Professional Documents
Culture Documents
Ustav Završni
Ustav Završni
USTAVNA VLADAVINA
Ustavna vladavina (constitutional governance) oznaava oblik ureenja politike
zajednice u kojoj je vlast ograniena ustavom i pravom. Ideja ustavne vladavine odraava stari
demokratski ideal po kojem se graani ne pokoravaju drugim ljudima, ve zakonima: non sub
homine sed sub lege. Koncept ustavne vladavine utemeljen je na idejama vladavine prava i
konstitucionalizma.
CONSTITUTIO- u rimskom pravu oznaavala znaajnije propise to su ih donosili vladari
glede dravnog ustroja i ovlasti pojedinih dravnih dunosnika.
2. VLADAVINA PRAVA (RULE OF LAW)
Vladavina prava oznaava sustav politike vlasti utemeljen na potivanju ustava, zakona
i drugih propisa od strane graana (adresata pravnih normi) i nositelja dravne vlasti
(adresanata pravnih normi). Svi zakoni, drugi propisi i postupci nositelja vlasti moraju biti
utemeljeni na zakonu, tj. na zakonu utemeljenom propisu. To izraava ustavno naelo
ustavnosti i zakonitosti.
Vladavina prava zahtijeva i da ustav i zakoni imaju odreen sadraj, tako da slue
zatiti ljudskih prava i sloboda u odnosima graana i tijela javne vlasti u okviru demokratskog
politikog sustava. Jedino demokratski ustav moe osigurati ozbiljenje naela vladavine prava.
Potivanje i provedba nedemokratskog ustava i zakona kojima se povreuju ljudska prava,
suprotno je konceptu vladavine prava.
3. KONSTITUCIONALIZAM
kategoriju organskih zakona te uredbe su izvor ustavnog prava. U ratno doba ili neposredne
ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike mogu se ograniiti pojedine slobode i prava
zajamene ustavom. U tom sluaju uredbe iz nude imaju ustavni sadraj i ustavnopravnu
snagu i izvor su ustavnog prava.
Ustavni obiaji
8. NAELO DOBRE VLADAVINE
Jo je antiki filozof Aristotel razmatrao pitanje to je to dobra vladavina. Dananji
politiki teoretiari relativiziraju taj pojam i skloniji su govoriti o pristojnoj vladavini (decent
governance). Objanjavajui to razlikovanje, mogli bismo kazati kako pristojna vladavina, kao i
pristojan pojedinac, kontrolira, suzbija i prikriva primitivne nagone u drutvu kao i meu
svojim pripadnicima i postupa sukladno pravilima modernog civiliziranog drutva. Europska
komisija je 2001. usvojila sljedea naela dobre vladavine:
1. otvorenost (transparentnost) institucija
2. sudjelovanje (participacija) graana
3. odgovornost nositelja ovlasti
4. djelotvornost
5. usklaenost (koherentnost) politika
Primjenu tih naela osnauje potivanje :
6.NAELA RAZMJERNOSTI(proporcionalnosti) i
7.NAELA SUPSIDIJARNOSTI.
9.REVIZIJA I DONOENJE USTAVA RH
Ustav RH prihvaa za svoje mijenjanje sustav redovitog zakonodavnog predstavnikog
tijela i fakultativni ustavotvorni referendum. Pravo da predloi promjenu Ustava (ustavotvornu
inicijativu) ima najmanje 1/5 zastupnika u Saboru, predsjednik Republike i Vlada RH. Nakon
to je promjena predloena slijedi odluivanje Sabora hoe li se pristupiti promjeni ustava. Tu
odluku donosi Sabor veinom glasova svih zastupnika. Ako je prihvaena oblikuje se nacrt
promjene, koji se utvruje veinom glasova svih zastupnika. Konanu odluku o promjeni
ustava Sabor donosi 2/3-inskom veinom glasova svih zastupnika. Promjenu ustava proglaava
Sabor. Ustav se moe mijenjati i odlukom biraa, odnosno ustavotvornim referendumom. Hoe
li se raspisati, odluuje Sabor ili predsjednik Republike. Sabor odluuje o raspisivanju
referenduma samostalno i za tu odluku Ustav ne propisuje posebnu veinu, to znai da se za
odluku trai veina glasova nazonih zastupnika uz uvjet natpolovinog kvoruma.
Predsjednik Republike moe raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava samo
na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. Na referendumu se o promjeni Ustava
odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila veina od
ukupnog broja biraa u Republici. Odluka donesena na referendumu je obvezatna.
