1.

USTAVNA VLADAVINA
Ustavna vladavina (constitutional governance) oznaava oblik ureenja politike
zajednice u kojoj je vlast ograniena ustavom i pravom. Ideja ustavne vladavine odraava stari
demokratski ideal po kojem se graani ne pokoravaju drugim ljudima, ve zakonima: non sub
homine sed sub lege. Koncept ustavne vladavine utemeljen je na idejama vladavine prava i
konstitucionalizma.
CONSTITUTIO- u rimskom pravu oznaavala znaajnije propise to su ih donosili vladari
glede dravnog ustroja i ovlasti pojedinih dravnih dunosnika.
2. VLADAVINA PRAVA (RULE OF LAW)
Vladavina prava oznaava sustav politike vlasti utemeljen na potivanju ustava, zakona
i drugih propisa od strane graana (adresata pravnih normi) i nositelja dravne vlasti
(adresanata pravnih normi). Svi zakoni, drugi propisi i postupci nositelja vlasti moraju biti
utemeljeni na zakonu, tj. na zakonu utemeljenom propisu. To izraava ustavno naelo
ustavnosti i zakonitosti.
Vladavina prava zahtijeva i da ustav i zakoni imaju odreen sadraj, tako da slue
zatiti ljudskih prava i sloboda u odnosima graana i tijela javne vlasti u okviru demokratskog
politikog sustava. Jedino demokratski ustav moe osigurati ozbiljenje naela vladavine prava.
Potivanje i provedba nedemokratskog ustava i zakona kojima se povreuju ljudska prava,
suprotno je konceptu vladavine prava.
3. KONSTITUCIONALIZAM

4. RAZLIKOVANJE USTAVA PREMA STUPNJU OZBILJENJA

5. Pregled velikih ustavnih sustava

6. Uspostavljanje ustavnog poretka i metode

Neki zapadni pisci, vie zbog razloga sistematizacije, ukazuju kako postoje tri temeljne
mogunosti odnosno naina uspostave ustavnog poretka: sluajnost, nasilje i ustavni izbor.
Sluajnost ovdje znai posebne zemljopisne, povijesne, kulturne i druge okolnosti koje su odredile ustavni
razvitak neke zemlje.Nasilje znai unutarnje revolucionarne dogaaje, ili pak vanjski napadaj, kojima je manu militari
nametnut odreeni ustav. Ustavni izbor pak znai svjesno stvaranje i ureenje sustava institucija koji e usmjeravati
politiki razvitak u smjeru ustavne vladavine. Kao primjer prevage prvog naina uzima se Velika Britanija, za drugi
Francuska, a za trei SAD.

7. IZVORI USTAVNOG PRAVA

Ustav pravni oblici u kojima se donose norme ustavnog prava nazivaju se izvori
ustavnog prava. U suvremenim dravama temeljni izvor ustavnog prava je pisani ustav koji je
najvii opi pravni akt u kojem se nalazi preteit broj normi ustavnog prava. Norme ustavnog
prava propisuju se u odreenoj mjeri i u zakonima i u podzakonskim opim aktima.
Organski zakon
Ustavni zakon samo onaj koji je kao takav definiran Ustavom te donesen po postupku
predvienom za donoenje i promjenu odredbi samog Ustava RH. To su Ustavni zakon o
ustavnom sudu, Ustavni zakon za provedbu ustava RH. Niz ustavnih zakona u RH ustvari
predstavlja organske zakone, kojima je iz politikih razloga, zbog vanosti materije koju
ureuju, dat naziv ustavni zakon. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
Zakoni izvori ustavnog prava su i oni zakoni ili dijelovi zakona, a i podzakonski opi
akti, to sadre norme ustavnog prava. Ustav RH prihvaa kategoriju organskih zakona, pa se
ostali zakoni praktiki ne mogu javiti kao izvori ustavnog prava.
Podzakonski propisi izvori ustavnog prava u svim suvremenim dravama su poslovnici
temeljnih dravnih tijela. Poslovnicima se razrauju ustavne norme o nainu rada dravnih
tijela i utvruje postupak odluivanja unutar njih. U RH izvor ustavnog prava je Poslovnik
Hrvatskog sabora, Poslovnik Vlade RH i poslovnik Ustavnog suda RH. Od podzakonskih akata
se kao izvor ustavnog prava mogu javit uredbe koje se donose kad je onemogueno redovito
djelovanje dravne vlasti. Predsjednik RH donosi uredbe iz nude sa zakonskom snagom za
vrijeme trajanja ratnog stanja, na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.
Ako predsjednik RH donese uredbu ili uredbe kojima ureuje neko pitanje koje pripada u

