NASLOV: Bolonjski proces ravnopravnost ili degradacija struke sigurnosti?

UVOD
Uvoenjem Bolonjskog procesa u visoko kolstvo Republike Hrvatske neminovno su zapoele
promjene koje bi trebale omoguiti transparentnije obrazovanje buduim studentima, ali i jednostavnije
natjecanje za posao po zavretku obrazovanja i to na podruju cijele EU. S druge strane poslodavci bi
trebali moi jednostavnije birati adekvatnog radnika jer, kako nam poruuju iz Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta, gledat e se kompetencije koje e student dobiti pohaanjem studija, a ne
prvenstveno struni i/ili akademski nazivi.
Sama Bolonja je ve poela, ista za sobom nosi kako pozitivna tako i negativna iskustva i sigurno e
proi jo nekoliko akademskih godina dok se svi sudionici ne uhodaju prema novom sustavu, no u
cijelom procesu svakako treba voditi rauna i o ravnopravnosti i jednakosti svih akademski
obrazovanih osoba kako prema starom tako i prema novom programu. Upravo se ovdje pojavljuju
najvei prijepori, a koji su se aktualizirali putanjem u javnost nacrta Zakona o akademskim i strunim
nazivima. O kakvim je problemima rije, a vezanima gotovo samo na struku sigurnosti, autor e
pokuati pojasniti ovim radom.
OSNOVNA STRUKTURA STAROG AKADEMSKOG OBRAZOVANJA
Stari sustav obrazovanja definirao je prema stupnjevima nekoliko razina. Tako se nakon zavrene
srednje kole mogao upisati odreeni oblik akademskog obrazovanja gdje bi polaznik mogao stei
esti stupanj (4 semestra) i viu strunu spremu (kasnije se tih 4 semestra u pravilu povealo na 6, ali
je sprema i dalje ostala via) i sedmi stupanj (u pravilu 8 semestara) i visoku strunu spremu. Nakon
stjecanja visoke strune spreme (VII/1 stupnja) osoba je mogla upisati struni ili znanstveni
poslijediplomski studij. Struni studij je na odreeni nain bio slijepa ulica jer nije postojala
mogunost nastavka obrazovanja po zavretku istog, ali je dodatno proirivao struna znanja i davao
naziv magistra struke. S druge strane znanstveni poslijediplomski studij trajao je u pravilu 4 semestra,
a po zavretku je davao VII/2 stupanj strune spreme i naziv magistar znanosti (mr. sc.) koji se stavlja
ispred imena osobe koja bi takav studij zavrila. Zavretak formalnog obrazovanja bio je definiran
doktoratom znanosti (dr. sc.) i VIII stupnjem strune spreme.
Po strukturi obrazovanja studiji su se dijelili na sveuiline i strune, gdje su sveuilini obrazovali
studente vie za teoretsko i/ili znanstveno usavravanje, a struni za struno (primjenjivo u praksi)
usavravanje. Ovakva struktura je prisutna i u Bolonji i jasno je da razlike izmeu tih oblika postoje,
opravdane su i logine. Tako je nastavak obrazovanja nakon zavrenog strunog dodiplomskog
studija bio mogu na sveuilinom znanstvenom, ali uz posebne zahtjeve poput polaganja prijemnih i
diferencijalnih ispita i sl., no Bolonja takav oblik nastavka obrazovanja vie ne dozvoljava.

OSNOVNA STRUKTURA NOVOG (BOLONJSKOG) AKADEMSKOG OBRAZOVANJA

Novi sustav obrazovanja ponitava viu i visoku strunu spremu u dosadanjem obliku te daje
mogunost studentima pohaanja visoke strune spreme prvog stupnja (baccalareus, prvostupnik),
drugog stupnja (magistar struke) i treeg stupnja (doktor znanosti), tzv. 3+2+3 sustav, uvodi ECTS
(European Credit Transfer System) bodove i donosi cijeli niz drugih promjena.
Ujedno novi sustav radi jo veu razliku izmeu strunih i sveuilinih studija tako da nastavak
obrazovanja nakon zavrenog strunog studija, kao to je ve reeno, na poslijediplomskom
sveuilinom studiju nije mogu. Ovo je svakako opravdano jer smanjuje nesporazume koji su bili
prisutni u dosadanjem obliku obrazovanja. Kako i srednjokolsko obrazovanje postaje obavezno,
moglo bi se rei da struni prvostupnici postaju prvi slijedei korak u odreenom strunom profiliranju
odnosno usavravanju za odreenu struku (zar upravo to nisu sadanje strukovne i tehnike srednje
kole?). Srednja kola dosadanja osnovna ili obavezna kola, struni prvostupnik dosadanja
srednja strukovna ili tehnika kola. Ovo naravno ne treba shvatiti doslovno, no neminovno je da
moramo ii u korak s napretkom cjelokupnog ovjeanstva to se upravo i vidi iz zahtjeva koji se
postavljaju pred one koji dolaze. Tako da e srednjokolci koji dolaze nakon zavretka srednje,
obavezne kole morati odluiti da li se ele usavravati u odreenoj struci (struni studiji) ili se ele
profilirati u teoriji i znanosti (sveuilini studiji). Ovime se naravno ne smije strune studije doivljavati
kao manje vrijedne jer e, upravo suprotno, iz njih izlaziti visoko profilirane osobe za odreenu i
konkretnu struku, a sveuilini studenti bi trebali pokuati nastaviti studirati na doktorskom studiju,
profilirati se u znanosti i na taj nain doprinositi razvoju drutva. Moe se zakljuiti da u teoriji

