ULBI MIRSAD

S A D R A J
PREDGOVOR
UVOD
ISKUSTVA MLADIH U SVIJETU
RAD, PUTOVANJA I UENJE ZA MLADE
VOLONTERSKI POSLOVI
OBLICI ORGANIZOVANJA POSLOVA ZA MLADE
Kuni posao
Grupni poslovi
Malo poljoprivredno dobro
Zadruga
Dopunska djelatnost
Samostalna zanatska djelatnost
Samostalna privredna djelatnost
Privredno drutvo (preduzee)
KUNI POSLOVI
Oslikavanje tekstilnih predmeta
Tombola u dvoritu
Izrada sitnih glinenih predmeta
uvanje djece
Uzgoj ukrasnih papriica
Oplet boca
Slike od suhog cvijea
Runa izrada estitki
Poduka muziciranja
Poduka uenika
Obnova ketrida
Izrada bedeva
Gipsane figurice
Mikro plastiarska proizvodnja
Presvlaenje dugmadi
Studio za sitotisak
Izrada iane galanterije
Ukrasi od bakarnog lima
Izrada slagalica od kocki
Popravak obue
RUNI RADOVI
Runo tkanje
Vezenje
Pletenje
ipkarstvo
Izrada tapiserija
Izrada pernica i torbica
Izrada goblena
Izrada lutkica suvenira
Izrada malih konih novanika
Runo ivana galanterija
Izrada podmetaa

5
6
9
12
16
18
18
19
19
20
22
22
22
22
23
24
24
25
25
26
26
26
27
28
28
28
29
29
29
30
30
31
31
32
32
33
33
34
34
35
35
36
36
37
37
38
38

3
MODELARSTVO I MAKETARSTVO
Rezbarenje
Izrada raznih modela
Izrada rezbarenih stolnih i zidnih svjetiljki
Izrada suvenirskih slika
Ukrasne drvene kutije
Crtanje termopisaem
Izrada modelarskih kompleta
Izrada materijala za tehniko vaspitanje i modelarstvo
Izrada drvenih muzikih instrumenata
Izrada sitnih bavarskih proizvoda
Kuice za pse i ptice
KUNI LJUBIMCI
Uzgoj plemenitih vrsta maia
Uzgoj pudlica
Akvarijske ribice
Golubarstvo
Uzgoj malih ivotinja
Lov tiglia
Lov vjeverica
etanje pasa
RAZNI USLUNI POSLOVI
Mamci za ribolov
Raznoenje novina na adrese
Kolpolter
Raznoenje brze hrane
Prodaja osvjeavajuih napitaka
Pranje automobila
Pranje vjetrobranskih stakala automobila
Ambulantni frizer
Fizioterapeutske usluge
Postavljanje antena
Kurirska sluba
ienje izletita
Umnoavanje knjiga i skripata
Prodaja grickalica
Prodaja sladoleda
Raznoenje jaja
Obavljanje nabavki
ienje snijega
ienje stanova
Prodaja i izmjena zaptivaa vodoinstalacija
Prodaja polovnih knjiga
Sendvi reklama
Pranje podnih prostiraa
Runo graviranje
POSLOVI KORITENJEM POSTOJEE OPREME
Snimanje video kamerom
Fotografisanje

38
40
40
41
41
42
42
43
43
43
44
45
46
46
46
47
47
48
48
49
50
50
51
51
51
52
52
53
53
54
54
54
55
55
55
56
56
56
57
57
57
58
58
58
59
59
60
60
61

4
Pisanje pomou raunara
Stolno izdavatvo
Izrada personaliziranih izdanja
Dizajniranje Web stranica
Izrada poklon certifikata
Proizvodnja destilovane vode
Proizvodnja vonog sireta
Iznajmljivanje plej stejna
Snimanje mikseva popularne muzike
Kiseljenje povra
Tetoviranje
POSLOVI NA POSTOJEIM POGODNOSTIMA
Prikupljanje starog papira
Prikupljanje staklenki
Recikliranje plastinih masa
Prikupljanje umskog voa
Gljive
Lu za potpalu vatre
Prikupljanje i obrada kamenia
Branje i obrada ljekovitog bilja
Prikupljanje pueva
Prikupljanje sekundarnih sirovina
Proizvodnja eterinih ulja
Grnarija i keramika
MALI POLJOPRIVREDNI POSLOVI
Uzgoj zeeva ili kunia
Sadni bijeli luk
Rasadnice cvijea
Presadnice povra
Proizvodnja kalemova voa
Rasadnik grmlja
Sjemenarska proizvodnja
Uzgoj gljive bukovae
Uzgoj zainskog bilja
Branje voa
Uzgoj pueva
Uzgoj koza
Uzgoj kalifornijske gliste
Uzgoj japanske prepelice
Pelarenje
ZABAVA I SPORT
Mladi maioniar
Plesna grupa
Klub mladih
Vokalno instrumentalni sastav
Lutkarsko pozorite
Popravke sportskih rekvizita
Mini golf klub
LITERATURA

61
62
63
64
64
65
65
66
66
66
67
68
68
69
69
70
71
71
72
72
73
74
74
75
76
76
77
77
78
78
79
79
80
80
80
81
81
82
82
83
83
84
84
84
85
85
86
86
87

PREDGOVOR
Osnovna namjera tekstova u ovoj knjizi, je da mladim ljudima uzrasta od 11 do 19 i vie
godina predstavi dio mogunosti rada i ostvarivanja svoje zarade, uz redovno
izvravanje obaveza u porodici i koli. Prezentiran je121 posao sa kratkim i dovoljno
jasnim opisima. Veina poslova je pogodna za obavljanje poslova iz kue ili u kui. To
je uraeno iz vie praktinih razloga, meu kojima su najvaniji: posao se moe
obavljati uz obavljanje redovni kolskih i porodinih obaveza i teko dobivanje
poslovnih prostora za mlade. Uz poslove pogodne za kolsku i studentsku mlade,
predstavljeni su i takvi koji su pogodni za samostalno obavljanje poslova ili meusobna
udruivanja mladei nakon zavretka nekog od stepena obrazovanja, to je potrebno radi
nedostatka zaposlenja.
Da se ne bi ponavljale informacije o svim moguim oblicima organizovanja poslova, u
odjeljku Oblici organizovanja poslova za mlade su dana sva potrebna objanjenja i
upute.
Veina poslova koji su predstavljeni su takvi, da u sebi spajaju ugodno sa korisnim,
druenje i rad, te zabavu i zaradu. Mladi ljudi u kolskoj dobi trebalo bi da steknu
osjeaj za rad, odgovornost u radu, shvate ciljeve i cijenu rada, osjeaj za racionalno
troenje novca i da se privikavaju na zakonitosti koje vladaju u savremenim trinim
drutvima. Idealno bi bilo, da uz postizanje dobrih rezultata u koli, mlad ovjek
pametno rasporedi svoje vrijeme, kako bi jo stigao svojim radom biti koristan porodici
i drutvu, uz odreenu zaradu za svoje i porodine potrebe.

UVOD
Rad je u ljudskom ivotu neobino vana aktivnost. Rad je u nekom obliku prisutan kod svih
ivih bia. Ni jedno ivo bie ne moe bez rada. Ptice prave gnijezda za odlaganje, leanje
na jajima i izlijeganje mladih ptia. Rad je svaka korisna aktivnost poev od pribavljanja
hrane za mladunce, izrade sklonita do kosmikih putovanja i tehnolokih istraivanja na
svim poljima nauke i tehnike. Mnoge ivotinje rade udesne nastambe. Primjera je mnogo.
Treba se sjetiti ta rade pele, dabrovi, mravi, rovci i druge vrste ivotinja. Rad je ovjeku
pomogao u njegovoj evoluciji. im je ovjek vie radio, tim je napredak ljudske civilizacije
bio vei i bri.
Ljudski rad je star koliko i ljudska civilizacija, jer je nastao iz puke potrebe za
samoodranjem u prirodnom okruenju. ta su praljudi radili u praskozorje nastajanja
ljudske civilizacije, ne moe se tano rei, ali je sasvim sigurno da su to bili poslovi vezani
za pribavljanje hrane, izrade neke vrste odjee i gradnju ili prilagoavanje sklonita. Za svoje
direktne ivotne potrebe prahistorijski ovjek je radio skupljajui plodove i ogrijev, gradio
sklonita, lovio ivotinje, obraivao i oblikovao prirodne materijale u odjevne i upotrebne
predmete i tako dalje. U kasnijim fazama razvoja ljudske civilizacije, rad nije vie bio
usmjeren samo za zadovoljavanje osnovnih potreba ishrane odijevanja i stanovanja, nego i
za druge potrebe. Kako jedna skupina ljudi nikada nije mogla obezbjediti svojim radom sve
svoje potrebe, morao je nekih stvari uraditi vie, kako bi ih mogao razmijeniti za one stvari
ili usluge koje su potrebne.
Kroz historiju je ljudska civilizacija napredovala iskljuivo na rezultatima rada pojedinaca i
grupa. Zahvaljujui svojem radu, naroito posljednjih stotinu godina, ljudska civilizacija je iz
prahistorijskog, preko kamenog, bronzanog, eljeznog i drugih doba, stigla do tehniko tehnolokog i elektroniko raunarskog doba. Rezultati dosadanjeg ljudskog rada, kada bi
se pismeno opisali, ne bi mogli stati ni u najveu biblioteku svijeta niti u memorije svih
najveih raunara. Cijeni se, da je najvei uspjeh ljudske civilizacije slanje svemirskog broda
van sunevog sistema.
Rad mladih ljudi je od prahistorije bio prisutan u ljudskoj zajednici. Na ranijim primitivnijim
stepenima razvoja, ljudi su se u koristan rad ukljuivali veoma rano, ve sa pet do sedam
godina. To je bilo i normalno, jer je ljudski vijek bio viestruko krai od dananjega. I u
nekim danas prisutnim civilizacijama, kao to su plemena iz brazilskih kinih uma,
centralne Afrike i nekih ostrva u Pacifiku, je upravo tako. U jugoistonoj Aziji, zapadnoj

7
Africi i veini zemalja June Amerike, djeca sa sedam do desetak godina rade odgovorne i
naporne poslove u zanatstvu, industriji i poljoprivredi, te u uslunim djelatnostima. U nekim
zemljama djeca u dobi od devet do 12 godina ak i ratuju to nikako nije prihvatljivo. U
Burmi je djeak sa 10 godina bio osniva i komandant paravojne jedinice 2000. - 2001.
godine.
U razvijenim industrijskim zemljama svijeta rad je neto to se ui od rane mladosti.
Potivanje i kult rada su temelji daljeg razvoja ljudske civilizacije. Iz tog razloga se mlade
raznim poticajnim mjerama usmjerava na rad koristan pojedincu i drutvu. Na primjer u
SAD roditelj moe prijaviti svoje maloljetno dijete kao zaposlenika u svom biznisu i tada za
njega ne plaa poreze, to mlade obilato koristi da zaradi za razliite sopstvene potrebe,
poev od deparca do trokova kolovanja, odjee i obue. U ovoj zemlji se tokom ljetnog
kolskog raspusta amerikoj i inostranoj omladini nude na hiljade razliitih poslova od rada
u ljetnim kampovima do rada u vladinim organizacijama. Mnoge zemlje nude mladima da
obavljaju razne poslove za humanitarne i volonterske organizacije uz manju naknadu, ali s
ciljevima stjecanja radnih navika, osjeaja odgovornosti i svoje vanosti, te vanosti i uloge
rada u drutvenoj zajednici.
Poticanje mladih, da od najranijeg doba, uz obaveze u porodici i koli, obavljaju i neki
posao, ma kako on bio mali, je uz ostalo ve kazano i radi razvijanja samoinicijativnosti,
kreativnosti i odgovornosti za ivotne potrebe porodice. U veini razvijenih industrijskih
zemalja, mlade najee obavlja slijedee poslove: prodaja novina, raznoenje hrane i
mlijeka na adrese naruioca, uvanje mlae djece, garane prodaje porodinih nepotrebnih
stvari, skupljanje loptica na tenis i golf igralitima, branje voa, pranje automobila susjedima
iz ulice, nabavke za bolesne susjede i raznoenje pisama ili paketia za organe lokalne
uprave, firme i institucije.
Obzirom na koliine raznih znanja, koje su se protekom vremena nakupile, u svijetu je osim
njegovanja kulta rada, poseban naglasak dat na usvajanje potrebnih znanja za samostalan
dalji rad. Trajanje kolovanja se za posljednjih 100 godina gotovo udvostruilo, uz
istovremeno poveanje broja zanimanja i strunih specijalnosti za gotovo 1.000 puta.
SAD, kao najrazvijenija zemlja svijeta ima slubeno registrovano oko 45.000 razliitih
zanimanja sa vie od 150.000 poslova ! To govori, da nema niti moe biti ovjeka koji sve ili
gotovo sve zna uraditi, kao to je bilo u neka davna vremena. ak nema ovjeka koji moe
sva zanimanja i poslove nabrojati !

8
Mladi ljudi su se na naim prostorima ranije vrlo mladi ukljuivali u rad. Prije II Svjetskog
rata se na izuavanje zanata ilo nakon zavrena etiri razreda osnovne kole, a oni koji nisu
ili dalje u kolu, su ve sa 1011 godina traili posao. Poslije II Svjetskog rata na zanat se
polazilo sa zavrenih est razreda osmogodinje kole. Od ezdesetih godina XX stoljea na
izuavanje zanata se polazilo ve sa punom osmogodinjom kolom, a zaposliti se nije
moglo bez zavrene osmogodinje kole. I u pogledu trajanja izuavanja pojedinih struka i
zanata, izmijenila se duina trajanja. Sada kod veine struka i zanata, trajanje izuavanja je
tri do etiri godine. To je posljedica potrebe za usvajanjem (uenjem) sve vee koliine
znanja i vjetina. I trajanje studija na univerzitetima se znaajno produilo. Ve unazad 40
godina vei broj fakulteta je bio u trajanju tri do etiri godine, a sada je veina sa 4,5 do 6
godina. Uslijed trajanja kolovanja, pomjera se starosna dob prvog zapoljavanja.
Srednjokolci zavravaju kole sa 18-19 godina, polaznici viih kola sa 21 godinu, a
fakulteta sa 23 do 24 godine.
Zakonodavstva veine zemalja u svijetu, polazei od odredaba meunarodnih konvencija o
radu, utvrdile su, da se ne smiju zapoljavati mladi ispod 14 godina, uz ogranienja na kojim
poslovima smiju biti zaposleni stariji od 14 godina. Takvo rjeenje je i u naem radnom
zakonodavstvu.
emu rad ? Ljudski rad, najjednostavnije reeno je oblik razmjene dobara. Neko ko zna
neto raditi, to radi za novac, a novac je sredstvo kojim se kupuju rezultati neijeg rada
(robe ili usluge). Novac je u razmjeni rada meu ljudima uspjeno zamijenio robnu
razmjenu. Ko bi danas, kada neto napravi, iao s tim da zamijeni za ono ta mu treba i
kako bi to mogao izvesti ? Tu je novac kao univerzalno posredno sredstvo u razmjeni
ljudskog rada na savremeni nain. Novcem dobivenim za svoj rad kupuju se proizvodi
ili usluge, koje su takoer rezultat neijeg rada.
Dakle, cijena rada se u savremenoj civilizaciji izraava novcem. Na ranijim stepenima
razvoja ljudske civilizacije ulogu dananjeg novca su imali plemeniti metali, rijetke
vrste koljki, neke vrste dragog i poludragog kamenja, biseri i druge rijetkosti. Novac u
dananjem obliku se pojavio zadnjih 2.250 do 2.500 godina i bio je kovan od plemenitih
metala, najee srebra i zlata, rjee od bakra ili bronze.
Novac je takoer roba, specifina u odnosu na druge vrste roba, s tim da je on mjera
cijene svih ostalih roba ili usluga. Ekonomisti kau, da je novac opti ekvivalent
vrijednosti svega. Novcem se osim vrijednosti roba i usluga, mjeri i ljudsko znanje,
umijee i vjetina kroz visinu plate i naknada. Novac je nastao kao nuna potreba na

9
vrhuncu razvoja robne razmjene. Danas u savremenom svijetu postoji vie vrsta novca:
naturalni, metalni, papirni, plastini (kartice), kreditni, depozitni i najnoviji virtualni
(elektroniki). Osim to je novac mjera vrijednosti rada, on ima i druge funkcije:
sredstvo prometa, sredstvo za stvaranje vika vrijednosti i bogatstva, plateno sredstvo
te kao sredstvo obrauna na svjetskom tritu.

ISKUSTVA MLADIH U SVIJETU

Nema zemlje u svijetu, a da mlade nije na neki nain ukljuena u rad svoje zajednice.
Istina velike su razlike rada mladei u pojedinim zemljama, to zavisi od razvijenosti
drutva i privrede. Mnogi mladi u zemljama u razvoju rade iz potrebe da opstanu, za
razliku od mladih u razvijenim industrijskim zemljama gdje rade u osnovi radi stjecanja
osjeaja za zakonitosti trine privrede i za odreene svoje potrebe.
U veini zemalja jugoistone Azije mlade vrlo rano se poinje baviti veoma ozbiljnim i
esto tekim poslovima. Slino je i u nekim zemljama centralne i zapadne Afrike, te
veini zemalja June Amerike. Uslijed razliitosti u razvijenosti drutava i privreda
zemalja svijeta, razlike su i u intenzitetu i karakteru rada mladei. Dok mladi razvijenih
industrijskih zemalja najee rade uz kolovanje ili u vrijeme kolskog raspusta,
istovremeno mlade nerazvijenih zemalja radi za golu egzistenciju, poesto po 10-12
sati dnevno, bez mogunosti za kolovanje.
Po izvjetaju UNICEF-a, specijalizirane UN agencije za zatitu i obrazovanje djece, i u
prvoj godini treeg milenija se biljei nemilosrdna eksploatacija mladei na tekim
poslovima u rudarstvu, poljoprivredi i graevinarstvu u zemljama takozvanog treeg
svijeta (nerazvijene zemlje). U tom izvjetaju se posebno spominju zemlje: Eritreja,
Burma, Indija, Kampuija (Kamboda), Vijetnam, Peru, Angola, Argentina, Kolumbija,
Etiopija, Banglade, ad, Centralno Afrika Republika, Togo, Gana, Gambija, Gabon,
Kongo, Sudan, Tajland, Namibija, Kenija, Junoafrika Republika, Brazil, Gvatemala,
Honduras, Dominikanska Republika, Meksiko, Bolivija, Urugvaj, Botsvana, Ruanda,
Uganda, Nigerija, Indonezija, Laos, Afganistan, Sri Lanka (Cejlon), Moldova, te jo
desetine zemalja svijeta.
Od 192 razmatrane zemlje svijeta, u ak 105 zemalja svijeta mlade ve od najranije
dobi (7-10 godina) je na fiziki tekim poslovima, koji nisu za djeji jo neformiran i

10
nejak organizam. U velikom broju sluajeva roditelji pritisnuti tekim ivotnim
prilikama daju djecu na teke poslove ili im unutar brojnih porodica daju neprimjereno
teke poljoprivredne i druge poslove. ak su zabiljeeni sluajevi u nekim azijskim i
afrikim zemljama, da roditelji svoju malodobnu djecu trajno prodaju poslodavcima za
stotinjak amerikih dolara. Takve negativne pojave mnogo govore o neodgovarajuem
odnosu pojedinih drutava i pojedinaca u njima prema mladei, a sve u trci za novcem
potrebnim u svakodnevnom ivotu za elementarne potrebe i preivljavanje.
Za razliku od poloaja mladei u nerazvijenim, mlade razvijenih industrijskih zemalja
ima na raspolaganju brojne humane mogunosti rada i zarade uz svoje kolske i
porodine obaveze. U nordijskim zemljama Evrope ( Finska, vedska, Norveka i
Danska) od obdanita se pouavaju mladi da je rad osnova egzistencije. U tim zemljama
se sa otrim prezirom gleda na neradnike i ljenjivce. U mnogim zemljama Evrope i u
SAD, je veoma razvijen humanitarni i volonterski rad mladei. Humanitarni rad je
veoma cijenjen u veini industrijskih razvijenih zemalja. U okviru humanitarnog rada je
vrlo irok spektar poslova poev od njege i snabdijevanja bolesnika sa potreptinama do
poslova na popravkama u stanovima (kuama). U SAD jedan dan u godini je posveen
popravkama uslova stanovanja najsiromanijih i tada se nastoje angaovati svi
Amerikanci, a obavezno uestvuje i predsjednik. Mlade SAD-a u odnosu na ostale
zemlje svijeta ima najbolje mogunosti rada. Milioni mladih tokom godine, a naroito
ljeti, rade vrlo razliite poslove, od onih u svojim mjestima stanovanja, preko
angaovanja u brojnim kampovima do obavljanja poslova za dravnu administraciju.
U Evropi mlade izrazito turistikih zemalja, kao to su panija, Austrija, vicarska,
Francuska, Italija i Velika Britanija imaju mnogo ponuda tokom ljeta za obavljanje
razliitih poslova. Ponuda poslova je organizovana putem organizacija mladei. Slino
je i u Njemakoj, koja takoer slovi kao turistika velesila, s tim da se u ovoj zemlji
mladei nude i poslovi u poljoprivredi na ubiranju plodova. U Velikoj Britaniji ponuda
poslova za mlade se daje u obliku popularnih broura. Na isti nain se u ovoj zemlji
nude poslovi i za mlade drugih zemalja, koji dolaze u velikom broju radi uenja jezika,
a nemaju dovoljno novca da plate sve trokove. Takvima se nudi smjetaj i ishrana u
britanskim porodicama za rad sa djecom ili obavljanje nekih drugih poslova.
U Holandiji je naprosto nemogue nai bilo koga od mladih ljudi, a da ve nema iza
sebe bogata iskustva na razliitim poslovima, pogodnim za mlade. Pri kolama i
fakultetima djeluju organizacije, koje se uz sve ostale potrebe mladih ljudi brinu i o

11
nalaenju odgovarajuih poslova. Posebno je veliki angaman mladih svih uzrasta
tokom ljetnog i zimskog kolskog odmora. Mnoge kole imaju organizovane svoje
radionice i uslune servise, putem kojih se obavljaju razliiti poslovi. Postoje i kole,
naroito strune, koje imaju vrstu saradnju sa preduzeima i institucijama, gdje uenici
osim redovne prakse obavljaju i neke poslove, kako bi se to bolje pripremili za svoje
budue zanimanje i zaradili za svoje potrebe. Neke kole imaju i svoja mala
poljoprivredna imanja, na kojima se uz druenje obavljaju poljoprivredne djelatnosti
(stoarstvo, ratarstvo, pelarstvo, cvjearstvo i dr.).
I na naim prostorima je od 1948. do 1975. godine, znaajan broj osmogodinjih i
srednjih kola imao svoja mala poljoprivredna imanja i kolske zadruge putem kojih je
mlade radila korisne poslove i tako zaraivala za trokove ekskurzija, izleta i uenike
naknade (nagrade). Naalost reformama kolstva je ovaj dobar obiaj u vrlo kratkom
vremenu nestao. Danas vie ne postoji ni jedna uenika zadruga u BiH.
U azijskim zemljama mladi ljudi su najbrojniji u razliitim poljoprivrednim, a poesto i
u teim graevinskim radovima. U Indiji, Tajlandu, Burmi, Indoneziji i Bangladeu je
svakodnevna pojava vidjeti djecu na tekim poslovima, posebno na prijevozu tereta
kolicima i putnika rikama ili biciklima sa prikolicom. S druge strane, u zemljama june
Afrike, se uz ostale poslove razliite teine u porodici ili izvan nje, koriste djeca starosti
ve od devet godina za rad u rudnicima.

12

RAD, PUTOVANJA I UENJE ZA MLADE

Za mlade starijeg uzrasta postoje znaajne ponude da tokom ljetnih kolskih odmora
uz rad, putuju, ue jezike, stjeu nova znanja, upoznaju zemlje i ljude i proiruju svoje
vidike. Oni koji su ve zavrili visoko obrazovanje imaju mogunosti obavljanja
volonterskih poslova irom svijeta.
Za popuste u prijevozu i smjetaju, potrebno je nabaviti meunarodnu studenstku kartu
ISIC (International Student Identity Card) ili meunarodnu omladinsku kartu IYC
(International Youth Card) koju mogu dobiti svi mladi ljudi starosti od 16 do 26 godina.
ISIC karta se moe dobiti preko pomenutog CIEE koncila, putem Saveza studenata ili u
Velikoj Britaniji na adresi:
ISIC - Mail Order
P.O. Box 36
Glossop, Derbyshire, Great Britain
Tel.: 00 44 1457 868-003
IYC za mlade do 26 godina, poznata i pod nazivima GO 26 i takoer IYTC
(International Youth Travel Card), moe se dobiti preko svih lanica ove Federacije
meunarodnih organizacija za putovanja mladih. Kod nas je to Ferijalni savez. Moe se
i direktno obratiti na ovu organizaciju:
FIYTO Federation of International Youth Travel Organizations
Bredgade 25 H
DK-1260, Copenhagen K, Denmark
Pomou jedne od ovih karata omogueno je mladima da u vie od 40 zemalja zapadne
Evrope i Sjeverne Amerike ostvare popuste na svim vrstama prijevoza i za smjetaj u
hostelima. Hostel je uobiajeni naziv u svijetu za omladinske hotele, kojih je najvei
broj u razvijenim zapadnim industrijskim zemljama. U veini hostela, posjetilac moe
da se prijavi radi dobijanja odgovarajueg posla, kojim e odraditi svoj boravak i
zaraditi za dalje putovanje i druge potrebe.
U SAD je omoguen rad stranim studentima tokom ljeta na odreenim poslovima,
najee na poslovima obuke u biznisu i nekim naunim disciplinama, u volonterskim
servisima i u konsultantskim kampovima. Zainteresirani treba da se obrate za

13
informacije Amerikom informativnom servisu (US-Information Service), koji djeluje
pri ambasadi SAD.
Poeljno je radi potpunijih informacija obratiti se i na:
CIEE - Council on InternationalEducational Exchange
205 East 42nd Street, New York, N.Y. 10017, US of America
Tel.: 00 1 212 661-1414

Fax: 00 1 212 972-3231

Mlade zainteresirana za jednu ili vie evropskih zemalja radi posjeta, obavljanja
drutveno korisnog rada ili aktivnosti ili sportske saradnje detaljne informacije i
dogovore moe obaviti putem Evropske slube za razmjenu mladei, na adresi:
Europischer Austauschdienst e.V.
D-60327 Frankfurt a.M., Mainzer Landstr. 90, Deutschland
Tel.: 00 49 69 746 154

Fax: 00 49 69 746 772

Velika Britanija je cilj putovanja mladei svijeta iz mnogo razloga, a ponajprije radi
uenja jezika. Ova zemlja prua znaajne mogunosti mladei svijeta, koja eli uiti ili
usavravati engleski jezik. Postoji veliki broj kola za engleski jezik i agencija koje
posreduju kod upisa i smjetaja. Uobiajeno je, da mlade jedan dio vremena provodi u
radu da zaradi za trokove teajeva jezika i za ostale svoje trokove. Smjetaj je ili u
britanskim porodicama ili u kampusima univerziteta i koleda. Provesti ljeto u Velikoj
Britaniji uz rad, treba dogovoriti putem Centralnog biroa za obrazovanje, posjete i
razmjene:
Central Bureau for Educational, Visits & Exchanges
10 Spring Gardens, London SW1A 2BN, Great Britain
Rad, uenje engleskog jezika, smjetaj i organizacija putovanja po Velikoj Britaniji, se
moe ugovoriti putem organizacije WETO :
WETO Work Experiene & Training Organization
P.O. Box LB 677, London W1A 9LB
Tel./Fax: 00 44 20 7372 6016

E-mail : workexp@btconnect.com

Djevojkama starosti od 17 do 27 godina nude se poslovi dadilja (Au Pair) u britanskim

porodicama, gdje imaju smjetaj i dva obroka uz nedjeljne obaveze rada s djecom od 30
do 36 sati, za ta dobiju relativno dobru naknadu, koja pokriva trokove teaja
engleskog jezika i ostale trokove. Angaman dadilja je uobiajeno na 6-8 mjeseci, ali
se moe dogovoriti i za neto dui period. U posljednje vrijeme i momci prihvataju ovu
vrstu poslova !

