopiraju tikete, samo to su uplate dosta skromnije (po principu
ako je onaj uplatio 1000 eura mogu i ja 20 ili 50). Vijest
se brzo proiri i kasnije uplate na te dogaaje postaju masovne. Svima se ini da je misteriozni igra doao
kao poruen jer su bili u dilemi i nedoumici oko izbora utakmica a on im, svjesno ili nesvjesno, dade gotov
tiket. Svi su ubijeeni da je kombinacija dobitna jer je
ovjek odluan i hrabro igra sa veom koliinom novca.
Prava je istina da je to brza predstava u reiji kladionice
u kojoj uestvuju provjereni glumci a dobro istrenirani
radnici na uplatnim mjestima znaju da uplate na tikete
koje je odigrao misteriozni igra treba da storniraju par
minuta nakon to on napusti uplatno mjesto.
U tajna oruja kladionica spada i podmetanje nepotpunih ili netanih informacija o utakmicama preko
internet foruma za kladioniare. Pokuali smo vam,
ukratko, predstaviti samo neke od trikova kojima se
103

slue pojedine kladionice kako bi igrae dodatno zbunili

i dekoncentrisali.
Zapamtite ovo i trudite se da ne nasjedate na takve ili sline trikove ve igrajte svojom glavom i unaprijed odaberite opcije za klaenje i nemojte od njih odustajati u zadnji as.

104

STRATEGIJA KLAENJA

Da biste uspjeno igrali protiv vrhunski organizovanog sistema kakav je sportska kladionica, morate
unaprijed i jasno definisati svoju strategiju.
Izbor strategije zavisi od mnogih faktora a najvie
od toga koliko ste daleko spremni ii u klaenju, kakvi
su vai intelektualni kapaciteti, sa kojim budetom raspolaete i kakav je va psiholoki profil.
U ovom poglavlju emo vam dati vane smjernice koje
ete prilagoditi vlastitim potrebama i mogunostima.
Najprije postavite sebi pitanje ta oekujete od
klaenja sada kada ste detaljnije upoznati sa sistemom
funkcionisanja sportske kladionice?
105

Razmislite koji su vai organizacioni, finansijski i

struni kapaciteti na koje moete raunati?
Vrlo je vano da shvatite da klaenje morate doivljavati kao posao ukoliko elite ostvariti zaradu igrajui
sportsku kladionicu. Igranje moe biti zabava ili hobi
samo onima koji imaju viak novca pa ne znaju kako ga
bolje utroiti jer takvi u pravilu stalno gube ali im to ne
smeta mnogo. Nemojte klaenju pristupati kao lutrijskim igrama na sreu pa oekivati da sa uloenih 0,50
dobijete 10000 eura. Kada su lutrije u pitanju sve to
moete uraditi je da kupite jednu ili vie sreki i bespomono ekate da li ete ba vi dobiti neku od nagrada.
Za razliku od ovih igara gdje ste pasivni, sportsko klaenje vam prua mogunost da sami drastino poveate ili umanjite anse za dobitak u zavisnosti od naina
na koji igrate.
Obavezno se udruite sa prijateljima koji se takoe
klade ali ne na nain da esto razmjenjujete informacije
i traite jedni drugima savjete da biste kasnije imali alibi
za neuspjeh. Udruite se na nain da podijelite zaduenja tako da budete efikasniji a pravljenjem zajednikog
budeta moete rijeiti problem nedostatka dovoljne
koliine novca za odigravanje zahtjevnijih opklada.
U dogovoru sa kolegama odredite vrstu igre koju
ete forsirati. Moete odabrati dvije osnovne varijante:
106