Bolonjske smjernice donose promjene koje su dobrodole, svrsishodne i poeljne. No to je sa

hrvatskom praksom?

NEUSTAVNOST I NERAVNOPRAVNOST PRIJELAZNOG RAZDOBLJA

Kljuni se problem javlja u usklaivanju i definiranju visokoobrazovanih osoba koje su zavrile prije, za
vrijeme i nakon uvoenja Bolonjskog procesa, preciznije njihovih strunih sprema i naziva. Jasno da
staro zavreni moraju prema Ustavu biti u ravnopravnoj poziciji sa novo zavrenima, jer prije promjena
nisu ni mogli zavravati po novome, ali nikako nije jasno da se odreenoj populaciji uzimaju steena
prava.
Naime, ve je i Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 105/04 i 174/04)
donio odreena nesuglasja i razliita vienja u samoj primjeni Bolonjskog procesa, pa je u pripremi i
nova izmjena i dopuna predmetnog Zakona koja bi morala kvalitetnije razjasniti odreene nedovoljno
definirane probleme. O kojim se stavkama radi nije potrebno elaborirati ovdje, budui da e navedena
izmjena (ili kompletno novi Zakon) vrlo skoro u Saborsku proceduru (ovo se iznosi prema
informacijama dobivenim od vodstva Hrvatskog drutva inenjera sigurnosti). Ovdje je nuno
spomenuti da ovaj Zakon podrava steena prava (l.120.) odnosno svi koji su zavrili prije stupanja
na snagu ovog zakona zadravaju prava koja su i imali.
Meutim kljuni problem je izazvao nacrt Zakona o akademskim i strunim nazivima koji je
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta pustilo u javnost, a o kojem ovih dana bruje svi relevantni
mediji u RH. Kljuni razlog cijele pompe proizlazi iz injenice da se eli u samom nazivlju izjednaiti
studente dvogodinjih-starih i trogodinjih-novih studija. Koliko je to izjednaavanje opravdano ili ne
nije predmet ovog elaboriranja.
Ono to ovaj nacrt nudi jesu potpuno novi struni i akademski nazivi kao i usklaivanje starih i novih
naziva. No krenimo redom. Stari Zakon o strunim nazivima i akademskim stupnjevima (NN 128/99)
apsolutno je izjednaavao strune i sveuiline studije u dodiplomskom etverogodinjem nivou to je
jasno vidljivo iz l. 6. predmetnog Zakona:
Osobe koje zavre struni dodiplomski studij u trajanju od najmanje etiri godine stjeu struni naziv
uz oznaku diplomirani kao to to imaju i osobe koje zavre sveuilini dodiplomski studij.
Osobe koje zavre studij iz stavka 1. ovoga lanka u trajanju od najmanje etiri godine stjeu visoku
strunu spremu, a osobe koje zavre studij iz stavka 1. ovoga lanka u trajanju kraem od etiri
godine stjeu viu strunu spremu.
Na sreu ili nesreu struke sigurnosti prije Bolonje struni studiji su mogli prema gornjem obrazovati
do VISOKE strune spreme i strunog naziva DIPLOMIRANI, no prema saznanjima autora tu
mogunost iskoristila su samo dva struna studija u RH, a to su Visoka kola za sigurnost iz Zagreba i
Visoka kola za glazbenu umjetnost "Ino Mirkovi" iz Lovrana. Uz cijelu paletu veleuilita, visokih
kola i sl. imati samo dva struna studija u cijeloj dravi koji mogu obrazovati do VSS dovoljno govori o
njihovoj kompetenciji i strunosti. Ako tome dodamo i Nacionalnu klasifikaciju zanimanja gdje su
inenjeri sigurnosti uvrteni ak do stupnja doktora znanosti odnosno sveuilinog profesora u
podruju zatite na radu vie je nego oigledan uspjeh same struke sigurnosti kao i vodeih
znanstvenika i strunjaka na tom podruju. Tako da svaki onaj koji pomilja za neto kriviti Visoku
kolu za sigurnost ide potpuno krivim putem jer je ista samo obrazovna institucija koja je radila prema
starom zakonodavstvu, a sada radi po novom, a s druge strane za samu struku sigurnosti (o ijoj
degradaciji se i govori u ovom radu) je napravila vie od bilo koje prijanje ustanove ili organizacije na
ovim prostorima. Ovo je samo osobni stav autora i biveg studenta na koji apsolutno i ima pravo!
No predmetni nacrt Zakona sve ovo osporava i degradira zavrene (i one koji e zavriti) diplomirane
inenjere sigurnosti i magistre sigurnosti na razinu strunog prvostupnika. Ono za ime se povode
kreatori ovog nebuloznog nacrta jest injenica da one osobe koje su zavrile etverogodinji struni
studij mogu (no ne moraju) traiti izdavanje diplome prema novom nazivlju, a ako trae tada su struni
prvostupnici sa pravima visoke strune spreme!! Pitanje uvaenoj gospodi: to nam znae prava ako
se moramo potpisivati npr. Ivan Mance, bacc.ing.sig. kao i kolege sa stare Vie tehnike kole za ZNR
i ZOP (4 semestra) te kao i kolege inenjeri sigurnosti stari i novi (6 semestara)?? Ovdje treba
spomenuti da ovaj nacrt Zakona definira ope oblike naziva, a tone e kratice utvrditi Rektorski zbor i
Vijee veleuilita po izlasku ovog Zakona, no primjeri koji e se navoditi nie u tekstu mogu se
razlikovati od onih koji e utvrditi jedino u zadnjem dijelu kratica (sig., znr., zop. i sl.).
Naravno nitko nas najvjerojatnije nee siliti da se tako potpisujemo, no to e se dogoditi za par
godina? Vjerujte, svi e se (i stari i novi) potpisivati po novome jednostavno iz razloga to e to BITI
STANDARD Bolonjskog procesa i integracije RH u EU!! Tako e se npr. stari dipl.ing.stroj. potpisivati
mag.ing.stroj., ili e se dipl.oec. potpisivati mag.oec., a dipl.ing.sig. moe birati biti jedini u RH koji e
se potpisivati tako ili po novome bacc.ing.sig. I tako se vraamo na pitanje to nam znae PRAVA koja