14
U Velikoj Britaniji ima jako mnogo agencija koje se bave posredovanjem u
zapoljavanju djevojaka u porodicama, pa se zato najbolje obratiti na federaciju ovih
agencija i putem nje uspostaviti eljene kontakte :
The Federation of Recruitment & Employment Services
36-38 Mortimer Street, London W1N 7RB, Great Britain
Web stranica: www.fres.co.uk
Rad u karitativnim organizacijama Velike Britanije, uz pohaanje eljenog teaja je
takoer atraktivan za mlade cijeloga svijeta. Osiguran je kvalitetan smjetaj sa hranom
i novanom naknadom koja pokriva ostale trokove boravka. Zainteresirani trebaju da
kontaktiraju :
Trident Transnational
Saffron Court, 14 b St. Cross Street, London EC1N 8XA, Great Britain
Tel.: 00 33 20 7242 1515

E-mail: transnational@trid.demon.co.uk

Za mlade koja voli putovanja i eli proputovati Velikom Britanijom, zaraujui za

trokove putovanja nude se sezonski poslovi u lancima hotela, gdje kandidati imaju
osim plae, smjetaj i ishranu:
-

Coopers Scotish Promotions

Fordie, Comrie, Perthshire PH6 2LT, Great Britain
Tel.: 00 44 1764 670001

Fax: 00 44 1764 679728

E-mail: dee@livein-jobs.demon.co.uk
-

Tent City
Old Oak Common Lane, East Acton W3 7DP, Great Britain

Friendly Hotels & Choise Hotels

Premier House, 112 Station Road, Edgware, Middlesex HA8 9AF,
Great Britain

Thistle/Mount Charlotte Hotels

Capital House, 25 Chapel Street, London NW1 5JJ, Great Britain

Mlade u Velikoj Britaniji moe dobiti povremene i stalne poslove, radi finansiranja
svojih planova (studij, usavravanje i dr.), putem agencije za zapoljavanje :
Freedom Recruitment
266 Bath Road, Hounslow, West Middlesex TW4 7DF, Great Britain
Tel.: 00 44 208 572 9096

Fax: 00 44 208 572 14o1

Web stranica: www.FreedomRecruitment.com

15
Mlade zainteresirana za susrete, razmjenu posjeta, radne posjete, druenje ili
kombinaciju (rad, odmor, druenje) u Saveznoj Republici Njemakoj, moe sve detalje
dogovoriti sa jednom od tri vodee organizacije te zemlje u ovoj oblasti :
-

Arbeitkreis der privaten Institutionen fr internationale

Begegnung und Bildungs
D-53115 Bonn, c/o Guez, Bachstr. 32, Deutschland
Tel.: 00 49 2 28 290 080

Fax: 00 49 2 28 690 385

Internationaler Jugendaustausch und Besucherdienst

der Bundesrepublik Deutschland e.V.(IJAB)
D-53715 Bonn, Hochkreutzealle 20, Deutschland
Tel.: 00 49 2 28 95 060

Fax: 00 49 2 28 95 061

Deutsches Youth For Understanding Internationale Jugendaustausch

D-22085 Hamburg, Averhoffstr. 10, Deutschland
Tel.: 00 49 40 2270 020

Fax: 00 49 40 2270 0227

Mlade zainteresirana za vicarsku, Grku, Austriju, Francusku, Italiju, Belgiju i

panjolsku, starija od 15 godina, moe kontakte ostvariti putem slijedeih organizacija:
- Freundinner Junger Mdchen, Inland-Stellenbro
Zhringstr. 36, CH-8001 Zrich, Switzwrland
- Association Chatolique Suisse des services de la Jenuesse Feminine
3 rue Argand, CH-1201, Geneve, Switzerland
- T.H.N. Cammenos, International Staff Consultants and Recruters
12 Botasi St., Athens 147, Greece
- OKISTA Austrian Commitee for International Educational Exchange
Trenstrasse 4, A-1090 Wien, Austria
- APEC, 7 Avenue Eugenie, 92210 St. Cloud, France
- International Student and Au Pair Bureau,, 70 Bld. Saint Marcel, 75007 Paris, France
- International Centre of Cultural Coordination
Via Cassia No. 1415, La Storta, 00123 Rome, Italy
- AHOY V.Z.W., 66 Aneselmostraat, 2018 Antwerp, Belgium
- Eglise Danoise de Bruxelles, Au pair Contact
Avenue de l'Uruguay 11, B-1050 Bruxelles, Belgium
- Ayuda a la Extranjera, Desengano 9, Madrid 13, Spain
- Relaciones Culturales Internacionales, Calle Miguel, Engel 13, Madrid 10, Spain

16
VOLONTERSKI POSLOVI
Voluntarizam je jedna fina filozofija, po kojoj je temelj svega to postoji ljudska volja.
Sa tim je usko povezan i pojam volonter (dobrovoljac), koji steena znanja, iskustva i
vjetine prenosi na one kojima ona mogu biti od koristi. Za mlade strunjake
dobrovoljni volonterski rad je uobiajeno dobar poetni korak u stjecanju ivotnih i
radnih iskustava, ali i za gradnju uspjene profesionalne karijere.
Kroz volonterski rad pojedinci veoma esto budu zapaeni i potom angaovani u raznim
meunarodnim i agencijama Ujedinjenih Naroda (UN). Inae, volonteri ne rade
besplatno. Uobiajeno je da imaju plaene trokove putovanja, boravka (smjetaja i
ishrane), ivotnog osiguranja, plaene odmore i uz to mjesenu naknadu u rasponu od
250 do 1.500 US dolara, ponekada i uz dodatne nagrade (bonuse), a sve u zavisnosti od
strune osposobljenosti, vrste programa i zemlje u kojoj se program obavlja, te naravno
i volonterske organizacije. Kada se saberu primanja, poesto to bude daleko iznad
visine primanja, koju bi kandidati imali u zemlji iz koje dolaze. Prijaviti se za
volonterski rad mogu i brani suprunici, bilo da oba rade kao volonteri ili samo jedan.
U sluaju da radi jedan od suprunika, njemu se naknada uveava za 20 - 30 % i dobiju
odgovarajui smjetaj.
U svijetu postoji jako mnogo volonterskih organizacija, koje svoje aktivnosti uglavnom
vode u nerazvijenim i zemljama koje su tek izale iz rata ili neke prirodne katastrofe, ali
i u razvijenim zemljama, to zavisi od prirode misije i projekta.
Volonterske organizacije trae vrlo irok spektar strunih profila, od specijaliziranih
radnika do magistara. Naprosto je nemogue pronai zanimanje i struku, koji se ne trae
u volonterskim organizacijama. Najvie su traeni mladi struni ljudi starosti iznad 20
godina. Od jezika je potrebno poznavati barem jedan od slubenih jezika UN agencija :
engleski, francuski, panjolski, arapski ili portugalski. Nekada se trai poznavanje
ruskog i njemakog jezika, a posebno se cijeni znanje lokalnog jezika zemlje u kojoj se
provodi planirana misija.
Kod nas nije bilo nekog posebnog interesa za rad u volonterskim organizacijama, to ne
znai da nee biti u budunosti. Takva situacija je bila vjerovatno i radi nedovoljne
infomisanosti.
Kroz volonterski rad, upoznaju se ljudi, krajevi, jezici i obiaji, koje prosjean ovjek
nema mogunosti upoznati itavog svog ivota.

17
Mnoge volonterske organizacije su bile ili su jo prisutne u Bosni i Hercegovini,
doprinosei svojim radom poslijeratnom oporavku zemlje.
Meu najbolje organizovane i u svijetu prisutne volonterske organizacije, na koje bi se
trebala obraati i mlade nae zemlje su :
* VSO Voluntary Service Overseas, Enquire Unit, 317 Putney Bridge Road,
London SW15 2PN6, Great Britain
Tel.: 00 44 20 8780 7511

Fax: 00 44 20 8780 7550

E-mail: juliet.schofielde@vso.org

Web stranica: www.vso.org

* UNV-United Nations Volunteers, Palais des Nations, CH-1211 Geneva, Switzerland

ili u Velikoj Britaniji na adresi VSO-a, s tim da se adresira na UNV !
* UNAISIS UN Association International Service, 3 Whitehall Court,
London SW1A 2EL, Great Britain
* ICVA-International Council of Voluntary Agencies,
48 Grand Chemin du Grand-Montfleury, 1290 Versoix, Switzerland
Tel.: 00 41 22 950 9600

Fax: 00 41 22 950 9609

E-mail: secretariat@icva.ch

Webstranica: www.icva.ch

Osim ovih meunarodnih volonterskih organizacija, postoji mnogo nacionalnih, meu

kojima su za mlade moda najinteresantnije slijedee:
* Kenya Voluntary Development Association, P.O. Box 48902, Nairobi, Kenya
* Australia Trust for Conservation Volunters,
P.O. Box 226, Churchil, Victoria, Australia
* Joint Assistance Center, H-65, South Extension 1, New Delhi, India
* American Friends Service Commitee,
1501 Chery St. Philadelphia, PA 19102, US of America
* Winant Clyton Volunters,

109 East Sott St., New York, N.Y. 10022, USA

* Canadian Bureau for Intl. Education,

141 Laurier West, Ottawa, Ontario, K1P 5J3, Canada
* Israel Information Centre, P.O. Box 13010, Jerusalem, Israel

18
OBLICI ORGANIZOVANJA POSLOVA ZA MLADE
Brojni su oblici organizovanja poslova, koje mogu obavljati mladi ljudi. Oblik
organizovanja posla prvenstveno zavisi od uzrasta, a potom i od vrste posla. Kako se ne
bi u daljim tekstovima ponavljali mogui oblici organizovanja poslova, dobro je prije
prelaska na obrazlaganje pojedinanih naina zarade, odnosno poslova, upoznati
mogunosti organizovanja. Na itaocima je, da opredjeljujui se za obavljanje nekoga
posla, utvrde za sebe najpovoljniji nain organizovanja i obavljanja posla, jer od toga
mnogo ta zavisi, a prvenstveno prodaja i naplata, te nabava potrebnih sirovina,
materijala i drugo.
Raspoloivi oblici organizovanja poslova, koje moe koristiti mlade u zavisnosti od
uzrasta, osposobljenosti i svog linog interesa su veoma razliiti. U ovom tekstu su dati
u svijetu i kod nas uobiajeni i na postojeim zakonskim rjeenjima zasnovani. Neki od
oblika se mogu meusobno kombinovati, do ega e svako doi tokom vremena i
prakse, jer univerzalnih rjeenja za uspjeh nema. Dakle, ovdje su samo polazne osnove,
na kojima se vri dalja izgradnja svoje organizacije poslova.
Kuni posao
Pod ovom definicijom, podrazumijeva se svaki posao, koji se obavlja u svojoj kui
(stanu), pomonim prostorijama ili na okunici. U svijetu je ovaj oblik jako popularan.
Cijeni se, da e tokom XXI stoljea, vie od 45 % malih biznisa u SAD biti u ovom
obliku organizovanja, koji u toj zemlji ima vie naziva: Work at home, Homebased
business i druge. Prednost kunog posla je, da se moe raditi u svako doba dana, uz
ostale kune poslove i obaveze. U SAD se vlasnicima kunih poslova (biznisa)
omoguava da bez plaanja poreza zaposle djecu, koja tada imaju radno i zdravstveno
osiguranje. Mnogo mladih ljudi, naroito srednjokolaca i studenata, uporedo sa
kolovanjem imaju otvorene svoje male biznise u svojim domovima. Kod nas ovaj vid
organizovanja poslova nije posebno ukorijenjen. Jedno vrijeme je bila popularna
takozvana kuna radinost, koja je zakonski regulisana, ali je bila uglavnom usmjerena
na izradu folklornih lokalnih predmeta i suvenira.
Novo doba otvara velike mogunosti za brojne vrste kunih poslova. Prednost
organizovanja u obliku kunog posla je i u tome, to se u tim poslovima mogu
angaovati svi ukuani, od najmlaih do najstarijih, svi prema svojim mogunostima,
bez nekih drugih ogranienja.

19
U SAD prema magazinu Entrepreneur (Irvine, California), su 10 najpopularnijih
malih biznisa voenih iz kue: servisi za odravanje prostorija, izrada razne ambalae
za pakovanje poklona, Internet trgovina, servisi za pismonosne poiljke, mikro farme
(gljive, rasadnice povra, presadnice vpa, zainsko bile i mali kuni ljubimci), uvanje
djece, servisi za obradu tekstova, dizajniranje Web stranica, pomo pacijentima u
ostvarivanju prava iz zdravstvenog osiguranja i davanje poduke uenicima i studentima
(direktno u kui ili putem Interneta).
Grupni poslovi
Podrazumijeva se obavljanje poslova u okviru grupe zainteresiranih mladih ljudi. Grupa
moe biti formirana u susjedstvu, razredu, koli ili nekom klubu. Osnovno je, da svi
lanovi jedne grupe imaju isti cilj, da posao obave i naplate rezultate svoga rada. U
ovom organizovanju poslova, bitno je da jedan bude zaduen za voenje grupe. To je
veoma vano radi uspjenog rada grupe. Ako nema voe grupe, zajedniki interesi e se
brzo izgubiti i grupa raspasti. Poeljno je da svaki pojedini lan grupe tano zna svoju
zadau i da je izvrava u dogovoreno vrijeme i kvalitetno. Grupni poslovi su pogodni za
sve uzraste mladei, od 10 godina pa na dalje. Neke vrste poslova koji se organizuju u
ovom obliku zahtijevaju odreene prostore, koje grupa uvijek moe lako iznai meu
svojim lanovima, to predstavlja znaajnu prednost. Nakon napredovanja u poslu, a
posebno kada lanovi grupe ispune i potrebnu starosnu dob, posao se moe zvanino
registrovati u nekom od zakonskih oblika organiziranja, koji su navedeni u daljem
tekstu.
Malo poljoprivredno dobro
Vrlo pogodan nain organizovanja poljoprivrednih poslova. Moe ga ostvariti
pojedinac, udrueni pojedinci, kolski razred, kola ili mlade jedne mjesne zajednice.
Ovaj oblik je pogodan za mlade mlaeg uzrasta, uglavnom od 10 do 15 godina. Cilj
ovakve organizacije poslova je stjecanje radnih navika, osjeaja odgovornosti u poslu, a
tek na kraju i zarada - kao ekvivalent uloenog rada. Mala poljoprivredna dobra rijetko
prelaze veliinu od 1.000 m2, ako je u pitanju ratarstvo, povrtlarstvo ili voarstvo, a u
pelarstvu je to 3-7 konica. U stoarstvu i ribarstvu su ogranienja drugaija. Mala
stoarska farma koju vode mladi ljudi, bilo sami, bilo uz pomo porodice, a zavisno od
vrste stoke, uglavnom je u veliini kakva je opisana u daljim tekstovima opisa pogodnih
poslova za mlade. U ribarstvu, prvenstveno se misli na manji ribnjak za uzgoj
plemenite konzumne ribe, izgraen uz pogodan vodotok. Kada malo poljoprivredno

20
dobro uznapreduje, poeljno ga je registrovati kao samostalnu privrednu djelatnost ili se
udruiti s ostalim zainteresiranima u zadrugu. Nekada je bio obiaj, da osnovne kole
imaju svoje povrtnjake, koji su sluili i kao kabineti na otvorenom za oiglednu nastavu
iz botanike. Na alost, kod nas nema vie takvih kola, dok u industrijskim razvijenim
zemljama cca 30 % imaju svoja mala poljoprivredna dobra. Posebno u ovoj oblasti
radnog angamana mladei, vode Velika Britanija, Belgija, Njemaka, Danska, Japan,
SAD, Francuska i Norveka.
Zadruga
Zadruga (kooperativa) je vrlo star i dan-danas prisutan i poeljan nain organizovanja
poslova u svakoj ljudskoj djelatnosti. Prva zadruga u Bosni i Hercegovini je osnovana
davne 1888. godine u Derventi. O znaaju zadruga i zadrugarstva, dovoljno govori
Rezolucija UN-a, usvojena 17.12.1999.godine, pod nazivom Zadruge i drutveni
razvoj, a u kojoj izmeu ostaloga stoji i slijedee:
Zadruge u svojim razliitim formama, postaju glavni faktor ekonomskog i
socijalnog razvoja promovisanjem maksimalnog uea ena i svih populacija,
ukljuujui omladinu, starce i invalidna lica u proces razvoja, sve vie
obezbjeujui efikasan i mogu mehanizam zadovoljavanja potreba ljudi za
osnovnim drutvenim uslugama.
Zadruga moe biti razliitog oblika (forme). Najprisutnije su: poljoprivredne, stambene,
kolske (ake), studentske, zanatske i uslune. Svijet poznaje vie stotina oblika
zadruga po poslovima i zanimanjima udruenih zadrugara. Na naim prostorima je
jedno vrijeme zadrugarstvo bilo jako razvijeno. Od 1975. godine opada interes za ovaj
oblik privrednog djelovanja, dok istovremeno u svijetu raste. Od oko 1.500 osnovnih i
srednjih kola u BiH, vie od 30 % ih je imalo formirane ake (kolske) zadruge u
razdoblju izmeu 1958. i 1975. godine. Trenutno ni jedna kola nema svoju aku
zadrugu. Veina studenstkih zadruga je preraslo u servise, a potom u privatne
omladinske zadruge, koje se bave iznajmljivanjem radne snage za povremene poslove.
Zadruga, kao oblik organizovanja poslova ima prednosti nad ostalim oblicima
oragnizovanja, naroito za mlade.
Prednosti zadruge su: jednostavna registracija, nije potreban poetni kapital,
ravnopravan poloaj na tritu s ostalim oblicima privrednih drutava (preduzea),
pristup tritu, pristup izvorima finansiranja, laki plasman roba i usluga, laka nabavka

21
potrebnih materijala i jednostavno upravljanje zasnovano na kolektivitetu i zajednikim
interesima zadrugara.
Zadrugu za obavljanje jedne ili vie privrednih djelatnosti, prema postojeim zakonskim
rjeenjima u Federaciji BiH, mogu osnovati najmanje tri (3) punoljetne ili poslovno
sposobne osobe. Postupak osnivanja je jednostavan. Osnivai sainjavaju Ugovor o
osnivanju, potom Odluku o statutu i direktoru zadruge donosi osnivaka skuptina
zadruge koju sazovu osnivai. Zadruga nije po zakonskim propisima duna imati i na
banku poloiti osnivaki kapital, ali zadrugari mogu izmeu sebe dogovoriti, ta ko
unosi u zadrugu: novac, oprema, zemljite, graevine, vozila i prava (patenti, recepture,
tehnologije i sl.).
Registracija zadruge se vri na nadlenom sudu. U Federaciji BiH, nadleni su
kantonalni sudovi, kojima se plaa taksa za registraciju i objavu u Slubenim novinama
FBiH. Na isti nain se registruju sve vrste zadruga, s tim da e kod registracije akih
zadruga, kao osnivai morati biti prijavljeni nastavnici te kole, a uenici kao zadrugari.
Zadruge pri osnovnim kolama mogu biti formirane i bez zvanine registracije, ako
nee obavljati znaajnije privredne djelatnosti. Za mlade je najpovoljnije osnivanje
akih (kolskih), studentskih, zadruga pri domovima za smjetaj kolske i studentske
omladine, te pri domovima za smjetaj naputene djece i omladine, poljoprivrednih i
zanatsko-uslunih zadruga.
Brojne su mogunosti, koje osnivaima zadruga zakonski propisi pruaju. Kao primjer,
neka poslui praksa mladei Italije, Austrije, Njemake i Francuske, gdje doista postoji
veliki broj zadruga, naroito poljoprivrednih, kroz koje mlade ostvaruje svoje stalne ili
dodatne prihode. Austrija ima najrazvijenije zadrugarstvo. Treba znati, da je i mona
bankarska institucija Raiffeisen Bank nastala iz austrijskih zadruga u momentu kada
su toliko ojaale, da su oformile svoju finansijsku ustanovu.
U tekstovima prijedloga poslova i naina zarade, datih u ovoj knjizi, nalazi se mnogo
poslova, koji se izmeu ostalih naina, mogu uspjeno oragnizovati i kroz zadruge,
naroito ake, studentske i poljoprivredne. Poljoprivredne. Poljoprivru osnivati i kole,
ali je ipak najbolje da to ine sami mladi ljudi koji se bave poljoprivredom. U
gradovima i manjim mjestima, za mlade je pogodno da formiraju svoje zadruge putem
kojih mogu plasirati svoje usluge iz razliitih struka. Dakle, ne ekajui da im posao
stvori drutvo, mlade moe uz malo ideja i mnogo volje, pokretanjem svojih zadruga

22
iskoristiti znanja nauena tokom kolovanja u cilju zarade, zapoljavanja, zdravstvenog
i penzionog osiguranja.
Dopunska djelatnost
Ovaj oblik organizovanja poslova je pogodan za sluajeve, kada se podudare interesi
zaposlenih roditelja i nezaposlenih mladih. Dopunsku djelatnost po zakonskim
propisima moe otvoriti zaposlena osoba u najduem trajanju do etiri sata dnevno. Uz
roditelja, koji otvori takvu djelatnost, uvijek ima posla i za mladog ovjeka, koji je
struno osposobljen za takav posao. Dopunska djelatnost se prijavljuje u opini, kod
nadlenih slubi za poslove privrede.
Samostalna zanatska djelatnost
Ovaj oblik organizovanja poslova je pogodan i preporuljiv za mlade ljude koji su
zavrili jedan od zanata, ali i za ostale mlade ljude koji imaju afiniteta za bavljenje
nekom od zanatskih djelatnosti. Zanatska djelatnost se moe obavljati samostalno ili u
obliku zadruge putem udruivanja vie zanatskih radnji, odnosno zanatlija. Trokovi
osnivanja zanatskih radnji su vrlo niski. Za neke vrste zanata nije potreban poslovni
prostor. Na primjer, u zapadnoevropskim zemljama ima prilian broj ambulantnih
frizera, koji svojim kolima ili javnim prijevozom obilaze udaljenija sela i pruaju svoje
usluge. Poslova, koji se mogu obavljati na ovaj nain je jako mnogo.
Samostalna privredna djelatnost
Registracija je ista kao za samostalnu zanatsku djelatnost, s tim da se ovdje
podrazumijevaju trgovake, prijevoznike i neke vrste uslunih djelatnosti. Nije
neophodno posjedovanje svojeg, jer je djelatnost mogue obavljati u unajmljenom
poslovnom prostoru. I u ovom obliku organizovanja, mogue je dalje organizovanje u
obliku zadruge.
Privredno drutvo (preduzee)
Prema Zakonu o privrednim drutvima, postoji vie oblika organizovanja: drutvo sa
ogranienom odgovornou (d.o.o.), drutvo sa neogranienom odgovornou (d.n.o.),
dioniko drutvo (d.d.) i komanditno drutvo (k.d.).
Za mlade ljude, koji su zavrili kolovanje, nemaju posla, imaju ideje i neto novca za
otpoinjanje svojeg mikro ili malog posla (biznisa), od svih navedenih oblika
organizovanja

privrednih

drutava

je

najpodesnije

drutvo

sa

ogranienom

odgovornou (d.o.o.). Osim trokova osnivanja, tu je i obavezno polaganje depozita u

izabranu banku. Depozit je za jednog osnivaa 2.000 KM, a za dva ili vie osnivaa

23
10.000 KM. Depozit je novac s kojim preduzee poinje raditi, te to nije ni troak, niti
je izdatak.
Kao imovina preduzea ubraja se depozit, a mogu se unijeti poslovni prostori, oprema,
zemljite, graevine, prava i novac. Preduzee treba imati sopstvene ili unajmljene
poslovne prostore potrebne za odvijanje planirane privredne djelatnosti. Registracija
preduzea uz Odluku o osnivanju, koju sainjava osniva, te ostale potrebne dokumente,
vri se u nadlenim kantonalnim sudovima.
Preduzee moe osnovati poslovno sposoban pojedinac, gdje je jedan od uslova
punoljetstvo. Isto vrijedi i za svakog pojedinca kada je vie osnivaa preduzea.
Preduzee je neto tee voditi nego samostalnu zanatsku, trgovaku ili ugostiteljsku
radnju, ali je zato bolji poloaj preduzea na tritu, bolji pristup raspoloivim kreditima
i uvozno-izvoznim poslovima, te bolja rjeenja vezana za nabavke i prodaju.

KUNI POSLOVI
Pod kunim poslovima se podrazumijevaju poslovi koji se mogu obavljati u kui ili
stanu, na okunici, u pomonim prostorijama ili iz kue, odnosno stana. Na stotine je
takvih poslova, o emu je ve osnovno reeno u poglavlju Oblici organizovanja
poslova za mlade. Iz mnoine takvih poslova, ovdje su predstavljeni oni koje moe
obavljati mlade uzrasta iznad 10 godina. Tako e neki od poslova odgovarati vie
mlaima, a neki vie onima koji imaju neku godinu vie. U principu nema gornje
starosne granice za obavljanje ove vrste poslova. Kod veine poslova predstavljenih u
ovom poglavlju, zajedniko je da nisu potrebna posebna dodatna ulaganja u opremu i
materijale, jer su zasnovani na postojeem stanju u veini porodica i to je najvanije na
dobroj volji i elji da se uspije. Mnogi od obrazloenih mikro poslova, mogu tokom
vremena prerasti u male, ili srednje poslove, to najvie zavisi od onoga ko vodi posao.
Ravnopravno su zastupljeni poslovi uslunog i proizvodnog karaktera, a mnogi od
prezentiranih poslova se mogu obavljati u vie stanova, sa zajednikim nastupom pri
prodaji, naplati, kupovini potrebnih sirovina i materijala i ostalim aktivnostima.

