Gari Kasparov Kako ivot imitira ah

sadraj:

9 15 17 21 38 45 51 63 71 73 87 98 117 126 133 145 147 157 171 180 189 195

Gambit PRVI DIO 01. Poduka 02. Strategija 03. Strategija i taktika u praksi 04. Kalkulacija 05. Talent 06. Priprema DRUGI DIO 07. MVK: materijal, vrijeme, kvaliteta 08. Razmjene i neravnotee 09. Inovacija 10. Faze igre 11. Postupak donoenja odluka 12. Prednost napadaa TREI DIO 13. Preispitivanje uspjeha 14. Unutarnja partija 15. Mukarac protiv stroja 16. Cijela slika 17. Intuicija 18. Krizna toka

207 211 215 219

Zavrnica Epilog Glosarij Biljeka o autoru

Gambit

Tajna uspjeha K a o t i n e j d e r s k a ahovska zvijezda u ahom zaluenom Sovjetskom Savezu bio sam naviknut na intervjue i govore u javnosti od rane dobi. Osim pokojeg pitanja o razonodi i djevojkama, ti su rani intervjui bili usredotoeni na moju ahovsku karijeru. Kada sam 1985. godine postao svjetski ahovski prvak u dvadeset i drugoj godini, najmlai ikada, pitanja su se dramatino promijenila. Umjesto pitanja o partijama aha i turnirima, ljudi su eljeli saznati kako sam postao tako uspjean. Zato sam bio tako uporan? Koliko sam poteza unaprijed predviao? to mi se odvijalo u glavi za vrijeme partije? Jesam li imao fotografsko pamenje? to sam jeo? to sam radio prije odlaska na spavanje? Ukratko, koje su tajne moga uspjeha? Nije trebalo proi mnogo vremena da shvatim razoaranost svoje publike mojim odgovorima. Bio sam marljiv jer me je moja majka tako nauila. Koliina unaprijed predvienih poteza ovisila je o situaciji. Tijekom partije pokuavao sam se prisjetiti svoje pripreme i izraunati varijacije. Pamenje mi je bilo dobro, ali nije bilo fotografsko. Uglavnom sam obilno objedovao, i to dimljenog lososa, odrezak i tonik prije svake partije. (Naalost, u mojim kasnim tridesetima kondicijski trener mi je zabranio ovakvu prehranu.) Svaku veer prije spavanja bih oprao zube. Ne zvui ba nadahnjujue. inilo se kako svi trae jasno definiranu metodu, neki univerzalni recept kojim bi svaki put postizali odline rezultate. uvene pisce pitaju kakav papir i olovku koriste, kao da to ima veze s kvalitetom njihova pisanja. Takvim pitanjima, naravno, promie ono najvanije, a to je da smo svi jedinstveni zbog kombinacija milijuna elemenata i promjena koje se dogaaju i ovog trenutka. Svatko ima svoju jedinstvenu formulu za donoenje odluka. Na cilj je iskoristiti ovu formulu na najbolji mogui nain, prepoznati ju, procijeniti ju i unaprijediti ju. Ova knjiga opisuje razvoj moje formule i izravne i neizravne doprinose brojnih ljudi. Nadahnjujue partije Aleksandra Aljehina, mog prvog
9

ahovskog junaka, nalaze se uz djela Sir Winstona Churchilla, ije rijei i knjige jo uvijek redovno prouavam. Ideja o pisanju ove knjige pojavila se kada sam shvatio kako bi umjesto dosjetljivih odgovora na vjeno pitanje to se dogaa u mojoj glavi bilo zanimljivije da naem stvarni odgovor. Naalost, ivot profesionalnog ahista koji ukljuuje zahtjevna putovanja, partije i pripreme, nije mi ostavio dovoljno vremena za filozofsku za razliku od praktine introspekciju. Po zavretku svoje ahovske karijere u oujku 2005. godine, napokon sam imao dovoljno vremena za razmiljanje o svojim iskustvima i za pokuaj da ih podijelim s drugima na koristan nain. Ova knjiga bila bi drugaija da sam je kojim sluajem dovrio prije nagle promjene u mojoj karijeri iz ahista u politiara. Prvo, trebalo mi je vremena kako bih usvojio pouke iz moje ahovske karijere. Drugo, moja nova iskustva me prisiljavaju da razmislim tko sam i to zapravo mogu. Predanost zagovaranju demokracije nije dovoljna. Gradnja koalicija i organizacija konferencija zahtijeva primjenu moje strateke vizije i drugih ahovskih vjetina na sasvim nov nain. Nakon dvadeset i pet godina ugodnog ivota moram procijeniti svoje mogunosti kako bih se pripremio, i prilagodio, za nove izazove.

