FILOZOFSKI FAKULTET ZAGREB

Odsjek za povijest

SEMINARSKI RAD

Stari grad Dubovac

Student: Renato Knezac

Predava: dr. sc. Silvija Pisk
Nositelj kolegija: dr. sc. Neven Budak
Datum predaje: 31.05.2014.

SADRAJ

UVOD......................................................................................................................................3
PRVA STOLJEA STAROG GRADA.......................................................................................3
ZA VRIJEME OSMANLIJA....................................................................................................4
OD FRANCUSKE OKUPACIJE DO POLOVICE 20. STOLJEA...........................................4
OBNOVA I ARHEOLOKA ISTRAIVANJA..........................................................................5
STARI GRAD DUBOVAC DANAS........................................................................................5
BIBLIOGRAFIJA.....................................................................................................................6

UVOD

Stari grad Dubovac, smjeten na humku iznad Karlovca, imao je burnu prolost iji
poetak see u 13., a moda ak i u 12. stoljee. Imao je vanu, presudnu ulogu u obrani
karlovakog podruja za vrijeme osmanskih napada, ali je to bila i jedna od kljunih utvrda za
spreavanje osmanskog prodora prema Beu. Na prvoj liniji obrane esto je bio izloen
napadima i pljakama, ali opstao je sve do dananjih dana kada ga se moe vidjeti gdje
ponosno stoji na istom mjestu iznad Karlovca, obnovljen i otvoren za posjetitelje. Cilj ovog
rada je prikazati povijest ovog starog grada i objasniti ulogu koju je on imao za karlovako
podruje od vremena svog nastanka do danas.
PRVA STOLJEA STAROG GRADA
Vrijeme kad je stari grad Dubovac izgraen nije poznato, ali pretpostavlja se da se to
dogodilo u 12. ili 13. stoljeu. Gradnjom je rukovodio Matija Gambon. Smjestio se na humku,
a naziv je dobio po hrastovoj (dubovoj) umi kojom je okruen. Pored njega je bila podignuta
i upna crkva sv. Mihovila. Prva isprava u kojoj se spominje ime Dubovac je datirana u
godinu 1262., a 1339. on dobiva svog posebnog upnika.1 Njegovi prvi poznati vlasnici bili su
slavonski plemii Sudari koji su oko 1387. od kralja Ludovika dobili Dubovac i jo nekoliko
posjeda.2 Mogue je da su prije njih Dubovcem upravljali knezovi Babonii. Imanje Dubovac
Ivan Sudar spominje u jednoj darovnici 1433. godine, ali je nedugo potom stari grad zaloen
Antonu Blagajskom, kojem je kralj igmund potvrdio taj posjed, ali je ve 1442. godine
Antonov brat Ivan posebnim ugovorom prenio taj zalog na kneza Stjepana Frankopana.3
Stjepanu i njegovu sinu Bernardinu je posjed pripao 1449. godine, a kralj Matija Korvin
potvrdio ga je 1481., te je Dubovac ostao u vlasnitvu te obitelji do posljednjeg Stjepanovog
potomka, Stjepana Ozaljskog, koji je onda 1544. sklopio ugovor s Nikolom Zrinskim o
zajednikom uivanju dobara. Stjepan je kasnije, 1550. predao Dubovac sestri Ani Katarini,
eni Nikole Zrinskog. Nakon Nikoline smrti u Sigetu, posjed je pripao njegovim sinovima
Jurju i Nikoli.4

1 Radoslav Lopai, Karlovac, poviest i mjestopis grada i okolice, 230.

2 Marinka Muar, Dubovac, 3.
3 Radoslav Lopai, Karlovac, poviest i mjestopis grada i okolice, 233.
4 Marinka Muar, Dubovac, 3.
3