1. predvianje toka i konanog ishoda dogaaja

- ukoliko smatrate da imate mogunosti da
dovoljno dobro procjenjujete vjerovatnou
ishoda i da su vae procjene na izabrane
dogaaje bolje nego to kladionica nudi kroz
koeficijente.
2. matematike proraune broja golova (poena)
ukoliko imate neophodnu logistiku u
vidu raunara, opirnih statistika, softvera,
programa za obradu podataka i dovoljnog
broja ljudi.
U prvoj varijanti raunajte da morate striktno odabrati lige i klubove (targete) koje najbolje poznajete i pri
tome imate mogunost da kvalitetno i blagovremeno
prikupljate vane tekue informacije o odabranim klubovima i ligama. Broj targeta zavisi od toga koliko ljudi e uestvovati u vaoj organizaciji. Najbolje je da za
svaku odabranu ligu zaduite barem jednog prijatelja.
Kada odaberete lige i klubove prikupite odmah sve
raspoloive statistike informacije o tekuoj i prolim
sezonama. Za svaku odabranu ligu morate imati specifine informacije koje mogu biti znaajne pri klaenju
(npr. francuska prva fudbalska liga zbog posjeenosti
utakmica i gledanosti tv prenosa stimulie efikasnost
novanim nagradama na kraju sezone tako to klubo107

vima isplauje odreeni iznos za svaki postignuti gol u

toku sezone, u holandskoj drugoj fudbalskoj ligi postoje
vremenski ciklusi odn. kola u kojima ekipe sakupljaju
bodove za doigravanje bez obzira na trenutnu poziciju
na tabeli, sponzor portugalske fudbalske lige je sportska kladionica i sl.) prije samog poetka takmienja a
morate pratiti poteze nacionalnih saveza tokom trajanja ligakih takmienja (eventualno kanjavanje klubova, najave novih sistema takmienja, prodaja tv prava
velikim medijskim kuama koje nee kupovati utakmice
koje su tvrde i dosadne sa malo postignutih golova).
Naravno da morate znati mnogo i o timovima koje
odaberete (kakva im je finansijska situacija, ko su najvei sponzori, kakav im je odnos sa nacionalnim savezom,
sudijskom organizacijom, medijima, kvalitet igrakog
kadra, mogua pojaanja ili odlasci igraa, koji su ciljevi uprave, sa kojim klubovima su u prijateljskim odnosima a sa kojima su u sportskom ratu i jo mnogo
vanih podataka). Situaciju u timovima morate pratiti
svakodnevno a najbolje preko zvaninih web sajtova.
Informacije iz masmedija uzmite sa oprezom i uporedite sa zvaninim vijestima sa klupskih sajtova.
Kada se klubovi meusobno sastaju morate znati
tradiciju duela, da li su u pitanju gradski ili regionalni
derbiji, u kakvim su odnosima klubovi i njihovi navijai,
ko je delegirani glavni sudija itd.
108

Sada vam je jasno koliko vremena treba posvetiti

praenju i analiziranju liga i timova ukoliko elite imati
kvalitetne informacije koje e omoguiti procjenu. Zato
vam je potrebno udruivanje jer samo tako moete pokuati parirati bukmejkerima (kladionice prilikom izrada
koeficijenata za naredno kolo esto angauju nekoliko
desetina ljudi za jednu nacionalnu ligu). Kada se koncentriete na praenje jedne lige i redovno prikupljate relevantne informacije, ostaje vrlo vaan posao oko izbora
utakmice za klaenje. Pokuajte analizirati utakmice na
nain da izbjegnete gledati koeficijente koje nudi kladionica. Najbolje je da vam prijatelj pripremi ili izdiktira
samo ko sa kim igra u tekuem kolu. Na taj nain ete
biti maksimalno koncentrisani na utakmice i koeficijenti vam nee odvraati panju. Najprije napravite vlastite
procjene ishoda izraene u koeficijentima odn. procentima na osnovu informacija kojima raspolaete o ekipama
koje se sastaju a pri tome naroito uzmite u obzir sljedee parametre koje emo nabrojati po stepenu vanosti :
1. tendencija (trenutna forma timova i poloaj na
tabeli)
2. realan odnos snaga (igraki kadar, veliina
kluba, finansijsko stanje)
3. sastavi timova i taktike formacije (povrijeeni
i suspendovani igrai, oekivana taktika
opredjeljenja trenera)
109