kategoriju organskih zakona te uredbe su izvor ustavnog prava. U ratno doba ili neposredne
ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike mogu se ograniiti pojedine slobode i prava
zajamene ustavom. U tom sluaju uredbe iz nude imaju ustavni sadraj i ustavnopravnu
snagu i izvor su ustavnog prava.
Ustavni obiaji
8. NAELO DOBRE VLADAVINE
Jo je antiki filozof Aristotel razmatrao pitanje to je to dobra vladavina. Dananji
politiki teoretiari relativiziraju taj pojam i skloniji su govoriti o pristojnoj vladavini (decent
governance). Objanjavajui to razlikovanje, mogli bismo kazati kako pristojna vladavina, kao i
pristojan pojedinac, kontrolira, suzbija i prikriva primitivne nagone u drutvu kao i meu
svojim pripadnicima i postupa sukladno pravilima modernog civiliziranog drutva. Europska
komisija je 2001. usvojila sljedea naela dobre vladavine:
1. otvorenost (transparentnost) institucija
2. sudjelovanje (participacija) graana
3. odgovornost nositelja ovlasti
4. djelotvornost
5. usklaenost (koherentnost) politika
Primjenu tih naela osnauje potivanje :
6.NAELA RAZMJERNOSTI(proporcionalnosti) i
7.NAELA SUPSIDIJARNOSTI.
9.REVIZIJA I DONOENJE USTAVA RH
Ustav RH prihvaa za svoje mijenjanje sustav redovitog zakonodavnog predstavnikog
tijela i fakultativni ustavotvorni referendum. Pravo da predloi promjenu Ustava (ustavotvornu
inicijativu) ima najmanje 1/5 zastupnika u Saboru, predsjednik Republike i Vlada RH. Nakon
to je promjena predloena slijedi odluivanje Sabora hoe li se pristupiti promjeni ustava. Tu
odluku donosi Sabor veinom glasova svih zastupnika. Ako je prihvaena oblikuje se nacrt
promjene, koji se utvruje veinom glasova svih zastupnika. Konanu odluku o promjeni
ustava Sabor donosi 2/3-inskom veinom glasova svih zastupnika. Promjenu ustava proglaava
Sabor. Ustav se moe mijenjati i odlukom biraa, odnosno ustavotvornim referendumom. Hoe
li se raspisati, odluuje Sabor ili predsjednik Republike. Sabor odluuje o raspisivanju
referenduma samostalno i za tu odluku Ustav ne propisuje posebnu veinu, to znai da se za
odluku trai veina glasova nazonih zastupnika uz uvjet natpolovinog kvoruma.
Predsjednik Republike moe raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava samo
na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. Na referendumu se o promjeni Ustava
odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila veina od
ukupnog broja biraa u Republici. Odluka donesena na referendumu je obvezatna.
10. Narataji ljudskih prava i sloboda

11. Europski sustav zatite ljudskih prava i sloboda

12. Granice koritenja slobodama i pravima
Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi
te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ogranienje slobode ili prava mora biti
razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju.
U doba ratnog stanja, neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te
velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti. O
tome odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor
ne moe sastati, ne prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike.

13. Odnos pojma vladavina prava i pravna drava

14. NAELO USTAVNOSTI U MATERIJALNOM I FORMALNOM SMISLU
Naelo ustavnosti u uem i pravnom smislu zahtjeva da se zakoni donose u skladu s
razdiobom vlasti utvrenom ustavom, da zakonodavac pri donoenju zakona strogo potuje za

to ustavom predvien postupak, da zakoni i drugi propisi sadrajno budu u skladu s

odredbama ustava, da ustav uspostavi djelotvoran sustav nadzora nad potivanjem ovih
zahtjeva
Samo akt kojeg je donijelo nadleno zakonodavno tijelo po predvienom postupku i u
skladu sa sadrajem ustavnih normi zadovoljava zahtjeve naela ustavnosti u formalnom i u
materijalnom smislu.
15.

Naelo zakonitosti

16. Institucije za nadzor ustavnosti i zakonitosti

17.Inaice ustavnog sudovanja
18. TEMELJNE KARAKTERISTIKE AMER I KONTEUROPSKOG SUSTAVA NADZORA USTAVNOSTI I