ZA VRIJEME OSMANLIJA
Za vrijeme osmanskih prodora Dubovac je bio izrazito strateki vaan kao obrambena
toka, i upravo u to vrijeme nalazio se u rukama plemikih obitelji Frankopana i Zrinskih.
Osmanlije su poeli prijetiti starom gradu oko 1511. godine. Prvi vei napad na Dubovac
dogodio se 1526., a najvee bitke vodile su se 1540. i na Veliki petak 1578. godine, uoi
izgradnje karlovake tvrave. Upravo zbog estih osmanskih provala na to podruje, na
saboru u Brucku na Muri odlueno je da e se graditi nova tvrava podno Dubovca. Na
zemljitu koje je bilo u posjedu Zrinskih, izmeu rijeka Kupe i Korane, 1579. godine zapoela
je gradnja karlovake tvrave. Ona je trebala zaustaviti osmanski prodor prema Austriji, ali je
posluila i kao sklonite i utoite dubovakih obitelji koje onda naputaju stari grad. 5 Uloga
Dubovca za vrijeme i nakon izgradnje karlovake tvrave bila je takva da je on sluio za
skladitenje municije, tj. kao barutana.6
Godine 1579. u oujku, nakon sporazuma s dotadanjim vlasnikom Jurjem Zrinskim, doao je
u posjed nadvojvode Karla koji je bio predstavnik vojne i graevinske uprave koja je
provodila izgradnju Karlovca. Nakon formalno sklopljenog ugovora 1782. stari grad je i
slubeno bio u rukama karlovakih generala kao njihov glavni ratni tab i privatno sjedite. 7
Dogovor je bio takav da je kralj trebao Zrinskima od 1583. isplaivati 800 forinti godinje za
Dubovac, dok se ne nae neki posjed koji bi im kralj dao u zamjenu za stari grad. No dugovi
nisu isplaivani, a posjed nikad nije pronaen.8
OD FRANCUSKE OKUPACIJE DO POLOVICE 20. STOLJEA
Nakon neuspjeha Zrinsko-Frankopanske urote 1671. godine stari grad je do francuske
okupacije preuzela carska uprava, a vlasnici su bili karlovaki generali. S dolaskom Francuza
1809. godine Dubovac je preureen, a francuski intendant de Vienney je u njemu uredio svoju
slubenu rezidenciju. Nakon odlaska Francuza (1813.), 1837. dubovaki stari grad od vojne
uprave kupuje grof Laval Nugent, koji je o njemu brinuo i obnavljao ga, a nakon njega i
5 Marinka Muar, Dubovac, 4.
6 Marinka Muar, Dubovac, 9.
7 Milan Kruhek, Karlovac, utvrde, granice i ljudi, 103.
8 Marinka Muar, Dubovac, 4.
4

njegov sin Artur, koji ga je onda prodao karlovakom tvorniaru Leonu Rudolfu. Poslije
Nugentovih Dubovac je poeo propadati.9
Karlovaka opina ponovno preuzima stari grad 1896. godine, s namjerom da sprijei njegovo
propadanje. Ve 1903. zapoinju radovi koje pokree Drutvo za poljepavanje grada, ali
ubrzo s poetkom Prvog svjetskog rata budu prekinuti. Nakon zavretka rata Dubovac ureuje
planinarsko drutvo Martinak do poetka Drugog svjetskog rata, za vrijeme kojeg je stari
grad bio znatno oteen.
OBNOVA I ARHEOLOKA ISTRAIVANJA
Po zavretku Drugog svjetskog rata na inicijativu predsjednika planinarskog drutva
Zlatka Satlera formiran je Odbor za ureenje grada Dubovca koji zapoinje obnovu starog
grada. Obnova je trajala od 1952. do 1963. pod vodstvom ing. arh. Grete Jurii i pod
nadzorom povjerenika za zatitu spomenika kulture prof. Ivane Vrbani. Zidana krunita koja
su nastala za vrijeme Nugentovih zamijenjena su drvenim krovnim konstrukcijama
pokrivenim crijepom. Cijeli stari grad je obnovljen prema nacrtima iz 17. stoljea.10
Na Dubovcu su provedena i arheoloka istraivanja 1997. godine kad su ondje pronaeni
tragovi naselja iz prapovijesnog i starovjekovnog razdoblja. Dubovako podruje bilo je
osobito znaajno u kasnom bronanom i ranom eljeznom dobu. Postoji i legenda da je kroz
dvorini zdenac bio prokopan tajni tunel, legenda koja budi matu i okolnim mjetanima i
posjetiteljima, ali koja je i nakon arheolokih istraivanja ostala tek legenda, jer tragovi tajnog
prolaza nisu pronaeni.
STARI GRAD DUBOVAC DANAS
Stari grad Dubovac i danas budi veliku zainteresiranost u ljudima, povezuje ih s jednim
drugim vremenom, vremenom kada je on bio vana obrambena toka i trgovako sredite, i
kada je bio toliko znaajan da je Karlovac, tek po zavretku izgradnje, bio nazivan Karlovac
pod Dubovcem. Njegova burna povijest sauvana je u njegovim zidinama i zato ih treba
uvati i odravati. Dubovac u svakom sluaju moe posluiti kao primjer naina na koji se
treba odnositi prema spomenicima nacionalne povijesti, jer mnogi od njih jo uvijek lee na
vrhovima svojih brda, zaboravljeni i izloeni propadanju.
9 Milan Kruhek, Karlovac, utvrde, granice i ljudi, 104.
10 Marinka Muar, Dubovac, 12.
5

BIBLIOGRAFIJA:

LITERATURA:
Kruhek, Milan. Karlovac, utvrde, granice i ljudi. Karlovac: Matica hrvatska, 1995.
Lopai, Radoslav. Karlovac, poviest i mjestopis grada i okolice. Karlovac: Matica hrvatska,
1879.
Muar, Marinka. Dubovac. Karlovac: Gradski muzej Karlovac, 1984.