Zato ah? Zbog ega je ah savren laboratorij za prouavanje postupka donoenja odluka? Igrati ah na uistinu visokoj razini zahtijeva neprekidan tok tonih, promiljenih odluka koje se donose u stvarnom vremenu i pod pritiskom kojeg stvara va protivnik. tovie, on zahtijeva sintezu raznolikih vrlina koje su sve potrebne za donoenje dobrih odluka: kalkulacije, kreativnosti i elje za postizanjem dobrog rezultata. Ukoliko upitate bilo kojeg velemajstora, umjetnika i informatiara to ini dobrog igraa aha, stei ete djelomian uvid u ove osobine. Emanuel Lasker iz Njemake, drugi prvak svijeta, jednom je rekao: ah je, iznad svega, borba za opstanak. Prema Laskeru, cilj je uvijek pobijediti, bez obzira na to kako definirate pobjedu. Umjetnik Marcel Duchamp bio je dobar i predan igra aha. U jednom se trenutku ak prestao baviti umjetnou zbog aha, uz objanjenje da ah posjeduje ljepotu umjetnosti ali i mnogo vie od toga. Duchamp je dodatno pojasnio ovaj aspekt igre kada je izjavio da je doao do zakljuka kako nisu svi umjetnici ahisti, ali su zato svi ahisti umjetnici. Svakako
10

je istinito da ne moemo zanemariti element kreativnosti, iako ga moramo podrediti primarnom cilju pobjeivanja. A tu su i znanstveni aspekti igre koje veina ljudi koja ne igra ah pretjerano naglaava: pamenje, precizne kalkulacije i primjena logikih naela. Ovo su poela aha, ali takoer i dobrih odluka. S obzirom da sam cijeli ivot analizirao ah i usporeivao mogunosti raunala s mogunostima ljudskoga mozga esto sam se pitao zato smo toliko uspjeni. Odgovor je u sintezi, odnosno u mogunosti povezivanja kreativnosti i kalkuliranja, umjetnosti i znanosti, u jednu cjelinu koja daleko nadmauje sve svoje sastavne dijelove. ah je jedinstveni spoj kognitivnih procesa, u kojem se umjetnost i znanost ujedinjuju u ljudskom umu i gdje ih unikatnost naeg iskustva dorauje i unapreuje. Na ovaj nain postajemo bolji u stvarima koja podrazumijevaju razmiljanje, dakle u svemu. Stoga, nije udno to terminologija iz drugih podruja zvui poput insinuacija o ahu. Ukoliko ujete izraze poput poetna faza, ranjivost sektora, strateko planiranje i taktika primjena mogli biste pretpostaviti kako je rije o poslovnom svijetu. S druge strane, moe biti rije i obinom ahovskom turniru. Glavni izvrni direktor istovremeno kreativno analizira i istrauje kako bi njegova tvrtka bila uspjena. Zapovjednik u vojsci mora upotrijebiti svoje spoznaje o ljudskoj prirodi kako bi predvidio i nadmudrio neprijateljsku strategiju. Naravno, veliina poslovnih i vojnih svjetova je bezgranina kada ih usporedimo s ogranienih ezdeset i etiri polja ahovske ploe. Ali upravo ta ogranienost u ahu prua raznovrsnost modela za donoenje odluka. Standardi uspjeha i propasti u ahu su strogo definirani. Pogrene odluke ine vau poziciju loijom i poraz sve izglednijim; ukoliko su odluke ispravne, pobjeda je blia. Svaki potez odraava odluku i, uz dovoljno vremena, mogue je znanstveno savreno dokazati uinkovitost svake odluke. ak i u zamrenom stvarnom svijetu, objektivnost prua znaajan uvid u na postupak donoenja odluka koji, naposljetku, definira na uspjeh ili neuspjeh. Burza dionica, nogometno igralite i ratite nisu niti priblino jasno definirani poput ahovske ploe, ali i na njima vrijedi jedno, jednostavno pravilo: dobre odluke donose uspjeh, loe vode u propast. Nadam se da ete kroz mnoge primjere iz moje ahovske, a kasnije i politike, karijere spoznati razvoj vlastitog postupka donoenja odluka, kao i dobiti poticaj za daljnje razvijanje. Ovo e zahtijevati krajnju iskrenost u procjeni vlastitih mogunosti. Ne postoje brza rjeenja i ova knjiga ne sadri jednostavne natuknice i savjete. Ovo je knjiga o samospoznaji i
11