ne smijemo navoditi u strunom nazivu ili da se jedini u RH nazivamo po starome i na taj nain
budemo predmet podsmjeha kolega drugih struka??
Nebuloza postaje jo vea kada se krenu analizirati poslijediplomanti. Naime mr.sig. Ime i Prezime
moe birati tako se potpisivati (to mu to vrijedi ako e opet biti jedini koji se tako potpisuje) ili opet
moe iskoristiti svoje PRAVO izdavanja nove diplome i potpisivanja po novome, a koje bi izgledalo
otprilike ovako: Ime i Prezime, bacc.ing. sig. stru. spec. sig. (naravno u ovom se primjeru radi o osobi
koja je zavrila dodiplomski i poslijediplomski studij sigurnosti). Ovime se osoba sa zavrenih 11
semestara izjednaava sa osobom sa zavrenih 4 semestra!! Uz duno potovanje za uloeni trud
kolegama dvogodinjih studija, no svi e se sloiti da je trud gornjih magistara sigurnosti ipak bio
znatno vei i sloeniji. Tko pametan moe rei da je neto ovakvo ispravno, naravno ne koristei
smijene komentare o tome kako Vas nitko ne tjera da mijenjate staro nazivlje prema novome. Pa
samo proeite zbornicom Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, i pogledajte izloene slike
bivih dekana i njihovih naziva (to je ne tako davno izgledalo kao dr. sci. ing. Ime i Prezime, neto
nakon toga dr. sci. Ime i Prezime, a znamo da je danas apsolutno prisutno dr. sc. Ime i Prezime i svi
doktori znanosti koriste ISKLJUIVO i JEDINO taj valjani oblik svog akademskog naziva). Prema
tome svi emo se sloiti da nacrt Zakona o akademskim i strunim nazivima apsolutno degradira
diplomirane inenjere sigurnosti i magistre sigurnosti i time kri naa Ustavom zajamena prava
jednakosti.
Zakljuno je u ovome dijelu potrebno dati jedan slatki primjer cijele koncentracije gluposti koja
proizlazi iz predmetnog nacrta Zakona. Naime, kao to je ve bilo reeno, student strunog studija po
Bolonji ne moe nastaviti obrazovanje na poslijediplomskom sveuilinom studiju jer mu nedostaju
znanstvene kompetencije i nekoliko odsluanih semestara. Tek nakon 5 godina sveuilinog
diplomskog studija i naziva mag.struke student moe nastaviti sveuilini poslijediplomski studij i to u
formi specijalistikog ili znanstvenog poslijediplomskog studija. Jednostavnije zavreni mag.ing.stroj.
moe upisati specijalizaciju npr. strojarstva i po zavretku postati mag.ing.stroj.univ.spec.stroj.
(magistar inenjer strojarstva, sveuilini specijalizant strojarstva). Studenti strunih studija ne mogu
na sveuilinu specijalizaciju, ve samo na strunu, nakon ega e npr. bacc.ing.sig. postati
bacc.ing.sig.stru.spec.sig. (prvostupnik sigurnosti, struni specijalizant sigurnosti). Ovo su jedine
dvije mogunosti koje nacrt Zakona nudi.
No postoji jedan problem. Autor je osobno, po zavretku dodiplomskog studija sigurnosti, upisao
poslijediplomski znanstveni studij na Fakultetu organizacije i informatike u Varadinu kao zadnja
generacija po starom programu, te ako ga zavri dobiva akademski naziv magistra znanosti, a koji i
novi nacrt Zakona priznaje kao takav. Ve je bilo rijei kako je stari Zakon nudio tu mogunost uz
odreene diferencijske ispite i sl. No ba je u toj generaciji sa sigurnosti (diplomanti ljeto/jesen
2005.god.) dosta kolega iskoristilo tu mogunost i krenulo istim putem. Tako su i slijedee akademske
godine neki od kolega uinili isto, no poto vie nije bilo starog znanstvenog poslijediplomskog studija
kolege su upisali struni (odnosno po novome specijalistiki) studij. Ako ga zavre, to sigurno hoe,
kolege e postati magistri menadmenta. No ovdje se javlja kolizija novog Zakona sa samim sobom
jer ukoliko u ovom obliku stupi na snagu, a kolege zatrae izdavanje diploma po njemu, to e izgledati
tono ovako:
Ime i Prezime, bacc.ing.sig.univ.spec.men.
Pitanje Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta glasi kako misle rijeiti ovu besmislicu jer samo
magistar struke moe na sveuilinu specijalizaciju, a prvostupnik struke na strunu specijalizaciju, no
NIKAKO prvostupnik struke na sveuilinu specijalizaciju?
Jednostavno je nemogue izbrisati cca. 1500 visokoobrazovanih diplomiranih inenjera sigurnosti i
magistara sigurnosti (koji je broj zavrenih kolega sa Visoke kole za glazbenu umjetnost "Ino
Mirkovi" autoru nije poznato) i rei da su prvostupnici ili da koriste i dalje stare nazive. U oba sluaja
ulazi se u naruavanje Ustavnih prava takvih osoba.