4. motivacija (bodovi, titula, izazov, presti)

5. statistika (detaljan pregled rezultata u tekuoj
sezoni)
6. tradicija (naroito kada su derbi utakmice u
pitanju)
7. pritisak (javnosti, medija, navijaa, kladionica)
8. bonitet (da li su klubovi kanjavani ili su pod
istragom zbog finansijskih malverzacija i
namjetanja rezultata, postoji li mogunost da
igraju vie za druge a manje za sebe zbog viih
interesa)
9. vanredne okolnosti (razni nesportski faktori
koji mogu u aktuelnom trenutku biti vaan
faktor snijeg, kia, vruina, kvalitet terena,
neredi pred utakmicu, nacionalne tragedije,
drutvene tenzije i sl.)
Svaki parametar pojedinano analizirajte na nain
da odredite vlastitu bodovnu skalu (najbolje od 1 do 10)
koja e omoguiti laku procjenu izraenu u procentima.
Prosjean zbir parametara izraavae procenat vjerovatnoe da e se dogaaj zavriti odreenim ishodom.
Tek nakon to napravite vlastitu procjenu, na nain koji je gore opisan, uporedite vau procjenu sa koe110

ficijentima koje nude kladionice. Ukoliko ste sigurni da

ste dobro procijenili sve parametre, a kladionice nude
vei koeficijent (manju vjerovatnou) nego to je va,
onda bi to trebala biti utakmica na koju ete se kladiti.
Vano je da shvatite da na jednom tiketu trebate odigrati maksimalno 4 utakmice bez uslova. Kada ste odluili na koje dogaaje(odn. ishode) ete se kladiti onda
uporedite koeficijente koje nude kladionice kako biste
izabrali najpovoljnije uslove (najvei ponueni koeficijent). Ukoliko se ponueni koeficijenti na isti ishod neke
utakmice znaajno razlikuju u kladionicama (odstupanje od 10% ili vie), onda je to dobar znak da ste izabrali
pravi tip jer to moe da znai da bukmejkeri nisu 100%
sigurni u svoju procjenu ili da kladionice ne pridaju veliku vanost toj utakmici zato to ne oekuju znaajnije
uplate. Ako neka od lokalnih kladionica blokira uplate
ili umanji ve ponueni koeficijent na konkretan ishod
dogaaja rastu anse da ste uboli pravu utakmicu.
Uvijek uporedite koeficijente koje nude domae
kladionice sa onima koji su ponueni u najveim evropskim kladionicama na va tip, jer vam to moe biti od
velike pomoi prilikom donoenja konane odluke o
opkladi (izbor tipa, broj tipova na istom tiketu i visina
uplate).
111

Prednosti ovakvog naina klaenja su relativno

veliki koeficijent zarade u odnosu na uloeni novac,
dobar odnos ukupnog dobitnog koeficijenta u odnosu
na potencijalni rizik, povoljna distribucija vjerovatnoe, izbjegavanje skrivenih zamki za kladioniare i mogunost pune koncentracije bez opasnosti od konfuzija,
zabuna i neodlunosti pod pritiskom prevelikog broja
informacija i brojeva u listama koje nude kladionice.
Glavne mane su rizik nemogunosti dobijanja pravovremene i pouzdane informacije, esto umanjivanje
ponuenih koeficijenata, veliki rizik uticaja kladionikog
lobija na ishod dogaaja pod pritiskom velikih isplata,
neoekivani tok dogaaja na samom poetku koji moe
biti presudan za krajnji ishod, sudijske nepravde i sl.
U drugoj varijanti (matematiki proprauni) ne
morate biti dobar prognozer konanog ishoda jer je on
potpuno nebitan. Morate biti odlian organizator i trebate na raspolaganju imati programe za izraunavanje
vjerovatnoe na osnovu obimnih statistikih podataka.
Ovaj program (sistem) morate sami izraditi ali dobra
vijest za igrae je pouzdana informacija da e se gotovi
programi uskoro moi nabaviti legalno u Crnoj Gori po
ugledu na veinu evropskih zemalja. Ovaj sistem igranja
preporuujemo neiskusnim igraima jer je lako primjenjiv
i univerzalan a igrai ne moraju biti vrhunski poznavaoci
sportskih deavanja kao to je to sluaj u prvoj varijanti.
112

