UNIVERZITET U ZENICI

PRAVNI FAKULTET

KRIVINO PROCESNO PRAVO II

Doc. dr. sc. Nezir Pivi

Pojam i oblici krivinog postupka

Pojam, predmet i cilj krivinog

postupka
Da li je djelo iz optunice krivino
djelo.
Da li je to djelo uinila optuena
osoba.
Postoji li krivnja na strani uinioca.
Izricanje sankcije krivom uiniocu KD.

Oblici krivinog postupka

Redovni krivini postupak

Skraeni krivini postupak
Krivini postupak protiv fizike i
protiv pravne osobe
Postupak prema maloljetnicima
Vie posebnih postupaka
Vie nepravih krivinih postupaka

Procesni stadij redovnog krivinog

postupka

Istraga
Postupak optuivanja
Glavni pretres
Postupak po pravnim lijekovima

Istraga

Prethodni postupak

Pravila o krivinoj istrazi u najirem

smislu
Optuivanje
Nove oblike postupanja u evropskom
krivinom pravu
Glavni stadij prethodnog postupka
predstavlja istraga

Pojam opravdanje i cilj istrage

Predstavlja istraivaku djelatnost
organa gonjenja i istraivanja
Novi koncept istrage
Tuilac rukovodi cijelom tokom istrage
Istraga predstavlja istraivaku
djelatnost tuioca i OSL.
Istraga se pokree kada postoje osnovi
sumnje

Zakonsko ureenje istrage

Prijavljivanje krivinog djela
Odluivanje tuioca o istrazi
Pokretanje istrage
Tok istrage
Prekid istrage i
Okonanje istrage

Prijavljivanje krivinog djela

Predstavlja obavijest o poinjenom KD

Zajedno sa raspoloivim dokazima je osnov za
pokretanje istrage.
Nije dokazno sredstvo u krivinom postupku
Obligatorno prijavljivanje KD
Slubene i odgovorne osobe
Osobe koje pruaju pomo maloljetnim osobama
Svaki graanin kada je neprijavljivanje KD samo
po sebi KD.
Posebna pravila za neprijavljivanje osobe koja je
optuena od strane MKSJ.

Nain prijavljivanja
Prijava - pismeno ili usmeno
Pogrena dostava prijave podrazumijeva
pbavezu prosljeivanja na pravu adresu.
Izvjetaj o poinjenom KD
- Uslovljen je kvalitetom sadraja (skice,
fotografije i sl.)
Obavijest druge pravne osobe
Podnoenjem prijave podnosilac sa
njom ne moe vie raspolagati

Vrste prijava
a. Fakultativne i obligatorne
b. Pisane i usmene
c. Neposredne i posredne
d. Poptune i nepotpune
e. Potpisane i anonimne
f. Istinite i lane prijave
- Znaaj i vanost prijave zavisi od
njenog sadraja.

Sadraj prijave
Nije odreen ZKP-om
Izvjetaj o poinjenom KD ima
odreenu formu.
Prijava mora biti takva da se o njoj
moe odluiti pravovremeno i
zakonito.

Odluivanje tuioca o krivinoj prijavi

Naredba o provoenju istrage

Podatke o izvriocu
injenini opis
Pravna kvalifikacija
Okolnosti koje potvruju osnove sumnje da
je izvreno KD i postojee dokaze
Okolnosti koje treba istraiti i koje istrane
radnje preduzeti.
Naredba da se istraga nee provoditi
Prijavljeno djelo nije KD, ne postoje osnovi
sumnje, zastara, amnestija, pomilovanje,
iskljuenje krivinog gonjenja i imunitet.

Naredba da se istraga nee provoditi

Prijavljeno djelo nije KD,
ne postoje osnovi sumnje,
zastara, amnestija, pomilovanje,
iskljuenje krivinog gonjenja i imunitet
Ako ne pokrene istragu duan je obavjestiti
oteenog i podnosioca prijave u roku od 3
dana
Zahtjevati od OSL ili drugih dravnih
organa da se dostave dodatne informacije

Pokretanje istrage

Naredba tuioca osnovi sumnje.

Odreuje se obim, pravac i nain voenja
istrage.
Ne postoji zakonska obaveza dostavljanja
naredbe osumnjienoj osobi.
Osnovni cilj istrage je prikupljenje dokaza za
donoenje odluke o okonanju istrage.
Od istrage zavise i ostale faze krivinog
postupka
Karakteristike: tuilaki koncept, naelo
akuzatornosti i zakonitosti, ograniena javnost,
pisani karakter i sudski nadzor.

Tok istrage

Preduzimaju se brojne istrane radnje od

strane
tuioca,
ovlatena slubena lica,
osumnjienog i njegovog branioca, ali i
suda.

Radnje tuioca u istrazi

Pokretanje,
Otkrivanje,
Rukovoenje i upravljanje aktivnostima OSL
Preduzima sljedee istrane radnje:
Ispitivanje osumnjienog
Sasluanje oteenog
Sasluanje svjedoka
Vrenje uviaja i rekonstrukcije
Nareivanje potrebnih vjetaenja
Preduzimanje mjera koje obezbjeuju
sigurnost svjedoka i informacija.