ZAKONA
Temeljne znaajke amerikog sustava nadzora ustavnosti zakona su:
Sud se u ispitivanju ustavnosti zakona nikada ne uputa po slubenoj dunosti, ve
samo kada to zahtijeva jedna od stanaka u sporu,
Uinak odluke odnosi se samo na konkretan sudski sluaj i nema posljedica na vaenje
zakona ije su odredbe oglaene neustavnim,
Odluka nije formalno obvezatna za druge sudove, niti za sud koji ju je donio, te on u
svakom slijedeem istovrsnom sluaju, ako postoji inicijativa stranke, ponovno ispituje
ustavnost zakona
Odluka Vrhovnog suda SAD moe biti obesnaena ako Kongres donose ustavni
amandman
Europski sustav nadzora ustavnosti zakona:
Ustavni suci imaju zajamenu stabilnost poloaja to je nuno za obavljanje njihove
funkcije. Nezavisni su od parlamenta, vlade i sudbenih vlasti. Ustavni sudovi ispituju ustavnost
zakona neovisno o konkretnom pravnom predmetu ili sporu. Zakon ili njegove odredbe za koje
ustavni sud zakljui da su protuustavne ponitavaju ili ukidaju.
19. IZBORI I IZBORNI SUSTAVI
VEINSKI IZBORNI SUSTAVI
Sustav veine moe se primijeniti u malim i velikim izbornim jedinicama, a sustav
razmjernog predstavnitva samo u velikim izbornim jedinicama. Po sustavu relativne veine
izabran je kandidat koji je dobio najvie glasova. Sustav apsolutne veine se moe primijeniti u
dvije podvrste: otroj i blaoj. Moe se traiti apsolutna veina, odnosno polovica plus 1 svih u
birakom popisu upisanih biraa ili samo apsolutna veina danih glasova.
Kad nijedan od kandidata u prvom krugu ne dobije apsolutnu veinu, dioba mandata se
u drugom krugu moe urediti na dva naina:
- ili da u drugom krugu sudjeluju kandidati kao i u prvom, ali se ne trai apsolutna nego
relativna veina,
- ili da u drugom krugu izbora sudjeluju samo dva kandidata koji su u prvom dobili
najvie glasova. Taj sustav se naziva balotaom. Sustav balotae najee se primjenjuje pri
predsjednikim izborima u dravama koje primjenjuju isti parlamentarni ili polupredsjedniki
sustav.
RAZMJERNI IZBRONI SUSTAVI
Prema sustavu razmjernog predstavnitva svaka politika stranka ili grupacija dobiva u
predstavnikom tijelu onoliko mjesta koliko je za nju u postotku razmjerno, u odnosu prema
drugim strankama dano glasova. Sustav razmjernog predstavnitva se moe primijeniti
iskljuivo u velikim izbornim jedinicama u kojima se bira vie zastupnika. to je izborna
jedinica vea odnosno to se u njoj bira vei broj zastupnika indeks razmjernosti je vei
odnosno broj zastupnika svake stranke koja je sudjelovala na izborima razmjeran je postotku
za nju danih glasova.
Kod sustava razmjernog predstavnitva esto se primjenjuje institut izbornog praga ili
prohibitivna klauzula. To je najmanji postotak glasova koje mora dobiti odreena lista na

izborima da bi imala pravo sudjelovati u diobi zastupnikih mjesta. Izborni prag se kree od
2% do 5%. U RH od 2000.g postoji samo opi izborni prag od 5% za svaku listu. Institut
izbornog praga primjenjuje se kako bi se sprijeila zastupljenost u parlamentu prevelikog broja
vrlo malih, najee radikalno desnih ili lijevih stranaka a time parlamentarna nestabilnost i
nemogunost formiranja koalicijske vlade ili formiranje vrlo slabe koalicijske vlade.
Od poetka 90tih poinje irenje mjeovitog ili kombiniranog veinsko-razmjernog
sustava pri kojem se odreeni postotak zastupnika u parlamentu, bira prema sustavu veine,
najee relativne, a ostali prema sustavu razmjernog predstavnitva.
20. POLITIKE STRANKE I PERIODINA SMJENA VLASTI
Politike stranke su organizacije graana koje se osnivaju radi sudjelovanja u politikom
ivotu i demokratske borbe za osvajanje politike vlasti na izborima. Nuan je pluralizam
politikih stranaka. L. Quermonne je formulirao tri uvjeta za uspostavljanje periodine smjene
vlasti: jamstvo povratne karte , suglasje o institucionalnom sustavu i suzdranost pri
obavljanju vlasti.
Ustav jami slobodno osnivanje politikih stranaka. Unutarnje ustrojstvo mora biti
sukladno temeljnim ustavnim demokratskim naelima. Stranka mora javno polagati raun o
porijeklu svojih sredstava i imovine. Nasilno djelovanje, pa i samo pozivanje na nasilje, granica
je tolerancije demokratskog politikog sustava. Takvu stranku Ustavni sud moe zabraniti.
Uspostava nadzora nad cijelim dravnim aparatom od strane jedne stranke. sustav
plijena stranka koja je pobijedila na izborima ima pravo popuniti sve javne slube svojim
djelatnicima. Nasuprot tome stoji kriterij strunosti i zasluga koji osigurava ravnopravnost
graana u pristupu javnim funkcijama i javnim slubama. Vlada u roku od 60 dana od stupanja
na dunost donosi odluku, odnosno o ponovnom imenovanju.
Pojedinci imaju pravo na javno okupljanje, izraavati svoja stajalita putem manifesta,
zborovanja, javnih okupljanja....Mirno okupljanje i javni prosvjed moe se odravati na svakom
za to prikladnom prostoru, ali postoje i iznimke. (u blizini bolnica, djejih vrtia i osnovnih
kola, nacionalnih parkova, spomenika kulture nulte kategorije, auto cestama i magistralnim
cestama.) Ministar unutarnji poslova moe zabraniti javno okupljanje ako: nije pravodobno i
uredno prijavljeno ili ako je prijavljeno okupljanje na prostorima kojima je zabranjeno, ciljevi
usmjereni na pozivanje i poticanje na rat ili uporabu nasilja ili ako bi odravanje dovelo do
izravne i zbiljske pogibelji.
Rjeenje o zabrani moe se donijeti najkasnije 24 sata prije okupljanja. Protiv ovog
rjeenja organizator moe u roku od 3 dana od dostave rjeenja podnijeti tubu Upravnom
sudu. Zabranjeno je svako javno okupljanje i miran prosvjed a mjestima najmanje 100 metara
od Hrvatskog sabora, Predsjednika RH, Vlade RH i Ustavnog suda.
Birako pravo imaju hrvatski dravljani s navrenih 18 godina; neposredno i tajno je
glasovanje. Dravljani RH koji se u vrijeme izbora nalaze izvan granica RH mogu glasovati u
dravama u kojima se nalaze. Glasovanje u inozemstvu: u diplomatskim i konzularnim
zastupnitvima te putem pote. Pravo peticije ima svatko, graanin ili stranac, fizika ili pravna
osoba koja moe slati predstavke i pritube. Podnoenje peticije nema za posljedicu obvezu tih
tijela. Podnositelj ima pravo oekivati odgovor tijela kojem je podnio peticiju.
Politika nae drave mora biti miroljubiva i usmjerena na uzdravanje od koritenja
oruane sile. Drava mora imati oruane snage. Sabor je tijelo koji odluuje o ratu i miru.
Oruane snage RH tite suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost. One
mogu prijei granicu samo na temelju prethodne odluke HS-a. Iznimku predstavljaju vjebe ili
u sluaju nude (l. 17 i 100). Vojna obveza dunost je svih sposobnih dravljana.
21. NEPOSREDNA DEMOKRACIJA
22.