10. Narataji ljudskih prava i sloboda
Naelo zakonitosti
ZAKONA
Temeljne znaajke amerikog sustava nadzora ustavnosti zakona su:
Sud se u ispitivanju ustavnosti zakona nikada ne uputa po slubenoj dunosti, ve
samo kada to zahtijeva jedna od stanaka u sporu,
Uinak odluke odnosi se samo na konkretan sudski sluaj i nema posljedica na vaenje
zakona ije su odredbe oglaene neustavnim,
Odluka nije formalno obvezatna za druge sudove, niti za sud koji ju je donio, te on u
svakom slijedeem istovrsnom sluaju, ako postoji inicijativa stranke, ponovno ispituje
ustavnost zakona
Odluka Vrhovnog suda SAD moe biti obesnaena ako Kongres donose ustavni
amandman
Europski sustav nadzora ustavnosti zakona:
Ustavni suci imaju zajamenu stabilnost poloaja to je nuno za obavljanje njihove
funkcije. Nezavisni su od parlamenta, vlade i sudbenih vlasti. Ustavni sudovi ispituju ustavnost
zakona neovisno o konkretnom pravnom predmetu ili sporu. Zakon ili njegove odredbe za koje
ustavni sud zakljui da su protuustavne ponitavaju ili ukidaju.
19. IZBORI I IZBORNI SUSTAVI
VEINSKI IZBORNI SUSTAVI
Sustav veine moe se primijeniti u malim i velikim izbornim jedinicama, a sustav
razmjernog predstavnitva samo u velikim izbornim jedinicama. Po sustavu relativne veine
izabran je kandidat koji je dobio najvie glasova. Sustav apsolutne veine se moe primijeniti u
dvije podvrste: otroj i blaoj. Moe se traiti apsolutna veina, odnosno polovica plus 1 svih u
birakom popisu upisanih biraa ili samo apsolutna veina danih glasova.
Kad nijedan od kandidata u prvom krugu ne dobije apsolutnu veinu, dioba mandata se
u drugom krugu moe urediti na dva naina:
- ili da u drugom krugu sudjeluju kandidati kao i u prvom, ali se ne trai apsolutna nego
relativna veina,
- ili da u drugom krugu izbora sudjeluju samo dva kandidata koji su u prvom dobili
najvie glasova. Taj sustav se naziva balotaom. Sustav balotae najee se primjenjuje pri
predsjednikim izborima u dravama koje primjenjuju isti parlamentarni ili polupredsjedniki
sustav.
RAZMJERNI IZBRONI SUSTAVI
Prema sustavu razmjernog predstavnitva svaka politika stranka ili grupacija dobiva u
predstavnikom tijelu onoliko mjesta koliko je za nju u postotku razmjerno, u odnosu prema
drugim strankama dano glasova. Sustav razmjernog predstavnitva se moe primijeniti
iskljuivo u velikim izbornim jedinicama u kojima se bira vie zastupnika. to je izborna
jedinica vea odnosno to se u njoj bira vei broj zastupnika indeks razmjernosti je vei
odnosno broj zastupnika svake stranke koja je sudjelovala na izborima razmjeran je postotku
za nju danih glasova.
Kod sustava razmjernog predstavnitva esto se primjenjuje institut izbornog praga ili
prohibitivna klauzula. To je najmanji postotak glasova koje mora dobiti odreena lista na
izborima da bi imala pravo sudjelovati u diobi zastupnikih mjesta. Izborni prag se kree od
2% do 5%. U RH od 2000.g postoji samo opi izborni prag od 5% za svaku listu. Institut
izbornog praga primjenjuje se kako bi se sprijeila zastupljenost u parlamentu prevelikog broja
vrlo malih, najee radikalno desnih ili lijevih stranaka a time parlamentarna nestabilnost i
nemogunost formiranja koalicijske vlade ili formiranje vrlo slabe koalicijske vlade.
Od poetka 90tih poinje irenje mjeovitog ili kombiniranog veinsko-razmjernog
sustava pri kojem se odreeni postotak zastupnika u parlamentu, bira prema sustavu veine,
najee relativne, a ostali prema sustavu razmjernog predstavnitva.
20. POLITIKE STRANKE I PERIODINA SMJENA VLASTI
Politike stranke su organizacije graana koje se osnivaju radi sudjelovanja u politikom
ivotu i demokratske borbe za osvajanje politike vlasti na izborima. Nuan je pluralizam
politikih stranaka. L. Quermonne je formulirao tri uvjeta za uspostavljanje periodine smjene
vlasti: jamstvo povratne karte , suglasje o institucionalnom sustavu i suzdranost pri
obavljanju vlasti.
Ustav jami slobodno osnivanje politikih stranaka. Unutarnje ustrojstvo mora biti
sukladno temeljnim ustavnim demokratskim naelima. Stranka mora javno polagati raun o
porijeklu svojih sredstava i imovine. Nasilno djelovanje, pa i samo pozivanje na nasilje, granica
je tolerancije demokratskog politikog sustava. Takvu stranku Ustavni sud moe zabraniti.
Uspostava nadzora nad cijelim dravnim aparatom od strane jedne stranke. sustav
plijena stranka koja je pobijedila na izborima ima pravo popuniti sve javne slube svojim
djelatnicima. Nasuprot tome stoji kriterij strunosti i zasluga koji osigurava ravnopravnost
graana u pristupu javnim funkcijama i javnim slubama. Vlada u roku od 60 dana od stupanja
na dunost donosi odluku, odnosno o ponovnom imenovanju.