Ispitivanje osumnjienog
Vri tuilac ili OSL uz potivanje linosti i
prava osunjienog,
Lini podaci osumnjienog
Pouka o pravima
Odricanje prava osumnjiene osobe
Unoenje u zapisnik pouke o pravima
Nain ispitivanja
Ispitivanje preko tumaa

Radnje ovlatenih slubenih osoba

Postupanje OSL moe biti:

po slubenoj dunosti i po zahtjevu tuioca
prije donoenja naredbe o sprovoenju
istrage i u istrazi
postupanje za KD preko pet godina
postupanje za KD do pet godina
Prema pravnom uinku preduzetih radnji
dijele se na:
Potrane ili neformalne radnje nisu dokaz u
KP
Formalne radnje predstavljaju dokaz i osnov
na kojem sud moe zasnivati svoju odluku.

Potrane radnje OSL

Uzimanje izjava od osoba

Pregled prijevoznih sredstava, putnika i prtljage
Ogranienje kretanja na odreenom prostoru za
vrijeme potrebno da se obavi odreena radnja
Preduzimanje potrebnih mjera u vezi s
utvrivanjem identiteta osoba i predmeta
Raspisivanje potrage za osobom i stvarima
Pretraivanje odreenih objekata i prostorija
dravnih organa, javnih preduzea i ustanova
Obavljanje uvida u odreenu dokumentaciju
Preduzimanje drugih potrebnih mjera i radnji

Istrane radnje OSL

Uviaj i druga potrebna vjetaenja, osim

obdukcije i ekshumacije lea
Pretresanje stana, prostorija, pokretnih stvari
i osoba
Privremeno oduzimanje predmeta i imovine
Preduzimanje drugih mjera i radnji
OSL mogu preduzimati i druge radnje:
Utvrivanje identiteta osoba, naroito
osumnjienog
Zadravanje i liavanje osoba zateenih na
izvrenju KD
Izvjetaj o poinjenom KD

Nadzor tuioca nad radom OSL

Nadlenost za sprovoenje istrage moe se

podijeliti na:
Izvornu i
Izvedenu
Nadzor nad OSL provodi se na vie naina:
Struna podrka
Zatita osnovnih ljudskih prava
Izdavanje naredbi i upustava
Aktivnim ueem u radnjama koje
preduzimaju OSL
Rukovoenje i nadzor za sva KD.

a.
b.

Osumnjieni u istrazi

Nije duan iznijeti odbranu niti odgovarati

na pitanja
Pravo na branioca
Moe se izjasniti o injenicama i dokazima
koji mu se stavljaju na teret
Ima ogranieno pravo uvida u spis
Pravo na besplatne usluge prevodioca

Sudija za prethodni postupak

Vri sudski nadzor nad odreenim

aktivnostima koji se provode u istrazi.
Funkciju odluivanja o primjeni mjera
kojima se ograniavaju osnovna prava i
slobode.
On vri zatitu prava i sloboda
osumnjiene osobe.
Izvoenje dokaza u okviru sudskog
obezbjeenja dokaza.

Radnje oteenog u istrazi

Ima pravo podnijeti prijavu o izvrenom KD

Treba biti obavjeten o tome da je tuilac
donio naredbu o neprovoenju istrage ili
obustavi istrage, kao i pravo da preduzme
odreene korake u tom pravcu.
Prava oteenog u pogledu
imovinskopravnog zatjeva.
Moe biti aktivno i pasivno dokazno
sredstvo.

Okonanje, obustava i prekid istrage

Tuilac okonava istragu kada postoji

dovoljno dokaza iz kojih proizilazi
osnovana sumnja da je osumnjieni uinio
KD.
Obustava istrage:
djelo koje je osumnjieni unio nije KD
Postoje okolnosti koje iskljuuju KO
osumnjienog
Nema dovoljno dokaza da je osumnjieni
uinio KD
Djelo obuhvaeno amnestijom,
pomilovanjem, zastarom ili postoje druge
smetnje koje iskljuuju krivino gonjenje.

1.
2.

3.

4.

Prekid istrage postoji ako je nastupila

duevna bolest kod osumnjienog nakon
izvrenja KD.

Postupak optuivanja

Podizanje optunice
Sudsko odluivanje o optunici
Prethodni prigovori
Izjanjavanje o krivnji
Pregovaranje o krivnji
Povlaenje optunice

Podizanje optunice

Postojanje osnovane sumnje.

Optunica predstavlja predmet
raspravljanja u daljem toku postupka.
Optunicom se saoptava optuenom ono
to mu se stavlja na teret.
Optunica predstavlja optuni akt
nadlenog tuioca (u redovnom
krivinom postupku i u skraenom
postupku - izdavanje kaznenog naloga).
Optunica se podnosi sudiji za prethodno
sasluanje.

Sastavni dijelovi optunice

Obavezni dijelovi:
Podaci o stvarno i mjesno nadlenom sudu,
Ime i prezime osumnjienog sa linim
podacima,
Opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja
KD injenini opis djela,
Pravna kvalifikacija djela,
Prijedlog o dokazima koje treba izvesti na
glavnom pretresu,
Rezultat istrage,
Dokazi koji potkrepljuju navode optunice.
Fakultativni elementi: prijedlog za odreivanje
ili produenje pritvora ili putanje naslobodu.

Fakultativni elementi:
Prijedlog za odreivanje ili produenje
pritvora ili putanje na slobodu.
Sastav optunice ne odreuje samo
podizanje optunice, ve i predmet
raspravljanja pred sudom.

Sudska kontrola optunice

Sudija za prethodno sasluanje po prijemu

optunice provjerava:
Da li je sud nadlean
Da li postoje okolnosti koje iskljuuju
krivino gonjenje
Da li je optunica sastavljena u skladu sa
ZKP
Sudija za prethodno moe potvrditi ili
odbiti take optunice u roku od osam
dana od prijema optunice.