Oblici neposredne demokracije u RH (referendum i drugi oblici)

23. Problem uinkovitosti i odgovornosti vlasti

24. modeli ustrojstva vlasti
25. dvodomni parlament

26. zastupniki imunitet

IMUNITET SABORSKIH ZASTUPNIKA
Zastupniki imunitet je jamstvo pravne sigurnosti i neovisnosti djelovanja zastupnika u
obnaanju dunosti kao lana predstavnikog tijela. Institucija zastupnikog imuniteta razvila
se u VB. Razvila su se dva oblika zastupnikog imuniteta, imunitete neodgovornosti i imunitet
nepovredivosti, koje priznaju iako ne u istom obujmu svi suvremeni ustavi.
Zastupniki imunitet neodgovornosti znai da se zastupnik ne moe pozivati na kaznenu
odgovornost za izraeno miljenje, stav ili glas dan u predstavnikom tijelu. Zastupnik moe u
govoru poiniti kazneno djelo, vrijeajui druge zastupnike ili graane ili pozivajui na kazneno
djelo, ali on za to nee moi biti prozvan na kaznenu odgovornost. Ako bi zastupnik to isto
poinio izvan predstavnikog tijela, odgovarao bi kao i svaki drugi graanin.
Zastupniki imunitet nepovredivosti znai da zastupnik bez odobrenja predstavnikog
tijela ne moe biti lien slobode niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak. Imunitet
nepovredivost odnosi se na kaznena djela koja zastupnik poini izvan predstavnikog tijela.
Ustav RH odreuje da zastupnici u HS imaju imunitet. Zastupnik moe biti pritvoren bez
odobrenja doma Sabora samo ako je zateen u injenju kanjivog djela za koje je propisana
kazna zatvora u trajanju duem od 5g.