Pojedinci imaju pravo na javno okupljanje, izraavati svoja stajalita putem manifesta,
zborovanja, javnih okupljanja....Mirno okupljanje i javni prosvjed moe se odravati na svakom
za to prikladnom prostoru, ali postoje i iznimke. (u blizini bolnica, djejih vrtia i osnovnih
kola, nacionalnih parkova, spomenika kulture nulte kategorije, auto cestama i magistralnim
cestama.) Ministar unutarnji poslova moe zabraniti javno okupljanje ako: nije pravodobno i
uredno prijavljeno ili ako je prijavljeno okupljanje na prostorima kojima je zabranjeno, ciljevi
usmjereni na pozivanje i poticanje na rat ili uporabu nasilja ili ako bi odravanje dovelo do
izravne i zbiljske pogibelji.
Rjeenje o zabrani moe se donijeti najkasnije 24 sata prije okupljanja. Protiv ovog
rjeenja organizator moe u roku od 3 dana od dostave rjeenja podnijeti tubu Upravnom
sudu. Zabranjeno je svako javno okupljanje i miran prosvjed a mjestima najmanje 100 metara
od Hrvatskog sabora, Predsjednika RH, Vlade RH i Ustavnog suda.
Birako pravo imaju hrvatski dravljani s navrenih 18 godina; neposredno i tajno je
glasovanje. Dravljani RH koji se u vrijeme izbora nalaze izvan granica RH mogu glasovati u
dravama u kojima se nalaze. Glasovanje u inozemstvu: u diplomatskim i konzularnim
zastupnitvima te putem pote. Pravo peticije ima svatko, graanin ili stranac, fizika ili pravna
osoba koja moe slati predstavke i pritube. Podnoenje peticije nema za posljedicu obvezu tih
tijela. Podnositelj ima pravo oekivati odgovor tijela kojem je podnio peticiju.
Politika nae drave mora biti miroljubiva i usmjerena na uzdravanje od koritenja
oruane sile. Drava mora imati oruane snage. Sabor je tijelo koji odluuje o ratu i miru.
Oruane snage RH tite suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost. One
mogu prijei granicu samo na temelju prethodne odluke HS-a. Iznimku predstavljaju vjebe ili
u sluaju nude (l. 17 i 100). Vojna obveza dunost je svih sposobnih dravljana.
21. NEPOSREDNA DEMOKRACIJA
22.
Temeljem lanka 14. svatko u RH ima prava i slobode neovisno o rasi, boji koe,spolu,
jeziku,vjeri, politikom ili drugom uvjerenju,nacionalnom podrijetlu, imovinskom stanju, svi su
pred zakonom jednaki. Graani i stranci imaju jednaka prava pred sudovima. Prava djece i
maloljetnika razlikuju se od prava punoljetnih osoba, te stranaca i dravljana. Svi oni imaju
pravo jednakosti pred zakonom i nitko od njih ne moe biti odveden u slabiji poloaj.
ugleda. Svaka osoba ima pravo na zatitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i asti. Osoba koja
obavlja javnu slubu ili dunost ima pravo na zatitu privatnosti. Nema povrede prava na
zatitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes.
Pravo na slobodno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja. Sve vjerske zajednice jednake
su pred zakonom i odvojene od drave. One su slobodne, mogu osnivati kole, uilita...
46.Politika prava
2.
3.
4.
5.
6.
Ustavnom sudu ustavnu tubu ako smatra da mu je pojedinanim aktom tijela dravne
vlasti, tijela jedinice lokalne i podrune samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima,
kojim je odlueno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog
djela, povrijeeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamena Ustavom, odnosno
Ustavom zajameno pravo na lokalnu i podrunu samoupravu.
a) Ovlatenik na podnoenje ustavne tube ustavnu tubu moe podnijeti
svatko
b) Razlog za podnoenje ustavne tube zbog povrede ustavnog prava, tj.
ljudskog prava ili temeljne slobode zajamene Ustavom
c) Predmet ustavne tube povreda mora biti uinjena pojedinanim pravnim
aktom, takvi su akti na prvom mjestu sudska presuda i rjeenje upravnog tijela, a moe
se raditi i o drugim pojedinanim aktima
d) Donositelji pobijanog akta neije ustavno pravo mogu svojim aktom
povrijediti dravna tijela ili druga tijela koja imaju javne ovlasti odluivati o pravima i
slobodama.
e) Iscrpljen redovni pravni put ustavni zakon predvia iznimku od naela po
kojem redovni pravni put mora biti iscrpljen odreuje: Ustavni sud e pokrenuti
postupak po ustavnoj tubi i prije no to je iscrpljen pravni put, u sluaju kad o pravima
i obvezama stranke ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela nije u razumnom roku
odluio sud ili u sluaju kad se osporenim pojedinanim aktom grubo vrijeaju ustavna
prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.