Sudija za prethodno sasluanje potvruje

optunicu kada postoji osnovana sumnja
da je odreena osoba izvrila KD.
Optunica se dostavlja optuenom bez
odlaganja, ukoliko je u pritvoru u roku od
24 sata.
Optueni e se obavijestiti da ima pravo:
Na podnoenje prethodnih prigovora,
Roite o izjanjavanju o krivnji biti e
zakazano odmah nakon donoenja odluke
o prethodnim prigovorima,
Moe navesti prijedloge dokaza koje
namjerava izvesti na gl. pretresu.

Nepotvrivanje optunice
Tuilac ima pravo podnijeti albu u roku od
24 sata.
O albi odluuje vijee od trojice sudija u
roku od 72 sata.
Novu optunicu tuilac moe podnijeti na
osnovu novih dokaza.

Prethodni prigovori

Pravno sredstvo
Predstavlja dodatno procesno jamstvo za
zatitu odreenih prava i sloboda
optuene osobe.
Prethodne prigovora podnose optueni i
njegov branilac.
Prethodne prigovore rjeava sudija za
prethodno sasluanje u roku od osam
dana.

Prethodni prigovri se odnose na:

Nadlenost suda
Postojanje okolnosti koji iskljuuju krivino
gonjenje
Formalne nedostatke u optunici
Zakonitost dokaza
Spajanje i razdvajanje postupka
Odluku o postavljanju branioca zbog
slabog imovnog stanja.

Izjanjavanje o krivnji

Otvara se mogunost da se krivini

postupak zavri bez glavnog pretresa.
Optueni ima priliku da iznese svoj stav o
optubi.
Optueni se izjanjava o potvrenom dijelu
optunice.
Izjavu o krivnji optueni daje u prisustvu
tuioca i branioca.
Izjaanjavanje o krivnji optuenog
predstavlja sredstvo njegove odbrane i
izraz naela jednakosti oruja.

Optueni se moe izjasniti da je kriv

Predmet se upuuje sudiji, odnosno vijeu
radi zakazivanja roita na kojem se
provjerava izjava o priznanju krivnje.
Sud provjerava da li se do izjave dolo
dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem.
Da li je upoznat o procesnopravnim
posljedicama priznanja.
Na istom pretresu nastavit e se sa
izricanjem krivinopravne sankcije.
Ukoliko sud odbaci izjavu o priznanju
krivice, predmet se upuuje na gl. pretres.

Izjavu o poricanju krivnje

Zakazuje se glavni pretres u roku od 30
dana, a izuzetno se moe produiti za jo
30 dana.
Nakon izjave predmet e se proslijediti
sudiji, odnosno vijeu, a dokzi optube se
vraaju tuiocu.
Izjava o poricanju krivnje nee biti uzeta u
obzir kao oteavajua okolnost.
Optueni moe da se brani utnjom, a to
se uzima kao poricanje krivnje.

Pregovaranje o krivnji

Plea bargaing cjenkanje, nagaanje o

priznanju, dogovoreno priznanje
Ovaj institut je tvorevina amerike prakse
U okviru amerike prakse 90% predmeta
rjeeno je na ovaj nain.
Prvi put je primjenjeni priznat legitimitet
1970 godine (sluaj Brady v. United States),
a primjenjuje se preko 200 godina u SAD u
Koncept sporazuma posmatran kao klasini
obliagacioni ugovor.
Sporazum o optunici i sporazum o sankciji.

Prednosti sporazuma

Ekonomski faktor
Efikasnost pravosua
Lake rjeavanje ostalih predmeta
Optueni dobiva manju kaznu
Interes branioca da se predmet to bre
rijei.

Nedostatak nagodbe

Karakter dobrovljnosti priznanja, ukoliko

optuenom prijeti vea kazna.
Pravo optuenog da bude upoznat sa
dokazima koji ga terete, da iznese svoje
dokaze, pravo da unakrsno ispita svjedoke
optube.
Dokazivanje van razumne sumnje.
Pravo na suenje od nepristrasnog sudije.

Pregovaranje o krivnji u ZKP-u BiH

Ne postoje nikakva ogranienja u pogledu

teine KD ili zaprijeene kazne.
Pregovaranje o krivnji odvija se izmeu
osumnjienog odnosno optuenog i njegovog
branioca i tuioca s druge strane.
Pregovaranje moe biti inicirano od bilo koje
strane.
Pregovaranje se odnosi samo na vrstu i visinu
krivinopravne sankcije.
Tuilac moe predloiti blau krivinopravni
sankciju odnosno kaznu koja je ispod
zakonskpg minimuma za to KD.

Pregovaranje se moe odvijati tokom

cijelog postupka
Ukoliko je prije podizanja optunice takav
sporazum se dostavalja sudiji za
prethodno sasluanje uz optunicu.

Razamtranje sporazuma o priznanju

krivnje

Sporzazum se sastavlja pismeno i podnosi sudu

na razmatranje.
Sadri izjavu o priznanju krivnje i krivinopravnu
sankciju koje je rezultat pregovora.
Sud provjerava:
Da li je priznanje dobrovoljno, svjesno i sa
razumjevanjem
Da li je osumnjieni upoznat sa posljedicama o
imovinskopravnom zahtjevu i trokovima
krivinog postupka
Da li postoji dovoljno dokaza

I.

II.