27. Temeljne ustavnopravno znaajke federativne drave

28. Aktualnost federalistike teorije
29. pravno razlikovanje federacije konfederacije i Europske Unije
U pravnoj teoriji razlikovanje temelji se na tri kriterija pravni temelj zajednice, pravni odnos
tijela zajednice prema graanima i status udruenih drava u meunarodnom pravu.
Pravni temelj zajednice je akt kojim je utemeljena odreena dravna zajednica. Kod
konfederacije to je ugovor meunarodnog prava. Temeljni akt federacije je pak ustav
federacije. Konfederacija je savez drava koje zadravaju svoj suverenitet. Federacija je
jedinstvena savezna drava, koju ini vie drava, utemeljena na diobi nadlenosti izmeu njih.
Meunarodni ugovor moe se mijenjati samo pristankom svih lanica. Federativni se ustavi u
veini mijenjaju odlukom tijela federacije, ali se esto zahtjeva odobrenje odreenog broja
lanica federacije. Najvanije je da su konstitutivni dijelovi koji ine konfederaciju, iskljuivo
drave lanice, dok su to u federaciji i drave i graani.
U konfederaciji nema pravnog odnosa izmeu tijela konfederacije i graana, dravljana
zemalja obuhvaenih savezom. Konfederacija nema izvrnih tijela, a odluke konfederativnih
tijela ne obvezuju graane sve dok ne budu unesene u zakonodavstvo drava lanica. Sastavni
dijelovi federacije su i drave lanice i graani. Tijela federacije u sklopu na njih prenesenog
djelokruga, pravno reguliraju odnose, te mogu neposredno izvravati zakone i druge odluke
koje donose.
Konfederacija nije subjekt meunarodnog prava, te u meunarodnim odnosima
samostalno istupaju drave lanice. Federacija je subjekt meunarodno prava i istupa u
meunarodnim odnosima kao cjelina drave lanice mogu na konfederaciju prenijeti razliite
ovlasti, pa tako i pravo meunarodnog zastupanja saveza. Neke federacije priznaju dravama
lanicama pravo sudjelovanja u meunarodnim odnosima.
EU
30.Drugi

oblici sloenih drava i dravnih zajednica

31.Temelji ustavnosti EU: dioba nadlenosti izmeu EU i drava lanica

32. Hrvatska ustavnost u Europskoj uniji
33.Ustavno odreenje europske Hrvatske

34.Hrvatska u Jugoslaviji od 1918. do 1990.

35.Donoenje Ustava RH 1990.

Nakon to je objavljen prijenos vlasti na pobjedniku stranku, Sabor je ubrzo, prema

odredbama o revizijskom postupku, ve u srpnju 1990. donio amandmane na Ustav SRH iz
1974. Tim izmjenama izbaen naziv socijalistika iz naziva RH, promijenjen njezin grb i
zastava, predsjednik Predsjednitva postao je predsjednikom Republike, a lanovi
Predsjednitva potpredsjednicima, te omogueno Vladi poduzimanje potrebnih mjera u cilju
ostvarivanja jedinstvenosti pravnog sustava u Republici.
Predsjednik Republike Franjo Tuman je 25. Srpnja 1990. podnio Saboru formalnu
inicijativu, da se pristupi radu na donoenju novog Ustava RH. Dokument pod naslovom
Politika i metodologijska polazita te politiko-pravna naela za izradu Ustava RH.
Temeljna metodologijska polazita bila su u tom dokumentu odreena na sljedei nain.
Ustav RH mora slijediti pozitivnu hrvatsku dravno-pravnu tradiciju, Ustav ima osigurati
povratak europskoj, uz oslonac na sjevernoameriku graansko-pravnu i ustavnu tradiciju,
Ustav treba biti po mjeri obinog ovjeka, graanina naroda i Ustav treba biti trajnije
vrijednosti.
Iz toga se izvodi 10 politiko-pravnih naela za izradu Ustava 1. temeljno ishodite i
cilj Ustava jesu ovjekova, ljudska i narodna prava, 2. Vrhovna vlast, suverenitet, izvire iz
naroda i pripada narodu, 3. Zakonodavna vlast pripada Saboru, 4. Predstavnika demokracija i
vladavina zakona, pravna drava, 5. Pravo na slobodno politiko, poduzetniko i drutveno
udruivanje, 6. Pravo vlasnitva, trino gospodarstvo i slobodno poduzetnitvo, 7. Slobodno
sindikalno organiziranje graana, radnika i poslodavaca, 8. Socijalna drava, jamstvo socijalnih
prava, 9. Jamstvo narodnih prava i sloboda, 10. Osiguranje suverenosti hrvatske u odreivanju
odnosa s drugim narodima i dravama.
36.

Osnovne ustavne odluke

37.Uspostava samostalne i suverene RH

Odnosi u jugoslavenskoj federaciji su se zaotravali, a ugovor o stvaranju konfederacije je

odbijen. Sabor 21.02.91. donio rezoluciju o kojoj se svi savezni zakoni proglaavaju nevaeim
na teritoriju RH, ako nisu u suglasnosti s Ustavom republike. Zakone e utvrditi vlada.
Predsjednik republike 25. 4. 1991. pozvao graane RH da se na opem referendumu
izjasne da li se slau da RH, kao suverena i nezavisna drava, koja jami prava svim narodim u
Hrvatskoj, moe stupiti u savez suverenih drava s drugim dravama, prema prijedlogu
hrvatske i Slovenije ili da Hrvatska ostane u federativnoj Jugoslaviji, kao jedinstvenoj
suverenoj dravi, prema prijedlog republike Srbije i Crne Gore. Na referendumu veina dala
svoj glas za suverenu i nezavisnu Republiku Hrvatsku.
38. pregled razvitka ustavnog ureenja RH
39.

Promjene Ustava RH od 16. listopada 2010.

