STRUKTURA

INTERNETA
VII. Razred
O KISELJAK

Raunalna mrea i internet

Najmanje dva raunala ine raunalnu
mreu
Internet se naziva i svjetska ili globalna
(mrea svih mrea) mrea

Spajanje na internet
Pojedinano uz pomo modema i telefonske linije,
ADSL-a, kabel kabelske televizije ili uz pomo beine
veze (wireless)
Vei raunalni korisnici mrea komuniciraju veim, brim
i skupljim zakupljenim raunalnim vezama zasnovanim
na optikim vlaknima FIBER OPTIC ili bakrenim
vodovima

Kvaliteta i brzina
Kvalitetno koritenje interneta je
uvjetovano i brzinom prijenosa informacija
Manja brzina je i sporiji prijenos i
komunikacija, kao i obratno

Modemsko spajanje na mreu

Brzina prijenosa 56 Kb/s (manja brzina)
Mogue i preko ISDN linije povezivanje

ISDN
Integrated Services Digital Network

Dva odvojena frekvencijska kanala (telefonski i internet)

Brzina 64 Kb/s (uz frekvencijski kanal i do 128 Kb/s)
Nedostatak nemogue ostvariti dvosmjernu vezu
Razlog: koristi se samo jedan kanal

ADSL
Brzina od 512 Kb/s do nekoliko Mb/s pa ak i 100x bre
Modem je digitalan
Veza se ne ostvaruje biranjem broja (ISDN) nego upisom
jedinstvenog korisnikog imena i lozinke
Odvojeni frekvencijski kanali
Koristimo oba kanala u isto vrijeme, to je prednost

Kabelska televizija popularizacija interneta

bilo gdje i na bilo kojem mjestu
Kabel jednim dijelom prenosi TV signal a
drugim podatke za internet
Nedostatak: sva raunala dijele istu brzinu

Raunalne mree
Razlikujemo ih prema veliini:
LOKALNA MREA ILI LAN
MREA IREG PODRUJA ILI WAN
INTERNET

LOKALNA MREA ILI LAN

Unutar neke zgrade, ustanove...
Raunala se povezuju kabelima i mrenim
ureajima
Mreni ureaji preklopnik ili switch
Svojstvo da poboljava i ubrzava mreni
promet

MREA IREG PODRUJA ILI

WAN
ini je vie lokalnih mrea
Primjerice kada poveemo vie tvrtki,
gradova, drava ili kontinenata

INTERNET
Izraen od vie WAN i LAN mrea
esto se pojavljuju dvije vrste raunala: posluitelj i
klijent
Podaci koji se alju na velikoj udaljenosti uvijek
dou onakvi kakvi su poslani, kako?

TCP / IP
Komunikacija na internetu je uz pomo protkola
ostvarena
Protokoli su pravila koja ureuju kako da raunala i
mree meusobno razgovaraju
Osnovni protokol je TCP/IP

IP adresa
TCP/IP mora znati kome alje upit,
odnosno adresu
Takva adresa se naziv IP adresa
Sastoji se od 4 broja meusobno
odvojena tokom u rasponu od 0 do 255
Primjerice: 213.202.112.175

ovjek - raunalo
Teko su pamtljive IP adrese
ovjek koristi simbolike adrese
Primjerice www.os-kiseljak.ba

DNS
Domain Name System
Funkcija mu je da pretvori brojane
adrese u simbolike