Da li razumije da se sporazumom odrie prava

na suenje.
Da li razumije da ne moe uloiti albu na
krivinopravnu sankciju koja e mu biti izreena.
Da li je snkcija u skladu sa krivinim zakonom.
Da li je oteenom pruena mogunost da se
izjasni o imovinskopravnom zahtjevu.
Kada sud prihvati sporazum, izjava optuenog se
unosi u zapisnik i nastavlja sa pretresom za
izricanje krivinopravne sankcije.
Kada sud odbaci sporazum, sainjava se
zapisnik, sud saoptava svoju odluku. Predmet
se vraa na redovni tok.

Povlaenje optunice

Prema naelu mutabiliteta tuilac moe

odustati od krivinog gonjenja.
Nakon potvrivanja optunice tuilac moe
povui optunicu samo uz odobrenje sudije
za prethodno sasluanje.
Sud rjeenjem obustavlja krivini postupak.
Donoenje tog rjeenja ne sprjeava tuioca
da podnese novu optunicu za iso djelo
protiv druge osobe ili protiv iste osobe za
drugo djelo, odnosno da ponovno vodi
postupak koji je pravosnano obustavljen
prije poetka glavnog pretresa.

GLAVNI PRETRES

Predstavlja centralni i najvaniji stadij

krivinog postupka.
Roite na kojem se primjenom naela
kontradiktornosti, usmenosti i javnosti
raspravlja o zahtjevu sadranom u
optunici.
Rezultat gl. pretresa zavisi od prethodnog
postupka, iako je on svrha gl. pretresu.
Postojanje gl. pretresa znai da stranke i
branilac nisu iskoristile konsezualne
modele kr. postupka.

a.
b.
c.
d.
e.
f.

Zadatak gl. pretresa je rjeavanje krivine

stvari i donoenje adekvatne sudske
odluke.
Posebne faze glavnog pretresa:
Pripremanje glavnog pretresa
Poetak gl. pretresa
Tok gl. pretresa
Dokazni postupak
Zavrne rijei stranaka
Zavretak gl. pretresa

Pretpretresno roite

Obuhvata razmatranje pitanja koja su

vana za glavni pretres.
Pretpretresno roite nije obavezno.
Cilj ovog roita je pripremanje glavnog
pretresa, zapoinjanje i tok.
Predstavlja osnov za efikasan krivini
postupak i provedbu l. 6. st. 1. EKLJP.

Pretpostavke za odravanje glavnog

pretresa

Postojanje optunice koja je stupila na

pravnu snagu.
Prisustvo pozvanih lica, prije svega,
glavnih procesnih subjekata.
Subjekti ije je prisustvo apsolutno
obavezno tuilac, optueni branilac.
Subjekti ije je prisustvo relativno
obavezno svjedoci i vjetaci.

Nedolazak tuioca odnosno lica koje ga

zamjenjuje na gl. pretres zahtijeva odlaganje
gl. pretresa.
Odravanje gl. pretresa bez tuioca
predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog
postupka.
Nedolazak tuioca nema procesnih posljedica
za optuenog.
Za nedolazak tuioca na gl. pretres sud moe
izrei kaznu u iznosu od 5.000 KM.
Tuilac ima pravo albe o kojoj odluuje vijee
drugostepenog suda.
O izreenoj kazni obavjetava se VSTV.

Nedolazak optuenog proizvodi nekoliko

posljedica:
Prinudno dovoenje optuenog
Odlaganje glavnog pretresa
Odreivanje pritvora
Zabrana suenja u odsustvu

Nedolazak branioca na glavni pretres

Glavni pretres e se odloiti ukoliko je
branilac uredno pozvan i ukoliko ne doe
na gl. pretres.
Sudija moe kazniti branioca novanom
kaznom do 5.000 KM, a o tome se
obavjetava advokatska komora.
Novi branilac treba imati dovoljno
vremena za pripremanje odbrane.
Postupak bez branioca gdje je obavezna
odbrana predstavlja apsolutno bitnu
povredu odredaba krivinog postupka.

Nedolazak svjedoka ili vjetaka

Gl. pretres se moe, ali i ne mora odloiti
Neopravdani nedolazak na gl. pretres
sudija odnosno predsjednik vijea
sankcionisati kroz prinudno dovoenje i
novano kanjavanje do 5.000 KM.
O albi svjedoka ili vjetaka odluuje vijee
drugostepenog suda.
Odlaganje gl. pretresa iz ovih razloga je
fakultativnog karaktera.
Odlaganje se vri rjeenjem.

Nedolazak oteenog
Zakon ne propisuje nikakve procesne
posljedice u sluaju njegovog nedolaska.
Ukoliko se poziva kao svjedok vrijede ista
pravila kao i za svjedoka.
Tuma je obavezan da prisustvuje gl.
pretresu, iako o tome ne postoje izriite
zakonske odredbe.

Rukovoenje glavnim pretresom

Obaveza sudije da se stara o svestranom

pretresanju predmeta i otklanjanju svega to
odugovlai postupak.
Sudija odnosno predsjednik vijea:
Odluuje o prijedlozima stranaka i branioca
Stara se o odreivanju redoslijeda radnji na
gl. pretresu
Odravanje reda u sudnici i dostojanstva suda
Red i procesna disciplina
Dopustivost pitanja ili dokaza
Odluuje o prekidu glavnog pretresa

Brine o zapisniku sa gl. pretresa

Prepisu zapisnika i iskazu svjedoka ili vjetaka
Daje rije strankama i braniocu
Vri dodatno ispitivanje ukoliko je potrebno
Ukoliko je potrebno naruje ispitivanje
svjedoka ili vjetaka van sudnice
Daje zavrnu rije braniocu, tuiocu,
oteenom i optuenom
Objavljuje da je gl. pretres zavren
Sudija odnosno predsjednik vijea moe
osobu koja naruava red i procesnu disciplini
kazniti novanom kaznom do 10.000 KM.