40.Temeljne odredbe Ustava RH: najvie vrednote ustavnog poretka

Sloboda kao temeljno pravo svakog pojedinca u demokratskom politikom poretku, Jednakost kao
jednakost svih ljudi pred zakonom u pogledu zatite njihovih sloboda i prava,Nacionalna
ravnopravnost kao temelj demokratske nacionalne drave koja ne diskriminira,nego posebno titi
nacionalne manjine, Ravnopravnost spolova kao ideal demokratskog poretka, koji jo uvijek nije u
potpunosti ostvaren, Mirotvorstvo obrana od agresije ili sudjelovanje u meunarodnim akcijama
uspostavljanja i ouvanja mira, Socijalna pravda kao temeljni ideal socijalne drave, koja osigurava
odreene uvjete ivota svim svojim graanima, Potivanje prava ovjeka kao osnovicu djelovanja
dravnih i drugih tijela, ali i odnosa meu pojedincima u dravi, Nepovredivost vlasnitva kao
temeljnog prava koje ini osnovica poduzetnike slobode i trinog gospodarstva, Ouvanje prirode
i ovjekova okolia kao temelj odrivog razvoja u suvremenom svijetu, Vladavina prava kao ideal
ideja konstitucionalizma i temeljno naelo odnosa izmeu vlasti i onih kojima ona vlada,
Demokratski viestranaki poredak jamstvo slobode i realizacije temeljnih ustavnih naela

41. ravnopravnost spolova

42.Suzbijanje diskriminacije: ustavno odreenje i Zakon o suzbijanju diskriminacije

Temeljem lanka 14. svatko u RH ima prava i slobode neovisno o rasi, boji koe,spolu,
jeziku,vjeri, politikom ili drugom uvjerenju,nacionalnom podrijetlu, imovinskom stanju, svi su
pred zakonom jednaki. Graani i stranci imaju jednaka prava pred sudovima. Prava djece i
maloljetnika razlikuju se od prava punoljetnih osoba, te stranaca i dravljana. Svi oni imaju
pravo jednakosti pred zakonom i nitko od njih ne moe biti odveden u slabiji poloaj.

43.Nacionalna prava i zatita nacionalnih manjina

44. Ograniavanje ustavnih sloboda i prava
45.osobne slobode i prava
Svatko ivo bie ima pravo na ivot. U Hrvatskoj nema smrtne kazne. Nikome se ne smije
oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno zakonom o emu odluuje sud.
Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se
pravomonom presudom ne utvrdi krivnja. Tek nakon pravomonosti sudske presude odreena
se osoba moe smatrati krivcem za odreeno djelo. Do tada ona uiva punu pravnu zatitu i
sva prava, bez obzira na teinu kaznenog djela. Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez
pismenog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen
uhieniku prilikom oduzimanja slobode. Redarstvo moe i bez sudbenog naloga uhititi osobu
protiv koje postoji osnovna sumnja da je poinila kazneno djelo te ta osoba odmah mora biti
predana sudu. Uhienoj se osobi na razumljiv nain mora objasniti o razlozima uhienja. Svaka
osoba koja je uhiena ili pritvorena ima se pravo aliti nadlenom sudu.
Sa svakim se uhienikom mora postupati ovjeno i potivati njegovo dostojanstvo.
Svatko tko je pritvoren ima pravo u najkraem roku biti izveden pred sud. Uz zakonsko
jamstvo moe biti putena da se brani sa slobode ili se utvruje novani iznos.
Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja.
Osumnjieni moe uzeti branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, ne smije se
siliti da iskazuje protiv sebe ili da prizna krivnju. Dokazi koji su pribavljeni na nezakonit nain
ne mogu se upotrijebiti. Osoba koja je osuena i izdrala svoju kaznu naelno se smatra
jednakom drugima, ali u skladu sa zakonom ima za posljedicu gubitak steenih ili zabranu
stjecanja nekih prava. Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo
utvreno zakonom niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Nitko ne
moe biti osuen za djelo za koje je ve bio osuen.
Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju RH ima pravo slobodno se kretati i birati boravite.
Svaki graanin ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij drave i naseliti se trajno ili
privremeno u inozemstvo. Azil: strani dravljani bez dravljanstva mogu dobiti utoite u RH.
Prua se utoite osobama progonjenim zbog politikih optubi koje domaa drava zatiuje
kao izbjeglice i odbija ih uruiti. Dravljanin ne moe biti prognan niti izruen stranoj dravi niti
mu se moe oduzeti dravljanstvo.
Dom je nepovrediv, nitko ne moe ui u neiji stan. Potrebe kaznenog postupka mogu
nalagati da se stan pretrai, oduzmu pojedini predmeti bez ikakvog naloga.Samo sud moe
obrazloenim nalogom odrediti da se dom pretrai. Prilikom pretresa moraju biti prisutna dva
svjedoka. Redarstvo moe bez sudskog naloga ui u dom ako je to nuno radi izvrenja naloga
za uhienje, radi hvatanja poinitelja kaznenog djela ili otklanjanje ozbiljne opasnosti po ivot i
zdravlje ljudi.
Svakome se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Posebno je osjetljivo pitanje
tajnog prikupljanja podataka, praenja i prislukivanja graana izvan kaznenog postupka.
Sloboda misli: Sloboda tiska i drugih sredstava priopavanja, sloboda govora i javnog
nastupa, sloboda osnivanja svih ustanova javnog priopavanja. Zabranjena je cenzura, cenzura
moe biti nadomjetena neformalnom autocenzurom. Svatko kome je javnom vijeu
povrijeeno Ustavno pravo zajameno je pravo na ispravak. Sloboda izraavanja misli ima
svoje granice (svatko pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja). Jami se sloboda
izraavanja i sloboda medija. Sloboda medija je ograniena samo kada je i koliko je to nuno u
demokratskom drutvu radi interesa nacionalne sigurnosti, zatita zdravlja i morala, zatita