Zajedniko za sva sportska deavanja i sve lige

irom svijeta je to to utakmice (meeve) obiljeavaju
statistiki podaci o broju postignutih poena i dinamici
kretanja rezultata a to je kategorija na koju sportske
kladionice teko mogu da utiu. Kladioniari, u ovom
sluaju, imaju mogunost da zakon velikih brojeva i teoriju vjerovatnoe iskoriste u svoju korist pravilnim izborom dogaaja na koje e se kladiti.
Ako se odluite za ovu opciju ne morate se striktno
fokusirati na konkretne klubove i lige jer e glavni kriterijum za izbor utakmice za klaenje biti statistika koju
e vam program automatski izbaciti u zavisnosti od
vae odluke koju vrstu igre elite da igrate (npr. 1+pp,
0-2 , 3+ , I>II i ostalo).
Postoji mnogo potencijalnih opcija u zavisnosti od
veliine rizika koji ste spremni podnijeti proporcionalno eljenoj dobiti u odnosu na uloeno. Osnovni princip
funkcionisanja ove opcije klaenja objasniemo vam
relativno lako.
Najprije morate prikupiti sve dostupne statistike
za to vie ligakih takmienja. Ove podatke moete
pratiti i putem nekoliko web sajtova koji redovno auriraju informacije. Ipak, budite vrlo oprezni jer i oni esto prave greke a povedite rauna da su to, uglavnom,
sajtovi koji se reklamiraju preko kladionica a i oni sami
113

reklamiraju kladionice to dovodi u pitanje njihovu vjerodostojnost.

Meutim, nemate drugog izbora dok ne ponete
voditi vlastite statistike, za to e vam trebati mnogo
vremena i dobre organizacije uz neminovne trokove
koje nosi kvalitetno prikupljanje provjerenih podataka.
Klaenje morate shvatiti kao ozbiljan posao pa
tako morate prihvatiti da posao zahtijeva i trokove
koje posmatrajte kao ulaganje. to prije ponete voditi sopstvene evidencije sa svim rezultatima utakmica
po ligama u toku sezone, prije ete biti u stanju igrati
bez straha da ete odluke donositi na osnovu podataka koji, moda, nisu tani. Statistiki podaci su zahvalni
za obradu jer ih moete lako pretvoriti u procente ako
elite znati npr. koji fudbalski klubovi najee igraju
utakmice sa odreenim brojem golova ukupno ili po
poluvremenima?
Ako odluite da se kladite na to da e npr. u toku
prvog poluvremena na nekoj utakmici pasti barem jedan gol onda izbor dogaaja radite na sljedei nain.
Provjerite u raspoloivim statistikama koji klubovi najee postiu ili primaju makar jedan gol u toku prvog
poluvremena. Kada takve klubove pronaete u listama,
pogledajte da li su domaini ili gosti pa opet provjerite
statistike na osnovu tog podatka. Provjerite i kako pro114

tivnika ekipa igra po istom osnovu. Imaete na raspolaganju 4 procentualna podatka.