24
Oslikavanje tekstilnih predmeta
Meu mladima su vrlo omiljene oslikane majice, koulje, kape, alovi, marame, i
vjetrovke. Svako bi elio da ima sliku sa natpisom, kakvu nemaju drugi. Osim
mogunosti koje prua raunarska tehnologija, ne treba zaboraviti na mogunosti
runog oslikavanja. Ovaj nain daje originalne slike i tekstove po elji. Runo
oslikavanje odjevnih predmeta vri se koritenjem pokrivnih boja za tekstil, koje se na
tritu mogu nabaviti u obliku votanih (krejona) i vodenih boja. Bez obzira s kojim
vrstama, ili istodobno sa obje, postupak je isti. eljeni crte sa ili bez teksta, nacrta se na
prozirnom papiru, a potom se boje nanose sa stranje strane papira. Kada je slika
dotjerana u eljeni oblik i boje, slika se poloi bojenom stranom na povrinu odjevnog
predmeta i prethodno ugrijanom peglom prepegla vie puta. Pegla treba da je zagrijana
na temperaturu koja je predviena za materijal odjevnog predmeta. Nakon uklanjanja
prozirnog papira, na odjevnom predmetu e ostati jasna i lijepa slika. Pokrivne tekstilne
boje se mogu nabaviti u svakoj malo bolje opremljenoj knjiari ili prodavaonici
umjetnikih potreptina. Najee se mogu nai Hoby pokrivne tekstil boje(TOZ
Zagreb), te od firmi Pelikan i Stadtler.
Osim odjevnih predmeta, na opisani nain se mogu oslikavati i drugi tekstilni predmeti,
kao to su: jastunice, depne maramice, zastave, stolnjaci, posteljne navlake, plahte,
zastori, ukrasni pokrivai, transparenti, uprtnjae, torbice, tekstilne tapete i drugo. Ovaj
posao u sebi spaja zabavu i mogunost zarade. Jedan komplet votanih i vodenih
pokrivnih boja moe posluiti za izradu i do 100 slika na tekstilnim predmetima.
Tombola u dvoritu
Kako se uspjeno osloboditi nepotrebnih igraaka i sitnica iz stana, koje poesto
smetaju ukuanima ? Baciti, razdijeliti ili prodati ih ? Najbolje rjeenje je napraviti
tombolu za svoje susjede vrnjake. Sve nepotrebne igrake i sitnice oistiti, malo
dotjerati i za svaki predmet napisati zaseban listi sa njegovim imenom. Listie presaviti
dva puta, staviti u kutiju i zajedno sa igrakama i nepotrebnim sitnicama iznijeti u
dvorite ili kakvo pogodno mjesto blizu kue, odnosno stana. To znai, da svaki listi
predstavlja dobitak. Cijena tombole se utvrdi tako da u prosjeku bude prihvatljiva za to
vie drugara i susjeda. Dobro je par dana ranije obavijestiti svoje drutvo, da e biti
tombola, da sva ima dobitak i naravno kolika e biti cijena.
Ovaj nain organizovanja tombole omoguava da se prodaju i one sitnice ili igrake,
koje nikada niko ne bi kupio, jer je tombola jedna vrsta izazova. Prikupljeni novac od

25
tombole je jo uvijek bolje rjeenje, nego da je sve baeno, a uzgred bude i zabave za
sve. Tombolu moe organizovati pojedinac, ali isto tako moe dvoje, troje ili vie
mladih.
Izrada sitnih glinenih predmeta
Ovo je vrlo zanimljiv i kreativan posao, naroito pogodan za poduzetne i umjetnike
due. Prvo je u svojoj okolini potrebno pronai dobru glinu. Najprije e se pronai na
mjestima bivih glinokopa za ciglane. Najkvalitetnija glina se nabavlja pakovana u vidu
glinenog praha. To je ista glina, koja se koristi u umjetnosti i medicini. Kod mijeenja,
bitno je odstraniti kamenie, a dodati kuhinjske soli 5-10 grama na kilogram gline.
Glina se mijesi na jae tjestasto stanje, da se ne lijepi za ruke. Tada je najbolja za
formiranje u eljene oblike. Od pripremljene gline oblikuju se predmeti u obliku
ivotinja, raznih geometrijskih oblika, privjesaka za ogrlice, medaljona, dijelova za
ogrlice, bedevi, broevi, minijaturne ukrasne posudice za zaine i slino. Nakon
oblikovanja, oblikovani predmeti se trebaju suiti. Suenje je najbolje na promajnom,
vjetrovitom, natkrivenom mjestu. Poslije suenja slijedi peenje.
Keramiari umjetnici koji se bave ovim poslom, figurice peku u posebnim peima, ali
peenje moe biti i na tradicionalni nain. Tradicionalno peenje prosuenih glinenih
figura se moe obavljati tako da se u limenu jau posudu poredaju i potom stave u
prethodno naloenu vatru sa mnogo ara, koji se nagrne oko posude. Peenje moe biti i
koritenjem nekih od tradicionalnih pei, kao to su bubnjaste, fijaker i druge vrste.
Moe se koristiti i kolska laboratorijska pe, koja ima preciznu regulaciju temperature.
Peenje moe da se obavi i tako, da se prosuene figure direktno ulau u ar. Tada e
peene figurice imati interesantne preljeve boja od crvene do crne, te ih kao takve, a
radi ljepote i ne bi trebalo naknadno bojiti, nego samo malo poistiti etkom. Inae,
peene glinene figurice se boje nakon peenja, iako mogu i prije peenja, ali su takve
boje mnogo skuplje.
uvanje djece
Ovaj posao je pogodan za stariji uzrast mladei, koji ve imaju osjeaj odgovornosti.
Djeca se mogu uvati kod onoga ko trai ovu uslugu ili u svom stanu (kui). uvanje
moe biti kao stalni ili kao povremeni posao. Povremeni posao uvanja djece se
uglavnom trai u poslijepodnevnim i veernjim satima li u vrijeme vikenda, kada
roditelji te djece trebaju neto obaviti ili negdje otii, a djeca bi trebala biti zbrinuta za
to vrijeme. Bilo koji oblik da se eli obavljati, dobro je susjede obavijestiti jednim

26
pisanim letkom, ponajbolje lijepo ispisan i oblikovan na raunaru. uvanje djece je
odgovoran posao i trai taktinost u postupanju s njima, te naravno dobro zdravstveno
stanje onoga ko se odlui na bavljenje ovim poslom.
Uzgoj ukrasnih papriica
Mnogi ljudi dre sobno ukrasno bilje u svojim domovima. Posebno su traene ukrasne
papriice razliitih oblika plodova. Postoji vie desetina ukrasnih papriica. Neke su
jednogodinje, ali postoje viegodinje drvenaste. Za poetak je potrebno nabaviti
sjemenke, zasaditi, potom biljice rasaditi u zasebne posude, ponajbolje aice od
jogurta ili nabaviti aice za jednokratnu upotrebu. Ukrasne papriice su spremne za
prodaju kada se iz cvjetova poinju javljati zametci.
Ukrasne papriice vrlo dekorativno djeluju, ali se koriste i ako ljuti zaini u hrani, a
posebno su cijenjene madarske ljute okrugle (Kirschenpaprik, templompaprik).
Oplet boca
Staklene boce, razliitih oblika su vrlo dekorativne, kada se opletu najlonskim,
sintetskim ili tekstilnim koncima razliitih boja, sa ili bez ukomponavane are. Koriste
se konci debljine od o,5 do 1,5 mm. Oplet se radi na isti nain, kao oplet od prua ili
slame. Kod nas su se ranije vee staklene posude opletale pruem, kao nain zatite od
razbijanja sluajnim udarcem. U Italiji, Japanu, te ostalim zemljama koje imaju uzgoj
rie, za oplet se koristi riina slama. Pri oplitanju boca promjenom boje konaca izrauju
se razliite are. Vjetiji uspijevaju napraviti i natpise. Sve je stvar vjetine. Oplet boca
se moe nauiti od starijih, iz magazina za mlade ili jednostavno koristiti znanje runog
pletenja sa iglama, s tim da se ovdje ne koristi igla (iako moe s tanjim koncima). Boce
sa opletom se mogu staviti u prodaju putem galerija, cvjeara, butika, kolske zadruge i
na mnogobrojne druge naine.
Slike od suhog cvijea
Vrlo interesantan mali posao, koji okupira ovjeka cijele godine po malo. Ljeti treba
izai na livade i proplanke i brati livadsko cvijee, presovati i suiti ga, te odlagati meu
listove herbara. Presovanje i suenje se vri izmeu dvaju papira, koji imaju dobru mo
upijanja biljnih sokova. Osueno livadsko cvijee mora imati lijepu zelenu boju listova i
zadrati svoju prirodnu boju cvjetova. Osim livadskog cvijea za slike se koriste i
listovi posebno interesantnih oblika i boja, naroito jesenski, kada imaju divne preljeve
raznih boja na sebi. Koriste se jo osueni klasovi ita, slamice i granice njenog bilja,
naravno sve propisno osueno uz zadravanje prirodnih boja. Kompozicija slike je ve

27
stvar onoga ko izrauje sliku od suhog cvijea, to znai da je potrebno imati malo
smisla za komponovanje ovih materijala u neku cjelinu, koja bi trebala neto kazivati.
Ideje se za poetak mogu nai u enciklopedijama likovne umjetnosti i katalozima, a
kasnije ve ide sve mnogo lake. Lijepljenje se vri neprozirnim univerzalnim tenim
ljepilima koja ne veu suvie brzo. Podloga je uobiajeno od platna zategnutog na
kartonskoj ili tankoj drvenoj ploi. Slika se obavezno urami sa staklom, koje je ujedno
zatita protiv lomljenja krhkog suhog bilja.
Plasman se moe ugovoriti putem galerija, cvjeara, butika, kioska, kolskih zadruga,
prodavaonica namjetaja nakita, biuterije i slinih.
Runa izrada estitki
Iako u savremenom dobu elektronike opada interes za slanjem estitki, ipak runo
izraene estitke imaju svoje mjesto na tritu, te meu kolekcionarima. Postoji desetak
naina rune izrade estitki. Od njih su nekako najinteresantnije dvije vrste, koje se rade
brzo i ne trae nikakav poseban smisao za crtanje i likovnost. To su tehnike sa tuevima
i votanim bojicama. Za tehniku izrade estitki sa raznobojnim tuevima potrebni su:
komplet od 12 boica raznobojnih tueva, staklo formata veeg od estitki i lakirani
polukarton ili hamer papir, te naravno reza ili makaze. Na izrezani format estitke, se
nanese sa ili bez nekog reda od 15 do 30 kapljica tua, pa se ravnomjerno preko toga
pritisne staklom. Kapljice tua se razliju i boje se na udesan nain pomijeaju. Staklo
se paljivo skine, a estitka se ostavi na suenje, kada je gotova.
Kod tehnike rune izrade estitki sa votanim bojicama, potreban je komplet od 12
votanih bojica, papir lakirani ili hamer, makaze ili reza i pegla . Na izrezani format
estitke se posipa strugotina raznobojnih votanih bojica bez nekog rasporeda ili po
unaprijed odreenoj emi. Na to se postavi isti format papira i zagrijanom peglom
prepegla. Votane bojice se rastope, meusobno pomijeaju i stvore zanimljiv mozaik
boja. Kada se razdvoje dva koritena papira, dobiju se istodobno dvije estitke.
Plasman estitki je najbolje vriti prodajom kupcima dolaskom na kuna vrata, ali se
moe vriti i na druge naine, kao to su cvjeare, butici, kiosci i drugi brojni naini.
Format estitki je uobiajeno 10 x 14 cm. Moe se raditi i sa preklopom, koji se ostavlja
nebojenim za pisanje poruka. Rade se i vei formati estitki veliine 12 x 18 cm.
Od ostalih naina izrade estitki, mogue je koristiti slijedee: tehnika sitotampe,
crtanje i upisivanje tekstova na raunaru u programu Paint koji se nalazi ugraen u
svakom Windows okruenju i tehnike nauene na asovima Likovnog obrazovanja.

28
Poduka muziciranja
Uenici srednjih muzikih kola i studenti muzikih akademija, koji su dobro ovaladali
tehnikama muziciranja, svoje znanje mogu korisno upotrijebiti dajui poduku
muziciranja za uenike srednjih i osnovnih kola. Poduka moe biti u svom ili u domu
poduavanog uenika. Poduku muziciranja najee trae uenici pedagokih gimnazija,
uiteljskih i zavrnih razreda osnovne kole, te studenti pedagokih akademija. Najvie
je traena poduka sviranja na sintezajzerima (klavijaturama).
Poduka uenika
Uspjeni uenici zavrnih razreda srednjih kola i studenti, uvijek mogu nai posao
davanja poduke iz nekih predmeta za uenike osnovnih i srednjih kola. Najvie se trae
poduke iz matematike, fizike, hemije, mehanike, stranih jezika i raznih strunih
predmeta za uenike srednjih strunih kola. Poduka se moe organizirati u svom ili u
domu poduavanog uenika.
Starija mlade moe organizirati poduku u nekom zakupljenom prostoru istovremeno za
vie uenika, s tim da nije poeljno da grupa broji vie od est uenika. Mogu se u tom
smislu koristiti prostorije nekih drutvenih organizacija, jer su one uglavnom
neiskoritene vei dio dana, a pogotovo vikendom.
Obnova ketrida
Sve je vei broj raunara i tampaa. Ketridi za tampae sa mastilom su poprilino
skupi. Ketrid je patrona (plastina posudica) u kojoj se nalazi mastilo (tinta) i
elektronska naprava za izbacivanje mikro kapljica mastila na papir koji se tampa u
tampau. Njihova obnova je mogua ubrizgavanjem odgovarajueg mastila. Obnova
uobiajeno kota od 30 do 45 % novog ketrida. Neko moe sam a neko e trebati malo
na poduku tehnike obnove (punjenja) ketrida. Obuka ne traje due od sat vremena za
sve tipove ketrida koji su u koritenju. Od pribora je potrebna posebna prica koja je
graduirana u mililitrima (kubinim centimetrima). Mastilo za punjenje nije problem
nabaviti kod veleprodajnih preduzea. Vano je ketride puniti odgovarajuim mastilom
i u tano propisanoj koliini. Prije svakog punjenja se moraju brizgalice na prednjem
dijelu ketrida oistiti alkoholom.
U ovom poslu je najbolje se uvezati sa nekim ve postojeim preduzeem, koje uvozi
originalne vrste mastila i daje potrebnu opremu sa obukom, to se moe pronai u
oglasima specijaliziranih listova za informatiku ili u listovima koji su orjentisani samo
na objavljivanje oglasa.

29
Izrada bedeva
Bed nije nikada izgubio na popularnosti. Svrha beda je da okolini prenese neku
poruku ili da iskae neku pripadnost ideji ili pokretu. Koristi se i na javnim skupovima
za obiljeavanje uesnika skupa i za mnoge druge namjene. Najvie bedeve trae
fanovi i navijai. Postoje gotovi okrugli plastini bedevi u koje je potrebno samo
staviti odreenu sliku ili poruku (slogan) ispisan raunarom na kvalitetnom papiru.
Mladi irom svijeta sami kreiraju sebi bedeve od raznih prirunih materijala. Vrlo su
popularni bedevi izraeni od drveta ili peene gline.
Dakle, potrebno se opredijeliti za izradu bedeva iz nekog od raspoloivih materijala.
Bedevi od peene gline se u cijelosti izrauju runo, ukljuivo crtanje i pisanje poruka
na njima, te su takvi bedevi na posebnoj cijeni. Mali, tanki, lijepo izraeni bedevi se
koriste za ukraavanje na enskim kostimima, kada imaju ulogu broeva.
Prodaja izraenih bedeva uglavnom ide putem suvenirnica, kioska, butika ili na
trnicama. Naravno, treba ih ponuditi i u svom susjedstvu.
Gipsane figurice
Vrlo zanimljiv posao, koji ne zahtijeva ni mnogo prostora ni pribora, ali zato trai
preciznost i strpljivost, te smisao za bojenje. Ko nije vjet u samostalnom modeliranju
figurica, uzeti e neku figuricu, napraviti njen otisak u gipsu i tako dobiti kalup, koji
moe biti dvodjelni ili viedjelni u zavisnosti od komplikovanosti figurice. Tako uraen
gipsani kalup, se premazuje u vie slojeva gustom sapunicom ili uljem, da se sprijei
lijepljenje gipsa kod izrade gipsanih figurica u njemu. Jo je bolje kalup napraviti od
plastelina ili stolarskog kita, za koje se lijevani gips uopte ne lijepi, a dobivaju se bolje
obraene povrine gipsanih odljevaka figurica. Gipsani odljevci figurica se nakon
suenja boje. Ako se eli dobiti utisak, da je figurica od kamena, tada se tokom vie
dana premazuje gusto pripremljenim rastvorom sapuna, te nakon suenja istrlja
pamunom krpicom. Ovako obraena figurica se ne boji. Tokom rada e se neizostavno
doi i do novih svojih otkria na poboljanju izrade figurica.
Prodaja izraenih figurica je mogua na nain opisan za ostale vrste rukotvorina.
Mikro plastiarska proizvodnja
Naprosto je nemogue zamisliti ivot bez svakodnevnih sitnica izraenih od plastike. To
su razni mali podmetai, epovi za boce, klikeri, privjesci za kljueve, brojevi, slova,
natpisne ploice, kvaice, dugmad i drugo. Svi ovi predmeti su teine do 25 grama i
mogu se izraivati pomou male stolne termo-prese. Ovakve prese instalirane snage

30
elektrinog grijaa 1.000 W, ve koritene se mogu nabaviti putem malih oglasa za oko
300 KM. Nova presa kota sa 3-5 alata oko 850 KM. Granulat plastike se nabavlja i
kota u prosjeku oko 1 KM/kg, zavisno od vrste plastike.
Granulat moe biti proizveden od stare plastike drobljenjem u mlinu ekiaru. Za
proizvodnju granulata je pogodna plastika od starih plastinih gajbi za pivske boce i
slina ambalaa. Posao je pogodan, najvie radi toga to se radi u kui uz ostale obaveze
i u vrijeme koje je najpovoljnije.
Prodaja se moe organizovati putem trgovake mree, raznih postojeih kioska ili
zadruge. Bitno je, da se proizvodi upakuju i obiljei sadraj pakovanja. Posao je
posebno pogodan za mlade, koja je u traenju posla.
Presvlaenje dugmadi
Posao koji je pogodan za sve uslove, pa ak i kada se oskudijeva u stambenom prostoru.
Putem malih oglasa se moe nai runa presa sa alatima i repromaterijalima za
presvlaenje dugmadi. Obino kota oko 300-400 KM. Postupak je jednostavan:
odgovarajue veliine se tkanina stavi na polovinu metalnog dugmeta i potom pomou
prese utisne u drugu polovinu dugmeta, a viak tkanine se odree makazicama.
Presvuenu dugmad trae krojaki modni saloni, cvjeare (crna, kao izraz alosti),
tvornice i radionice za izradu konfekcije, proizvoai modnih torbica i prodavaonice
dugmadi. Limenu dugmad za presvlaenje, u razliitim veliinama, se moe nabaviti u
Hrvatskoj, kod firme IKOM Zagreb, ali i u bolje opskrbljenim robnim kuama. Ovo
nije posao velikog obima, niti velike zarade, osim ako se napravi ugovor sa veim
proizvoaem konfekcije.
Studio za sitotisak
Potrebe za izraevinama tehnikom sitotiska su znaajne. Najee se trai otiskivanje
(tampanje) zastavica, oglasa, plakata za kulturne manifestacije, majica, trenirki,
umjetnikih reprodukcija, zidnih ploica, reklamnih artikala, omotnica, priznanja,
diploma, transparenata i mnogo ega drugoga. Bavljenje sitotiskom je preporuljivo za
mlade bez posla, za domove nezbrinute djece, kolske zadruge, udruene grupe
mladei i druge oblike zajednikog rada. Poetna ulaganja u opremu, materijal i uenje
tehnike sitotiska (sitotampe) ne prelaze 1.200 KM. Povrat uloenog novca je brz, od 3
do 6 mjeseci, uz zaradu u to vrijeme. Posao se moe dalje proirivati po elji i po
potrebama trita.

31
Uglavnom za sitotisak uvijek ima posla, a najvie ljeti i pred praznike. Ljeti su traeni
razni odjevni predmeti sa otiscima tekstova, slika ili oboje zajedno, dok se pred
praznike trai sitotisak za otiskivanje posebnih estitki i oznaka firmi na poslovnim
poklonima: rokovnici, kalendari, privjesci, olovke, mape i drugo. Potreban prostor za
mali studio sitotiska je veliine povrine sobice od 5 do 8 m2.
Izrada iane galanterije
Vrlo interesantan posao, koji vremenom moe iz kunih uslova prerasti u ozbiljniji i
vei. U kunim uslovima ovaj posao ne trai mnogo prostora. Pojedine vrste iane
galanterije nisu preporuljive za izradu u kunim uslovima, pa ih treba izraivati u
kolskim radionicama, za ta su posebno pogodne radionice srednjih kola metalskog
usmjerenja. Luksuznije izvedbe iane galanterije treba raditi u saradnji sa radionicama
ili pogonima za povrinsku zatitu metala nanoenjem plastinih, oksidnih ili prevlaka
od nehrajuih metala.
iana galanterija se izrauje od ice prenika do 6 mm. Vrlo je veliki izbor proizvoda
koji se izrauju iz ica razliitih metala. Za kunu izradu su pogodni: rukice, kvaice,
prstenje, vjealice za odjeu, korpice, sjenila za stolne i zidne svjetiljke, kafezi za ptice i
druge kune ljubimce, sitna oprema za kafeze, ukrasne ogradice, ukrasni platovi za
saksije, cjediljke i slino. Za radioniku izradu su pogodni proizvodi, kao to su: stezne
obujmice za crijeva, kljuevi za konzerve, stezai valovitih krovova, iani regali,
uloci za friteze, iano pletivo, elementi za friidere i rashladne krinje, uvrtne
vjealice, elementi za drvene gradnje i stolariju, vezai i drugo. Za kunu izradu iane
galanterije je dovoljan osnovni bravarski alat.
Spretniji mogu koritenjem stolnog stana za tkanje, izraivati iana pletiva od
nehrajuih metalnih ica, a koja nalaze iroku primjenu gotovo u svim oblastima,
poev od filtera do aplikacija na odjei ili uloaka za specijalnu odjeu.
Ukrasi od bakarnog lima
Bakarni lim, uslijed svoje lake obrade se stoljeima koristi za izradu ukrasnih i
upotrebnih predmeta. Mata onoga koji radi predmete iz bakarnog lima je neophodna da
se dobije lijepo oblikovan predmet. Za mali kuni posao izrade ukrasnih elemenata od
bakarnog lima, uz ideje potreban je tanki bakarni lim debljine od 0,5 do 1,5 mm, crtalo,
eki, makaze i komplet turpijica. Za izvoenje ara potrebno je imati za poetak osim
crtala jo takae, dubilice i grebalice. To nije uopte skup pribor. Izrauju se razliiti
ukrasi od bakarnog lima, kao to su; podmetai, zidne slike, minijature, ploice, razni

32
elementi za ogrlice te ukrasni dijelovi sa natpisima ili gravirama za odjeu i obuu.
Ukrasi koji e se nositi na ogrlicama, odjei ili obui mogu se lakirati bezbojnim lakom
ili uz pomo vode patinirati da dobiju zelenkastu oksidnu presvlaku. Patinirani predmeti
se takoer premau bezbojnim lakom, da se sauva patina, koja asocira na starost
predmeta.
U kasnijem radu, moe se posao proiriti na izradu predmeta od debljeg lima i
tradicionalnih predmeta za jelo, koji se nakon izrade povrinski zatite rastopljenim
kalajem (kalajisanje).
Izrada slagalica od kocki
Slagalice od kocki su uvijek bile omiljene igre za djecu uzrasta od 3 do 5 godina. Ove
vrlo jednostavne slagalice je u dananje vrijeme vrlo jednostavno izraivati kod kue.
Kao prvo, kocke treba naruiti kod stolara ili ih samostalno izrezivati iz drvenih palica
kvadratnog presjeka (5 x 5 ili 6 x 6 cm). Za jedan komplet slagalica treba 12 kocki i
est meusobno razliitih slika. Slike se odtampaju uz pomo raunara na tampau i
lijepe na kocke. Slike se mogu dobiti i fotokopiranjem iz magazina, sa kalendara,
djeijih slikovnica i na druge naine. Lijepljenje slika na kocki se obavlja na slijedei
nain: kocke se poredaju jedna do druge u tri reda po etiri, tako da budu tano jedna uz
drugu, zatim se premau ljepilom i tada se nalijepi slika, a im ljepilo pone vezati,
otrim rezaem se slika izree uz ivice kocki, tako da na svakoj od kocki bude po jedna
dvanaestina slike. Postupak se ponavlja est puta, da se zalijepi svih est slika. Kocke sa
nalijepljenim dijelovima slika se pakuju u kartonske kutije ili vreice od tkanine. Obje
vrste pakovanja se takoer mogu izraditi u kui. Kao slike za lijepljenje na kocke, mogu
se koristiti slike sa kalendara, samoljepive tapete, plastificirane tapete razliitih ara i
slikovnih prikaza, te i drugi tampani slikovni materijali, a naroito iz magazina u
bojama.
Popravak obue
Mladi ljudi, koji su se kroz kolovanje obuili za popravak obue, ali i oni koji su
ovladali ovom vjetinom na neki drugi nain, svakako bi trebali moi zaraditi
popravljanjem obue. Popravak obue se moe organizovati u stanu, kui, podrumskoj
prostoriji, dvorinoj zgradi i slino. Ne treba se baviti komplikovanim popravcima, jer
za njih treba imati odgovarajuu opremu, ali se zato mogu obavljati popravci zasnovani
na lijepljenju, runom uivanju i bojenju. Svoje usluge treba ponuditi prvo susjedima i
vrnjacima, pa kada oni budu zadovoljni, na osnovu njihove prie, doi e i drugi.

33
RUNI RADOVI
Naini zarade i poslovi opisani u ovom odjeljku spadaju uglavnom u poslove, koji se
mogu obavljati u svom domu, ali ne i iskljuivo. Veina ovih poslova se moe obavljati
i na drugim mjestima, kao to su razliiti klubovi, sekcije, kolske zadruge, domovi
omladine, te razne druge organizacije koje okupljaju mlade. Neke inostrane
humanitarne organizacije su dio ovih poslova koristile kao radnu terapiju u procesu
resocijalizacije ljudi, a naroito djevojaka i ena, traumatizovanih u prolim B-H ratnim
zbivanjima. Takav prilaz je osim resocijalizacije imao i drugu pozitivne stranue kao to
su osjeaj korisnosti u drutvu ali i zarada novca za osnovne ivotne potrebe osoba
okupljenih na takvim programima. Pod pojmom runog rada se u ovom odjeljku
podrazumijevaju svi naini zarade, zasnovani preteno na umijeu rada rukama, poev
od klasinog runog rada za kojeg se kae da je enski, do ovovremenih mikro poslova,
koji se obavljaju rukama uz pomo vrlo malo potrebne opreme. Od materijala, koji se
koriste u poslovima runog rada, zastupljene su gotovo sve vrste tekstilnih, potom drvo,
koa i drugi pristupani materijali.
U ovom odjeljku, iako spadaju u rune radove, nisu svrstani maketarstvo i modelarstvo,
kao posebne vrste, jer su obraeni u posebnom odjeljku.
Runo tkanje
Mali razboji za runo tkanje starije izvedbe se jo uvijek u veem broju nalaze u
brojnim domovima, a poslije ratnih zbivanja u BiH, inostrane humanitarne organizacije
su sobom donijele vie stotina modernih konstrukcija malih razboja. U Njemakoj su
ovi mali razboji za runo tkanje, sa kompletnom opremom vrlo pristupanih cijena. Nije
problem ni napraviti sam sebi svoj razboj po uzorku ili po crteima iz magazina
namijenjenih tehnikom obrazovanju mladei. Na malim razbojima je mogue izraivati
veliki broj proizvoda, kao to su: tradicionalni podni prostirai, zidne tapete, prekrivai
za dijelove namjetaja, tkanice za narodne nonje, tkani detalji za modernu odjeu,
trakaste tkane zavjese, tradicionalne i moderne torbice i drugo. Posebno su traene
tkanice irine do 60 cm za zastiranje automobilskih sjedita, sjedala u nonim
klubovima, sastajalitima mladih i ekskluzivno ureene ugostiteljske objekte. Od
materijala, koji se koristi za tkanje, mogu biti stari tekstilni predmeti izrezani na trake,
vunena ili pamuna prea, sintetski i mijeana vlakna, razne vrste konaca i tanjih vrsta
uzica, te ak i trake izrezane od enskih arapa.

34
Prema dosadanjim iskustvima, sa prodajom nema problema, sve ta je proizvedeno, to
je i prodano. Prodaja moe ii putem salona namjetaja, butika, specijalizovanih
prodavaonica rukotvorina, galerija, organizovanim prodajnim izlobama i na druge
naine. Postoje dobre mogunosti uvezivanja sa postojeim preduzeima koja se bave
plasmanom ovih proizvoda.
Vezenje
Vez je uvijek bio u modi. Suvremeni vez se u vie od 95 % izradaka vri mainski.
Runi vez je ostao u onim oblastima, koje mainski vez ne moe raditi, jer naprosto jo
nema takvih maina vezilica. Ve i prosjena ivaa maina moe raditi neke vrste veza.
Ipak je runi vez ne samo zadrao, nego i dobio na cijeni. Posebne vrste orijentalnih,
njemakih, irskih, engleskih, panskih i nekih drugih vrsta runih vezova su na posebnoj
cijeni. Na primjer rukom vezeni modni detalji, kao to su amblemi na odjei, ukrasnim
maramicama, modnim maramama, zastorima, stolnjacima te drugim upotrebnim i
ukrasnim predmetima su veoma cijenjeni i traeni. Runo izraene vezenine imaju
svoju cijenu i mjesto na tritu. U zemljama zapadne Evrope, posebno su traeni runo
vezeni kompleti za sveanosti, ali i u luksuznim hotelima.
Kada su u pitanju tehnike runog veza, postojee znanje je potrebno stalno
nadopunjavati praenjem specijaliziranih magazina koji uglavnom izlaze na
njemakom,

engleskom i

francuskom jeziku.

Poneto

objavljuju slovenaki

specijalizirani magazini. Kod nas je najlake nabaviti izdanja magazina Burda iz

Njemake.
Prodaja vezenina se moe organizovati na slian ili isti nain, kao i izraevina runog
tkanja ili se direktno uvezati sa inostranim kupcima. Za izradu vezenina, potrebno je uz
vjetinu imati komplet potrebnih igala, makazica, konaca i ema.
Pletenje
Runo pletenje se gotovo izgubilo nakon pojave industrijskih maina za pletenje. Ipak i
danas su runo izraene pletenine vrlo cijenjene. Neka podruja, koja imaju jaku
tradiciju runog pletenja su kroz pogodnu organizaciju posla izala na meunarodno
trite. Kod nas u BiH su neke inostrane humanitarne organizacije organizovale izradu
runo pletenih proizvoda i uspjean plasman na inostrana trita i u domae butike.
Najtraeniji

odjevni

predmeti

izraeni

runim

pletenjem

su

topli

zimski

demperi,enski kompleti, kompletii za bebe i manju djecu, skijake kape, rukavice,

arape i neki folklorni predmeti.