Tok glavnog pretresa

Otvaranje zasjedanja
Saoptava sastav vijea
Identitet optuenog
Upuuje stranke i branioca da upute kritike
na sastav vijea i nadlenost suda
Upustva svjedocima i vjetacima
Pouke optuenom
Pouka oteenom

a.
b.
c.

d.
e.
f.

a.
b.
c.

d.

Poetak glavnog pretresa

itanje optunice
Uvodno izlaganje
Pojaanjavanje optunice id strane sudije
ili predsjednika vijea odnosno pitanje da li
je razumio optunicu
Mogunost da odbrana iznese svoje
dokaze ili uvodno izlaganje odbrane

a.
b.
c.
d.
-

Dokazni postupak
Dokazi optube
Dokazi odbrane
Replika
Duplika
Prilikom izvoenja dokaza dozvoljeno je:
Direktno
Unakrsno
Dodatno ili ponovno ispitivanje
Optueni kao svjedok
Rije stranaka.

Zavrne rijei
Tuilac
Oteeni
Branilac
Optueni

Izuzeci od neposrednog izvoenja

dokaza

Iskaz osumnjienog dat u istrazi

Iskazi svjedoka koji su ispitani u drugom
postupku.
Po odluci sudije, odnosno vijea iskazi se mogu
koristit kao dokaz u slijedeim okolnostima:
Ako su ispitana lica umrla
Duevno oboljela
Nemogue ih je pronai
Dolazak pred sud je nemogu
Znatno otean iz vanih uzroka

a.
b.
c.
d.
e.

Pravo suda da ne dozvoli pitanje ili

dokaz

Ako je ve postavljeno,nedoputeno ili

nevano za predmet
Okolnosti, odnosno dokaz nemaju znaaja
za predmet ili su nepotrebni.
Ovakve odluke suda ne predstavljaju
povredu zakona.
Moe biti osnov za albu na presudu.

Izmjena optunice na glavnom pretresu

Predstavlja izuzetak da je optunica pisani

akt i da se podnosi u pisanoj formi.
Optunica se moe izmjeniti na gl.pretresu
pred prvostepenim i drugostepenim sudom.
Do zavretka dokaznog postupka, a ne do
zavretka gl.pretresa.
Tuilac procjenjuje da li treba izmjeniti
optunicu, odnosno da li se izmjenilo
injenino stanje.
Izmjena se odnosi na isto lice i u sutini,
bitno isti, dogaaj.

Odlaganje pretresa

Formalni uslov: postojanje zahtjeva od

strane stranaka ili branioca , a taj zahtjev
sudija odnosno predsjednik vijea prihvati.
Materijalni uslov:
potrebno pribaviti dokaze
Optueni nesposoban da prisustvuje
gl.pretresu
Postoje druge smetnje da gl.pretre bude
uspjeno proveden.
Nastavljanje odloenog pretresa vano je sa
aspekta protoka vremena i sastava suda.

a.
b.

c.

Prekid glavnog pretresa

Predstavlja kratkotrajni zastoj koji moe

trajati najdue osam dana.
Razlozi za prekid:
Zbog odmora
Isteka radnog vremena
Da bi se pribavio neki dokaz u kratkom
vremenu
Zbog pripremanja optube ili odbrane.
Prekidanje je mogue i zbog naruavanja
reda i sasluanja van sudnice.

a.
b.
c.

d.
-

Presuda

Krivini postupak se okonava donoenjem

presude
Najznaajnija odluka kojom se rjeava
predmet krivinog postupka
Predmet presude je krivina stvar, kao i
sporedni predmet krivinog postupka.
Radnja KD u svom opisu i obliku mora biti
sadrana u izreci svake osuujue
presude.

Vrste presuda

a.

Odbijajua (presuda kojom se optuba

odbija)
Oslobaajua (oslobaa se od optube)
Osuujua
Presuda na temelju sporazuma stranaka
Presuda kojom se izrie kazneni nalog
Presuda kojom se utvruje da je optueni
uinio KD u stanju neuraunljivosti
(utvrujua)

b.
c.
-

Presuda kojom se odbija optuba

Ako sud nije nadlean

Ukoliko tuilac odustane od optunice na
gl.pretresu.
Ukoliko ne postoji odobrenje nadlenog
odobrenja ili ako je odustao od odobrenja.
Ako je optueni pravosnano osuen,
osloboen od optube ili je postupak
rjeenjem pravosnano obustavljen.
Ako je optueni osloboen od gonjenja
amnestijom ili je nastupila zastarjelost ili
postoje druge okolnosti koje iskljuuju
krivino gonjenje.

Presuda kojom se optueni oslobaa

od optube

Ako djelo za koje se optuuje nije KD.

Postoje okolnosti koje iskljuuju KO
optuenog
Ako nije dokazano da je optueni uinio KD
za koje se optuuje.

Sud nema dokaza da optuenog osudi za

pokuaja ubistva, a za teku tjelesnu
ozljedu nastupa zastarjelost?