ugleda. Svaka osoba ima pravo na zatitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i asti. Osoba koja
obavlja javnu slubu ili dunost ima pravo na zatitu privatnosti. Nema povrede prava na
zatitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes.
Pravo na slobodno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja. Sve vjerske zajednice jednake
su pred zakonom i odvojene od drave. One su slobodne, mogu osnivati kole, uilita...
46.Politika prava

i slobode: detaljno svako pojedinano

47. Gospodarska, socijalna i kulturna prava

48. Hrvatski sabor izbor zastupnika
49. Hrvatski sabor nadlenosti i zakonodavni postupak
50.Hrvatski sabor akti
51. Hrvatski sabor nadzor nad radom izvrne vlasti
52. Predsjednik RH ustavni poloaj
53. Predsjednik RH izbor
54. Vlada RH ustavni poloaj
55. Vlada RH odnos sa Hrvatskim saborom i s predsjednikom RH
56. Neovisne regulatorne agencije
57. Ustavni sud RH ustavni poloaj i izbor sudaca
58. Ustavni sud RH ocjena ustavnosti i zakonitosti opih pravnih akata
59. Ustavni sud RH ustavna tuba
1. Ustavni zakon odreuje ustavnu tubu na slijedei nain: Svatko moe podnijeti

2.
3.
4.
5.
6.

Ustavnom sudu ustavnu tubu ako smatra da mu je pojedinanim aktom tijela dravne
vlasti, tijela jedinice lokalne i podrune samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima,
kojim je odlueno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog
djela, povrijeeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamena Ustavom, odnosno
Ustavom zajameno pravo na lokalnu i podrunu samoupravu.
a) Ovlatenik na podnoenje ustavne tube ustavnu tubu moe podnijeti
svatko
b) Razlog za podnoenje ustavne tube zbog povrede ustavnog prava, tj.
ljudskog prava ili temeljne slobode zajamene Ustavom
c) Predmet ustavne tube povreda mora biti uinjena pojedinanim pravnim
aktom, takvi su akti na prvom mjestu sudska presuda i rjeenje upravnog tijela, a moe
se raditi i o drugim pojedinanim aktima
d) Donositelji pobijanog akta neije ustavno pravo mogu svojim aktom
povrijediti dravna tijela ili druga tijela koja imaju javne ovlasti odluivati o pravima i
slobodama.
e) Iscrpljen redovni pravni put ustavni zakon predvia iznimku od naela po
kojem redovni pravni put mora biti iscrpljen odreuje: Ustavni sud e pokrenuti
postupak po ustavnoj tubi i prije no to je iscrpljen pravni put, u sluaju kad o pravima
i obvezama stranke ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela nije u razumnom roku
odluio sud ili u sluaju kad se osporenim pojedinanim aktom grubo vrijeaju ustavna
prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za

7.

8.

9.

10.
11.
12.

13.

podnositelja ustavne tube mogle nastati teke i nepopravljive posljedice.