35
Uglavnom, ko god je radio ovaj posao, nije se pokajao. Istina, mnogo se radi, ali i
zaradi. Najcjenjeniji su lijepo uraeni demperi i enski kompleti, posebno kada imaju
na sebi dobro izvedene lijepe detalje i are. Mnogo su traene i runo pletene arape od
fino upredene vune, koje posebno trae planinari, lovci,izletnici i svi oni koje posao ili
hobi vee za due boravke na otvorenim prostorima i u planinama.
Prodaja se moe organizovati na vie naina, kao to su: prodajne izlobe, butici, saloni
umjetnina, specijalizovane prodavaonice pletenina i vezenina, ali i putem izvoznih
preduzea.
ipkarstvo
Izrada ipke je oduvijek bila posebno cijenjena. ipki ima vie od 100 vrsta, a koristi se
za razliite predmete, bilo za ukraavanje, bilo da su upotrebni predmeti izraeni od
ipke. Postoji desetak tehnika izrade ipki, Sve su zasnovane na koritenju obinih i
posebnih igala, te na koritenju ipkarskih klipia za takozvane vorane ipke. U
zemljama zapadne Evrope su posebno traeni i cijenjeni od ipke izraeni predmeti za
prekrivanje stolova i dijelova namjetaja, te modni detalji za odjeu izraeni od ipke.
ipka je traena i kod nas, ali ne u takvom obimu. Plasman ipkanih proizvoda treba da
ide kroz butike, prodavaonice tekstila, salone namjetaja i izlobene paviljone.
Ko se odlui za ovaj posao, potrebno je da prati novosti na tritu putem specijaliziranih
magazina i posebnih dodataka u nekim magazinima namijenjenim ljubiteljima runog
rada. ipkarstvo je posao, koji trai preciznost i malo umjetnikog smisla za
dizajniranje novih motiva.
Izrada tapiserija
Tapiserije kao vrsta runog rada su oduvijek imale svoje posebno mjesto meu raznim
vrstama runih radova. Tapiserije i goblene nije rijetkost vidjeti u veim evropskim
muzejima. Tapiserije nalaze primjenu kao zidni ukrasi, jastunice i prekrivai, pozorini
zastori, ukrasi poslovnih i javnih prostora i drugdje. Za izradu tapiserija koriste se vrste
tkanina koje imaju krupno tkanje, sa razliitom velionom okaca. Izbor tkanine zavisi
od toga s kojom debljinom i kojom vrstom konaca e se raditi. Koriste se vuneni,
sintetski i konci mijeanog sastava. Uz tkaninu, konce, volju i spretnost, trebaju jo
eme tapiserija, makazice i komplet igala za izradu tapiserija. Neke tapiserije se mogu
nabaviti sa ve odtampanom emom, ali su one na tritu manje vrijedne od onih koje
se rade po emi.

36
Najcjenjenije su tapiserije koje se izrauju po narudbi, na neku temu, po uzorku
umjetnike slike ili fotografije, te amblemi i grbovi javnih institucija, preduzea ili
drugih naruilaca. U izradi tapiserija postoji vie tehnika, a dvije su najzastupljenije:
voranje i tehnika slina tkanju.
Izrada pernica i torbica
Runo izraene pernice i torbice iz raznovrsnih materijala djeluju veoma lijepo i
privlano, za razliku od industrijski proizvedenih. Uz to svaka pernica ili torbica, moe
biti izraena na drugaiji nain od prethodne. U izradi se koriste svi tekstilni materijali
(naroito dins), koa, skaj, deblji celofani i prozirne plastine film folije. Dobro je
pogledati modne magazine (urnale) radi novih ideja. Od pribora su potrebne makaze,
set igala, alatka za probijanje rupica (rupiar) i reza za deblje materijale U ovom poslu
je potrebna nota kreativnosti uz vjetinu runog rada. Pernice i torbice se rade runim
ukrasnim ivanjem uz koritenje debljih konaca ili tanjih traka. Koristi se i lijepljenje sa
ljepilima, ali za unutranja spajanja materijala nikada za spajanje vanjskih povrina.
Ljepila se biraju prema vrstama materijala koji se meusobno spajaju lijepljenjem.
Zatvarai na torbicama i pernicama mogu biti na patent zatvarae (rajsferluse),
samoljepive trake (tzv. iak), dugmie, sa preklopom i druga rjeenja.
U ovom poslu je potrebno i malo mate u stvaranju pernica i torbica. Posao se kasnije
moe razviti u pravcu izrade modnih enskih i mukih torbica. Prodaja se moe
organizovati na vie naina: putem galerija, knjiara, salona, kioska, prodavaonica
galanterije, butika, kolske (uenike) zadruge i slino.
Izrada goblena
Goblen je u runim radovima jedna od najcjenjenijih tehnika rada i izraevina. Gobleni
se cijene po vie osnova: broj uboda na kvadratni centimetar, broj niti u koncu kojim se
izrauje, vrsti goblenskog veza i po tome da li je goblen raen po emi ili odtampanoj
osnovi na goblenskom platnu. Postoji vie vrsta goblenskih platna. Za najcjenjenije
goblene se koriste platna sa gustim pletom, koja imaju vie niti na dunom centimetru.
Goblenske slike posebne vrijednosti su one, koje su izraene na bazi neke svjetski
poznate umjetnike slike ili prema slici koju stvori sam izraiva goblena.
Umjetnike slike se na goblen prenose sistemom prozirnog milimetarskog papira, tako
da se u kvadratie tog papira unesu oznake boja konaca koje treba koristiti pri izradi
takve slike u vidu goblena. To je mukotrpan posao. Mnogo je laki, da se umjetnika
slika fotografie i potom tehnikom sitotiska prenese na goblensko platno.

37
Za izradu goblena potrebno je nauiti vrste goblenskih vezova, te imati odgovarajui
ram ili vie ramova razliitih veliina sa stalcima ili bez njih, set igala, makazice i
odgovarajua platna sa potrebnim koncima.
Prodaja goblena se moe organizovati kroz galerije slika, salone namjetaja, butike,
odravanjem periodinih prodajnih izlobi, putem posrednika za prodaju u inostranstvu
i na brojne druge naine, sve do oglaavanja u rubrikama malih besplatnih oglasa
dnevnih ili za oglase specijalizovanih novina.
Izrada lutkica suvenira
Lutkice raznih veliina i odjee, rune izrade su uobiajeno traeni suveniri. Trae ih i
vozai da ukrase svoj automobil ili kamion. Trenutno su u trendu mirisne lutkice
natopljene nekim ugodnog mirisa eterinim uljem, te tada imaju funkciju unitavanja
loih mirisa i stvaranja ugodne atmosfere u vozilima i stanovima. Lutkice se izrauju od
otpadnog tekstila. Ispunjavaju se razliitim materijama, od spuve do pamuka i eljane
vune. Spretan izraiva lutkica, prvo sve lutkice skroji, potom radi operaciju za
operacijom na svim lutkicama.
Pogreka je raditi odmah jednu lutkicu, jer se tako sporije radi. Od eterinih ulja za
mirisne ukrasne lutkice, koriste se lavandino, borovo, bergamotovo i neka druga
eterina ulja. U jednu lutkicu se troi od 25 do 40 kapljica eterinog ulja, tako da se iz
jednog litra moe obraditi od 500 do 800 lutkica.
Prodaja ide putem kioska, prodavaonica suvenira, butika, salona i prodavaonica opreme
za automobile.
Izrada malih konih novanika
Podrazumijeva se runa izrada malih konih novanika sa ukrasnim avovima. Ovakvi
novanici su vrlo popularni kod mladih i sredovjenih ljudi. Uobajeno se izrauju u
jednostavnoj formi, iz dva dijela, od kojih je jedan sa preklopnikom koji zatvara
novanik. Koriste se otpaci koe. Ukrasni avovi, koji imaju ulogu spajanja dvaju
dijelova novanika izrauju se od tanje kone trake (opute), koja moe biti bojena ili
nebojena, ali se koriste i raznobojne plastine trake ili upleteni deblji konci. Na
novanik se moe otisnuti po potrebi i neka oznaka.
Plasman novanika je najbolje imati putem kioska za prodaju sitnica, butika,
prodavaonica suvenira i putem preduzea koja se bave distribucijom runih izraevina.

38
Runo ivana galanterija
Tanice, neseseri, futrole za naoale, futrole za oruje, torbe, ruksaci, remenje, kutije za
sitnice i drugo, vrlo su atraktivni proizvodi kada su izraeni runim ivanjem. Od
materijala se koriste otpaci koe, skaja i razne vrste tekstila. ivanje se vri iskljuivo
runo. ilom se bue rupice, kroz koje odgovarajuim nitima proivaju sastavni dijelovi.
Za proivanje se koriste: upletene niti, tanji ukrasni konopci, kone trake (oputa) i drugi
materijali. Bitno je da izraeni predmet odie originalnou, da se odmah raspoznaje
runi rad i da je uredno uraen.
Prodaja ovih proizvoda se moe organizovati na vie naina, poev od pojedinane do
cjelokupne prodaje nekom od preduzea koje se bavi trgovinom rukotvorinama. kole
mogu organizovati prodajne izlobe.
Izrada podmetaa
Podmetai za stolice u razliitim izvedbama su laki za izradu, a traeni. Najvie ih trae
posjetioci sportskih terena, jer ih radi njihovih malih dimenzija i zatite od hladnih
sjedalica vrlo rado nabavljaju.
Podmetai sa ili bez naslonskog dijela traeni su u domainstvima i u ugostiteljstvu.
Izrada podmetaa nije problem. ivaa maina je prisutna u veini porodica. U
prodavaonicama ostataka tkanina (restlova) nabavlja se potrebna tkanina, a za ispunu se
koristi spuva (poliuretan) debljine od 2 do 5 cm. Osrednje osposobljen poetnik za
jedan sat rada iskroji i saije 8-12 podmetaa, to donosi solidnu zaradu. Podmetae
deblje izvedbe trae bolesnici koji due sjede ili due vremena lee, kako bi izbjegli
stvaranje rana (dekubita). U takve podmetae se ulae spuva debljine 10-15 cm, na
kojoj se otrim rezaem napravi reljefna struktura kao kod koljke za jaja. Takve
podmetae trae i svi oni koji imaju problema sa hemoroidima, a imaju sjedee poslove.

MODELARSTVO I MAKETARSTVO
Modelarstvo i maketarstvo su vrlo cijenjene vrste runog rada, gdje se uz vjetinu trai
strpljivost i preciznost izrade. U zemljama zapadne Evrope ovim tehnikama se bave svi
uzrasti od sedam do 77 godina. Postoje brojni klubovi modelara i maketara, a najbrojniji
su klubovi izraivaa modela aviona, zranih jedrilica, zmajeva, jedrenjaka, brodova,

39
eljeznica, starih kua, mikro i mini namjetaja, antikog i srednjevjekovnog oruja i
oruda, maketa starih i novih naselja i drugoga. U posljednje vrijeme se na tritu
posebno trae modeli i makete starih topova, antikih i srednjevjekovnih katapulta
(bacaa kamenja), zaprenih bornih kola (naroito grkih i rimskih), mobilnih
srednjevjekovnih samostrela, srednjevjekovnih opsadnih kula, srednjevjekovnih
dvoraca i antikih grkih ili rimskih graevina. Proizvoai pia trae modele lafeta
starih topova, u koje stavljaju boce pia umjesto topovskih cijevi i tako postiu bolju
prodaju svojih pia.
Modelarstvom ili maketarstvom se moe baviti u svom domu, u odgovarajuim
klubovima, kolskim sekcijama i posebno opremljenim radionicama. Svi vei
arhitektonski, avio i drugi projektni biroi u svijetu imaju svoje modelare i maketare, koji
za njihove potrebe izrauju razliite vrste modela i maketa. Modele i makete trae i
razliita preduzea, javne ustanove i organizacije, i sve vojske svijeta za uvjebavanje
vojne taktike u uionicama vojnih kola.
Danas u svijetu postoji znaajna izdavaka djelatnost koja se bavi izdavanjem knjiga,
broura, crtea i ema za modelare. Kod nas u BiH na alost nema ni jedne, ali ima u
susjednim dravama. Najbolju literaturu se iz modelarstva moe nabaviti u Njemakoj i
Velikoj Britaniji. Literatura, kompleti za modelarstvo i maketarstvo, pojedinani
dijelovi, te eme i crtei mogu se izmeu brojnih ponuaa, ponajprije dobiti od
slijedeih:
- Tehnika zaloba Slovenije, Magazin TIM, Lepi pot br. 6,
1000 LJUBLJANA, Slovenija
Web stranica: http://www.tehniska-zalozba.si/
- Tehniki centar Narodne tehnike, PULA, Hrvatska
- Primotehna, Partizanska 3-5, 2000 MARIBOR, Slovenija
- Stobart Davies Ltd, Priory House, 2 Priory Street
HERTFORD SG14 1RN, Great Briatain
E-mail: sales@stobart-davies.com

Web stranica: http://www.stobart-davies.com/

Za sve one, koji namjeravaju u budunosti se baviti modelarstvom i maketarstvom,

dobro je prijaviti se na prodajne izlobe, koje se organizuju jednom godinje u sklopu
velikih sajmova u Njemakoj, Sloveniji, Austriji i Velikoj Britaniji. To je dobro radi
prodaje, a jo vie radi uvida u trendove modelarstva i maketarstva u svijetu.

40
Rezbarenje
Naprosto je nemogue zavriti osnovnu kolu, a ne nauiti osnove rezbarenja. Dvije su
vrste rezbarenja u osnovi, i to rezbarenje pomou rezbarskih pilica i rezbarenje u punom
drvetu uz preteno koritenje tehnike duboreza. Ovdje je rije o rezbarenju pomou
rezbarskog luka i pilica. Rezbari se uglavnom iz ukoenog drveta (per-ploa), tankih
drvenih ploica debljine do 10 mm, te rjee iz raznih vrsta laminata ( pleksi staklo,
tekstolit, fiber, lesonit i dr.) u debljinama od 1,5 do 10 mm. Rezbarenje se osim runim
rezbarskim lukom moe raditi i vibracionim rezbarskim pilama, koje takoer rade sa
rezbarskim pilicama. Rezbarskih pilica ima vie vrsta. U principu se dijele na plosnate i
okrugle, a obje vrste jo i po krupnoi ozubljenja. Okrugle su bolje za izvoenje
preciznijih radova. Krupnoa ozubljenja se bira u zavisnosti od debljine i finoe
materijala. im je materijal deblji koriste se pilice sa krupnijim ozubljenjem i obratno.
Izraeni dijelovi se spajaju odgovarajuim ljepilima i moraju biti precizno i pedantno
uraeni.
Rezbarenjem se moe baviti pojedinac, grupa, sekcija ili klub. Najee se rezbarenjem
izrauju ramovi za slike, vaze, kutijice, modeli zaprenih kola, modeli poznatih
graevina (Ajfelov toranj,mostovi, zgrade raznih stilova itd.), sjenila za stolne ili zidne
svjetiljke, nosai salveta, ukrasne zidne police sa ladicama za odlaganje zaina, razni
lokalni folklorni suveniri i jo desetine izraevina. Teko je i nabrojati ta se danas u
svijetu izrauje rezbarenjem. U Njemakoj i Velikoj Britaniji su posebno popularne
takozvane lutkine kue sa minijaturnim namjetajem iz viktorijanskog ili renesansnog
doba. Prodaja rezbarenih izradaka se moe organizovati na vie naina, kao i proizvoda
izraenih tehnikom modelarstva, to je prethodno opisano.
Izrada raznih modela
U modelarstvu ima mnogo pravaca, jo vie predmeta koji se izrauju. Ako je u pitanju
izrada modela za prodaju, tada su najvie traeni modeli jedrenjaka, prvih parobroda,
aviona dvokrilaca i koija. Traeni su i modeli antikog i srednjevjekovnih oruja i
oruda, naroito katapulti, opsadne kule, topovi, lafeti topova, borne zaprege i drugo.
Sve ove i jo stotine drugih modela je mogue nabaviti u kompletima sa crteima i
uputama za izradu. Sve ima svoju cijenu, pa e na veoj cijeni biti modeli koji su
izraeni iz materijala koji se ne nabavlja u kompletu, a razlike su vrlo uoljive.
Izrada modela bez koritenja kompleta je mnogo sporija. Vjetiji modelari sami sebi
prave crtee i eme uz fotografije onoga ega e da prave model. Takvi modeli su na

41
izuzetnoj cijeni. U izradu modela spada i izrada minijaturnih modela u bocama. Za
izradu ovakvih modela, postoji dobra literatura, o emu je ve dovoljno reeno na
poetku ovoga poglavlja. Potrebni pribori su gotovo slini rezbarskim, ali su potrebna
kreativnost i vjetina izraeniji kod izrade modela.
Izrada rezbarenih stolnih i zidnih svjetiljki
O rezbarenju je ve mnogo reeno. Ovdje je rezbarenje u funkciji izrade rezbarenih
stolnih i zidnih svjetiljki. Sjenila (abauri) vrlo lijepo izgledaju, kada se naprave
rezbarenjem iz ukoenog (perovanog) drveta. Stranice sjenila imaju na sebi eljene
izrezbarene are, kroz koje prolazi svjetlost u prostoriju. Obraene, meusobno spojene
i lakirane stranice sjenila se s unutranje strane podlijepe tankim platnom u nekoj
pastelnoj boji, tako da e svjetiljka dobiti na dekorativnosti. Sjenila se obino prave kao
etverougaona ili estougaona. Dra (drka) stolne ili zidne lampe se izrauje
struganjem (tokarenjem) na strugu za obradu drveta. Kroz sredinu draa se bui rupa za
prolaz elektrinog kabla. Stalak je potrebno da bude od punog drveta radi stabilnosti
svjetiljke. Na stalak se ukopavanjem u drvo, sa donje srane ugrauje elektrini prekida,
ili se prekida postavlja na spojni elektrini kabel. Dra moe biti izraen i
rezbarenjem od istog materijala kao i sjenilo. U stolne i zidne svjetiljke se ugrauju
mala sijalina grla veliine E-14 i sijalice snage 25 40 W.
Prodaja izraenih stolnih i zidnih svjetiljki se organizuje na nain kao i izraevine
maketarstva i modelarstva.
Izrada suvenirskih slika
Desetine su naina izrade suvenirskih slika, traenih na tritu. Ovdje je rije o dvije
vrlo jednostavne tehnike, koja je pogodna za sve uzraste mladei. Jedna od njih je, da se
iz drvenih oblica kosim odrezom odreu drvene elipsaste ploe debljine oko 20 mm.
Drvo treba biti dobro prosueno. Koristi se jelovo, smrevo i borovo drvo. Paljivo se
ree, da se ne oteti kora drveta, jer je mnogo ljepe kada ima koru. Nakon odrezivanja,
drvena ploa se brusnim papirom (mirgl) papirom obradi povrinski, ne dirajui koru
drveta. Na obruenu povrinu se nalijepi fotografija ili grafika vezana za neki turistiki
detalj, a nakon suenja ljepila, sve se tanko premae bezbojnim lakom za drvo, te se na
poleinu postavi kvaica za vjeanje na zid. Oko slike se mogu po elji nalijepiti sitni
kamenii, puii, suhe granice i drugi prirodni materijali Time je suvenirska slika
gotova.

42
Drugi nain izrade suvenirskih slika, je da se rezbarenjem izradi lijepo osmiljen stilski
ram (okvir),izbruen brusnim papirom i lakiran bezbojnim lakom. U ram se umetne
slika ili razglednica, sa ili bez prozirne folije ili stakla sa prednje strane, a sa stranje
strane deblji karton ili kakav drugi materijal u cilju zadravanja dimenzija izraene
slike, protiv krivljenja.
Ovakve suvenirske slike imaju dobru prodaju na mjestima gdje su vea okupljanja
odnosno vei protok ljudi, poev od pijaca, pa do salona, butika, kioska,
specijalizovanih prodavaonica suvenira, tandova u robnim kuama i putem preduzea
koja se bave prodajom suvenira.
Ukrasne drvene kutije
Izuzetno je veliki broj vrsta ukrasnih drvenih kutija, koje se mogu nai na tritu kod
nas, naroito u svijetu. Najjednostavnije drvene kutije, koje su vrlo traene su u obliku
najobinijeg sanduka, ali minijaturnih dimenzija i namijenjene su za pakovanje raznih
vrsta luksuznih roba: okoladni deserti, bomboni i razni drugi slatkii i predmeti. Neto
sloenije su kutije sa poklopcem, a dalje dou kutije sa uraenim duboreznim arama i
na kraju muzike kutije. Za razliku od klasinih muzikih kutija, savremene su sa
ugraenim mikro elektronikim sklopom, kakav se nalazi na muzikim estitkama, a
aktivira se otvaranjem poklopca kutije.
Teko je i opisati sve vrste drvenih kutija, koje bi se mogle izraivati i uspjeno plasirati
na tritu. Gotovo da ne bi bilo preduzea, koje ne bi nabavilo za svoje reklamne
potrebe stolne kutije za dranje cigareta ili pisaeg pribora. Drvo je plemeniti materijal,
pa sve izraevine od njega imaju posebnu ukrasnu vrijednost i oplemenjuju stambene i
poslovne prostore.
Crtanje termopisaem
Termopisa je vrlo jednostavna alatka, koja radi na principu uarene metalne niti. Dosta
slii na lemilicu. Napredniji uenici sami prave termopisae na asovima tehnikog
vaspitanja. Crtanje termopisaem je vrlo jednostavno. Na eljeni materijal, se prenese
skica, ema ili slika, a potom se linije nanose termopisaem u eljenoj dubini i irini
linija. Kao materijal za crtanje termopisaem, najvie se koriste drvene ploe od mekog
drveta (lipovina, jelovina, borovina) ili ploe od ukoenog (perovanog) drveta u
debljinama od 2 do 20 mm, rjee i vie. Rjee se koriste ostali materijali, kao to su
pleksi staklo, fiber i tekstolit. Termopisaem se izrauju slike, natpisne ploice, gravure
za ukrasne kutije, te vri oslikavanje nekih izraevina u modelarstvu i rezbarstvu.

43
Crtanje termopisaem moe biti i u funkciji proizvodnje dijelova namjetaja, naroito
kuhinjskog i stilskog, gdje je potrebno ucrtati are ili upisati zahtijevane natpise. Dobro
je crtanje termopisaem ujediniti sa modelarima, rezbarima i proizvoaima drvenog
namjetaja i drvene galanterije.
Izrada modelarskih kompleta
Razliite modele u kompletima, polugotove ili pripremljene za sastavljanje trae mnogi,
poev od uenika osnovnih kola do poetnika u modelarstvu. Trenutno u BiH nema
proizvodnje modelarskih kompleta. Trite trai najvie najjednostavnije letee modele
u kompletima, kao to su letjelice od kartona i stiropora, to je potrebno uenicima
osnovnih kola. Dalje, za trite bi bili interesantni kompleti modela aviona, jedrilica,
gumenjaka, raznih vrsta amaca, brodova (posebno starih jedrenjaka). U poetku ne
treba ii na iri izbor modelarskih kompleta. Najbolje je zapoeti sa izradom kompleta
za letee modele od kartona. Izrada je jednostavna. Crte svih dijelova modela se
nekom od grafikih tehnika prenese na karton, uz to se stavi jednostavno pisano
uputstvo i posao je gotov. Nanoenje crtea na karton je najjeftinije za poetak raditi
tako, da se crte iscrta na votanom papiru (matrici) za umnoavanje na ciklostilu.
Crtanje se vri istroenim ulokom hemijske olovke ili tvrdom grafitnom olovkom (3H),
jer je bitno sa matrice skinuti votani premaz za linije, oznake, brojeve i slova. Nakon
toga se matrica razapne ne drveni okvir ispod kojega se postavlja karton za otiskivanje
crtea. Preko gornje strane matrice se prelazi raklom (linijar od gume ili plastike) i
nanosi crna boja, koja prolazi na karton, te se dobije otisak eljene eme ili crtea.
Napredniji nain je pomou sitotiska. U kompletima se mogu crtei i eme uz potrebne
materijale dati kao fotokopije na formatima A-4 i A-3, tako da ih modelar sam prenese
na materijale izrade. Razvijanjem ovoga posla, prei e se na izradu sloenijih modela u
kompletima. Ovaj posao je jako dobar za kolske zadruge osnovnih i srednjih kola,
koje imaju svoje radionice za tehniko vaspitanje, tako sa u samom poetku ve mogu
ii na vee serije i vei broj vrsta kompleta modela.
Prodaja je najbolja putem kola, klubova Narodne tehnikei specijaliziranih
prodavaonica za hobiste.
Izrada materijala za tehniko vaspitanje i modelarstvo
U nastavi tehnikog vaspitanja, brojnim klubovima modelara i za potrebe pojedinaca
modelara nedostaje na tritu mnogo specifinih materijala, ija izrada uopte nije teka.
To su najee razne vrste drvenih letvica, furniri, ukoeno drvo (per ploa), kartoni

44
razliitih debljina i komadi mekog drveta (balza, lipa, i dr.). Izrada ovih materijala u
pogodnim dimenzijama i formatima je dobar posao sa velikim brojem potroaa. Od
pribora i alata, potreban je amaterski kovei, koji sadri elektrinu builicu i
prikljuke za rezanje, struganje i povrinsku obradu bruenjem.
Ovakvim poslovima se inae u svijetu bave kolske zadruge, a ponajvie klubovi
tehnike, koji na taj nain ostvaruju zaradu za neke druge svoje aktivnosti i finansiranje
rada svojih lanova. Letvice se rade kvadratnog, pravougaonog i okruglog profila od 1,5
do 12 mm, komadi ukoenog drveta (per ploe) debljine 2 - 8 mm, se reu na formate
od 200 x 300 mm do 400 x 600 mm, kao i furniri raznih vrsta drveta, debljine 0,5 2
mm. Bitno je lijepo upakovati i oznaiti ta se nalazi u pakovanju.
U ovom poslu ne treba zaboraviti, da su najvei potroai ovih materijala, uenici vie
od 800 osnovnih kola u BiH.
Izrada drvenih muzikih instrumenata
Veoma je veliki broj drvenih muzikih instrumenata, koji se izrauju runo i to je
najvanije, koji imaju svoje mjesto i potranju na tritu.
Od vie desetina drvenih instrumenata, po lakoi izrade se izdvajaju: frule, argije,
tambure, gusle, kuita drvenih bubnjeva, ploice drvenih udaraljki, sazovi, egrtaljke,
klepke i kastanjete. Obrada drveta trai odreena znanja, do kojih se dolazi izuavanjem
potrebne literature i uenjem od majstora koji se ve bave izradom nekih od nabrojanih
instrumenata.
Potrebni alati i pribori su uglavnom drvodjeljski i za poetak ih i ne treba mnogo, jer
niko nee odmah zapoeti izraivati sve drvene instrumente. Osim runog rada, koristiti
e se hobi elektromehaniki alati, kakvih ima u nekim porodicama, a to je na primjer
builica sa prikljucima za rezanje i glodanje (dubljenje). Potrebno drvo se nabavlja u
pilanama ili kod stolara. Drvo treba da je osueno, inae nee nakon obrade zadrati
postignute oblike i dimenzije.
Plasman drvenih muzikih instrumenata ide putem specijalizovanih prodavaonica,
butika, prodavaonica suvenira, kioska i tezgi na trnicama, na vaarima i druge naine.
Izrada sitnih bavarskih proizvoda
Mnogi mladi ljudi, naroito u seoskim i prigradskim naseljima, ve u ranoj mladosti
ovladaju vjetinom obrade drveta, izraujui sitnije predmete i igrake. Ovaj posao je
na tragu takvih iskustava i afiniteta, pogotovo za omladinu koja se kroz kolovanje
opredijelila za preradu i obradu drveta.

45
Sitni bavarski proizvodi se u sadanje vrijeme vie proizvode kao suvenirski, a manje
kao upotrebni predmeti. Uglavnom su traeni i svako ko ima uslove za bavljenje ovim
poslom, teta bi bila ne baviti se. Ovdje se podrazumijeva izrada drvenih olja sa
rukom od izrasle granice, male kaice, burencad sa postoljima, bavice za balkonsko
cvijee, ardinjere za cvijee svih oblika i dizajna, oploja za boce i slino. Presudna je
strpljivost i vjetina izrade, sa kojima naporedo ide preciznost i osjeaj za lijep izgled.
Ako je namjena izratka ukrasna, tada se moe bojiti, a ako je upotrebna, tada nije
preporuljivo bojenje iz razumljivih razloga.Za bolji izgled, dobro je na drvenim
izraevinama napraviti neke are i tekstove pomou uarenog vrha lemilice ili
termopisaem.
Prodaja ovih izraevina moe biti organizovana na razne naine, ali je ponajbolja putem
prodavaonica suvenira, butika, salona namjetaja, tandova na trnicama i sajmovima, te
putem preduzea koja se bave trgovinom rukotvorina i suvenira.
Kuice za pse i ptice
Niti je mala, niti velika, ali postoji potranja za lijepo izraenim kuicama za pse i za
ptice. Lijepo izraene kuice naprosto uljepavaju svako dvorite. Obje vrste kuica se
izrauju od drvenih daica. Normalno, kuice za pse se izrauju od debljih, dok za
ptice se mogu koristiti ak i daice od gajbi (holandeza). Za izradu je potrebno
prethodno dogovoriti veliinu, a na kraju i boju ili dodatno ukraavanje. Nije rijedak
sluaj, da neko eli imati kuicu za ptice na fasadi stambene zgrade uz prozor svoje
sobe ili uz balkon.
Kod izrade kuica, treba misliti i na njihovo ienje. Ne izraivati kuice, koje je
kasnije nemogue istiti!
Za ovaj posao su najbolja prigradska mjesta i rubni dijelovi gradova, gdje kue imaju
vrtove.