Presuda kojom se optueni proglaava

krivim

Kad se utvrdi da je optueni uinio djelo za

koje se optuuje i da je kriv za to djelo.
Presuda kojom se optueni oglaava krivim sud
e izrei:
KD uz navoenje injenica u odnosu na bie KD
Zakonski naziv KD i odredbe KZ-a
Kakva se kazna izrie ili se oslobaa od kazne
Uvjetna osuda, mjere sigurnosti, odluka o
uraunavanju pritvora i odluku o t.k.p i i.p.z i
objavljivanju presude.

Identitet presude i optube

injenina i pravna osnova
injenina osnova obuhvata subjektivni i
objektivni idnetitet.
Subjektivni - odnosi se na osobu koja je
optuena u potvrenoj ili izmjenjenoj optunici
(apsolutno bitna povreda odredaba K.P.)
Objektivni presuda se odnosi na djelo koje je
predmet optube sadrane u potvrenoj ili
izmjenjenoj optunici (bitna povreda K.P.)
Objektivni identitet postoji ako se radi o istoj
radnji ili o istom dogaaju iz prolosti u
njegovim bitnim dijelovima.

Pravna kvalifikacija tuioca ne vee sud u

ocjeni djela.
Sud zasniva presudu samo na injenicama
i dokazima koji su izneseni na gl.pretresu,
izuzev kad je zakonom propisano da sud
moe odstupiti od neposrednog izvoenja.

Izricanje presude
Prvo se glasa o nadlenosti suda, zatim o
potrebi dopune dokaznog postupka, drugim
prethodnim pitanjima, injenicama i
okolnostima od kojih zavisi donoenje sudske
odluke.
Vijeanje je nejavno
Sud moe donijeti sljedee odluke:
Oglasiti se nenadlenim
Donijeti odluku o ponovnom otvaranju
glavnog pretresa i donijeti konanu odluku
Sud donosi odluku za osbu koja je optuena i
za djelo koje je predmet optube.

Objavljivanje i pismena izrada presude

Sud obajvljuje presude odmah nakon to je

izreena.
Izreka presude ita se iz zapisnika o glavnom
pretresu i predstavlja njihov izvornik.
Presuda se izrauje u roku od 15 dana, a u
sloenim predmetima 30 dana.
Dostavlja se strankama, braniocu, oteenom,
osobi iji je predmet oduzet, kao i pravnoj osobi
kojoj je izreeno oduzimanje imovinske koristi.
Rok dostave odreen je samo za osobe u
pritvoru.
Upustvo o albi je sastavni dio presude.


a.
b.

c.

d.

Formalni sadraj presude

Uvod
Naznaenje da se presuda izrie u ime BiH
Naziv suda, ime i prezime predsjednika i
lanova vijea zapisniara
Ime i prezime optuenog, KD za koje je
optuen, da li je bio prisutan na
gl.pretresu, dan gl.pretresa i da li je
pretres bio javan
Ime i prezime tuioca i branioca,
zakonskog zastupnika i punomonika, kao i
dan obajvljivanja izreene presude.

Izreka

Lini podaci o optuenom

Odluka suda o krivinopravnom zahtjevu,
ime se odreuje vrsta presude u
konkretnom sluaju,
Opis djela za koji je optuen,
Odluka suda o trokovima krivinog
postupka
Odluka o imovinskopravnom zahtjevu.

Obrazloenje

Sadri stav suda o injeninim i pravnim

pitanjima.

Pravila obrazlaganja presude

Odreenost razloga redoslijed
upotrebljenih reijei, reenica i sintagmi.
Potpunost obrazloenja obrazloene sve
odlune injenice koje su navedene u
presudi.
Jasnoa obrazloenja razlozi presude
razumljivi i nedvosmisleni.
Obrazloenje uvodni, sredinji i zavrni
dio.

Posebna pravila o pisanju pojedinih

presuda
Oslobaajua presuda naveden i
obrazloen jedan od razloga
Presuda kojom se izdaje kazneni nalog
navode se samo dokazi koji opravdavaju
izdavanje kaznenog naloga.
Uslovna osuda okolnosti za izricanje
kazne zatvora, zatim iz kojih razloga se
odgaa njeno izvrenje.

Ispravke u presudi
Formalni nedostatci imena, brojevi i
druge greke u pisanju i raunanju.
Formalni nedostaci ispravljaju se
rjeenjem.
Rok za albu tee od momenta
dostavljanja rjeenja.

Uputa o pravu na albu

Pisana presuda mora imati uputu o pravu
na albu
Sud stranku uputi da ima pravo na albu
iako to pravo nema.
U sluaju pogreene upute suda prihavata
se onaj rok koji je povoljniji za stranku.
Dostava presude

Postupak po pravnim lijekovima

Pravni lijek predstavlja mogunost da

stranke i druge ovlatene osobe pobijaju
donesenu odluku s ciljem da se ona ukine
ili preinai.
Ispravljaju se pogrene sudske odluke koje
mogu biti materijalnopravne,
procesnopravni ili injenino nepravilne ili
nezakonite.
Razlika izmeu pravnog sredstva i pravnog
lijeka

Ustavnopravni aspekt prava na pravni

lijek

Propisivanjem u ustavu prava na albu

omoguava se stvarna, a ne formalna zatita
ovog prava.
U ustavu BiH se ovo pravo ostvaruje kroz
zatitu osnovnih ljudskih prava i sloboda.
Povreda ovog prva moe se poiniti: od strane
zakonodavca, nepostojanje upute,
obrazloenja, nenavoenjem pravnog propisa
u odluci i ukidanjem suspenzivnog uinka
albe.
Pravo na pravni lijek je zajameno i u vie
meunarodnih dokumenata.

