Franjo Matejiek

Damir Semenski
Zdravko Vnuec

UVOD U STATIKU
sa zbirkom zadataka
Drugo popravljeno i dopunjeno izdanje

Golden marketing-Tehnika knjiga, Zagreb, 2005.

SADRAJ
PREDGOVOR uz drugo popravljeno i dopunjeno izdanje
. . . . . . . . .
PREDGOVOR uz prvo izdanje
. . . . . . . . . . . . .
1 UVOD
. . . . . . . . . . . . .
1.1 OZNAIVANJE
. . . . . . . . . . . . .
1.2 POJAM KRUTOG TIJELA
. . . . . . . . . . . . .
1.3 POJAM SILE
. . . . . . . . . . . . .
1.4 MJERNI SUSTAV U STATICI
. . . . . . . . . . . . .
1.5 OSNOVNI ZAKONI MEHANIKE PO NEWTONU
. . . . . . . . . .
1.6 OSNOVNI AKSIOMI STATIKE
. . . . . . . . . . . . .
2 REDUKCIJA SUSTAVA SILA
. . . . . . . . . . . . .
2.1 STATIKI MOMENT SILE I SPREG SILA
. . . . . . . . . . . .
2.1.1 Statiki moment sile F s obzirom na toku O
. . . . . . . . . .
2.1.2 Spreg sila
. . . . . . . . . . . . .
2.1.3 Momentno pravilo ili Varignonov teorem
. . . . . . . . . .
2.2 REDUKCIJA PROSTORNOG SUSTAVA SILA
. . . . . . . . . .
2.2.1 Redukcija opeg sustava sila u prostoru na glavni vektor i moment, Pojam redukcije sile
2.2.2 Redukcija paralelnog sustava sila u prostoru
. . . . . . . . . .
2.2.3 Redukcija konkurentnog sustava sila u prostoru
. . . . . . . . .
2.3 REDUKCIJA RAVNINSKOG (KOMPLANARNOG) SUSTAVA SILA
. . . .
2.3.1 Redukcija ravninskog sustava sila razliitog pravca djelovanja
. . . .
2.3.2 Rastavljanje sile u tri komponente u ravnini
. . . . . . . . . .
2.3.3 Redukcija paralelno - ravninskog sustava sila
. . . . . . . . . .
2.3.4 Rastavljanje sile u dvije paralelne sile
. . . . . . . . . .
2.3.5 Redukcija konkurentno ravninske grupe sila
. . . . . . . . .
2.3.6 Rastavljanje sile u dvije komponente razliitog pravca . . . . . . . . .
Primjeri i zadaci uz poglavlje 2.
. . . . . . . . . . . . .
3 OSLOBAANJE KRUTOG TIJELA
. . . . . . . . . . . . .
3.1 VEZA TIJELA PREKO UETA ILI TAPA
. . . . . .
3.2 POMINI OSLONAC - VEZA TIJELA U GLATKOM DODIRU
. . . . . .
3.3 NEPOMINI OSLONAC - ZGLOBNA VEZA TIJELA
. . . . . .
3.4 UKLJETENJE
. . . . . . . . . . . . .
3.5 VEZA TIJELA U DODIRU UZ PRISUSTVO TRENJA
. . . . . .
3.6 VEZA TIJELA POMOU SPIRALNE OPRUGE
. . . . . .
3.6.1 Linearna ovisnost sile i produljenja ili skraenja opruge
. . . . . .
3.7 VEZA TIJELA POMOU UETA I KOLOTURA
. . . . . . . . .
3.7.1 Arhimedov koloturnik
. . . . . . . . . . . . .
Primjeri i zadaci uz poglavlje 2.
. . . . . . . . . . . . .
4 UVJETI RAVNOTEE TIJELA
. . . . . . . . . . . . .
4.1 SUSTAV SILA U PROSTORU
. . . . . . . . . . . . .
4.1.1 Opi sustav sila
. . . . . . . . . . . . .
4.1.2 Sustav paralelnih sila u prostoru
. . . . . . . . . . . . .
4.1.3 Sustav konkurentnih sila u prostoru
. . . . . . . . . . . . .
Primjeri i zadaci uz poglavlje 4.1
. . . . . . . . . . . . .
4.2 RAVNOTEA RAVNINSKOG (KOMPLANARNOG) SUSTAVA SILA
. . . .
4.2.1 Opi sustav sila u ravnini
. . . . . . . . . . . . .
4.2.2 Paralelni sustav sila u ravnini
. . . . . . . . . . . . .
Primjeri i zadaci uz poglavlje 4.2
. . . . . . . . . . . . .
5 UVJETI RAVNOTEE TIJELA KADA DJELUJE TRENJE
. . . . . .
5.1 TRENJE U DODIRU KRUTIH TIJELA (Statiko trenje i kinetiko trenje)
. . . .
5.1.1 Vrste trenja krutih tijela u dodiru
. . . . . . . . . . . . .
5.1.2 Konus (unj) trenja
. . . . . . . . . . . . .
5.1.3 Povrina ravnotee kod trenja
. . . . . . . . . . . . .
5.2 TRENJE UETA
. . . . . . . . . . . . .
5.2.1 Eulerova formula za trenje ueta
. . . . . . . . . . . . .
5.3 TRENJE ROTIRAJUIH TIJELA
. . . . . . . . . . . . .
5.3.1 Radijalni leaj
. . . . . . . . . . . . .
5.3.2 Aksijalni leaj
. . . . . . . . . . . . .