46
KUNI LJUBIMCI
irom svijeta, pa i kod nas, poslovi vezani za kune ljubimce su veoma isplatni.
Zahtijevaju mala ili nikakva ulaganja. Obavljaju se u slobodnom vremenu, te uz
zadovoljstvo donose i zaradu. Zavisno od vrste kunih ljubimaca i posla vezanog za
njih, potreban je odreen prostor. Nekada je to dovoljan kutak u stanu, nekad dvorite,
pa za neke poslove potkrovlja ili podrumi zgrada. Uglavnom ovi poslovi po tipu spadaju
u kune poslove.
Najbolje je spojiti ugodno s korisnim, dakle imati hobi vezan za kune ljubimce i hobi
pomalo okretati u pravcu zarade za odravanje hobija i druge potrebe. Za bavljenje
ovakvom vrstom poslova, potrebno je volje i itanja odgovarajue literature, lanstvo u
organizacijama za uzgoj malih ivotinja radi razmjene iskustava, uenja i uestvovanja
na izlobama. Izlobe hobista, koji se bave uzgojem kunih ljubimaca su redovno dobro
posjeene i popraene od strane televizijskih stanica, to je besplatna reklama.
U tekstovima ovoga odjeljka su obuhvaeni samo oni poslovi, koji ne trae vea
poetna ulaganja i skupu opremu.
Uzgoj plemenitih vrsta maia
Plemenite vrste maaka su uvijek bile vrlo traene kao kuni ljubimci. Njihov uzgoj nije
nikakav poseban problem. Bitno je za poetak imati jednu porodicu, koju obino ine
3-5 enki i jedan mujak ili makar samo jednu enku i jednog mujaka, obavezno sa
rodovnikom. Ostalo je uobiajena tehnika. Potrebno je pisati sve detalje vezane za
novopridole maie: ko su roditelji, kada su okoeni, kada su progledali, koje ime su
dobili i slino. Odravanje higijene maije porodice i maia je obavezno, a maie ve
od samog poetka treba uiti ponaanju u kui. Treba povremeno maie podvri
veterinarskom pregledu i eventualno potrebnom tretmanu. Maii se uobiajeno prodaju
u dobi od 12 do najvie 18 nedjelja starosti, da bi se lake privikli na nove vlasnike. U
zavisnosti od vrste (rase) maia, zavise i cijene. Posebno su na cijeni perzijske i
kineske make.
Uzgoj pudlica
Pudlice, su vrste pasa odgajanih na dvorovima kineskih careva. Danas ih ima vie
stotina vrsta i podvrsta. Uglavnom ne pada im popularnost kao kunih ljubimaca. Za
uzgoj pudlica, kao i kod maia, dobro je poeti sa porodicom, ali ako nije mogue, tada
se moe zapoeti sa jednom enkom i jednim mujakom, a u krajnjem sluaju samo sa

47
enkom. Ako se polazi samo sa enkom, potrebno je preko kinolokog udruenja
pronai odgovarajueg mujaka radi sparivanja. Oboje moraju imati rodovnike, jer to
znaajno podie cijenu pudlice. Uzgoj moe biti u stanu, ali je ipak bolje rjeenje
prostor u dvoritu ili na mansardi zgrade. Ne smiju dolaziti u dodir sa drugim
ivotinjama radi prijenosa bolesti. Mlade pudlice sa uredno popunjenim rodovnikom i
veterinarskim pregledom, prodaju se u dobi od 6 do 15 sedmica starosti. Rodovnik se
mora uredno voditi i ovjeriti u najbliem kinolokom drutvu (drutvo za uzgoj pasa).
Cijene mladih pudlica, iskljuivo zavise od vrste i rodovnika, te su zato u vrlo irokom
rasponu.
Uglavnom, uzgoj pudlica za dalju prodaju je vrlo unosan hobistiki posao. U svijetu su
mnogi uzgajivai pudlica dostigli do znaajno velikih uzgajivanica, a krenuli su iz
hobija.
Akvarijske ribice
Vrlo je rairen hobi uzgoja akvarijskih ribica. Postoje hobisti koji imaju i po vie
desetina akvarija u svojim stanovima ili kuama. Rairenosti uzgoja akvarijskih ribica u
stanovima, prvenstveno doprinosi to to nema mnogo posla oko njih, nema prljanja, a
akvariji djeluju na uljepanje stana svojim postojanjem. Svako onaj ko u svom domu
ima akvarijske ribice, uz zadovoljstvo koje prua ovaj hobi moe imati zadovoljstvo
zarade za hobistike i neke druge potrebe. U ovom poslu je prvenstveno potrebno dobro
izuiti literaturu, nauiti im vie o razmnoavanju i uzgoju, te svakako biti lanom
udruenja uzgajivaa. Nakon toga se odluiti na samostalni uzgoj i prodaju akvarijskih
ribica.
Za prodaju akvarijskih ribica nema problema. Nije rijetko vidjeti na ulicama i trgovima
gradova prodavae akvarijskih ribica, a kupci su uglavnom djeca sa svojim roditeljima.
Oni najee niti znaju, niti pitaju o vrsti ribice, nego kupuju po izgledu, ljepoti, boji i
simpatinosti. Uobiajeno, prodaja se vri u plastinim kesicama sa malo vode.
Ozbiljnija prodaja je u malim teglama ili mini akvarijima, uobiajeno uz kratko
uputstvo za dranje i hranjenje akvarijskih ribica.
Golubarstvo
Uzgoj golubova je na naim prostorima najraireniji od svih uzgoja kunih ljubimaca.
Golubarstvo je hobi, koji sam sebe finansira kroz prodaju uzgojenih golubova i nagrade
na izlobama golubova. Na naim prostorima se uzgaja vie od 60 vrsta golubova.
Uzgoj se uobiajeno vri u golubarnicima, koji mogu biti postavljeni na ravnim

48
krovovima stambenih zgrada, uz liftovske kuice, u veim lodama, balkonima, ispod
kosih krovova sa dograenim svjetlarnikom i prilazom kafezima, na mansardama, u
dvoritima privatnih zgrada i na druge naine. U poetku je potrebno se opredijeliti za
rasu i vrstu golubova, nabaviti potrebnu literaturu i svakako biti lanom uzgajivaa
golubova ili uzgajivaa sitnih ivotinja i ptica, zavisno od toga kako se udruenje naziva
u mjestu boravka. Golubovi trae dnevni angaman uzgajivaa od najmanje jedan do
dva sata za hranjenje, pojenje i ienje, te druge radnje vezane za izlijeganje mladih i
putanje na letenje.
Svaki uzgajiva treba da uestvuje na izlobama uzgajivaa, radi izmjene iskustava,
svoje reklame, prodaje, ali i nabavke novih golubova. Naravno, potrebna je i ljubav
prema ovim vrlo lijepim pticama. Napredniji uzgajivai golubova uestvuju na
izlobama u inostranstvu i na meunarodnim takmienjima golubova u duini leta,
brzini prijenosa poruka (pismonoe) i tanosti letenja na odredite, te i u drugim
takmiarskim disciplinama.
Uzgoj malih ivotinja
Male ivotinje se sve ee susreu u domovima kao kuni ljubimci. Najvie su traene
papigice, mini kornjae i hrci. Ove tri vrste malih ivotinja su pogodne za uzgoj i u
stanovima, jer ne trae vei prostor, a odgovara im kuna atmosfera. Dodatna prednost
je u tome, to briga oko njih moe biti u slobodno vrijeme izmeu ostalih postojeih
obaveza. Uzgajivai malih ivotinja se meusobno povezuju i sa prodavaonicama
kunih ljubimaca, a nerijetko prodaju obavljaju sami na trnicama i trgovima gradova.
Posao nije mnogo zahtjevan, i u sebi spaja ugodno sa korisnim. Pogodan je za sve
starosne dobi.
Kao u svim, tako i u ovom poslu, potrebno je dobro prouiti literaturu i kroz kontakte sa
ostalim uzgajivaima, razmjenjivati i stjecati nova iskustva. Ove tri vrste ne moraju biti
jedine. Uzgajiva se moe opredijeliti i za neku drugu vrstu malih ivotinja, to zavisi
od raspoloivog prostora, afiniteta, ali i tranje na tritu.
Lov tiglia
tigli je vrlo traena ptica kod uzgajivaa ptica, koju trae da kanarinci naue njegovu
pjesmu, ali i radi samog uzgoja te vrlo lijepe ptice sa prekrasnim glasom. Lovom
tiglia se tradicionalno bavi mlade uzrasta od 12 do 18 pa i vie godina. Za lov je
potrebno imati jedan kafez, enku, limenice i iak.

49
Limenice su vrsta prirodnog ljepila, koje se spravlja kuhanjem bobica hrastove imele.
Ta vrsta imele koja parazitira na hrastovima je pogodna za spravljanje limenica, dok
ostale vrste imele sa drveta jabuka ili topola nisu pogodne za izradu limenica. Skuhane
limenice se potapaju pod hladnu vodu, gdje se dugo gnjee rukama, kako bi se masa
oslobodila ljuspica imelinih bobica. Pod vodom limenice nisu ljepljive za ruke! Nakon
toga se nanosi spravljena limenica na koni omot, u koji se stavljaju metalne ice.
Metalne ice na koje se prihvatilo ljepilo (limenice), postavljaju se na iak ili grm, a u
neposrednoj blizini kafez sa enkom, da primami svojom pjesmom mujaka. Ako se
eli uloviti enka, tada se u kafez stavlja mujak.
Lov je najbolje obavljati na mjestima gdje su vonjaci ili blizina grmova kupina, te gdje
ima raslinja koje daje zrnevlje za ishranu ptica. Ulovljena ptica se paljivo skida sa ice
premazane imenocom. Ljepilo se oisti istim alkoholom ili se prainom krede naprae
ptiije noice.
Plasman ulovljenih tiglia nije nikada bio problem, jer su veoma traeni kod
uzgajivaa ptica, naroito uzgajivaa kanarinaca. Ulovljenog tiglia se hrani
sjemenkama (lana, konoplje i dr.). Ne smije se davati kruh!
Lov vjeverica
Unato to vjeverica ne podnosi zatoenitvo i teko se privikava na ivot u kui, ipak je
vrlo traena i omiljena ivotinjica kao kuni ljubimac. Lov vjeverica je posao za
ljubitelje i poznavaoce prirode. Treba znati gdje se vjeverica zadrava, gdje su njena
stanita. Ponekada je ima i u gradskim parkovima, ali to ne bi bilo u redu da se tu lovi.
Vjevericu treba loviti u umama i gajevima njenog prirodnog stanita, gdje ona ima
svoju hranu: irove, sjemenke, ljenike, bobice i drugo. Za lov vjeverice, treba napraviti
krletku sa uskim otvorom, ne veim od 80 mm i podnicom koja aktivira poklopac
ulaznog otvora. im vjeverica ue u krletku, ona svojom teinom (80-130 grama)
aktivira otponac, koji zatvori ulazna vrataca. Da bi vjeverica ula u krletku, potrebno je
u nju postaviti mirisnu hranu za nju, a ponajbolje kvalitetniju okoladu sa riom,
ljenicima ili vonim nadjevom, a moe i jezgra oraha.
Lov obavljati u toplim danima, kada ove vrste mamaca uslijed toplote ire miris u
okolinu. Krletka se vrsto postavlja na vie grane, da do nje ne doe neeljeni gost, kao
na primjer puh, koji takoer voli okoladu i zrnevlje.
Ulovljene vjeverice ne bi trebalo drati u kafezima kod kue. Za njih je najbolje mjesto
u prostoru izmeu dva prozorska krila ili im sagraditi na balkonu vei prostor. Mlae

50
vjeverice se mogu uspjeno privii na ivot u stanu. Uzgajivai sitnih ivotinja i njihovi
klubovi rado nabavljaju vjeverice, posebno mladunad.
etanje pasa
Mnogi vlasnici pasa, svojih kunih ljubimaca, naprosto nemaju vremena za njihovo
redovno svakodnevno izvoenje u etnju. Svugdje u svijetu, pa tako i kod nas, za
obavljanje tih poslova se angauje mlade. etanje pasa se obavlja jednom dnevno u
trajanju od pola do dva sata. Za etnju, pas mora biti propisno opremljen sa uzicom,
ogrlicom i markicom, te ako su u pitanju psi vei od pudlica dodatno brnjica na njuci.
Plaanje usluge etanja pasa je uobiajeno nedjeljno.
U zavisnosti od vrste (rase) psa, etnja e se obavljati na mjestima, gdje to nee smetati
druge stanovnike. U etnjama pasa se ne smije sa psima igrati nedozvoljenih igara i
ugroavati sigurnost ljudi i djece.
Usluge etanja pasa su preporuljive za mlade koja voli ove ivotinje, a mogu se
obavljati uz redovne kolske i kune obaveze.

RAZNI USLUNI POSLOVI

U ovoj grupi poslova pogodnih za mlade raznih uzrasta su poslovi, koji ne zahtijevaju
posjedovanje opreme, pribora ili alatki. Kao i za svaki drugi posao, potrebna je
ustrajnost i elja da se uspije, te za neke od poslova potrebna znanja i vjetine. Veina
poslova je vezana za vanjske prostore, a vrlo malo za svoju kuu ili stan. Pogodni su za
sve starosne dobi mladei.
Karakteristika ovih poslova je, da veinom ne zahtijevaju stalno angaovanje, nego sat
do najvie tri sata dnevno, ili su takvi, da su pogodni za obavljanje samo u nekom dijelu
godine.
Neki od poslova su dobri i za profesionalno obavljanje ove vrste poslova, za mlade,
koja je zavrila kolovanje, a ne moe pronai zaposlenje. Meu brojnim poslovima
ovog odjeljka ima i takvih poslova, koji ne zahtijevaju neke vee napore, nego vie
domiljatost, slobodu u ophoenju, komunikativnost i samoinicijativnost.

51
Mamci za ribolov
Stalni problem svih ribolovaca je imati kvalitetne mamce. Od prirodnih mamaca su
najvie traeni gliste, mrmci i skakavci. Prodaja mamaca se obavlja ili po prethodnom
dogovoru sa ribolovcima ili uz rijeke i jezera gdje dolaze ribolovci. Vano je mamce
prodavati ive, te u tom smislu ih pakovati u pogodne kutijice, koje nije problem
nabaviti. Najbolje je koristiti ambalau od lijekova i prehrambenih artikala, uz izradu
rupica za prolaz zraka. Skakavci se love na livadama i proplancima, gdje ih se za satdva moe uloviti i do stotinjak. Gliste i mrmke je najbolje traiti u jamama za odlaganje
stajnjaka. Posebno su cijenjene kalifornijske crvene gliste. Njih nema u odlagalitima
stajnjaka, nego kod uzgajivaa, koji od zrelog stajnjaka uz rad kalifornijskih glista
proizvode kvalitetno ubrivo glistovnjak (lumbri humus). Nee predstavljati problem da
se od proizvoaa glistovnjaka dobije pravo uzimanja odreenih koliina kalifornijskih
glista, kojih prosjeno u jednom kubinom metru ubriva bude oko 100.000.
Osim ovih najvanijih vrsta mamaca za ribolov, pojedini ribolovci trae puie, larve i
crve potkornjake koji ive pod korom oborenog trulog drveta. Treba imati u vidu i ovu
vrstu mamaca, te je ponuditi ribolovcima.
Raznoenje novina na adrese
U svakom mjestu postoji odreen broj ljudi, koji ponajee iz zdravstvenih razloga, ali
i drugih, nisu u stanju izai u nabavku novina i magazina. Potrebno je poev od svog
susjedstva pa dalje prikupiti adrese i elje takvih ljudi, a potom dogovoriti sa lokalnim
distributerom novina i magazina. Moe se ugovoriti i donoenje novina zaposlenim
osobama na njihova radna mjesta ili bolesnicima u bolnicama i stacionarnim bolnikim
objektima.
Ovaj posao dnevno angauje pojedinca prosjeno od sat do najvie dva sata.
Uobiajeno je, da se naknada za prodaju novina i magazina plaa od 10 do 15 % a za
luksuzna revijalna izdanja i 20 % od prodajne cijene. Raznositi se mogu na ugovorene
adrese: dnevne novine, sedmini i mjeseni magazini, razne revije, enigmatska izdanja,
vanredna i luksuzna izdanja i drugi tampani mediji.
Kolpolter
Kolporter je prodava novina, magazina i ostalih tampanih izdanja, koji prodaju vri na
ulici ili u javnim objektima uz ulice, kao to su restorani, bifei, ljetne bate, institucije i
drugi objekti. U ovom poslu je bitno imati prodaju na mjestima gdje je vea frekvencija

52
ljudi tokom dana. To su uglavnom glavne i trgovake ulice, blizina optinskih uprava,
trnice, trgovi i slina mjesta u gradovima i naseljima.
Dogovor za obavljanje ovoga posla treba obaviti sa lokalnim distributerom tampe.
Naknada za prodane primjerke se kree od 10 do 15 %, a za luksuzma revijalna izdanja
i do 20 %. Naknadu sam sebi ostavlja kolporter, saglasno ugovorenom procentu. Posao
kolportera se uobiajeno radi 1,5 do 3 sata prije podne i oko 1,5 sat u veernjim satima,
tako da se moe uklopiti u ostale kune i kolske obaveze.
Pojedinac se moe opredijeliti samo za prodaju sedminih magazina i to raditi u dane
vikenda, ako mu tako bolje odgovara.
Raznoenje brze hrane
Mnogo ljudi iz svojih stanova ili sa radnih mjesta naruuju neke vrste brze hrane, kao
to su: razne vrste pita, evapii, topli sendvii, pizze (pice) i drugo. Restorani brze
hrane esto trae mlade, koja je spremna raditi na raznoenju brze hrane. Raznoenje
se obavlja biciklom ili mopedom (skuterom) sa odgovarajuom postavljenom posudom
u kojoj se dri hrana u higijenskim uslovima, to treba da obezbjedi vlasnik restorana.
U ovom poslu je vano dobro poznavati mjesto u kojem se vri raznoenje brze hrane,
te naravno poznavati i saobraajne propise.
Najbolje rjeenje je kada dvoje do troje mladih ljudi ugovore posao sa jednim
restoranom, tako da rasporede svoje slobodno vrijeme za obavljanje ovoga posla.
Naknada za raznoenje se ugovara po satu ili na procent od vrijednosti prodane brze
hrane, a zaradi se i dobivanjem bakia od naruilaca brze hrane pri dostavi.
Prodaja osvjeavajuih napitaka
Na svim mjestima veeg okupljanja ljudi, trae se osvjeavajui napitci. Prodaja
osvjeavajuih napitaka se moe raditi ili za nekoga ko ima takvu dozvolu ili sam
potraiti i dobiti potrebnu dozvolu. Ovakva prodaja je uobiajena na skupovima, kao to
su: izletita, plae, kupalita (bazeni), stadioni, koncerti na otvorenom, teferii, razna
praznina okupljanja ljudi, zborita religijskog obiljeja i druga mjesta. U najveem
broju sluajeva je ovaj posao vezan za topliji dio godine. Dozvolu za prodaju izdaju
organizatori manifestacije uz naplatu odreene takse, a za javne objekte je nadlena
optinska uprava.
Mlade se u ovom poslu treba udruiti, zajedniki uloiti novac, nabaviti osvjeavajue
napitke u odgovarajuem pakovanju i zajedniki organizovati prodaju. Primjera radi, na
sve stadione je zabranjeno unoenje napitaka u tvrdom pakovanju.

53
Nije preporuljivo, da se uz osvjeavajue napitke, mlade bavi i prodajom piva ili bilo
koje vrste alkoholnih pia. Ako se radi prodaja u ime i za raun nekog drugog, koji je
ishodio dozvolu za takav rad, tada je potrebno se dogovoriti o visini naknade i svakako
izbjegavati prodaju piva i alkoholnih pia, posebno kada su u pitanju osobe mlae od 18
godina.
Pranje automobila
Pranje automobila je posao koji mlade irom svijeta radi, iako postoje moderne
praonice. Naime, vlasnici automobila povjeravaju mladima pranje automobila upravo iz
elje da oni neto zarade, kada ve imaju volju da rade.
Ovaj posao je najbolje raditi za susjede ili na veim skupovima ako postoje osnovni
preduslovi: voda i odvod prljave vode u kanalizaciju bez zagaivanja prirodne
ovjekove okoline. Za obavljanje posla potrebno je imati spuve, spuvastu rukavicu,
posude sa vodom, a nije loe koristiti za pranje stariji vatrogasni aparat za vodu sa
runom pumpom (brenta). Koritenjem brente e se obaviti kvalitetnije pranje uz manji
utroak vode, a mlaz vode iz brente stie i tamo gdje ne mogu ruke, ispod blatobrana i
donji postroj automobila. Za pranje se koriste odgovarajui auto amponi i sredstva za
postizanje visokog sjaja.
Pranje automobila se moe obavljati, naravno uz dogovor sa vlasnikom i na prostorima
uz benzinske stanice.
Pranje vjetrobranskih stakala automobila
Veina benzinskih stanica tokom godine, a naroito ljeti, kada je vei promet, angauju
mlade da pere vjetrobranska stakla automobila, dok primaju gorivo. Naplata se vri od
vlasnika automobila. Potreban je dogovor sa vlasnikom benzinske stanice. Najbolji
nain je da se dogovore dvoje do etvero, tako da na smjenu cijeli dan vre pranje
vjetrobranskih stakala. U radu je potreban oprez.
Prije pranja treba pitati vlasnika automobila. Od pribora su potrebni amponi, posebna
dvostrana ruka i kantica sa dva odjeljka ( voda, ampon). Dvostranom rukom, koja s
jedne strane ima spuvastu, a sa druge strane gumenu materiju, brzo se obavi pranje
vjetrobranskog stakla. Ako posao obavlja jedna osoba, pranje treba da traje do jednog
minuta najdue, a dvije osobe bitno skrauju vrijeme. Cijenu pranja vjetrobranskih
stakala treba dogovoriti sa vlasnikom benzinske stanice i prilagoditi postojeim
cijenama istih usluga. Desiti e se, da neki voza ne eli platiti, ali to ne bi trebalo
obeshrabriti, jer se na ovom poslu ipak solidno zaradi.

54
Ambulantni frizer
U mnogim manjim mjestima i naroito selima, problem je to nema frizera. Frizer, koji
u odreene dane obilazi pojedina naselja, kada navikne muterije, stalno ima posla. U
poetku je teko, kao i u svakom drugom poslu. Ovaj posao se u svijetu zove ambulatni
frizer. Pogodan je za nezaposlenu mlade, koja se ikolovala za mukog ili enskog
frizera. Kod zapoinjanja ovog posla, bitno je prvo obii ciljana naselja, postaviti
uredno raunarom pisane obavijesti i po potrebi dogovoriti sa nekim od domaina, da se
posao moe obavljati u nekoj njegovoj prostoriji. Za hladne dane muko friziranje je
potrebno da se obavlja u toploj prostoriji, dok se ljeti moe i u slobodnim prostorima.
Potreban pribor i alat se nosi u prirunoj torbi. Putuje se autobusima javnog prijevoza,
iako je bre i lake, ako se posjeduje vlastiti automobil. Moe se uz odgovarajui
dogovor, koristiti automobil prijatelja.
Za enskog frizera je neto tee organizovati ovaj posao. Vie je opreme i potreban je
vei komfor za friziranje: voda, struja i prostorija, ali se i takvi problemi prevazilaze
dogovorima u ciljanim naseljima.
U kasnijem stadiju se ovaj posao moe kvalitetno uznapredovati nabavkom
odgovarajueg polovnog kombija.
Fizioterapeutske usluge
Osobe koje uslijed prirode svoje bolesti i osobe iz udaljenih mjesta ne mogu ii na
fizikalnu terapiju, pa im je potrebno pruati fizioterapeutske usluge u stanu (kui).
Mnogi mladi fizioterapeuti nemaju posla, a ovaj nain rada bi za njih bio lijep izvor
prihoda.
U ovaj posao ne treba ulaziti prije polaganja strunog ispita!
Obavezno treba raditi sa pacijentima prema terapijama koje je propisao lijenik
specijalista fizikalne medicine. Pruanje ove vrste usluga moe biti po direktnom
dogovoru sa pacijentima, putem jedne od ordinacija (javne, privatne ili porodine
medicine) ili u dogovoru sa specijalistikom privatnom fizijatrijskom ordinacijom. Ova
vrsta usluga se moe ponuditi i malim oglasima u tampanim i elektronskim medijima.
Postavljanje antena
Mnogi ljudi imaju potrebu za postavljanjem radijskih, televizijskih i satelitskih antena, a
mnogi mladi ovaj posao znaju uraditi, pa zato ga ne pretvoriti u neto to donosi
zaradu. Za poetak je potrebno pismene obavijesti razdijeli u susjedstvu i neto ire, a

55
od kvaliteta izvrenog posla i zadovoljstva naruilaca e dalje zavisiti irenje posla.
Najbolja reklama je zadovoljan naruilac.
U ovom poslu se treba uvati od riskantnih poloaja tijela kod postavljanja antenskih
ureaja na krovovima, uz prozore, na fasadama zgrada ili drugim mjestima. Nije
dovoljno samo postaviti antenu, nego je potrebno precizno podesiti njen poloaj i vie
puta provjeriti kvalitet prijema signala.
Kurirska sluba
Tokom ljetnog kolskog raspusta i zaposleni tee da koriste svoje godinje odmore. Kod
veih institucija se tada javlja problem lokalne dostave raznih pismena (pisma, dopisi,
obavijesti, oglasi i sl.) na teritoriji grada ili okoline. Ponuditi se za obavljanje ovih
poslova, koje je mogue raditi pjeice, koristei bicikl ili moped. Treba prihvatiti i
plakatiranje, ako postoje takve ponude i potrebe. Izraene potrebe za kurirskom
slubom su naroito u vrijeme pred izbore bilo kojeg nivoa vlasti. Vee gradske
cvjeare i pogrebna preduzea, takoer imaju potrebe za kuririma, koji raznose
obavijesti i cvijee.
ienje izletita
Na svim izletitima poslije vikenda, unato upozorenjima i ureenim mjestima za
odlaganje otpadaka, javlja se isti problem ienje zelenih povrina i staza od
otpadaka. Uprave izletita ne mogu radi jednog dana ienja zapoljavati radnike, pa
pribjegavaju angaovanju drugih osoba, da taj posao obave. Ovaj posao se uobiajeno
obavlja nedjeljom u kasno poslije podne ili ponedjeljkom prije podne. Na veim
izletitima ienje moe trajati i po dva dana. Uprave izletita u principu organizuju
odvoz prikupljenih otpadaka.
Umnoavanje knjiga i skripata
Mnoge knjige ili skripte je teko pronai, jer nema novih izdanja. Trite BiH je vrlo
malo, da bi se sve potrebne knjige ili skripte tampale. Za nekim knjigama ili skriptama
ne postoji godinja potranja vea od 100 do 150 primjeraka. To se prvenstveno odnosi
na strune predmete kola za zanimanja koja polazi mali broj uenika ili studenata. U
ovu kategoriju spadaju i rijetke knjige, koje se koriste za lektiru ili kao pomona
nastavna literatura.
Potrebno je uoiti koja su to traena izdanja, te nabaviti jedan dobro ouvan primjerak.
Slijedi prikupljanje novca od zainteresiranih kupaca, a potom fotokopiranje i uvezivanje
u potrebnom broju primjeraka. Sve fotokopirnice daju nie cijene kopiranja za vee