Opravdanje, cilj i svrha pravnih

lijekova

Ispravka pogrene sudske odluke

Zatita subjektivnih, ali i javnih interesa u
krivinom postupku.
Ostvaruje se naelo zakonitog i pravinog
suenja.
Ispravkom pogrene sudske odluke daje se
jednaka anasa za uspjeh strankama u
postupku.

Vrste pravnih lijekova

Redovne i vanredne
Potpune i nepotpune (obim pobijanja presude)
Suspenizivne i nesuspenzivne (odlae izvrenje)
Devolutivne i nedevolutivne (odluuje
drugost...)
Cirkularne i remonstrativne (sud istog ranga,
vijee istog suda)
Restriktivne i nerestriktivne (zakon predvia
restrikcije)
Izravne i involvirane (samostalno, uz neku drugu
odluku)
Pismene i usmene

Apelacija albeni sud ispituje i odluuje o

injeninim i o pravnim pitanjima
Kasacija albeni sud odluuje o primjeni
prava, ali ne i o injeninim pogreakama.

Redovni pravni lijekovi

alba na presudu prvostepenog suda

alba protiv rjeenja
alba protiv presude kojom se izdaje
kazneni nalog
alba protiv odluka donesenih u
skraenom postupku
alba u posebnim krivinim postupcima

Pravo na podnoenje albe

U roku od 15 dana od dostavljanja presude

Pravo na albu i pojam albe
Pojam albe: a) obim prava na alba b)
sadraj prava na albu c) postojanje
neposrednog pravnog interesa i d)
postojanje gravamena.
alba je redovan, potpun, devolutivan i
suspenzivan pravni lijek kojim subjekt
albe trai od suda da zbog odreenih
nedostataka u prvostepenoj presudi
potpuno ili djelimino ukine ili prinai.

Subjekti albe

Stranke, branilac i oteeni

Zakonski zastupnik, brani odnosno
vanbrani drug optuenog, roditelj ili dijete i
usvojilac, odnosno usvojenika.
albu mogu podnijeti i osobe iji je predmet
oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist.
alba se podnosi u okviru neposrednog
pravnog interesa.
Optueni ima pravo svih presuda, ali ne na
svoju tetu.
Konkurencija albi

Rokovi za albu

Rok za albu su 15, a u sloenijim

predmetima sud na zahtjev staranaka
moe produiti za jo 15 dana.
Povraaj u preanje stanje na molbu
osuenog.
Pouka o pravu na lbu mora biti potpuna i
pravilna.
Nepravilna uputa ide u korist optuene
osobe.

Odricanje i odustajanje od prava na albu

Odricanje i odustajanje od prava na albu

Optueni se moe odrei prava na albu samo
nakon dostavljanja presude, ali prije toga moe
ako se tuilac odrekao.
Kada je izreena kazna zatvora samo kada mu
je presuda dostavljena.
Za odricanje prava na albu nuna je izjava
optuenog.
Optueni moe odustati od albi koju su
podnijeli branilac ili osobe koje mogu podnijeti
albu u njegovu korist.
Odricanje i odustanak od albe sudu se moraju
dati na odgovarajui nain.

Sadraj albe

Matrerijalni sadraj albi nije odreen

alba treba sadravati:
a) Oznaenje presude protiv koje se podnosi
alba
b) Osnov za pobijanje presude
c) Obrazloenje albe
d) Prijedlog u pogledu odluivanja o presudi
e) Potpis
- Mogua je dopuna predloenih osnova
pobijanja.
- Novi albeni prijedlog podnosilac moe isticati
i nakon albenog osnova.

Otklanjanje nedostataka u albi

alba koja nije u skladu sa zakonom

Beneficum novorum

a.

b.
c.

d.

albeni osnov pobijanja presude moe biti:

injenini i pravni
Zbog bitne povrede odredaba krivinog
postupka
Zbog povrede krivinog zakona
Pogreno i nepotpuno utvreno injenino
stanje
Zbog odluke o krivinopravnim sankcijama,
oduzimanju imovinske koristi, trokovima
krivinog postupka, imovinskopravnom
zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju
presude u javnom informisanju.

Povrede krivinog postupka

Apsolutne i relativne
Apsolutne bitne povrede odredaba k.p.
koje se odnose na sud:
Ako je sud nepropisno sastavljen (sudija
nije uestvovao na gl. pretresu ili
praosnanom odlukom izuzet od suenja),
Ako je uestvovao sudija koji je trebao biti
izuzet
Ako je presudu donio sud a nije bio stvarno
nadlean ili ako je nepravilno odbio
optubu zbog stvarne nenadlenosti.

Apsolutne povrede koje se odnose na

tuioca i optubu:
Ako je sud povrijedio propise krivinog
postupka o postojanju odobrenja
nadlenog organa,
Ako sud svojom presudom nije potpuno
rijeio predmet optube,
Ako je optuba prekoraena.

Povrede zakona koje se odnose na optuenog:

Gl. Pretres odran bez lica ije je prisustvo
obavezno ili je uskraeno da na
Povrijeeno pravo na odbranu
Povrede zakona koje se odnose na presudu:
Ako se zasniva na dokazima na kojima prema
zakonu ne moe da se zasniva presuda.
Ako je presuda nerazumljiva protivrjena sama
sebi ili razlozima presude, ili ako presuda
uopte ne sadri razloge, ili u njoj nisu navedeni
razlozi o odlunim injenicama

Ostale bitne povrede:

Ako je bila iskljuena javnost na glavnom
pretresu.

Relativno bitne povrede odredaba

K.P.