izazovu, o izazivanju samih sebe i drugih kako bismo nauili na koji nain se donose najbolje mogue odluke. to nekoga ini boljim menaderom, boljim piscem, boljim igraem aha? Ne moemo svi postizati jednake rezultate, niti imamo mogunosti za takvo neto. Presudno je pronai vlastiti put do osobnog vrhunca; potrebno je razviti vlastite sposobnosti i vjetine i pronai i prijei izazove koji nam stoje na putu do vrhunca. Za sve ovo najprije nam je potreban plan. Sljedee stranice e vas nauiti kako da primijenite strateko razmiljanje i kako da razvijete vlastite, jedinstvene, sposobnosti. Bit e rijei o praktinim aspektima donoenja odluka, kao to su sinergija materijala, vremena i kvalitete, ali i ljudskim vrlinama poput pamenja, mate i intuicije. Svi ovi elementi su vani u nastojanjima da postanemo kreativniji i uinkovitiji donositelji odluka.

Karta uma Za svoj esti roendan, im sam se probudio, dobio sam najbolji poklon ikada. Pored moga kreveta nalazio se ogroman globus morao sam protrljati oi kako bih se uvjerio da je stvaran! Uvijek sam bio opinjen zemljopisnim kartama, i zemljopisom openito, i najdrae prie iz djetinjstva su mi bile one u kojima je moj otac prepriavao putovanja Marka Pola, Kolumba i Magellana. Sve je poelo kada mi je otac proitao knjigu Stefana Zweiga, Osvaja mora: pria o Magellanu. Tada je naa omiljena igra postala slijediti putovanja tih slavnih istraivaa po itavom globusu. Ubrzo sam znao glavne gradove svih zemalja na svijetu, broj stanovnika svake zemlje i sve ostalo to sam mogao saznati. Ove stvarne prie su me opinile vie nego bilo koja bajka. Iako se nismo usredotoili na velike tekoe vezane za moreplovstvo, znao sam kako je bila potrebna iznimna hrabrost za takva putovanja. Te su prie potakle moj istraivaki duh. elio sam otkrivati nove teritorije, iako je to tada samo znailo kako u izabrati neku novu stazu na putu do kue. ak sam i u svojoj ahovskoj karijeri uvijek traio nove izazove i pothvate koje nitko prije nije ostvario. Vrijeme slavnih istraivaa i careva je prolo, ali jo postoji nekoliko znaajnih podruja za istraivanje. Moemo istraivati vlastite granice i granice naih ivota. Takoer moemo pomoi jedni drugima, moda tako da poklonimo djetetu globus, ili neki njegov ekvivalent u ovom digitalnom dobu. Imati vlastitu kartu postupka donoenja odluka je kljuno, a ova knjiga okvirno navodi naine promatranja i analize uz pomo kojih se ta karta
12