56
koliine primjeraka, tako da se za relativno nisku cijenu mogu fotokopirati primjerci
knjige ili skripte i na tome dobro zaraditi.
Prije otpoinjanja ovoga posla, potrebno je prethodno utvrditi u kopirnicama cijene
kopiranja i uvezivanja razliitih vrsta uveza, na to dodati svoju zaradu i tako formirati
cijenu po primjerku.
Prodaja grickalica
Razne vrste grickalica su posebno traene na nekim vrstama javnih skupova. Najee
su to preni kikiriki u ili bez ljuske, prene sjemenke tikve, sjemenke suncokreta, slani
tapii, krekeri i slino. Javni skupovi, koji su pogodni za prodaju grickalica su stadioni,
koncerti, zborita, izletita, teferii, promotivni politiki skupovi, plae, kupalita
(bazeni), ispred kina i drugi. Pripremu grickalica za prodaju se moe uraditi nabavkom
veih pakovanja i prepakiranjem u manja, nabavkom gotovih pakovanja ili svojim
radom na prenju i pakovanju nekih vrsta grickalica (kikiriki, sjemenke).
Za neke javne skupove je potrebna dozvola organizatora, pa je prethodno potrebno se u
tom smislu raspitati kod organizatora.
Prodaja sladoleda
Lijep posao za dane ljetnog kolskog raspusta. Vie je naina na koje se moe obavljati
ovaj posao. Osnovni je rad za rashladnom vitrinom negdje na prometnom mjestu u
gradu, odnosno naselju. Maloljetni mogu dobiti od distributera sladoleda zaduenje
rashladne krinje uz svoje roditelje, odnosno njihove line isprave. Drugi nain rada je,
da se koristi kamperska rashladna torba, koja ima u sebi rashlaene uloke, ija je
zadaa da odravaju hladnou sladoleda. Kamperskih rashladnih torbi se moe nai u
mnogim porodicama. Kapacitet torbe je do tridesetak sladoleda. Pogodna je za prodaju
sladoleda na stadionima, plaama, kupalitima, izletitima, te svim drugim vrstama
javnih skupova na otvorenom prostoru. U ovom sluaju je potreban dogovor sa
vlasnikom ili zaposlenikom na rashladnoj krinji sladoleda o visini naknade za svaki
prodani sladoled.
Umetci koji se koriste u torbi, svakih pet do sedam sati se vade iz torbe i dre od 30 do
60 minuta u rashladnoj krinji, da bi opet imali poeljnu nisku temperaturu za ouvanje
temperature sladoleda pri prodaji.
Raznoenje jaja
Ako je u blizini farma koka nesilica, eto i lijepog posla i zarade. Svi ljudi ele nabavljati
svjea kokoija jaja. Potrebno je napraviti dogovor sa vlasnikom farme, utvrditi

57
prodajne cijene jaja po klasama, a potom obavijestiti susjedstvo i ire, da mogu naruiti
jaja telefonom. Prikupljene narudbe se realizuju raznoenjem jaja iz farme na adrese.
Prodaja jaja se vri u koljkama. Naplata je odmah po isporuci, tako da je i zarada istog
dana poznata. Uobiajeno je, da zarada bude oko 10-15 % od prodaje jaja. Poeljno je
da ovaj posao rade dvoje iz razloga to jedno drugom pomau u transportu i raznoenju
jaja po adresama. U tom sluaju pojedinac ne nosi sva jaja sa sobom, nego samo
onoliko koliko je za jednog naruioca, a njegov suradnik ga sa ostalom koliinom eka
ispred zgrade, odnosno kue.
Prijevoz jaja je najbolje vriti lakim kolicima, koja mogu biti zakaena za bicikl. Jaja se
uobiajeno pakuju u koljke, a koljke u kartonske kutije.
Obavljanje nabavki
Vei broj ljudi, uslijed svojih zdravstvenih i nekih drugih problema, imaju potrebu, da
im neko obavlja dnevne nabavke potreptina, te vri plaanja komunalnih trokova
stanovanja u poti ili na blagajnama komunalnih preduzea. Potrebno je u svom
susjedstvu i ire saznati koji su to ljudi i ponuditi im svoje usluge u obavljanju ovih
poslova. Ovaj posao ne trai veu vremensku zauzetost tokom dana. Najbolje je preuzeti
na sebe obavljanje nabavki za tri do najvie est ljudi, odnosno porodica.
Naknada koja se za ovaj posao naplauje nije velika, ali je dovoljna za osnovne potrebe
kolske mladei. Uobiajeno je, da se mjeseno naplauje izmeu 10 i 20 KM, to
zavisi od broja nabavki u mjesecu.
ienje snijega
Posao vezan za zimu, kada su svi vlasnici prodavaonica, poslovnih prostora, kao i
stanari stambenih zgrada obavezni raistiti snjene padavine i napraviti prilaze. Od
pribora potrebna je iroka lopata za snijeg, koja se moe improvizovano napraviti od
drvene palice i drvene ploe. Dobro je, da se vie mladih ljudi organizuje i svoje usluge
ienja snijega ponudi, kako bi zajedno mogli vie posla obaviti i vie zaraditi.
ienje stanova
Nakon izgradnje svake zgrade, a prije tehnikog prijema i predaje kljueva buduim
stanarima, potrebno je obaviti ienje stanova od graevinskog otpada, te grubo
ienje staklenih, podnih i drvenih povrina. Dobro organizovana grupa mladei vrlo
efikasno obavlja ove poslove. Potrebno je ugovoriti posao sa preduzeem koje je gradilo
zgradu, dogovoriti nain plaanja, da li na blagajni preduzea ili putem omladinske

58
(kolske, studentske) zadruge. Za ienje se koriste uobiajeni pribori, a kante i razne
posude za iznoenje otpadaka iz stanova.
Zavisno od obima poslova, uobiajeno se plaa od 0,50 do 1,50 KM po kvadratnom
metru stanova i zajednikih prostorija zgrade.
Prodaja i izmjena zaptivaa vodoinstalacija
Mnogi mladi ljudi kroz svoje kolovanje izue vodoinstalaterske poslove. Problemi u
veini stanova su sa zaptivaima vodoinstalacija. Potrebno je nabaviti potrebne veliine
gumenih zaptivaa za standardne vodoinstalacije, te uz alat ponuditi se stanarima da im
se izvri zamjena dotrajalih zaptivaa na slavinama, tu baterijama, vodenim ispiraima
i drugim vrstama zatvaraa i prikljuaka vode.
Oni koji nisu osposobljeni za izmjenu zaptivaa, mogu obavljati jedan dio ovoga posla,
nudei stanarima komplete zaptivaa za vodoinstalacije. Veina ljudi odlazei u
kupovine redovno zaborave nabaviti potrebne im zaptivae. Kompleti zaptivaa se
mogu lako i jeftino nabaviti, a njihovom prodajom na opisani nain, moe se lijepo
zaraditi.
Prodaja polovnih knjiga
Nekih knjiga, a posebno strunih udbenika nema u dovoljnom broju i za dugo vremena
ih nee biti. To je razumljivo, kada se zna da u naem kolstvu postoji vie od 180
strunih usmjerenja u srednjim i viim kolama, te na fakultetima. Proi e dugi niz
godina da se izdaju svi potrebni udbenici. I u svijetu je uobiajeno, da se koriste
polovni udbenici, pa zato ne bi i kod nas u ovakvoj situaciji.
Prodaja polovnih knjiga se najbolje obavlja na vrlo prometnim mjestima u naseljima i
gradovima. S jedne strane se vri otkup knjiga, koje se potom nude za prodaju. Osim
kolskih udbenika, najvie se trae rjenici stranih jezika, informatika literatura i
knjige za lektiru.
Sendvi reklama
Proizvesti moe gotovo svako, jer nije problem nabaviti opremu, ali je prodaja zavisna
od reklame, bez koje posao ipak ne ide. Jedna od vrlo efektnih reklama je sendvi
reklama. Sastoji se od dva deblja kartona uobiajenih dimenzija 350 x 550 mm,
meusobno povezana irim naramenicama. Sendvi reklama se nosi laganom etnjom
prometnim ulicama i trgovima gradova. Prolaznici sa sendvi reklame primaju (itaju)
reklamne poruke restorana, prodavaonica, robnih kua, kina i drugih zainteresiranih.
Svoje usluge sa sendvi reklamom se nude zainteresiranim preduzeima ili institucijama

59
po cijenama koje se prilagoavaju veliini grada i mjesta etnje sa sendvi reklamom.
Sendvi reklamu moe svako sam sebi napraviti od debljeg kartona, na koji se lijepe
reklamne poruke.
Pranje podnih prostiraa
Ljeto je vrijeme uobiajenih spremanja stanova, a mlade ne zna ta bi sa sobom. Evo
posla koji je upravo ljeti traen. To je pranje svih vrsta podnih prostiraa: itisona,
tapisona, staza, ilima, ponjava i drugih vrsta. Poeljno je da posao obavlja najmanje
dvoje, radi teine mokrih prostiraa, dopreme na pranje i dostave nakon suenja.
Za ovaj posao je dobro da se obavlja negdje na betonskoj ili asfaltnoj povrini u
dvoritu ili na kakvom mjestu, gdje se nee nikome smetati. Nije dobro raditi uz vodene
tokove, a i zabranjeno je. Potrebno je nabaviti sredstva za pranje i ienje, malo se
reklamirati kod susjeda i ire putem dostave pismenih obavjetenja ili na neki drugi
nain.
Dvoje mladih, moe za jedan radni dan (6-8 sati) oprati od 50 do 80 m 2 razliitih vrsta
podnih prostiraa i tako zaraditi daleko vie nego na drugim nekim poslovima. Posao
treba organizovati tako, da se jedan dan prostirai peru i sue do slijedeeg dana, kada
se isporuuju naruiocima.
Runo graviranje
Graviranje je iroko izraena potreba za izradu natpisnih ploica, upisivanje tekstova na
poklone, upisivanje imena sportskih i drugih takmienja na pobjednike pehare ili
nagrade, te na luksuznim predmetima. Male baterijski pogonjene gravirke se ponekada
mogu nai u kolskim radionicama, prodaju se u prodavaonicama hobistikih materijala
i opreme, a nije teko od baterijske rune builice napraviti gravirku (umjesto svrdla,
stavi se brusni vrh).
Kod runog graviranja na predmetu se prethodno napie ili nacrta ono ta treba
ugravirati. Za razliite materijale se koriste razliite vrste brusnih vrhova. Univerzalni
brusni vrh, kojim se graviraju svi materijali je od vjetakog dijamanta. Ovaj posao se
moe organizovati i u dogovoru sa prodavaonicama, koje prodaju takve artikle, na koje
kupci trae graviranje. Pri graviranju, potrebno je zatiti se od udisanja mikro estica
metala i nemetala.

60
POSLOVI KORITENJEM POSTOJEE OPREME
Mnogo opreme koja bi se mogla iskoristiti u smislu postizanja odreene zarade postoji u
veem broju porodica, gdje je uglavnom nedovoljno iskoritena. Poslovi iz ovog
odjeljka su upravo zasnovani na takvoj opremi. Neshvatljivo je, da mnogo opreme
gotovo stoji neiskoriteno ili rijetko koriteno u mnogim porodicama.
Na primjer, rakijski kazani se u seoskim porodicama koriste samo jednom godinje, a
mogu se koristiti najmanje pola godine, te su u daljim tekstovima navedeni takvi
poslovi. Mnogo je raunara, ali se uglavnom koriste za igranje igrica i sluanje muzike,
a raunar prua na desetine mogunosti rada i zarade. Primjera je bezbroj. Iz mnoine
primjera neiskoritene opreme, samo mali dio moguih poslova, koji su upeatljivi,
prezentiran je u ovom odjeljku, s nadom da e inicirati mlade da malo bolje pogleda
oko sebe u kui ili stanu.
Kako postojeu opremu iskoristiti u cilju ostvarivanja zarade, ali ponajee uz zabavu i
druenja. Mnogi mladi ljudi su pomalo stidljivi, kada treba svoju opremu i znanje
rukovanja sa njom staviti u funkciju obavljanja nekog posla koji treba da donese zaradu.
Stidljivost je dobra, ali je jo bolje znati iskoristiti svoju opremu i znanje, te na taj nain
uiti zakonitosti trine privrede. To to se naui kroz obavljanje poslova u mladosti, ne
moe se nauiti ni iz jedne knjige, ni u jednoj koli.
Snimanje video kamerom
Video kamera nije vie rijetkost u porodicama. Obino je slabo ili nikako iskoritena.
Rukovanje video kamerom se brzo naui. U odnosu na broj video kamera, daleko je
vie video rekordera i plejera. Mnogi mladi bi poeljeli imati svoju video traku sa
snimljenim izletom, nastupom na kolskoj priredbi, nastupom za neku kolsku sekciju
(hor, recitatori, literate, folklor, itd.), nastupe u raznim sportovima, uspomene sa
ekskurzije i ta jo ne. Tu su mogunosti zarade sa video kamerom. Sve takve dogaaje
treba snimati, a poslije traku umnoiti u potrebnom broju primjeraka i prodati
zainteresiranima. Umnoavanje se moe povjeriti profesionalnom video klubu ili uraditi
kod kue uz pomo dva video rekordera ili meusobno uvezanih jednog video rekordera
i jednog video plejera.
Osim snimanja manifestacija vezanih za kolu i sport, video kamerom se iz istih razloga
mogu snimati i drugi dogaaji, kao to su javne manifestacije, prigodni dogaaji vezani
uz vjerske i ostale praznike i ta sve jo ne! Prazne video kasete je jednostavno i lako

61
nabaviti. Nabavljaju se u potrebnoj duini trajanja snimljenog materijala od 60 do 240
minuta.
Fotografisanje
Fotografije su najomiljeniji nain biljeenja dogaaja od zaborava. Svi bez razlike, vole
se fotografisati u razliitim prigodama, kada im je lijepo, kada ele zabiljeiti trajno
neke dogaaje, kada im je zabavno, neto vano i tako redom. Prvi asovi u kolama se
pamte po fotografijama. Fotografija razreda na kraju kolske godine je nezaobilazna, a
tek fotografije sa izleta, ekskurzija, nastupa u kolskim sekcijama, na priredbama i tako
dalje. Mnoge kole, iako imaju svoje foto sekcije angauju fotografe da foto aparatom
zabiljee sve te trenutke vane kolarcima.
Sva spomenuta i nespomenuta fotografisanja mogu obavljati lanovi kolskih foto
sekcija ili napredniji pojedinci. Nezavisno od kolske foto sekcije, svaki pojedinac, koji
posjeduje fotografski aparat i znanje fotografisanja, treba da ga iskoristi izmeu svega
drugoga i u cilju ostvarivanja svojih malih zarada na fotografisanju u raznim prigodama
u i van kole.
Obzirom, da je moderna oprema za izradu kolor fotografija skupa, najbolje je snimljene
filmove povjeravati na izradu profesionalnim foto studijima (ateljeima). Kvalitet
fotografija e u tom sluaju sigurno biti bolji, a kroz to e se postii i bolja cijena. Za
fotografiranje van kole, na javnim skupovima, bolje je koristiti skuplju tehniku
fotografiranja sa polaroid foto aparatima, koji odmah daju gotovu fotografiju. To je
praktinije za obje strane, a naroito za one koji ele odmah imati gotovu fotografiju,
bez ekanja od nekoliko dana. Fotografisanje polaroid foto aparatom moe biti izvorom
zarade za vrijeme zimskog ili ljetnog kolskog raspusta, na svim mjestima veeg
okupljanja ljudi i u svim prigodama.
Pisanje pomou raunara
Prilian je broj raunara u domovima, a mladi ih najvie koriste za igranje raunarskih
igara i sluanje muzike. Raunar se moe koristiti i za postizanje odreene zarade
pisanjem razliitih materijala. Zarada e dobro doi da se nabavi potroni materijal za
raunar i tampa (diskete, ketridi, papir). Susjedima, poznanicima, prijateljima i
kolskim drugovima uvijek treba neto napisati. Treba im se ponuditi sa prihvatljivom
cijenom i uraditi posao. Susjede se o ponudi moe obavijestiti tampanom obavijesti na
polovini A-4 formata, da mogu za svoje potrebe pisanja raznih dokumenata se obratiti i

62
da e im dokumenti biti uraeni po navedenoj cijeni u obavijesti. Poznanike, prijatelje i
kolske drugove se moe obavijestiti i usmeno.
Najvie posla za pisanje na raunaru je krajem kolske godine (diplomski, maturski i
drugi radovi), ali i tokom kolske godine za razliite seminarske radove, sastavke,
priloge za kolske i omladinske listove ili magazine i slino. Kuni savjeti takoer
imaju potrebe za izradom razliitih obavijesti, spiskova i slinih pisanih materijala.
Uglavnom, posla za pisanje razliitih dokumenata na raunaru ima uvijek dovoljno,
samo je potrebno ii za poslom, jer on nee sam doi! Meu takvim poslovima, biti e
nekada i pisanje tekstova za uenike, koji uslijed toga to nemaju odgovarajue
udbenike, hvataju na nastavi zabiljeke. Takve zabiljeke je dobro prepisati na
raunaru, te odtampati tampaem, naravno za zainteresirane uenike.
Stolno izdavatvo
Raunar omoguava jednostavno kreiranje grafike i tipografije, te njihovo integrisanje u
jedinstvenu cjelinu. Mogu se integrisati meusobno razliiti grafiki elementi, kao to
su: tekstovi razliitih tipova i veliine slova, slike, crtei, logotipi, znaci i drugo. Uz
raunar potrebno je poznavanje rada sa potrebnim programima i grafikim alatima, kao
to su: vektorsko crtanje, obrada fotografija, unos teksta, slaganje i sreivanje
publikacije.
Za jednostavnije poslove stolnog izdavatva, dovoljni su raunari sa 64 do 128 MB
RAM memorije (233-350 Hz), uz bolju grafiku karticu, monitor 17, laserski tampa i
skener za unos slikovnih materijala, to danas predstavlja ve neto ispod prosjene
konfiguracije koja se susree u porodicama. Veina porodica ve posjeduju raunare sa
128 do 256 RAM memorije na 1.000 do 1.500 MHz i tvrdi disk sa 20 do 30 GB
memorije, a tampae sa prigraenim skenerom.
Poslovi koji se mogu raditi, su u rasponu od jednostavnih do srednje sloenih, kao na
primjer: maturski, seminarski, diplomski i slini radovi, pisma, dopisi, albe, molbe,
prijave na oglase, informativno-propagandni leci, posjetnice, cjenovnici, razliita
priznanja, diplome, pohvale, skripte, memorandumi, jednostavnije broure, enigmatski
sastavi, oglasi, obavijesti, smrtovnice, estitke, pozivnice, izvjetaji, studije i jo mnogo
ega. Napredniji u poznavanju raunarske tehnike e raditi i zahtjevnije poslove, kao to
su: prelom kolskih ili studentskih novina, omladinskih biltena, magazina, knjiga,
broura, crtanki, bojanki, slikovnica, notnih svezaka, prospekata, sloenijih skripata za
strune predmete, razliitih kolor publikacija i drugih oblika tampanih stvari.

63
Vrlo je atraktivan posao na reprintu starih i rijetkih rukopisa, ilustracija, razglednica,
estitki, te kreiranje zidnih, stolnih i depnih kalendara. Ovaj posao mogu obavljati
napredniji poznavaoci raunarske tehnike i tehnologije, uglavnom uenici starijih
razreda srednjih kola i studenti, a naravno i mlade bez posla. Posao se moe
organizovati u stanu, ali i u svakom drugom prostoru kao i u ustanovama za
zbrinjavanje naputene djece, posebno nakon zavretka njihovog kolovanja.
Izrada personaliziranih izdanja
Razvojem raunarske tehnike, razvio se i ovaj zanimljiv posao, koji se moe raditi iz
kue ili raunarskog kluba. Mnogi mladi ljudi imaju raunar u porodici i mogu ga
iskoristiti za ovaj posao. Osim raunara, potreban je i skener, ali nije problem ako se ne
posjeduje, jer se potrebna skeniranja mogu obaviti u nekom od brojnih Internet ili
raunarskih klubova. Skener se moe i iznajmiti na odreeno vrijeme.
Pod pojmom personaliziranih izdanja, podrazumijevaju se sve vrste pisanih (tampanih)
oblika koja u sebi sadre podatke o nekoj osobi. To su slikovnice, oglasi, novine,
magazini, radosnice za djecu, stripovi, leksikoni i drugo. Postupak, na primjeru jedne
slikovnice je slijedei: skenerom se u raunar direktno ili putem diskete unesu stranice
slikovnice, a potom se umjesto imena likova stave imena neke osobe (obino djeteta) i
njegovih bliih, sa ostalim podacima (mjesto, adresa, nadimak i drugo). Nakon toga se
izmijenjene stranice dorade i odtampaju na kolor ili crno-bijelom printeru. Stranice se
polijepe na tvri karton i meusobno uveu na primjer spiralnim uvezom u nekoj
kopirnici, te je time zavrena personalizirana slikovnica. Bolji nain izrade
personaliziranih slikovnica i slinih izdanja, je da se po dvije stranice, meusobno
okrenute poleinom, stave u termoplastini omot i propuste kroz valjke plastifikatora,
koji e ih plastificirati i uiniti neosjetljivim na djeija aranja ili prljanja na neki drugi
nain. Plastifikatore posjeduju sve bolje opremljene kopirnice, a nije skup ni za
nabaviti, jer se brzo isplati kroz ovaj posao.
Na isti nain, kao to je napravljena personalizirana slikovnica, se u neki omladinski ili
djeji magazin umjesto nekog postojeeg, unese drugi tekst o osobi za koju se izrauje
personalizirani magazin. Mnogi bi eljeli imati neko od ovakvih izdanja sa podacima o
sebi kao glavnoj linosti. Moda bi neko elio personalizirano izdanje magazina, gdje je
on na naslovnoj stranici sa obino izmiljenim izvjetajem o nekom uspjehu, nagradi u
inostranstvu ili nekom drugom temom. Posebno je interesantna izrada radosnica za
bebe, koje roditelji rado popunjavaju po rubrikama, kako dijete raste i napreduje.

64
Dizajniranje Web stranica
Broj korisnika Interneta, koji trebaju svoju Web stranicu je u stalnom porastu. Brojni
pojedinci, preduzea, institucije, kole i drugi ele imati svoju prezentaciju putem
Interneta, dakle da imaju svoju Web stranicu. Dizajniranje Web stranica trai
poznavanje rada sa raunarskim programom Web editor, normalno i standardnih
raunarskih programa.
Od opreme je dovoljan raunar do prosjenih mogunosti sa 32-64 MB RAM memorije
na 250-450 Hz, ugraena grafika kartica, skener, mp3 plejer (ili CD plejer), to se
esto nalazi ve u porodicama, koje imaju raunar. Posjedovanje jaeg i breg raunara,
samo pomae u radu. Ovladavanje poznavanjem rada sa programom Web editor nije
problem, jer ne treba vie od desetak sati uenja i praktine vjebe. Izrada jedne
kvalitetne Web stranice u prosjeku traje od pet do desetak sati rada, a plaa se u nivou
prosjene plate, tako da je ovaj posao zbilja vrlo profitabilan. Uz posao izrade Web
stranica, sam po sebi dolazi posao odravanja izraenih Web stranica, jer na njima treba
povremeno mijenjati sadraje. Mnogi su ovladali izradom Web stranica koristei
literaturu, koju nije problem nabaviti u bolje opskrbljenim knjiarama.
Izrada poklon certifikata
Kod nas ovaj posao pogodan za kuu, ali i za javne objekte je jo neprimjenjivan.
Istovremeno to je upravo zgodan posao za mlade ljude, koji imaju raunar i prateu
opremu. Uz raunar srednje klase (Pentium 1 ili 2), potreban je tampa, i skener koji i
nije obavezan.
Kroz ovaj posao se zainteresiranima izrauju materijali koje u svijetu zovu poklon
certifikatima. Oni su u najveem broju sluajeva aljivog karaktera ili sa izmiljenim
podacima. Najei oblici poklon certifikata su: uvjerenje o dobrom pranju posua,
lanske karte nekih izmiljenih ili aljivih drutava, klubova i udruenja, uvjerenja o
dobrom vladanju u susjedstvu ili porodici, diploma o stjecanju doktorata za dobro
igranje tenisa ili ega drugoga i mnogi drugi oblici certifikata.
Potrebna je i domiljatost u osmiljavanju ovakvih certifikata. Na primjer, nekome je
potreban certifikat nekog izmiljenog domaeg ili stranog udruenja ribolovaca, da je ta
osoba ulovila najveu ribu! U SAD su popularni certifikati za najbolje papuare,
gubitnike, loe uenike, najvee brbljivce, prvoklasne aptae, dobre prepisivae i tako
dalje. Bitno je da se ovom vrstom rada ne vrijea ni jedna osoba i njena osobnost.

65
Proizvodnja destilovane vode
Destilovana voda se koristi za razliite namjene, od industrija, preko domainstava do
zdravstvenih ustanova. Buduem mladom proizvoau destilovane vode, trite bi u
poetku bila domainstva u susjedstvu i ire, a za punjenje akumulatora, hladnjaka
automobila i pegli na paru, te za razgaanje djeijih sirupa.
Proizvodnjom destilovane vode se moe baviti gotovo svako, jer potrebne prirune
opreme ima veina domainstava. Najmanji oblik proizvodnje je pomou lonca za
kuhanje pod pritiskom, u narodu poznatog pod nazivom Pretis lonac. Na ovom loncu,
prethodno napunjenom s vodom, treba skinuti obrtni ventil za ispust pare, te tu
prikljuiti gumeno crijevo, kojim e se para voditi u hladilo. Hladilo moe biti stakleno,
kakvo se koristi u kolskim hemijskim i laboratorijama zdravstvenih ustanova, ili ga
napraviti od bakarnih cijevi. Nakon hladila para izlazi kao destilovana voda. Vea
proizvodnja se postie koritenjem rakijskog kazana, na kojem ne treba praviti nikakve
preinake, nego samo natoiti koliinu vode, koju kazan prima, kazan podloiti i dobiti
destilovanu vodu na izlazu iz hladila. Pakovanje destilovane vode se vri u iste
plastine boce zapremine od 1 do 2 litra. Utroak energije za proizvodnju litra
destilovane vode je od 0,05 do 0,12 KM, zavisno da li se loi drvo pod kazan ili se
destilira elektrinom energijom. Prodajna cijena je od 1,50 do 2,50 KM po litri. Dakle,
moe se uz mali angaman dobro zaraditi.
Proizvodnja vonog sireta
Vono sire je vrlo traen proizvod, a njegova proizvodnja nije komplikovana i moe se
obavljati i u stanu. Potrebnu opremu ima svako prosjeno domainstvo, a to su: maina
za mljevenje voa ili stupa, posude za dranje vonog soka za vrijeme procesa vrenja i
rune prese za cijeenje. Umjesto rune prese moe se koristiti vreica od lanenog ili
pamunog platna, u koju se stavlja samljeveno (gnjeeno) voe i sok iscjeuje runim
stiskanjem. Iscijeeni voni sok se toi u iste posude, koje se prekrivaju laganom
prozranom tkaninom, koja dozvoljava prolaz zraka, ali ne dozvoljava ulaz muicama.
Nakon izvjesnog vremena se iz vonog soka vrenjem stvori vono vino, koje dalje
prevrije u sire. Vrenje je gotovo, kada kiselinska gljiva, koja pluta po povrini
proizvedenog sireta, pone da tone. Tada se vri ocjeivanje sireta. Gljiva se ne baca,
ako e se dalje proizvoditi sire, s novim svjeim vonim sokom, te se uz gljivu ostavi
oko 1/3 prizvedenog sireta, da bi se postupak u slijedeem ciklusu ubrzao. Proizvedeno

66
sire se pakuje u iste plastine boce i ostavlja da odlei bar 10 dana u mranom i
hladnom prostoru.
Za proizvodnju vonog sireta, koriste se sve vrste voa, a najee su to: divlja jabuka
(zukva), razne vrste jabuka koje nisu za trenutnu upotrebu, ipurak, drijen, groe, i
kruke. Proizvodi se sire iz samo jedne vrste voa ili iz mjeavine voa.
Nakon cijeenja samljevenog voa, ostatak se moe osuiti, naroito, ako su u pitanju
jabuke. Suho vono brano se koristi za vone ajeve ili nadjeve vonih kolaa.
Iznajmljivanje plej stejna
Mnogi imaju svoj plej stejn (play station). Drugi pak iznajmljuju iz videoteka plej
stene (igrae konzole) sa diskovima igrica, da bi se igrali u svoje slobodno vrijeme, a
najee po cijelu no tokom vikenda. Da bi se zaradilo za nabavku novih diskova
igrica i druge svoje potrebe, nije loe svoj plej stejn iznajmljivati u susjedstvu na isti
nain i pod istim uslovima, kao to to rade videoteke. Cijenu iznajmljivanja je poeljno
neto sniziti, radi konkurentnosti, ali i prihvatljivosti za mlade iz susjedstva. Kod
primopredaje igrae konzole (plej stejna) obavezno je dokazivanje ispravnosti, kako bi
se izbjegli nesporazumi. Ovaj posao moe donijeti zaradu ak i za nabavku nove igrae
konzole ili neega drugo potrebnog.
Snimanje mikseva popularne muzike
Meu mladima su popularne miks kasete i diskovi popularne muzike, koji sadre na
sebi samo jednu vrstu muzike, bez obzira na izvoae. Istina na tritu se povremeno
nau takve kasete ili diskovi, ali to ipak nije dovoljno da zadovolji sve ukuse.
Ovaj posao nije ba legalan, kada se gledaju izvoaka autorska prava, ali i ne ini neku
naroitu tetu, jer nije komercijalan za neko vee trite. Mlade pravi miksove muzike
za ogranieni broj zainteresiranih svojih vrnjaka, poznanika i drugova. Miksovi se
mogu raditi na trakama pomou muzikih linija ili na tvrdim diskovima pomou
raunara i pisaa (rezaa). Ko nema pisaa moe miks sa trake prenijeti na disk u
svakom Internet klubu uz uobiajenu naknadu. Miksevi muzike su vie traeni kod
mladei, nego standardne audio trake ili diskovi. Njih trae i kafii i kolski klubovi,
gdje se okuplja mlade, pa ih treba i njima ponuditi.
Kiseljenje povra
Cvekla, kupus, cvjetaa, repa, krastavci, hren zeleni paradajz, paprika, mrkva i druge
vrste povra se za zimske potrebe ishrane konzerviraju kiseljenjem. To su ujedno i vrlo
ukusne salate. Trite je uvijek trailo vee koliine kiseljenog povra (turije), a

67
redovno ga je nedostajalo. Posao za koji ne treba posebna oprema, nego dobri higijenski
uslovi. Potrebne posude uglavnom posjeduje velika veina domainstava. Postupak je
poznat, ali je ipak dobro proitati brouricu o kiseljenju povra.
U ovom poslu je dobro, da se udrui vie mladei. Tada e lake i bre obavljati poslove
pripreme povra, pakovanja nakon ukiseljavanja i distribuciju. Distribucija ne bi trebala
biti problem, jer su to traeni proizvodi na tritu, ali najbolje je putem svoje formirane
zadruge. Posebnu panju treba obratiti na pakovanje, koje moe biti u plastinim
kesama, staklenkama i plastinim posudama. Dalje proirenje ovog posla i kvalitetniji
pristup tritu bi trebao ii u pravcu izgradnje bazena za kiseljenje povra. Bazenza
kiseljenje povra se izgrauje u pomonoj zgradi ili podrumu stambene zgrade a prema
tehnikim i sanitarnim propisima.
Tetoviranje
Tetoviranje, kao nain ukraavanja tijela, ali i kao nain oznaavanja pripadnosti
odreenom krugu, plemenu, organizaciji ili religiji, poznato je vie od 2.000 godina.
Danas je tetoviranje vrlo popularno meu mladim ljudima. Uz neizbrisivo tetoviranje,
koje se izvodi unoenjem tinte (mastila) razliitih boja tik pod kou, postoji izbrisivo
tetoviranje koje se radi preslikaima ili runim nanoenjem boja i ara. Izbrisivo
tetoviranje se uklanja utrljavanjem djejeg ulja na kou.
Obzirom na rizike, ali i potrebna znanja, koje sobom donosi neizbrisivo tetoviranje, ne
preporuuje se maloljetnoj mladei da se bavi ovim poslom. Zato postoji izbrisivo
tetoviranje, koje nije rizino, a zanimljivo je. Za izbrisivo tetoviranje nabavlja se
komplet naljepnica, ako e se raditi sa njima, ili komplet boja i pisaljki za prostoruno
nanoenje tetovaa na kou. Uz to potrebno se opskrbiti djejim uljem za brisanje
ranijih tetovaa. Izbrisive tetovae su otporne na vodu i mogu se na koi zadrati do 20
dana.
Mjesta na kojima je preporuljivo ponuditi izradu izbrisivih tetovaa su uobiajena vea
okupljanja, kao to su koncerti, plae, kupalita, zimski bazeni, sajmovi, vaari, disko
klubovi, buvljaci, hoteli, robne kue, trgovi, etalita i druga.