Ukupan procenat utakmica koje je klub domain
odigrao u tekuoj sezoni 1+pp od svih odigranih (npr.
79%), ukupan procenat utakmica koje je gostujui klub
odigrao 1+pp (npr. 82%)a zatim procenat utakmica koje
domain kod kue igra 1+pp (npr. 73%) i procenat utakmica koje gost na svim gostovanjima igra 1+pp (npr.
89%).
Izraunajte prosjean procenat tako to ete sabrati sve procente i podijeliti sa 4
79 + 82 + 73 + 89 = 323 : 4 = 80,75%
i tako ete dobiti prvu kategoriju koja vam pomae u konanoj procjeni.
Dalje ete se posluiti tendencijom koja moe biti
presudan faktor. Provjerite za svaku ekipu da li ima neprekidan niz utakmica u kojima je odigrala 1+pp (ukupan niz jednih i drugih i niz domainstva i gostovanja).
Da biste dobili procenat za tendenciju broj utakmica uzastopno odigranih u nizu pomnoite sa 2,5. Npr.
domain ukupno ima niz od 9 utakmica 1+pp
9 x 2,5 = 22,5%
115

pri emu ima niz kod kue od 5 utakmica 1+pp

5 x 2,5 = 12,5%.
Gost ima uzastopni niz od 4 utakmice 1+pp
4 x 2,5 = 10%
pri emu na gostovanjima ima niz od 2 utakmice
1+pp
2 x 2,5 = 5%.
Ukupan procenat emo dobiti na isti nain kao i za
ukupnu statistiku
22,5 + 12,5 + 10 + 5 = 50 : 4 = 12,5%
i ovaj procenat dodajte na prethodni statistiki
12,5 + 80,75 = 93,25%.
Ako neki tim nema uzastopne nizove prilikom sabiranja e se raunati 0 a zbir se uvijek dijeli sa 4. Ukupan
rezultat izraen u koeficijentu bio bi 1,07
100 : 93,25 = 1,07.
Uzmimo kao primjer da je kladionica ponudila koeficijent 1,20 na 1+pp (procenat vjerovatnoe je 83,3%)
za tu utakmicu.
116

Ovo je primjer utakmice koju trebate odigrati jer

kladionica nudi vei koeficijent nego to je onaj koji je
rezultat vae procjene (u praksi se esto deava da su
razlike jo vee jer kladionice koeficijente koji se odnose na broj postignutih golova na utakmici izraunavaju
uglavnom automatski od lige do lige i od kluba do kluba
pa ne uzimaju u obzir i statistiku i tendenciju a naroito
u situacijama kada se sastaju timovi koji imaju traeni
uzastopni niz).
Prije nego izaberete ovakav dogaaj za klaenje
obavezno sagledajte i ostale okolnosti ukoliko imate
pristup informacijama (da li e biti odsutni vani igrai,
kakav je teren i kakve su vremenske prilike - neprilike).
Kada se kladite na ovaj nain parametri koje morate
uzeti u obzir nabrojani po stepenu vanosti bili bi sljedei:
1.statistika (apsolutni broj - ukupni procenat)
2.tendencija (uzastopni nizovi izraeni u
dodatnom procentu)
3.tradicija (meusobni dueli timova - procjena bez
procenta)
4. ostale okolnosti (sastavi timova, taktike,
kvalitet terena, vremenske neprilike i sl. procjena bez procenta)
117

Nadamo se da smo vam pojasnili sistem izbora

utakmica za klaenje a kao i kod prve varijante morate uporeivati koeficijente koje nude kladionice jer su
u ovim sluajevima odstupanja velika i uvijek izaberite kladionicu koja nudi najvei koeficijent na utakmicu
koju ste izabrali.
Dobra stvar je to domae kladionice nikada ne
umanjuju ponuene koeficijente na broj postignutih
golova jer je najvei pritisak uplata na konaan ishod.
Ovaj sistem igranja zahtijeva mnogo vremena da
bi se svi podaci uporedili i analizirali ukoliko ne posjedujete gotov program sa definisanim vrijednostima
parametara koji bi vam sam izbacio spisak prioritetnih
utakmica za odigravanje u zavisnosti od opcije koju
odaberete (1+pp, 0-2, 3+ i dr.).
Zapamtite da je ovaj sistem igre provjereno uspjean dugorono a ne skree mnogo panje jer jo uvijek
nije u fokusu veine igraa.
Namjerno vas nismo savjetovali da primjenjujete
neki model odreivanja budeta i broja i visine pojedinanih uplata jer je to najmanje bitna stvar prilikom
klaenja. Najbolje je da sami odredite svoje mogunosti
i da u konsultaciji sa ostalim lanovima tima koji formirate odreujete visinu uplata. Kada ovladate metoda118