f) Rok za podnoenje ustavne tube moe se podnijeti u roku od 30 dana
raunajui do dana primitka konane odluke. Postoji iznimka osobi koja iz opravdanih
razloga propusti rok za podnoenje ustavne tube, sud e dopustiti povrat u prijanje
stanje ako ona u roku od 15 dana nakon prestanka razloga koji je prouzroio
proputanje podnese prijedlog za povrat u prijanje stanje i ako istodobno s
prijedlogom podnese i ustavnu tubu .
g) Odgoda izvrenja osporavanog akta na prijedlog podnositelja ustavne tube
Ustavni sud moe odgoditi ovrhu do donoenja odluke, ako bi ovrha prouzroila
podnositelju tube tetu koja bi se teko mogla popraviti, a odgoda nije suprotna
javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome vea teta.
h) Postupanje Ustavnog suda postupak vodi sudac izvjestitelj, koji priprema
predmet za odluivanje u Vijeu i predlae nacrt odluke. O ustavnoj tubi odluuje
vijee sastavljeno od est sudaca. Vijee moe odluivati samo jednoglasno i u punom
sastavu.
i) Razlozi za odbacivanje ustavne tube Ustavni sud e rjeenjem odbaciti
tubu ako nije nadlean, ako je tuba nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva ili
nedoputena.
j) Odluka Ustavnog suda Ustavni sud odluuje o ustavnoj tubi odlukom,
kojom se tuba usvaja ili odbija kao neosnovana.
k) Obvezatnost pravnih stajalita Ustavnog suda Kada tubu usvoji i osporeni
akt ukine sud u obrazloenju navodi koje je ustavno pravo povrijeeno i u emu se
povreda sastoji. Pri donoenju novog akta, nadleno tijelo duno je potivati pravna
stajalita Ustavnog suda izraena u odluci o ukidanju.
l) Trokovi postupka Ustavni sud moe narediti da podnositelj tube koji nije
uspio s tubom, naknadi trokove postupka pred Ustavnim sudom, ako ih je prouzroio
svojom krivnjom.

60. Ustavni sud RH ostale nadlenosti

61. sudbena vlast ustavni poloaj
62. Naelo neovisnosti pravosua
63. Dravno sudbeno vijee

je posebno tijelo sudbene vlasti u ijem je djelokrugu imenovanje, razrjeenje te odluivanje o

disciplinskoj odgovornosti sudaca i dravnih odvjetnika. Ima 11 lanova koje iz reda istaknutih
sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti bira HS na nain i u postupku
odreenim zakonom. Veina lanova mora biti iz reda sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti
birani za lanove Dravnog sudbenog vijea. lanovi Dravnog sudbenog vijea biraju se na
vrijeme od 4g, s time da lanom Dravnog sudbenog vijea nitko ne moe biti vie od 2puta
uzastopce. Predsjednika Dravnog sudbenog vijea bira tajnim glasovanjem veina lanova
Dravnog sudbenog vijea na vrijeme od 2g.
64. Dravno odvjetnitvo i odvjetnitvo
Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati
protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite
imovine RH te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona.
Glavnog dravnog odvjetnika RH imenuje na vrijeme od 4g HS na prijedlog Vlade Rh, uz
prethodno miljenje nadlenog odbora HS. Zamjenike dravnih odvjetnika imenuje i razrjeuje
i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno odvjetniko vijee. Zamjenici se prvo
imenuju na 5g a kasnije obavljaju svoju dunost stalno. Dravno odvjetniko vijee bira HS.
Veina mora biti iz reda zamjenika dravnih odvjetnika. elnici dravnih odvjetnitva ne mogu
biti birani za lanove Dravno odvjetnikog vijea. Ustrojstvo i nadlenost dravnog
odvjetnitva ureeno je Zakonom o dravnom odvjetnitvu.

Odvjetnitvo je prema Ustavu RH samostalna i neovisna sluba koja osigurava svakome

pravnu pomo. Odvjetnitvo ureuje Zakon o odvjetnitvu, odvjetnici smiju pruati sve oblike
pravne pomoi (davati pravne savjete, sastavljati isprave, sastavljati tube,albe te zastupati
stranke). Pruanjem pravne pomoi smiju se baviti samo odvjetnici.

65. Puki pravobranitelj i posebni pravobranitelji

Uspostavljen je URH-om, kao zasebna parlamentarna institucija izvansudske zatite ljudskih

prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom i meunarodnim ugovorima koji su na snazi u
RH. On djeluje na temelju pritubi, koje mu ima pravo uputiti svatko, graanin ili stranac, ili na
vlastiti poticaj. Osobitost njegove funkcije je u tome to njegove intervencije nemaju pravno
obvezujuu snagu, ve samo znaenje autoritativnog upozorenja, prijedloga i savjeta. On
djeluje svojim moralnim autoritetom, s osloncem na parlament i javnost, a ne obvezatnim
pravnim aktima.
On je opunomoenik sabora koji titi ustavna i zakonska prava graana u postupku pred
dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. On moe predlagati donoenje i izmjenu
zakona. Odgovoran je saboru, koji ga bira na rok od 8 godina, i kojem je duan podnositi
redovita,a po potrebi i izvanredna izvjea. Sabor moe razrijeiti pravobranitelja i prije isteka
njegova mandata. Naela postupanja pukog pravobranitelja: neovisnost i samostalnost u
djelovanju; potivanje ustavnosti i zakonitosti; pravednost i moralnost; neformalnost
postupanja; mogunost preventivnog djelovanja.
66.

Sprjeavanje sukoba interesa

67. oragnizacija odnosa sredinjih i lokalnih vlasti

68. temeljna obiljeja lokalne samouprave
69. hrvatska lokalna samouprava
70. Izbor predstavnikih tijela i izbor elnika lokalne izvrne vlasti