68
POSLOVI NA POSTOJEIM POGODNOSTIMA
Odvajkada su se kod nas obavljali brojni poslovi zasnovani na postojeim prirodnim i
drugim pogodnostima (resursima). Karakteristika ovih poslova je da ne trae
materijalna ulaganja, nego dobru volju, poznavanje prirodnih ciklusa, razlikovanje
pojedinih vrsta bilja, plodova i ostaloga ta priroda izdano daje. U tekim vremenima
su ovakvi poslovi bili jedini izvor prihoda stanovnitva. Inae povrina BiH je sa cca
svoje povrine pokrivena umama i raslinjem, to predstavlja prirodnu osnovu za
bavljenje ovom vrstom poslova, koji su pogodni za sve uzraste, od najmlaih do
najstarijih. Uz takve poslove, u ovom odjeljku su dati i poslovi vezani za iskoritavanje
ostalih resursa, kao to su sekundarne i tercijarne sirovine i otpadni materijali, koji
predstavljaju sirovine za neku dalju industrijsku preradu i proizvodnju.
Neki od ovih poslova se povremeno obavljaju u okviru organizovanih manifestacija u
kolama i opinama, ali to redovno nije dobro organizovano i kod mladei poesto
izaziva odbojnost.
Prikupljanje starog papira
U svijetu je prikupljanje starog papira stvar kulture i odnosa prema prirodi, jer
prikupljeni papir tedi ume, koje su plua planete Zemlje. Proizvedeni papir iz starog
papira (reciklirani) se ve mnogo koristi za poslovne dopise i obavezno pri dnu formata
sadri naznaku da je reciklirani. Kod nas svijest nije na tako visokom nivou, da se ve u
domainstvu vri razdvajanje kunih otpadaka i odlaganje u zasebne kontejnere.
Povremeno budu organizovane akcije prikupljanja starog papira po kolama i na tome
se sve uglavnom zavrava.
Prikupljanje starog papira u svijetu uglavnom radi mlade, koja se uspjeno organizuje,
pa ak formiraju i svoja preduzea. To je ipak vrlo profitabilan posao. Kod nas bi trebao
biti jo profitniji, jer su otkupne cijene prilino vie od cijena u svijetu. Iskustva kazuju,
da grupa 3-5 mladih ljudi, moe uz dnevni rad na ovom poslu od samo 2-3 sata,
nedjeljno zaraditi i do 800 KM!
Glavna mjesta nalaenja otpadnog papira su trgovine i graanstvo (stanovi, kue). Iz
trgovina se skupljaju ambalane kutije, rastavljaju radi manjeg zauzimanja prostora, a
od graanstva stare novine i magazini. Sve se razvrstava prema vrstama papira, jer su i
cijene za pojedine vrste starog papira razliite. Najskuplji stari papir je od kolor
magazina, a najjeftiniji kojeg ima i najvie je od ambalanih kutija. Potrebno je imati

69
podrumski, garani ili neki drugi suh prostor za odlaganje prikupljenih koliina. Kada
se prikupi koliina dovoljna za jedan kamion, telefonom se naziva otkupno preduzee,
koje vrlo rado dolazi po prikupljeni papir, vozi, vaga i isplauje u principu istog dana.
Za prikupljanje novina i magazina od graanstva, dobro je podijeliti susjedima ili u
nekom naselju, pismene obavijesti u kojima treba zamoliti graanstvo da u odreene
dane ispred svojih vrata ostave svoju staru tampu i magazine. Tada je obaveza
organizovanih mladih ljudi da u zakazane dane prikupe ostavljene im zalihe staroga
papira, kojeg prenose do svojega skladita.
Ovaj posao je pogodan ne samo za manje grupe mladei, nego i kompletne razrede, koji
kroz obavljanje ovoga posla tokom kolske godine, mogu zaraditi potrebne novce za
izlete i ekskurzije, te druge potrebe.
Uz sve reeno, ovaj posao je od visoke drutvene vrijednosti, jer se spaavaju ume!
Prikupljanje staklenki
Bosna i Hercegovina nema tvornicu stakla niti staklene ambalae, a postoji stalna
tranja za staklenkama (teglama), naroito veliine zapremine od 0,5 do 1 litra. Najvie
ih trae sve brojniji pelari, prodavai meda na pijacama, prodavai domaeg pekmeza i
drugi. Domainstva obino bacaju staklenke nakon potronje njihovog sadraja (kiselo
povre, pekmezi, marmelade, razni namazi i drugo). Potrebno je dostaviti molbu da u
odreene dane pred svoja vrata ostave staklenke, koje su im nepotrebne, a potom u
zakazana vremena pokupiti tako ostavljene staklenke. Drugi, tei nain je traenje
staklenki po kontejnerima, to nije ni estetski niti zdravo. Profesionalni sakupljai
staklene ambalae vre prikupljanje na gradskim deponijama otpadnih materija.
Osim prikupljanja staklenki (tegli), moe se u dogovoru sa otkupnim preduzeem vriti
i prikupljanje ostalih vrsta staklene ambalae, od koje su najtraenije boce za vino.
I ovaj posao, kao prikupljanje starog papira se moe organizovati na vie naina. Moe
to biti pojedinac, grupa mladei, kolski razred ili grupa studenata.
Recikliranje plastinih masa
Vrlo interesantan posao, kako za pojedinca, jo bolje za grupe mladei. Od opreme je
bitno imati mlin ekiar, kakav se koristi za pripremu stone hrane. Prikupljena plastika
se razvrstava po vrstama, potom razbija u komade veliine koja se moe ubacivati u
mlin, a nakon mljevenja se dobije granulat od plastike. Kod mljevenja se na donju
stranu mlina ekiara postavi reetka veliine otvora od 3 do 5 mm. Granulat trae i
kupuju preraivai plastike, koristei je u svojoj proizvodnji. Najbolje vrste plastike,

70
ujedno i najtraenije su od plastinih gajbi, masivnih posuda (kanti, kontejnera), djejih
igraaka i otpaci koji se javljaju u mainskoj obradi plastike strugovima i glodalicama.
Prikupljenu plastiku treba prije mljevenja oistiti, oprati i osuiti. Proizvedeni granulat
se pakuje u vree najvie do 25 kg. Cijena recikliranog granulata dostie do 65 % novog
granulata, te je ovo profitan posao. Najbolja mjesta za obavljanje ovoga posla su
podrumi, upe, dvorita i pomone zgrade na okunici.
U odnosu na prodaju prikupljene plastike, recikliranje uz gotovo isti trud donosi do tri
puta vee prihode.
Prikupljanje umskog voa
Zavretkom kolske godine, pristiu gotovi sve vrste umskog voa, tako da je to jedan
od dobrih naina, kako uspjeno spojiti ugodno sa korisnim. umski voe, koji je
traeno na tritu i kojeg nikada nije bilo dovoljno ponueno su: drijen, ljenjici,
umske jagode, kupine, maline, ostruga (vrsta kupine), divlje jabuke (zukve), divlje
kruke, mumule, oskorue i borovnice (vrisinje). Divlje jabuke i kruke su traene za
izradu domaeg sireta, i turije, dok se ostale vrste umskog voa koriste za potronju
u svjeem stanju ili za preradu u industriji ili domainstvu. Prodaja ubranog umskog
voa se obavlja na mnogo naina, kao to su: otkupnim stanicama, na pijacama,
direktno tvornicama ili pojedinano na prometnim mjestima.
Kada je u pitanju pojedinana prodaja na prometnim mjestima, najbolji rezultati se
postiu prodajom putnicima na eljeznikim i autobusnim stanicama. Za ovaj vid
prodaje, poeljno je imati lijepa pakovanja, kao to su mali sepetii ispleteni od lika ili
tankih iba, posudice izraene od like (tanka kora) drveta, posudice od plastike u vidu
aica i slinih oblika, te drugi naini. Najgori nain prodaje, koji odbija putnike, je
prodaja u najlonskim kesicama ili ak i bez njih. Nain pakovanja je neobino vaan!
U branje umskog voa nikada ne treba ii sam iz mnogo razloga, a najvaniji su
druenje i meusobno pomaganje, za sluaj potrebe. U prirodi nikada ne treba iskljuiti
mogunost neke nevolje, kao to su uganue zgloba, nevrijeme, nezgodan pad,
saplitanje i drugo. Ne treba ni pretjerivati sa vremenom provedenim u branju umskog
voa. Potrebno je malo predahnuti, uivati u prirodi i uiniti takav izlet korisnim u
svakom pogledu. Normalnim naporima, bez pretjerivanja, tokom ljeta se moe veoma
dobro zaraditi na prodaji prikupljenog umskog voa, ak i par hiljada konvertibilnih
maraka.

71
Gljive
Razno raznih gljiva ima u planinama i brdima BiH. Najvie se trae vrganji, lisiarke,
sunanice i poljski ampinjoni. Na trnicama se trae i gljive loije kvalitete iz roda
mljenica. Vrganj je najcjenjeniji od svih gljiva, jer ima najiru industrijsku i kulinarsku
upotrebu. Otkupljuje se u svjeem ili suhom stanju. Bolja cijena se postie za sueni
vrganj. U naim krajevima raste vie vrsta vrganja: smei (crni), jesenji, proljetni i
umski, tako da se moe brati gotovo sedam mjeseci u godini. Kod branja beru se
zdrave gljive, srednje veliine. Ako se prodaju svjee, potrebno ih je na otkupno mjesto
predati isti dan kada su ubrane. Kada se sue, potrebno ih je isti dan izrezati na renje
debljine oko 10 mm i odmah poeti suiti.
Suara za gljive kod nas nema, niti ima uopte kvalitetnih suara za voe u kojima bi se
mogle suiti i gljive. To nije problem za domiljate sakupljae gljiva. Najjednostavniji
oblik suare moe svako sebi napraviti od kutije veliine ambalanih kutija za banane.
Preko gornjeg dijela takve ambalane kutije se vrsto razapne plastina mreasta vrea
u kakve se obino pakuje krompir ili luk. Na tu razapetu mreu se ravnomjerno
rasporede propisno isjeene gljive u sloju debljine od 5 do 10 cm. U donjem dijelu
kutije se izree otvor etverouglog oblika za prikljuenje podne sobne grijalice. Takve
grijalice su obino snage 2 kW sa izlaznom temperaturom ventiliranog zraka oko 60 0C.
Ovakva jednostavna suara za gljive, dnevno moe da osui pet do est tura po pet
kilograma svjeih gljiva. Za vrijeme suenja na svakih pola sata treba njenim
pokretima izvriti mijeanje, kako bi suenje bilo ravnomjerno. Osueni vrganj mora biti
snjeno bijele boje i krtog loma. Kod suenja ostalih vrsta gljiva, vrijedi pravilo, ako i
kod vrganja, prirodna boja mesa gljive ne smije biti promijenjena suenjem.
Lu za potpalu vatre
Mnogim ljudima, koji loe u svojim stanovima ili kuama dobro doe lu za potpalu
vatre. Pomalo naivno izgleda, ali stvarno je to dobar posao, koji ne trai veliko
angaovanje. Lu je sitno iscjepkano drvo panjeva bora. Dakle, potrebna je pomo
nekog odrasloga, da u umi sa panja bora odree koliko moe: jedan, dva ili vie
kolutova, debljine oko 15 cm. Dalje se iz kolutova cjepkaju prutii debljine oko10 mm i
slau u snopie. U jedan snopi ide 25-30 prutia i naplauje od 0,50 do 1,00 KM, tako
da jedan kolut odsjeen sa borovog panja moe donijeti od 20 do 30 KM.
Prodaja lui se vri uglavnom u podrujima gdje se zagrijavanje stanova vri loenjem
drveta i uglja. Ovaj posao je zgodan za mlade, koja stanuje blizu borovih uma, u

72
kojima je vrena sjea. Borov panj sadri znaajne koliine trepentina, te je zato
njegovo drvo lako zapaljivo i u narodu znano kao lu to na staroslavenskom znai:
baklja, zublja, buktinja. Umjesto panjeva bora, mogu se koristiti i panjevi jele i smre.
Prikupljanje i obrada kamenia
Paljiv promatra e na obalama i u koritima potoka i rijeka uvijek pronai zanimljive
kamenie, po boji, obliku i sastavu. Treba znati da u vodotokovima i u tlu Bosne i
Hercegovine, prema mineralokim ispitivanjima ima vie od 200 vrsta poludragog i
dragog kamenja, te stotinjak minerala u kristalnom obliku. Organizovane eksploatacije
nema, osim kvarcita i jo nekolicine minerala.
Lijep kamen je i lijep ukras. Kamen kao ukras, naravno dotjeran bruenjem, koristi se
kao privjesak ili izloak na nekom od dijelova namjetaja stanova i poslovnih prostorija.
Izraivai biuterije trae zanimljivo kamenje, naroito poludrago, kojim ova zemlja
zbilja obiluje. Iako nema ogranienja u bavljenju ovim poslom, ipak e mladi, koji su
kroz kolovanje upoznali vrste minerala lake i bre raspoznavati vrste minerala i
kamenja.
Bruenje kamena se vri na svim vrstama brusilica, a najprostija je runa builica u iju
steznu glavu se postavi mali brusni kamen visoke tvrdoe. Ovakvi mali brusni kameni
razliitih oblika su najjedostavniji i najjeftiniji za nabavku. U kompletu kao to su
Klip-klap

ili Black and Decker, uobiajeno doe i par brusnih kamena. Osim

prodaje izraivaima biuterije, obraeno kamenje se stavlja u prodaju kroz salone

namjetaja, butike, prodavaonice suvenira i druge.
Branje i obrada ljekovitog bilja
Koliko god i u kojem obliku se stavi u promet ljekovitog bilja, uvijek ga nedostaje. Ono
je vrlo traeno. Trae ga specijalizirani otkupljivai za industrijsku preradu, biljne
apoteke, preduzea za snabdijevanje apoteka (velefarmacije), a plasira se i neposrednom
prodajom na trnicama ili svojim susjedima. Bosna i Hercegovina obiluje velikim
brojem ljekovitog bilja. Kod branja ljekovitog bilja, osnovni uslov je poznavanje vrsta i
podvrsta, kako ne bi bilo zabune. Ljekovito bilje se otkupljuje uglavnom u osuenom
stanju. Suenje se obavlja na prirodnoj promaji u zasjenjenim mjestima ili u suarama.
Kod gljiva je opisan nain samogradnje jednostavne vrlo efikasne suare. Kvalitetno
osueno bilje se raspoznaje po lijepo sauvanoj prirodnoj boji.
Najprostija obrada ljekovitog bilja je sjeckanje i mljevenje, to zavisi od vrste bilja:
neka se sjeckaju, neka melju. Sjeckanje runo je naporno i sporo, pa je najbolje

73
sjeckanje obavljati pomou sjeke za slamu. Mljevenje se uspjeno obavlja u mlinu
ekiaru, s tim da se postavi reetka sa potrebnom veliinom rupica, da se dobije eljena
krupnoa mljevenog bilja. Mljevenje u mlinu ekiaru obavlja uz postavljenu reetku sa
rupicama prenika 5 mm. Veina ljekovitog bilja se bere u vrijeme ljetnog kolskog
raspusta.
Od vie stotina vrsta samoniklog ljekovitog bilja, na tritu je traeno njih pedesetak, od
kojih najvie: lipa, majina duica, vranilovka, zova, melisa (matinjak), jaglac, trputac,
iva, cvijet i plod gloga, plod kleke, sjeme mrazovca, hrastova kora, hrastov ir, cvijet
stolisnika (hajduica, kunica), plod ipurka, dubac, kantarion (gospina trava), listovi
umske jagode i maline te korijen maslaka i lincure. Pripremljeno suho ljekovito bilje,
cijelo, sjeckano ili mljeveno, treba pri predaji kupcu biti odgovarajue pakovano. Ne
smije se pakovati u najlonske kese, niti u materijale, koji ne proputaju zrak, da se ne
potpare. Najbolje je pakovati u papirne kese. Ako se prodaja vri biljnim apotekama,
pakovanja trebaju biti po jedan kilogram, a ako e se prodaja obavljati na trnici, tada se
pakovanje vri u celofanske kesice po 50 i 100 grama, uz obavezno oznaavanje
sadraja kesice.
Branje ljekovitog bilja treba raditi grupno, nikako pojedinano, iz istih razloga
navedenih kod prikupljanja umskog voa.
Prikupljanje pueva
Puevi se redovno otkupljuju u naoj zemlji i to je svakako dobra prilika da se zaradi za
svoje potrebe. Krenjako kiselo tlo, kakvo je preteno kod nas upravo odgovara
puevima. Uobiajeno se prikupljaju i otkupljuju od kraja juna do sredine jula, te u
septembru. Traeni su puevi promjera kuice od 25 do 35 mm. Najbolje ih je
prikupljati u ranim jutarnjim satima dok je jo jaka rosa, ili tokom dana u hladovitim
vlanim ili rosnim terenima. Prikupljaju se u prozrane vree, s tim da im se stavlja
lia za ishranu. Potrebno je prikupljene pueve istog dana predavati na otkupna mjesta.
Kod prikupljanja pueva obratiti panju, da im se ne unitavaju prirodna stanita, te da
se ne unitavaju mladi puevi, a sve u cilju zatite ove vrste, od koje se ima znaajna
korist.
Prikupljanje pueva, kao i sve druge poslove vezane za boravak u prirodi, treba
obavljati u manjim ili srednje velikim grupama. Sa prikupljanjem ne treba otpoinjati,
dok se ne prikupe informacije od strane otkupljivaa, o vrstama, veliinama i otkupnim
cijenama pueva.

74
Prikupljanje sekundarnih sirovina
Ovaj posao je oduvijek bio prisutan kod mladei. Malo je onih, koji su odrasli, a da se
nisu okuali u prikupljanju raznih vrsta sekundarnih sirovina, a najee raznih vrsta
metala. Preduzea koja se bave otkupom sekundarnih sirovina, uglavnom trae sve vrste
metala (eljezo, bakar, aluminijum, bronza, mesing, olovo i dr.), bojeno ili prozirno
staklo od boca ili boce, sve vrste papira, tekstil, plastiku, stare akumulatore, stare
automobilske gum i druge materijale.
Iako je zakonom predviena mogunost osnivanja preduzea ili samostalne djelatnosti
sa predmetom poslovanja prikupljanje sekundarnih sirovina, malo ko koristi tu
mogunost. Veina koja se bavi ovom djelatnou radi to u statusu graanskih lica,
premda je prednost registrovati je na neki od zakonom moguih naina. Mlade ovaj
posao radi na sve mogue naine, poev od pojedinca, grupa u susjedstvu do
organizovanja u kolama (razred ili itava kola). Za vee koliine prikupljenih
sekundarnih sirovina, svako otkupno preduzee rado dolazi po prikupljene koliine, dok
se manje koliine trebaju lino dopremiti na prijemna mjesta.
Jedan iz stotina naina prikupljana sekundarnih sirovina, je dogovor sa nekim
preduzeem, da se izvri pospremanje njegovih radnih prostora i uklanjanje otpadnih
materija, koje se kao sekundarne sirovine dalje prodaju.
Proizvodnja eterinih ulja
U proizvodnji eterinih ulja se koriste mirisne i ljekovite biljke, te dijelovi nekih vrsta
umskog drvea i grmlja. Eterina ulja su mirisne materije, vrlo isparljive i imaju vrlo
iroku primjenu. Gotovo sve to u svagdanjem ivotu mirie, ima veze sa eterinim
uljima: sapuni, amponi, paste za zube, dezodoransi, parfemi, kolonjske vodice, mirisni
kartonii, ozonatori, deterdenti i mnogo drugih proizvoda.
Eterina ulja, nisu masne materije, iako se nazivaju uljima. U Bosni i Hercegovini
postoji jako mnogo bilja i raslinja iz kojega se moe proizvoditi eterino ulje. Tu su
prvenstveno etine koje ostaju u umi nakon sjee etinara, granice munjike
(grmolikog visokoplaninskog bora). Od bilja su: majina duica, kantarion, kamilica,
cvijet igde, matinjak, rua i mnogo drugo bilje.
Za amaterske uslove proizvodnje eterinog ulja, koje ipak po kvaliteti ne zaostaje nita
za industrijskim, dovoljno je koristiti rakijski kazan veliine zapremine od 100 do 300
litara. U njega se postavlja iana korpa, koju moe svako sebi napraviti. Korpa se
napuni biljnom masom i draima dri odignuta od dna kazana za 100-200 mm. Ispod

75
korpe se natoi voda, ali tako da iana korpa ne dira vodenu povrinu kada se postavi u
kazan. Koliina natoene vode je jedna petina od veliine zapremine rakijskog kazana.
etiri petine zapremine kazana zauzima iana korpa napunjena biljem iz kojeg e se
parnom ekstrakcijom izvui eterino ulje. Sa rakijskog kazana se ukloni mjealica, jer
ne treba. Kazan se podloi. Odrava se srednje jaka vatra, tako da iz kazana, a nakon
hladila izlazi tanak mlaz tenosti u staklenu posudu. Eterino ulje e zauzeti povrinski
poloaj na tenosti, jer je lake od vode. Orijentacije radi, iz 100 kg etina bora dobije
se od 0,55 do 0,70 litara eterinog ulja. Iz te koliine eterinog ulja se moe proizvesti
oko 60 litara kolonjske vode uz koritenje isto toliko etanola jaine 70 %, to je 600
boica kolonjske vode mirisa borovih uma, kakvu kolonjsku proizvodi firma Pliva iz
Zagreba, pod nazivom Pino silvestre. To je samo jedan primjer, a na stotine je naina
iskoritavanja eterinog ulja. Eterina ulja se mnogo koriste i u farmaceutskoj industriji
za proizvodnju vie stotina razliitih lijekova.
Ovaj posao je veoma pogodan za seoska podruja, gdje nije rijetkost posjedovanje
rakijskog kazana u domainstvu, a praktino su na dohvat ruke sve potrebne sirovine.
Proizvodnjom eterinih ulja se mogu baviti i svi zainteresirani na naine kako je to
navedeno u odjeljku Oblici organizovanja poslova za mlade.
Grnarija i keramika
Grnarija i keramika nisu nikada prestali biti kao interesantni proizvodi. Grnarija i
keramika proizvedena na tradicionalni nain uvijek ima svoje kupce, a kao posao je
pogodna za mlade, jer se zasniva na postojeim resursima. U daljem radu, ovaj posao
se moe modernizirani i proiriti asortiman proizvoda.
Za poetak je najbolje sam izgraditi tradicionalnu pe za peenje grnarije i keramike.
Ona se obino gradi u podnoju brda, sa otvorom za loenje okrenutim ka uzbrdici, radi
strujanja zraka sa brda u pe. Na taj nain rijeeno je prirodno upuhivanje zraka u pe
radi boljeg gorenja. Kod ovoga posla, potrebno se raspitati u okolini, gdje se nekada
kopala glina za izradu grnarije ili sam probati kvalitete gline sa vie nalazita i potom
se odluiti. Izrada grnarije je runa. Moe se koristiti i grnarski toak, koji je
jednostavne konstrukcije, tako da ga svako moe sam sebi napraviti. Nakon
oblikovanja, svi proizvodi se prvo prosuuju na zraku, gdje je dobra promaja, u sjeni.
Kada su proizvodi prosueni, ulau se u pe za peenje, koje traje prosjeno 10 sati, a u
zavisnosti od debljine stijenki i mase proizvoda.

76
Na tradicionalni nain se mogu proizvoditi slijedei proizvodi: saksije, vaze, upovi,
olje, ukrasne posude raznih oblika, pepeljare, figure i lonci. Gotovi peeni proizvodi se
mogu, ali nije obavezno, bojiti ili na njima iscrtati tradicionalne are i motive.
Ovaj posao je pogodan za prigradska i seoska naselja, te vikend kue. U kasnijoj fazi
razvoja posla, kada se ovlada tradicionalnom tehnologijom i zaradi dovoljno novca,
posao se moe proiriti novim proizvodima i savremenom opremom.

MALI POLJOPRIVREDNI POSLOVI

Poljoprivreda je vrlo irok pojam, koji obuhvata brojne djelatnosti, kao to su: ratarstvo,
voarstvo, povrtlarstvo, ribarstvo, stoarstvo i pelarstvo. U svim ovim djelatnostima
ima mjesta za mlade da se bavi za poetak malim poslovima, a kada se steknu
odgovarajui uslovi, tada poljoprivreda moe postati stalno zanimanje i siguran izvor
prihoda. Mali poljoprivredni poslovi nisu iskljuivo vezani za selo, jer se mogu
obavljati u prigradskim naseljima, manjim mjestima a neki ak i u gradovima.
Osobina poljoprivrednih poslova je, da proizvodi lako nalaze kupce, ali i da postoje
znaajni rizici vezani za vremenske prilike, stone bolesti i druge utjecajne faktore. U
ovoj vrsti poslova se mogu pronai mnogi zainteresirani za ostvarivanje svoje zarada,
ali i oni mladi koji su zavrili kolu i nemanju zaposlenja.
Iz stotina malih poljoprivrednih poslova su odabrani oni, koji se mogu zapoeti uz
postojeu opremu, koju posjeduje prosjeno domainstvo ili koja se moe dobiti od
susjeda. Prezentirani su poslovi koji ne trae veliki vremenski angaman, koji su
atraktivni, koji donose dobre prihode, te to je najvanije da su na svoj nain zanimljivi.
Uzgoj zeeva ili kunia
Uzgoj zeeva i kunia je gotovo isti. Pogodan je za sve one, koji imaju malo prostora za
smjetaj reetkastih drvenih sanduia u kojima se vri uzgoj zeeva ili kunia. Poeljno
je nabaviti popularno pisanu knjiicu o uzgoju ovih ivotinja i nakon itanja otpoeti
svoj posao. Ove ivotinje se jako brzo mnoe i brzo napreduju. Nisu mnogo izbirljive u
hrani. Vei dio hrane se nalazi u prirodi, to pojeftinjuje uzgoj. Potrebno je zapoeti
najmanje sa etiri do est ivotinja.