Kada sud tokom gl. pretresa ili donoenja

presude nepravilno primjeni koju odredbu
ZKP, a koja je mogla utjecati na pravilno i
zakonito donoenje presude.

Povrede krivinog zakona

Da li je djelo za koje se optueni optuuje KD

Da li postoje okolnosti koje iskljuuju krivicu
Da li postoje okolnosti koje iskljuuju krivino
gonjenje zastarjelost, amnestija,
pomilovanje i presuena stvar
Da li je primjenjen zakon koji ne moe da se
primjeni
Da li je odlukom o sankciji ili mjerama
bezbjednosti sud prekoraio ovlasti koje ima
po zakonu
Da li su pravilno primjenjene odredbe o
uraunavanju pritvora i izdrane kazne.

Pogreno ili nepotpuno utvreno

injenino stanje

Odlune injenice na kojima se zasniva

primjena prava.
Procesnopravne i materijalnopravne odlune
injenice.
Materijalnopravne injenice: postojanje KD,
protivpravnost, krivica i odluka o sankcijama.
Pogreno utvreno injenino stanje
odluna injenica je pogreno utvrena
Nepotpuno utvreno injenino stanje kada
je izostalo utvrivanje neke odlune
injenice.

Osporavanje presude zbog KS,

imovinskopravnog zahtjeva, trokova
KP i objavljivanja presude

Povodom ovog albenog osnova presuda

se moe preinaiti.
Mjere bezbjednosti kada je sud izrekao a
nije mogao ili kada su postojali uslovi a
nije izrekao.

Drugostepeni postupak

Razmatra se asmo na inicijativu ovlatenih

procesnih subjekata.
Predstavlja reduciranu struktur sa posebnim
pravima i ovlastima subjekata koji se u njemu
pojavljuju.
Predmet drugostepenog postupka je ispitivanje
osnovanosti pravnog lijeka.
Dominantna uloga suda.
Naela zakonitosti, pravinog postupka,
nezavisan i nepristrasan sud, suenje u
razumnom roku, formalna i materijalna odbrana
i dr.

Postupak po albi

Pred prvostepenim sudom

Zaprimanje albe
Ispitivanje doputenosti i pravovremenosti
albe
Ispitivanje potpunosti albe
Dostavljanje albe protivnoj stranci na
odgovor
Dostavljanje albe i spisa predmeta
drugostepenom sudu.
Da li je razmatranje odgovora na albu
povreda odredaba krivinog postupka?

Postupak pred drugostepenim sudom

Otvaranje sjednice vijea i utvrivanje

pretpostavki za odravanje
Izvjetaj sudije izvjestioca
Izlaganje stranaka i oteenog
Vijeanje i glasanje o odluci
Sainjavanje zapisnika

albeno vijee donosi konanu odluku u

sjednici vijea ili na osnovu odranog
pretresa.

Granice ispitivanja prvostepene

presude

Aspekt pobijanog dijela presude, osnov

pobijane presude, albeni razlozi i pravac
pobijanja presude.
Zabrana reformatio in peius
Proireno djelovanje albe
Beneficium cohaesionis

Odluivanje drugostepenog suda o albi

Po samoj albi:
Neposredno eksplicitno odluivanje prihvata
se najvii albeni osnov
Posljedino odluivanje uvai albu i preinai
presudu
Odluivanje izvan istaknutih albenih osnova
proireno djelovanje albe
Mimo albe:
Po slubenoj dunosti kada je predvieno
zakonom
Kada zakonom nije predvieno via fakti
Ekstenzivno odluivanje (pogodnost pripajanja)

a.

b.

c.

a.

b.
c.

Odluke po albi

Odbaciti kao neblagovremenu i

nedoputenu (rjeenje)
Odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi
prvostepenu presudu
Preinaiti prvostepenu presudu
Ukinuti presudu i odrati preteres

Odluke po albi

Drugostepeni sud moe u sjednici vijea:

Odbaciti albu kao neblagovremenu ili
nedoputenu (formalna odluka -rjeenja)
Odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi
presudu prvostepenog suda (presuda)
Uvaava albu i preinaava prvostepenu
presudu (presuda)
Uvaava albu ukida prvostepenu presudu
i odreuje odravanje pretresa (rjeenje)

1.

2.

3.

4.

Obrazloenje odluke drugostepenog

suda

U obrazloenju presude kojom se ukida

prvostepena presuda navee se samo
kratki razlozi za ukidanje.
Treba da u bitnom dijelu ocijeni albeni
osnov.


1.

2.

alba na presudu drugostepenog suda

Ako je vijee albenog odjeljenja preinailo
prvostepenu presudu kojom je optueni
osloboen od optube i izreklo presudu
kojom se optueni proglaava krivim.
Ako je vijee albenog odijeljenja povodom
albe na oslobaajuu presudu na pretresu
donijelo presudu kojom se optueni
proglaava krivim.
Treestepeno vijee primjenjuje odredbe
koje se odnose na postupak pred
drugostepenim sudom
Primjenjuje se beneficium cohaesionis.

alba na rjeenje

Ima svoje posebnosti suspenzivnost i

devolutivnost.
Rjeenja koja se donose radi pripremanja
glavnog pretresa i presude mogu se
pobijati samo u albi protiv presude.

Vanredni pravni lijek

Nepravo ponavljanje krivinog postupka

Nastavljanje krivinog postupka
Ponavljanje krivinog postupka zavrenog
pravosnanim rjeenjem
Ponavljanje postupka u korist osuenog