izrauje. Karta nam pokazuje koji dijelovi naega uma su nam poznati, a koji su jo neistraeni. Otkriva nam nae prednosti, nedostatke i podruja koja nikada nismo koristili. Ne postoji korist od traenja najmanjeg zajednikog nazivnika kroz usporedbu s prijateljima, kolegama ili protivnicima. Moramo gledati vie i kopati dublje, odmaknuti se od osnovnog i opeg. Teoretski, svatko moe nauiti igrati ah za pola sata i pravila su naravno ista za svakog mukarca, svaku enu i svako dijete. Tek kada prvi put napustimo pravila i razinu na kojoj se brinemo o povlaenju legalnih poteza, poinjemo stvarati uzorke zbog kojih se razlikujemo od svakoga tko je ikada pomaknuo pjeaka. Naueni predloci i njihovo logino koritenje proizlaze iz naih naslijeenih osobina i elje za donoenjem jedinstvenih odluka. Iskustvo i znanje su izotreni zbog vlastita talenta koji je i sam podloan promjenama i razvoju. Iz ovakvih kombinacija proizlazi intuicija koja je jedinstvena svakoj osobi. Ovdje poinjemo uviati utjecaj vlastite psihe i emocija koje izraavamo kroz vlastite odluke u ahu to nazivamo stilom. ah je idealan za prouavanje ovih utjecaja jer ako elimo biti najbolji moramo analizirati svoje odluke i naine na koje smo ih donijeli. Ovo su novinari htjeli; ne podatke o mojim trivijalnim navikama, nego moje istraivanje samoga sebe. Nismo u mogunosti unaprijed odabrati neku vrstu stila. Stil nije program koji moemo preuzeti i ugraditi. Umjesto toga, moramo prepoznati koji nam stil najbolje odgovara, kroz pokuaje i pogreke, i tada razviti vlastite metode. to mi nedostaje? Koje su moje prednosti? Kakve izazove izbjegavam i zato? Metoda za uspjeh je tajna, jer ju jedino moemo otkriti analizirajui vlastite odluke. Trebao sam davati odgovore na sljedea pitanja, a ne na ona vezana za moje trivijalne navike. Na koji nain se motiviram? Koja pitanja si postavljam? Kako otkrivam i koliko razumijem vlastite prednosti i nedostatke? Na koji nain upotrebljavam samospoznaju da postanem bolji i usavrim vlastiti nain igranja? Ovo su neka od pitanja koja sam postavljao sebi, a ova knjiga je iskren opis moje potrage za odgovorima.

Boljem donoenju odluka nas ne mogu nauiti drugi, ali zato moemo nauiti sami Dopustite mi da objasnim. Moramo postati svjesni vlastitog postupka donoenja odluka, a kroz vjebu emo unaprijediti svoje intuitivno nesvjesno ponaanje. Ovakvo neprirodno ponaanje potrebno je zato to, kada odrastemo, ve imamo vlastite uzorke ponaanja, i dobre i loe. Ispravljanje onih loih i razvijanje dobrih zahtijeva aktivan je pristup u otkrivanju samosvijesti.
13

Namjera je knjige otvoriti vrata ovakve vrste svijesti kroz anegdote i analizu. Prvi dio bavi se osnovnim elementima, kljunim sposobnostima i vjetinama potrebnim za donoenje odluka. Strategija, izrauni, priprema moramo shvatiti ove osnove i prepoznati ih u sebi. Drugi dio odnosi se na procjenu i analizu. Koje su promjene potrebne i zato? Ovdje uoavamo metode i prednosti samoistraivanja. Trei dio prouava vjetine povezivanja ovih imbenika, s ciljem postizanja vee uinkovitosti. Psiha i intuicija u svakom pogledu utjeu na nae odluke i postignute rezultate. Moramo razviti sposobnost sagledavanja itavog problema i reagiranja u kriznim situacijama, iz kojih takoer izvlaimo pouke. Takvi kljuni trenuci su prekretnice odabir jednog smjera na raskriju kada znamo da nema povratka. ivimo za ovakve trenutke jer odreuju nae ivote. Na taj nain, upoznajemo sami sebe i spoznajemo to nam je uistinu vano. Klju je da tada poinjemo traiti izazove, a ne ih izbjegavati. Ovo je jedini nain otkrivanja i optimalnog koritenja naih sposobnosti. Razvijanje vlastitog nacrta omoguava nam donoenje boljih odluka, daje nam samopouzdanje za donoenje odluka i spoznaju da, bez obzira na ishod, postajemo jai. Upravo je ovo jedinstvena tajna uspjeha za svakog od nas.

14