77
Kada je u pitanju prodaja, problema nema, jer kod nas je na tritu stalna oskudica sa
mesom ovih ivotinja. Prodaju se ivi ili ve pripremljeni za domainstva. Koice
otkupljuju preduzea koja se bave otkupom ili krznarskom proizvodnjom.
Kada je u pitanju smjetaj uzgajanih ivotinja, treba obratiti panju da se zaprijei prilaz
neeljenim gostima, kao to su tvor, lasica i lisica.
Sadni bijeli luk
U naim krajevima rijetko koji povrtlar sadi bijeli luk sadnim materijalom, nego
enjima. Iz tog razloga su glavice bijeloga luka male i sa mnogo eanja, koje niko ne
voli, jer ih je dosadno istiti. Bijeli luk je dvogodinja biljka. Jedne godine iz sjemena
stvara samo jednu lukovicu veliine od 15 do 25 mm, a druge godine iz te lukovice
bude glavica enjaka sa 15-25 eanja. Lukovice bijelog luka su sadni materijal, slino
ako kod crnog (crvenog) luka.
Na domaem tritu nema ponude sadnog bijelog luka i to je dobra prilika, da se
njegovim uzgojem i plasmanom, dobro zaradi. Za jednu malu proizvodnju sadnog
bijelog luka, potrebno je kvalitetno obraditi i poubriti tri do pet ili vie gredica
povrtnjaka. Jedna gredica je standardne povrine 10 m2 i sa nje se moe dobiti od 6,5 do
12 kg sadnog bijelog luka.
Rasadnice cvijea
Proizvodnja rasadnica sobnog i vrtnog cvijea je zanimljiv i unosan posao, koji
uglavnom ne trai mnogo vremena, osim u pripremnoj fazi. Potrebno je imati plastenik
ili staklenik za hladni period godine. Plastenik po principu samogradnje, sa drvenom
konstrukcijom ne predstavlja problem sagraditi. Dosta ih ve i postoji, pa ih je za ovaj
posao potrebno koristiti u vrijeme, kada se ne koriste za uzgoj povra.
Proizvodnja rasadnica cvijea u plastenicima, radi boljeg iskoritenja prostora se odvija
na vie spratova. Razmak izmeu spratova je od 250 do 400 mm, to zavisi od vrste
rasadnica uzgajanoga cvijea, veliine i starosti rasadnica. Normalno da e mlae
rasadnice biti drane tamo gdje je manji razmak izmeu spratova stalae. Rasadnice se
proizvode iz sjemena ili reznica, to zavisi od vrste cvijea koje se radi. Sjeme treba
sijati u sanduie, koji se nazivaju klijalita, pa poslije dva do tri puta presaivati radi
jaanja korijena biljaka. Sijanje moe biti i u zasebne papirne aice napunjene zemljom
i sloene u sanduie. U tom sluaju presaivanje se vri kada biljka ojaa, tako da se
raskvaena papirna aica skida, a biljka sa zemljom oko korijenja se presadi na novo
mjesto u rasadniku.

78
Prodaja proizvedenih rasadnica cvijea se vri putem cvjeara ili na trnicama, te u
svom susjedstvu.
Posebno je atraktivna proizvodnja raznih vrsta kaktusa, naroito onih koji tokom rasta
ostaju malih dimenzija.
Presadnice povra
Gotovo cijele godine ima posla na proizvodnji presadnica povra. Istina ovaj posao ne
oduzima mnogo vremena. Ve od januara se poinje sa saenjem sjemenki povra, ije
presadnice trebaju biti spremne za presaivanje krajem aprila i u maju mjesecu. To su
presadnice paradajza, paprike, patlidana, ranog kupusa, kelja, celera, salate, cvjetae,
briselskog kupusa (prokelj, prokulica), kelerabe, hrena i feferona.
Presadnice se proizvode u plastenicima ili staklenicima. Klijalite moe biti u poetku i
u kui, jer ne trai vei prostor. Kod proizvodnje presadnica, vano ih je drati zdravima
i dva puta pikirati (presaivati) radi jaanja korjenog sistema i stabalca biljaka. Dobro je
nabaviti potrebnu literaturu o proizvodnji presadnica povra. Tri su faze u ovoj
proizvodnji:priprema zemlje, zasijavanje i pikiranja. Gotove presadnice se vade iz
zemlje, pakuju u paketie po 20-30 biljaka, korijen se zatiti vlanom zemljom i
omotom od papira ili najlona. Presadnice za kasne jesenje kulture se uzgajaju bez
plastenika. To su kasne vrste kupusa i kelja, praziluka, jesenje i zimske vrste salata i
drugo.
Ovo je vrlo profitan posao, koji tokom godine, kroz smjenu uzgajanih poljoprivrednih
kultura, moe donijeti od 35 do 50 KM/m2. Kada se ne rade presadnice, prostor se
koristi za uzgoj pinate, salate i mladog luka, te je zemljite stalno iskoriteno.
Proizvodnja kalemova voa
Naa zemlja ima prilino uniteno i prilino zaostalo voarstvo. Godinje potrebe za
kalemovima voa su iznad milion sadnica. Ovaj posao nije ogranien na jednu
populaciju mladei, ali e ga ipak najbolje obavljati oni koji su savladali vjetinu
kalemljenja sami, uz neiju strunu pomo ili kroz kolovanje.
Za malu proizvodnju kalemova voa potrebno je pripremiti zemljinu parcelu veliine
od 300 do 500 m2, to je za poetak sasvim dovoljno. Prema potrebama svoje okoline,
treba se opredijeliti za vrstu kalemova voa, koje treba proizvoditi. Uz to treba imati u
vidu klimatske uslove i nadmorsku visinu zemljita, a dobro je potraiti savjet
poljoprivrednog inenjera. Ovaj posao je pogodan i za kolske zadruge.

79
Mlade, koja je zavrila kolovanje, nema posla a eli se baviti ovim poslom ima
mogunost da za veu proizvodnju dobije kreditna sredstva. Uz ovaj posao, normalno bi
bilo pruati usluge kalemljenja limunova, to mnogi ele i trae, jer se kod nas limun
uzgaja u zatvorenim prostorima kao dekorativna voka. Poseban interes za
posjedovanjem kalemljenih limunova imaju saloni namjetaja, institucije (banke,
osiguravajua drutva), butici i drugi.
Rasadnik grmlja
Rasadnice korisnog i ukrasnog grmlja su stalno raene i osjea se stalno nedostatak
nekih vrsta. Rasadnik grmlja se moe napraviti i na zaputenom zemljitu dravnog
vlasnitva, naravno uz odobrenje nadlene umske uprave, tako da nije uslov
posjedovanje sopstvenog zemljita.
Od grmlja, koje bi se uzgajalo u obliku rasadnica, najvie je traeno: ribizla, kupina,
malina, ostruga, ogrozd, medvjetka (uva), ljenik, drijen i druge vrste. Rasadnik grmlja
trai dobru pripremu zemljita, a kasnije nije veliki angaman oko rasadnika.
Sa preduzeima koja upravljaju parkovima u gradovima, potrebno je sagledati njihove
potrebe za ukrasnim grmljem, pa potom ugovoriti proizvodnju rasadnica i njihov
plasman. I ovaj posao se moe organizovati na vie naina opisanih u odjeljku Oblici
organizovanja poslova za mlade. Ovaj posao moe biti uz ozbiljan rad izvorom stalnih
i dobrih prihoda.
Sjemenarska proizvodnja
Proizvodnja sjemena za odreene vrste povra je vrlo zanimljiv posao. Odlika mu je, da
pojaani angaman upravo bude u vrijeme kolskog raspusta. Za kolsku mlade nije
preporuljivo da proizvodnju sjemena rade na parcelama veim od 500 m 2, radi
potrebnog vremena angaovanja, dok za mlade koja je zavrila kolu i nema zaposlenja
vrijedi pravilo: to vea parcela bolja zarada. U sjemenarskoj proizvodnji se sa
kvadratnog metra zemljita moe ostvariti zarada od 15 do 25 KM, zavisno od toga koje
se sjeme proizvodi, ali i od cijena na tritu. U ovoj proizvodnji se najee proizvode
sjemena mrkve, peruna, patrnaka, celera, crvenog luka (tzv. barut), repice, kupusa,
kelja, cvekle, rotkvice, rotkve, praziluka, cvjetae i drugih vrsta povra.
Proizvedeno sjeme se uobiajeno prodaje na trnicama u proljee. Sjemena se prodaju
na grame, pomou odgovarajue male posudice. Jedna mjerica, jedan do tri grama
sjemena, zavisno kojeg povra, uobiajeno kota od 0,50 do 1,00 KM.

80
Uzgoj gljive bukovae
Od svih gljiva, koje se mogu uzgajati van prirodnih uslova, bukovau je
najjednostavnije uzgajati. Nije zahtjevna kao ampinjoni. Uzgoj se moe obavljati u bilo
kojoj prostoriji. Zaljubljenici u ovu gljivu, nerijetko po jednu vreu zasijanu micelijama
ove gljive dre na balkonima, terasama pa ak i u liftovskim kuicama visokih zgrada.
Micelije (sjeme, spore) bukovae se lako nabavljaju.
Priprema za zasijavanje je jednostavna. Potrebna je slama, koja se isjecka, prokuha ili
obradi vodenom parom, te pomijea sa potrebnom koliinom micelija bukovae i sloi u
plastine kese. Vee koliine pripremljenih plastinih kesa se nabadaju na koleve po 35 kesa, a na kesama se naprave otvori za izrastanje bukovae. Bukovaa se moe
uzgajati i u prirodnim uslovima na oborenim stablima i na panjevima, ali samo od
proljea do jeseni, a zimi iskljuivo sorta zimske bukovae. U pripremama za ovaj
posao, dobro je proitati brouru o uzgoju bukovae.
Uzgoj zainskog bilja
Zainsko bilje je uvijek dobro traeno i ima dobar plasman. Manje uzgojene koliine se
prodaju na trnicama, a za vee koliine je potrebno ugovoriti sa veim preduzeima
koja trae ovu vrstu bilja u proizvodnji dodataka jelima. Zainsko osueno bilje se trai
i radi pakovanja za trite u prigodnoj ambalai (boice, kesice).
Pogodne vrste zainskog bilja za uzgoj na manjim parcelama u vrtovima su: perun (list
i korijen), patrnak (list i korijen), celer (list i korijen), mrkva, timijan, kopar, hren i
korijandar. Za uzgoj zainskog bilja je veoma vano dobro pripremiti zemljite, redovno
odstranjivati korov i vriti prihranu biljaka vjetakim ubrivima. Nakon postizanja
prvih rezultata, parcelu treba poveati.
Posao je takav, da ne trai veliki angaman, koji bi tetio kolskim obavezama, a moe
za nezaposlenu mlade biti izvorom prihoda, jer se sa parcele veliine 1000 m 2, moe
dobiti ukupan prihod ak do 16.000 KM, u zavisnosti od vrste zainskog bilja.
Branje voa
Sezonsko voe kada prispije za branje obavlja se u kratkim rokovima i tada su izrazito
traeni berai. Najvei obim poslova branja voa je od juna kada se beru jagode do kraja
septembra, kada se uglavnom zavrava branje voa.
Posao branja voa nude plantae i vlasnici vonjaka. Branje treba obavljati na propisan
nain, radi skladitenja, ouvanja kvaliteta u transportu i klasiranja voa. U vrijeme
berbi se radi cijeli dan sa odmorima za jelo. Naknade beraima su uglavnom u

81
zavisnosti od ubrane koliine i kvaliteta samoga branja. Neke plantae osiguravaju i
smjetaj za berae tokom berbe voa. Posao je veoma dobar za grupe mladei, da
zarade, da se drue i upoznaju neki novi kraj.
Uzgoj pueva
Veina tla u BiH je krenjako, kiselo i planinsko brdskog karaktera, prilino
nepogodno za uzgoj ratarskih kultura. Ovakvo tlo je veoma pogodno za pueve, kojih
vjerovatno zato i ima mnogo u naim brdima i planinama. Za uzgoj pueva osim dobre
volje, potrebno je dio prostora vrta ili okunice propisno ograditi koristei priruna
sredstva. Nabaviti knjiicu o uzgoju pueva i obraditi zemljite unutar ograde, te ga
zasijati hranom za pueve, kao to su: pinata, salata, kopriva, lucerka, iak i druge
lisnate biljke. Slijedi odlazak u prirodu i lov pueva. Ulovljene pueve naseliti u
ograeni prostor. Prikupljanje uzgojenih pueva za prodaju se vri kontinuirano tokom
godine. Otkupna preduzea trae najvie trae pueve koji imaju prenik kuice 28 - 32
mm.
Rad na uzgoju pueva je mali u odnosu na prihode koji se ostvaruju prodajom pueva.
Potrebno je puevima svaki dan ili dva, davati dodatnu hranu, osim zasijanih kultura,
koje e brzo pojesti, jer se brzo mnoe i brzo napreduju.
Ovaj posao je pogodan za mlade prigradskih i seoskih naselja. Donosi znaajne
prihode, godinje oko 25 KM/m2 ograenog zemljita za uzgoj pueva.
Uzgoj koza
U seoskim podrujima, na prostorima gdje je obavljana gola sjea, prvih godina nakon
sjee izrasta samoniklo grmlje i drugo raslinje pogodno za ispau koza. Seoska mlade,
bi trebala ovu prirodnu pogodnost iskoristiti kroz uzgoj koza, naravno uz potrebnu
pomo od strane roditelja. Vie mladih ljudi se u ovom poslu udrui, tako da voenje
koza na ispau rade po dogovorenom rasporedu, da bi svima bilo dovoljno vremena za
obavljanje kolskih i drugih obaveza.
Ako su u pitanju mladi ljudi, koji su ve zavrili kolovanje, a nemaju posla, ovo im
moe biti dobar posao. Koze su ivotinje koje u odnosu na potrebnu ishranu i svoju
teinu, daju znaajne prihode kroz mlijeko i jarad. Koze ne trae mnogo panje, kao
goveda i ovce.
Prednost uzgoja koza je naroito u ishrani, jer mogu i zimi izlaziti na pau, poto brste
grmlje, koje je iznad snjenog pokrivaa.

82
Uzgoj kalifornijske gliste
Dugi niz godina je strogo zabranjeno bilo izvoziti legla kalifornijske gliste iz SAD.
Nekako od 1975. godine je kalifornijska glista dola u Evropu i od tada, zahvaljujui
njenom brzom razmnoavanju, mnogo se koristi za proizvodnju najkvalitetnijeg
prirodnog ubriva glistovnjaka (lumbri humusa). Ovo ubrivo, za razliku od stajnjaka
ne sadri u sebi mrmke, tetne mikro-organizme i sjemena raznih korova, a humusna
svojstva su mu dokazana kroz znatno uveanje prinosa u ratarstvu, vrtlarstvu i
voarstvu. Gliste se hrane odleanim stajskim ubrivom, dodavanjem slojeva odozgo.
Za uzgoj nisu potrebna velika ulaganja. Svako moe od prirunih materijala sagraditi
stanite za gliste. Jedno leglo se nabavlja ili dobije, a od jednog legla, na kraju godine se
dobije 12-15 legla novih mladih glista.
Jedno leglo kalifornijskih glista godinje proizvede oko 1.500 kg ubriva (glistovnjaka),
koje ima visoku cijenu na tritu, oko 15 puta veu od stajnjaka. Vrea sa 50 kg
glistovnjaka nije ispod 20 KM. Osim prihoda od prodaje glistovnjaka, tu je i prihod od
prodaje mladih legla glista. Posao je kao stvoren za mlade u ijoj porodici se uzgaja
stoka, te ima stajnjaka.
Godinji angaman oko jednog legla glista je manje od 50 sati rada, a sveukupno se
moe zaraditi i do 2.100 KM. Uz dva poetna legla kalifornijskih glista, potreban rad je
isti kao za jedno, a zarada je dvostruko vea.
Uzgoj japanske prepelice
Japanska prepelica se na naim prostorima uzgaja ve due od 30 godina. Uzgaja se radi
njenih ljekovitih jaja, a u manjem obimu kao ukrasna perad. Za uzgoj nisu potrebni
posebni uslovi, osim to prostorija mora biti ista, provjetravana i topla u hladnom
periodu godine.
Vrlo je ekonomina za uzgoj. Trokovi ishrane su niski u odnosu na prihode od prodaje
jaja, koja su traena na tritu. Cijena im je uobiajeno neto iznad cijene kokoijih jaja.
Prodaja jaja japanske prepelice se obavlja na trnicama ili putem oglasa sa isporukom
na adresu naruioca.
Dnevni angaman za jato do 100 japanskih prepelica nije dui od dva sata, i to za
hranjenje, pojenje i ienje. Uzgoj nije preporueno raditi u gradovima, osim ako nije
namjenski objekat u vrtu. Japanske prepelice se mnoe brzo iz jaja, kao i sva druga
perad. Prepelice koje su odreene kao nesilice jaja za prodaju na tritu, treba odvojiti
od mujaka u zasebne kafeze.

83
Pelarenje
Uzgojem pela se bave ljudi svih uzrasta i zanimanja. Pela je svojim udesnim radom
privlaila panju ovjeka. Savremeno pelarstvo daje vie desetina proizvoda iz i na
bazi meda. Pelarenjem se moe poeti baviti mlade ve od 12 godina. Pelar treba
stalno da prati literaturu, bude lan udruenja pelara i sa pelarima razmjenjuje
iskustva. Za manji broj konica, mladi pelar nee ni osjetiti utroak vremena. Ve za
vei broj konica, treba uskladiti kolske obaveze i obaveze prema pelama.
Pelarenje je posebno preporuljivo za mlade bez posla, koja nema znaajne
poljoprivredne povrine, a stanuje u manjim naseljima ili selima. Ovaj posao uz prihode
donosi i duevna zadovoljstva, te je upravo idealan za svakoga. Poetna ulaganja su
relativno mala, obzirom da se ve nakon 18-24 mjeseca u cijelosti isplate i donesu
manju zaradu. Dalji rad donosi stalnu zaradu, koja zavisi dobrom mjerom od
vremenskih prilika svake pojedine godine. Pelar, koji osim meda proizvodi i ostale
proizvode, bitno uveava svoje prihode i postie potpunije iskoritenje pelinjih
drutava sa kojima radi. Iz palete ostalih proizvoda na bazi meda, najvie su traeni
matina mlije i propolis.
Plasman proizvedenog meda nikada nije bio problem, jer u naoj zemlji nedostaju
znaajne koliine meda, to se nadoknauje uvozom.

ZABAVA I SPORT
Zabava i sport kao i sve ostalo u ivotu, takoer mogu biti izvorom i nainom rada i
zarade. ak ove djelatnosti u svijetu biznisa okreu najvee iznose novca. Zabaviti
druge i zaraditi za svoje potrebe je prava mjera. Slino je i sa sportskim aktivnostima
organizovanim za neke druge ljude. Jedan ekonomista XIX stoljea je bio uven po
izreci, da su sve ljudske aktivnosti biznis, a stvar je pojedinca da li e znati i umjeti
iskoristiti svoju ansu, znanja, vjetine i mogunosti u nekom pogodnom trenutku, ili e
to umjesto njega uiniti neko drugi. Nije uputno ni u jednoj ljudskoj aktivnosti, osim
humanitarnog rada, besciljno rasipati svoja znanja i vjetine, jer ona imaju svoju trinu
cijenu svugdje u svijetu, pa i kod nas.

84
Mladi maioniar
Gotovo da i nema nekoga ko ne eli pogledati vjetine kojima maioniar izvodi svoje
trikove. Mnogi mladi ljudi u svom ivotu naue po neku od vjetina. Nauiti vie moe
se uz odgovarajuu literaturu, koja se moe nabaviti u susjednim zemljama, a kod nas
uglavnom kod prodavaa starih knjiga, nerijetko na ulicama ili buvljacima. Postoje i
prodavaonice pomagala za izvoenje pojedinih trikova.
Ono ta je potrebno svakom ko se odlui baviti maioniarskim vjetinama osnovno je
upornost u vjebanju i uenju trikova i vjetina. Dakle, bez due vjebe ne izlaziti pred
publiku, ak ni u susjedstvu. Za javni nastup se treba dobro pripremiti, pa makar to bilo
u razredu, svojoj koli ili na slinim mjestima. Nauene vjetine i trikove treba ponuditi
diskotekama, klubovima i drugim okupljalitima mladei.
Plesna grupa
Odreen broj mladei ima sklonosti ka plesu. Nakon pohaanja plesnih teajeva,
slijedei korak bi bio formiranje plesne grupe. Plesna grupa moe biti specijalizirana za
ples na jednu vrstu muzike ili imati ire okvire svoga djelovanja, ali treba stalno pratiti
novosti iz svijeta popularnih plesova. U principu se plesne grupe dijele na one koje
pleu folklor i koje pleu tradicionalne i moderne plesove. Plesne grupe nastupaju na
takmienjima, na scenama za vrijeme koncerata ili u slobodnim prostorima i na javnim
priredbama, u televizijskim emisijama te i na druge naine. Nastupi plesnih grupa se
plaaju, tako da se spaja ugodno sa korisnim.
Uspjene plesne grupe nastupaju i van zemlje. Radi finansiranja svog rada i popune,
dobro je da plesna grupa povremeno odrava teajeve za zainteresirane. Teajevi se
naplauju, a od polaznika se odabiru najbolji za popunu plesne grupe. Plesna grupa
moe, radi prostora, biti pri mjesnoj zajednici, koli li nekoj drugoj ustanovi koja
okuplja omladinu. Mnoge diskoteke vrlo rado pruaju svoj prostor za vjebanje i
nastupe plesnim grupama. Nije iskljueno, da uspjene plesne grupe naprave
meunarodnu reputaciju.
Klub mladih
Rijetkost je ne pronai zaputene i neiskoritene prostorije u naseljima svih veliina.
Takav jedan prostor uz potrebne dogovore sa vlasnicima prostora, brzo, lako i gotovo
bez veih ulaganja, pretvara se u klub mladih. Za poetak e svako po neto donijeti i
klub e proraditi kao omiljeno sastajalite.

85
Bitno je od kluba ne napraviti mjesto za injenje nepodobnih radnji. Kako to ne bi
trebao biti ugostiteljski objekat, za koji treba dozvola, treba izbjei obavljanje aktivnosti
uobiajenih za takve objekte. Klub se finansira lanarinama ili ulaznicama. Trebao bi da
ima na raspolaganju tampu i magazine, te povremeno organizovanje plesnih veeri,
teajeva iz nekih kolskih predmeta, prosjeno ozvuenje i druge aktivnosti koje nisu
vezane sa profesionalnim djelatnostima. Po odreenom rasporedu u klubu mogu raditi i
neke sekcije, kao na primjer: aviomodelari, radioamateri, plesni studio i tako dalje.
to bude vie aktivnosti, vie e biti lanova, vie novca od lanarina i ulaznica i to je
najvanije klub e moi imati kvalitetnije programske sadraje.
Vokalno instrumentalni sastav
Mlade i muzika idu nekako zajedno. Nekolicina muziki obrazovanih svoj interes za
muziku i svoja muzika znanja najbolje e iskazati kroz zajedniki rad u vokalno
instrumentalnom sastavu (grupi, bendu). Potrebna je dobra volja i dosta zajednikog
rada, prije prvog javnog nastupa. Nakon uspjenog prvog javnog nastupa, tek predstoji
pravi rad na odravanju i poboljanju postojeeg nivoa izvoakih mogunosti sastava.
Uz sve redovne obaveze mladi muziari e stii da imaju svoje javne nastupe u
diskotekama, na radiju, televiziji, javnim priredbama, pa vjerovatno ustrajnim radom
doi do snimanja nekog od nosaa zvuka (audio kaseta, CD ili DVD).
Uz umijee u muziciranju, kada ono preraste lokalne okvire, pojaviti e se ponude
menadera sa muzike scene, a to je prvi dobar znak da je postignut kvalitet. Muzika u
svim oblicima interpretacije je uvijek izvoaima donosila i donositi e prihode
proporcionalno kvalitetu, te to treba imati u vidu, jer se do kvaliteta nee doi bez
napornog rada!
Lutkarsko pozorite
Veoma je malo lutkarskih pozorita u Bosni i Hercegovini, pa kada neko od njih gostuje
u kolama, pozoritima ili obdanitima, naprosto je nemogue dobiti kartu. Lutkarsko
pozorite moe stvoriti grupa mladih koji hoe da naue tehniku izvoenja predstava, ali
i da sami znaju napraviti potrebne lutke i kulise za predstave.
Lutkarsko pozorite u bilo kojem mjestu, bilo koje veliine, uvijek moe raunati na
traene nastupe u blioj i daljoj okolini. Uz zabavu, putovanja, druenja, upoznavanje
novih krajeva i ljudi, jo se neto i zaradi. Na kraju, lutkarsko pozorite moe postati
profesionalno, ako to njegovi osnivai zaele i steknu reputaciju meu publikom.

86
Popravke sportskih rekvizita
Jedan dio sportskih rekvizita mogu uspjeno popravljati mladi ljudi, naroito oni koji su
svojim kolovanjem stekli odreena specijalistika zanatska znanja. Sportski rekviziti,
koji se najee popravljaju ili dotjeruju su: skije, vezovi skijaki, oplet na teniskim
reketima, izmjena krampona i epova na atletskim i nogometnim kopakama, krpanje
mreica za stolni tenis, odbojku i koarku, te brojni drugi poslovi. Istina, to su sitni
poslovi, kada se promatraju, ali specijalizacija u tim poslovima donosi prihode na due
staze.
Potrebno vrijeme angaovanja je relativno kratko, ali je u svemu bitno postati poznat za
obavljanje ovih poslova u svojoj okolini.
Mini golf klub
Imati prostor u prigradskom naselju ili selu koje je dobrom cestom vezano za oblinji
grad je dobar polazni osnov za gradnju mini golf igralita. Potrebno je prethodno
pogledati kako izgledaju mini golf igralita i zatim za svoje igralite odabrati vrste
prepreka i njihov raspored. Gotovo sve prepreke se mogu uraditi samogradnjom. Samo
za neke e trebati struna pomo susjeda i prijatelja. Prepreke se izrauju od betona,
metala, drveta i cigala. Izmeu prepreka se posipa ljunak u staze oiviene starim
ciglama, premda je bolje da teren oko prepreka bude travnat.
Nakon gradnje mini golf igralita, za koje uobiajeno treba prostor od 100 do 250 m 2,
treba nabaviti tapove i loptice. Malo spretniji samograditelj

moe i tapove sam

napraviti, ali loptice se ipak moraju nabaviti. Kod izrade tapova, bitno je odrediti se za
dvije standardne vrste, premda se na veini mini golf igralita koristi samo jedna vrsta
tapova. Za normalan rad mini golf kluba potrebno je imati spremnih minimalno 8-10
tapova.
Mini golf klub moe biti i od mobilnih prepreka, koje se koriste za postavljanje mini
golf igralita u krugu kupalita ili na izletitima, ali taj sistem rada trai i sredstva
prijevoza prepreka i tapova. Mobilne prepreke se izrauju od metalnih limova i drveta.
Ovaj posao je pogodan sa 6-7 mjeseci u godini, kada vremenski uslovi dozvoljavaju
boravak u vanjskim uslovima.

87
LITERATURA
A knjige i broure
1.- Collins, John : Insider Home Business Riches, 1989., 147 str., Lion Publishing,
San Diego, CA, USA
2.- ulbi, Mirsad : Vodi malih poslova sa zbirkom 2.000 ideja, 2000., 184 str.,
futura, Zenica, BiH
3.- Payne, William & other : 44 Different & Proven Ways for Kids to Make Money,
1999., 51 str., W.L. Payne & Associates Inc., Galveston, TX, USA
4.- Witt, Bud : How to Start a Business in Your Home, 1980., 208 str., Witt Bud,
W. Olive, Fullerton, CA, USA
5.- * * * * * : Home Business, 1990., 32 str., US Small Business Administration,
Denver, CO, USA
B magazini
- Children Life, USA
- Entrepreneur, Irvine, CA, USA
- Family Circle, New York, NY, USA
- Majstor, Zagreb, Hrvatska
- Menader, Teanj, BiH
- Poslovne novine, Sarajevo, BiH
- Sam svoj majstor, Zagreb, Hrvatska
- TIM, Ljubljana, Slovenija
C ostalo
Zakoni, uredbe sa zakonskom snagom, Sdlubeni listovi SR BiH, Slubene novine
F BiH, te informativno propagandni materijali raznih firmi.