ma procjenjivanja lake ete odreivati iznose uplata

na osnovu sopstvenog osjeaja i razlike izmeu vaih
procjena i onih koje nudi kladionica.

119

SAMOKONTROLA

Nakon to ste se detaljnije upoznali sa nainom

funkcionisanja sistema sportskog klaenja i naim prijedlozima oko naina klaenja i izbora strategije, moramo vas jo jednom upozoriti na vane psiholoke aspekte ponaanja prilikom klaenju.
Vano je da shvatite da kladionice imaju veliku
prednost nad igraima koristei matematike zakone
i teoreme, uz vrhunske procjene odlino informisanih
i iskusnih bukmejkera i da relativno lako tite sisteme
funkcionisanja i protoka podataka od eventualnih zloupotreba i sabotaa. Ali je jo vanije da znate da se
sva njihova mainerija oslanja na jednu ljudsku manu
POHLEPNOST!
121

Kada igrai ne bi bili tako pohlepni, kladionice bi

polako izgubile prednost zakona velikih brojeva koji bi
lako mogao da se okrene protiv njih i postane saveznik
igraima. Zato kladionice razvijaju sistematski pohlepu
kod potencijalnih igraa kroz kreiranje ponude, nuenje bonusa a sutina reklamnih kampanja usmjerena
je na pridobijanje novih igraa i zadravanje postojeih
u iluziji da e jednog dana velikim dobitkom povratiti sve do tada izgubljeno. Da bi savjeti, koje smo vam
kroz ovu knjigu plasirali, bili od koristi morate se izboriti protiv vlastite pohlepe. Pohlepu potisnite a razvijajte
samokontrolu. Pohlepa vas tjera da postanete naivni i
lakovjerni a takav nain igre vremenom moe dovesti
do izazivanja problema zavisnosti od klaenja pa tako
ete se, osim sa gubitkom novca, suoiti i sa gubitkom
mentalnog zdravlja a to vas vodi u potpunu propast.
Samokontrola je vana i za pravilno primjenjivanje
odabrane strategije klaenja. Nemojte oekivati spektakularnu zaradu od igranja sportske kladionice.Ubijedite sebe da najprije treba da neutraliete tekue gubitke a potom da krenete zaraivati novac. Shvatite da je
svaki pogoeni tiket dobitak pa makar od igrali samo
jedan tip uz koeficijentom 1,15 i sa uloenih 10 eura.
Strpljivo i polako pokuajte shvatiti da morate
voditi rauna o teko zaraenom novcu koji ulaete i
122

nemojte se zanositi varijantom redovnog uplaivanja

minimalnih iznosa po sistemu: Ne brinem se mnogo.
Uplaujem jedan euro a nabijam veliki koeficijent pa
kad jednom proe bie super. Ako ovako igrate najmanji gubitak e vam predstavljati jedan euro (ako igrate
samo u dane vikenda i gubite samo jedan euro dnevno
to je, na godinjem nivou, iznos od 150 eura). Razmislite
koliko vremena gubite dok doete do listi sa koeficijentima pa koliko tek gubite pratei rezultate preko teleteksta ili interneta ili telefonom. Koliko vanih obaveza
propustite zbog klaenja a tiket, najee, ispunite za
samo par minuta.
Zato, ako se kladite, promijenite svoje navike i ponaanje. Odredite nain kojim ete igrati i drite se njega dok ne dokaete da imate bolji. Ozbiljno pristupite
analizi utakmica i sastavljanju tiketa.
Vodite rauna koliko novca ulaete. Ako igrate
vie od dvije utakmice na tiketu, neka trea ili etvrta, po mogunosti, bude utakmica na koju kladionice
dozvoljavaju uplatu uivo. Tako ete imati priliku zatititi uloeni novac ukoliko ste ostale tipove ve pogodili. Izbjegavajte igrati sisteme a ako ve igrate birajte
samo tipove sa koeficijentima veim od 2,00 i igrajte 2
od 3 ili 3 od 4.
123