ZAKLJUAK:
Poto se malo ozbiljnije razluilo to nam novi nacrti i prijedlozi zakonodavca donose ostaje za
zakljuiti da je ovakav oblik svrstavanja svih u isti ko neprihvatljiv, neustavan, a u nekim sluajevima
i u koliziji sam sa sobom.
to e struka sigurnosti napraviti ostaje za vidjeti, no svakako bi morala bar pokuati neto
organizirano provesti. Po skromnom miljenju autora jedini ispravni put trebao bi biti preko strukovnih
udruga jer one nas i predstavljaju u odreenoj organiziranoj formi, a poglavito preko Hrvatskog drutva
inenjera sigurnosti (HDIS) koje predstavlja upravo nas magistre sigurnosti, diplomirane inenjere
sigurnosti i inenjere sigurnosti. Koliko je HDIS bitan imbenik za zakonodavca je pitanje na koje svi

znamo odgovor (na alost premali smo i poesto degradirani kako od poslodavca, zakonodavca pa
usudio bih se rei tako i od Dravnog inspektorata), no ipak je HDIS udruga koja nas predstavlja i
sigurno bi napravila vie od usamljenih i pojedinanih sluajeva, od kojih je primjer i ovaj skromni
osobni prikaz i stav autora.

LITERATURA:
[1]
[2]
[3]

Nacrt Zakona o akademskim i strunim nazivima,

http://www.fer.hr/_download/repository/MZOS_zakon_o_akademskim_i_stru%C4%8Dnim_nazivi
ma_8_radna_verzija_23_2_07.pdf, (28.03.2007.)
Zakon o strunim nazivima i akademskim stupnjevima, N. N. br. 128/99
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, N. N. br. 123/03, 105/04, 174/04