Nemojte se zadravati u kladionici due nego to

je potrebno da izvrite uplatu i nemojte komentarisati
utakmice i klaenje sa nepoznatim igraima i radnicima na uplatnim mjestima. Nikada ne pokazujte emocije kada je u pitanju klaenje i nemojte se inatiti niti
kladiti na tim za koji navijate ili reprezentaciju iz patriotskih razloga.
Sportsku kladionicu morate shvatiti kao najozbiljnijeg protivnika, potovati je kao instituciju i boriti se za
dobitni tiket koristei mehanizme kojima se ona bori da
izgubite uloeni novac.
Neka vam samokontrola, realnost i skromnost
budu glavne vrline pri klaenju.
Samo na taj nain, pobjeujui sebe i svoje negativne strane, pobijediete i sportsku kladionicu!

124

RUSKA MAFIJA I AMERIKI KAZINO

Maginu mo boginje Fortune i zavodljivu opinjenost ruletom, sreu i propast, pohlepu i oaj pravi
kockar moe nai samo na jednom mjestu u kazinu.
A kazino je matematika bljetava palata osmiljena
sa ciljem da igrai uivaju u igri ali na kraju, obavezno,
i izgube svoj novac. Na pomen kazina najee asocijacije su rulet (avolova vrteka) i Black Jack igra sa
kartama.Kazino je dugo vaio za nepobjediv sistem
i prepriavale su se samo legendarne prie o velikim
prevarama kao jedinim varijantama zarade za igrae.
Zaista je teko povjerovati da je mogue poteno
pobjeivati kazino i to ba igranjem na ruletu i Black
Jack-u, pogotovo kada znate da krupijei u najveim
svjetskim kazinima prolaze trogodinju vrhunsku obuku prije nego ponu raditi.
125

Poznavaoci kocke znaju i razlike u funkcionisanju

izmeu evropskih i amerikih kazina. Rulet u evropskom kazinu ima jednu nulu (to je projektovana zarada
kue od oko 2,7% od ukupno uplaenih iznosa) a u amerikom kazinu ima dvije nule (projektovana zarada od
5,4%). U evropskom kazinu karte mijea krupije kada
se igra Black Jack, dok u amerikom kazinu postoje specijalne maine (stakleni doboi) koje velikom brzinom
mijeaju karte.
To su injenice a da li ste se ikada zapitali zato se i
od kada ameriki kazino razlikuje u odnosu na evropski
kada su dvije najpopularnije igre u pitanju?
U Rusiji je kockanje doivjelo procvat posljednjih
10 15 godina pa su pojedinci rijeili da pokuaju pobijediti mitskog protivnika svih kockara kazino. Rusi
su posjetu kazinu shvatili kao posao a ne kao zabavu
pa su voe nekih kriminalnih skupina angaovali prave male vojske matematikih strunjaka, penzionisanih
profesora, doktora nauka, genijalaca sa fotografskim
pamenjem i drugih sa zadatkom da organizuju sistem
igranja koji obezbijeuje zatitu od rizika gubitka i nudi
mogunost zarade koja u procentualnom smislu iznosi
oko 10% uloenog posmatrajui dugorono. Odluili su
da iskoriste slabu taku sistema ljudski faktor a to su
u sluaju ruleta i Black Jack-a najbolje uinili.
126

Danas je u Moskvi mnogima zabranjen ulaz i igranje u najveim kazinima.

Vijest da postoje organizovane ekipe, koje regularno mogu da pobijede sistem, proirila se meu kockarskim krugovima poslije najezde ruskih igraa na kazina
u SAD.
Najvea kazina Las Vegasa pozvali su ruske igrae da, za vrijeme jednog vikenda oktobra mjeseca prije
par godina, odmjere snage sa najboljim krupijeima.
Industrija igara na sreu iz Las Vegasa proglasila
je ovaj vikend kao crni oktobar jer je sportski priznala
kapitulaciju pred ruskim genijalcima. Kao rezultat otkria da je kazino ranjiv u amerikim kazinima su odluili
da se zatite uvoenjem tzv. duple nule na ruletu a karte za Black Jack mijea specijalna maina ogromnom
brzinom jer ni jedan krupije nije mogao dostii eljenu
brzinu a da ga ruski brojai karata nisu uhvatili.
Ovaj sluaj i priznanje nemoi amerikih kazina,
kroz uvoenje dodatnih mjera zatite, jasan je dokaz
da se i tako savren sistem kakav je kazino moe pobijediti ako se analizira sutina i nain funkcionisanja
pa se na osnovu takve analize angauju ljudi koji imaju
sposobnosti potrebne da se razbije sistem i to na nain
da lovac postane plijen.
127

REZULTATI UPITNIKA
(DA LI STE OVISNI O KLAENJU?)

Ukoliko ste, odgovarajui na pitanja iz naeg upitnika, sakupili 4 do 7 bodova (pozitivnih odgovora) moete biti sigurni da imate probleme sa kockanjem i da
ste na dobrom putu da postanete ovisni o klaenju. Ako
imate 7 i vie bodova onda spadate u grupu tzv. patolokih kockara.
Proporcionalno sa brojem bodova trebalo bi da raste vaa zabrinutost jer medicina vrlo ozbiljno tretira
ovaj fenomen.
Prema definiciji svjetskog Udruenja Anonimnih
Kockara osnovni problem kod patolokih kockara je
simptom emocionalne rastrojenosti. Emocionalni faktori koji su ukljueni u ovo stanje su: nesposobnost da
129

se prihvati realnost, emocionalna nesigurnost, nezrelost i nedostatak samopouzdanja.

Strunjaci iz Centra za porodinu terapiju bolesti zavisnosti pri beogradskom Institutu za mentalno
zdravlje kau da kockare u osnovi dijele u dvije grupe:
1. Normativni su oni koji to rade iz zabave i mogu
da se zaustave a
2. Patoloki kockari realnost i sve postupke
podreuju inu kockanja.
Nauka je dokazala da su patoloki kockari zavisni
od adrenalina jer se u trenutcima akcije ovaj hormon
lui u veim koliinama i tako izaziva zavisnost.
Medicinski strunjaci su identifikovali tri faze razvoja bolesti i to: fazu dobitka, fazu gubitka i fazu oaja. Ljudi ogrezli u kocki zavre tako to vie ne mogu da
kontroliu svoje postupke i sve aktivnosti usmjeravaju
ka kockanju.
Zato vas savjetujemo da najozbiljnije analizirate
vlastite postupke i strogo vodite rauna da naivnim ponaanjem ne doete u situaciju da se suoite sa problemom kockarske zavisnosti.
Ako se ve kladite onda pokuajte odrediti sopstvena pravila igre i nemojte dopustiti da industrija iga130

ra na sreu pone kontrolisati vas jer to moe biti vrlo

opasno po vae mentalno zdravlje a posljedice e trpiti
porodica i ljudi iz najueg okruenja.
Ako osjeate da imate problem sa kockanjem potraite blagovremeno strunu pomo a ako ga nemate
kontroliite svoje ponaanje i nemojte biti pohlepni jer
ete i na taj nain
POBIJEDITI INDUSTRIJU IGARA NA SREU!

131