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

7
7
9
9
10
10
11
11
11
13
13
13
13
14
14
14
15
16
17
17
19
21
22
23
24
25
31
31
32
32
33
33
34
34
35
35
36
41
41
41
41
42
43
58
58
60
62
79
79
80
80
80
81
81
82
82
82

Sadraj

6
5.4 TRENJE KOTRLJANJA
. . . . . . . . . .
5.4.1 Trenje kotrljanja kod vue i vonje vozila . . . . . . . . . .
5.5 TRENJE TIJELA NA KOSINI
. . . . . . . . . .
Primjeri i zadaci uz poglavlje 5
. . . . . . . . . .
6 NOSAI
. . . . . . . . . .
6.1 RAVNOTEA RAVNIH REETKASTIH NOSAA
. . . . . . .
6.1.1 Openito
. . . . . . . . . .
6.1.2 Odreivanje reakcija veza u osloncima nosaa
. . . . . . .
6.1.3 Odreivanje sila u tapovima
. . . . . . . . . .
Primjeri i zadaci uz poglavlje 6.1
. . . . . . . . . .
6.2 RAVNI PUNI NOSAI
. . . . . . . . . .
6.2.1 Openito
. . . . . . . . . .
6.2.2 Odreivanje reakcija veza u osloncima nosaa
. . . . .
6.2.3 Odreivanje unutranjih sila u poprenom presjeku nosaa
. .
6.2.4 Ovisnost izmeu komponenti unutranjih sila u poprenom presjeku nosaa
6.2.5 Dijagrami unutranjih sila u poprenom presjeku nosaa
. .
Primjeri i zadaci uz poglavlje 6.2
. . . . . . . . . .
6.3 SLOENI ILI GERBEROVI NOSAI
. . . . . . . . . .
Primjeri i zadaci uz poglavlje 6.3
. . . . . . . . . .
6.4 OKVIRNI NOSAI
. . . . . . . . . .
Primjeri i zadaci uz poglavlje 6.4
. . . . . . . . . .
6.5 PROSTORNI NOSAI
. . . . . . . . . .
Primjeri i zadaci uz poglavlje 6.5
. . . . . . . . . .
7 GEOMETRIJSKE ZNAAJKE TIJELA I PLOHA
. . . . . . .
7.1 TEITE
. . . . . . . . . .
7.1.1 Teite tijela
. . . . . . . . . .
7.1.2 Teite ravne ploe (teite povrine)
. . . . . . . . . .
7.1.3 Teite linije
. . . . . . . . . .
7.1.4 Pappus Guldinova pravila
. . . . . . . . . .
Primjeri i zadaci uz poglavlje 7.1
. . . . . . . . . .
7.2 GEOMETRIJSKI MOMENTI TROMOSTI (INERCIJE) RAVNE POVRINE
7.2.1 Definicije
. . . . . . . . . .
7.2.2 Osnovni teoremi o momentima tromosti
. . . . . . . . . .
7.2.3 Glavni momenti tromosti presjeka
. . . . . . . . . .
7.2.4 Mohrova krunica tromosti
. . . . . . . . . .
7.2.5 Polumjer tromosti i elipsa tromosti presjeka
. . . . . . . . .
7.3 Momenti otpora presjeka
. . . . . . . . . .
Primjeri i zadaci uz poglavlja 7.2 i 7.3
. . . . . . . . . .
8 LANANICE
. . . . . . . . . .
8.1 PARABOLINA LANANICA
. . . . . . . . . .
8.2 OBINA LANANICA
. . . . . . . . . .
Primjeri i zadaci uz poglavlje 8
. . . . . . . . . .
9 PROGRAM STATIKA
. . . . . . . . . .
9.1 O PROGRAMU
. . . . . . . . . .
9.1.1 Izbor skupine zadataka
. . . . . . . . . .
DODATAK
. . . . . . . . . .
I. PODSJETNIK MATEMATIKIH FORMULA . . . . . . . . . .
II. OSNOVNI POJMOVI O VEKTORIMA
. . . . . . . . . .
NUMERIKA RJEENJA ZADATAKA
. . . . . . . . . .
LITERATURA
. . . . . . . . . .
KAZALO POJMOVA
. . . . . . . . . .
BILJEKA O AUTORIMA
. . . . . . . . . .

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

83
83
83
86
111
111
111
111
111
112
124
124
124
125
126
126
128
136
137
141
145
156
156
162
162
162
162
164
165
166
174
174
174
178
178
179
180
182
193
194
195
196
207
207
207
245
245
251
257
273
275
279

PREDGOVOR
uz drugo popravljeno i dopunjeno izdanje
Prije svega zahvaljujemo se svima, osobito studentima, koji su uoili nekoliko pogreaka u prvom izdanju kao i kolegama profesorima koji su svojim sugestijama ukazali na poboljanja u ovom izdanju.
Iako od 2002. postoji i elektroniki udbenik (www.sfsb.hr/ksk/statika) i dalje je zamjetno zanimanje za tvrdo izdanje. Stoga smo, prije svega, popravili ranije uene pogreke
te dopunili teorijske dijelove udbenika te dodali jo rijeenih primjera i zadataka.
Izmjene koje se uinjene u ovom izdanju su i u redoslijedu poglavlja, a repetitorij o vektorima i skalarima te mali podsjetnik iz matematike te sva numerika rjeenje zadataka
stavljena su na kraju udbenika.
Isto tako, na svim je slikama smanjen font slova tako da su grafiki postale preglednije.
Grafike su metode ovdje neto reducirane, a proireni su analitiki postupci. Isto tako vie
je pojmova detaljnije opisano.
Statistika jednogodinja praenja posjeenosti elektronikog udbenika pokazuju zanimanje za program web statika. Posjetitelji stranice ga esto koriste radi prijateljskog
grafikog suelja, ali on radi samo u on line nainu rada. On je u pravilu jednak po programskom kodu programu statika.exe koji se jednostavno skine s iste stranice, a radi na
svim platformama raunala u dos okruenju te zahtjeva samo 72 kB radne memorije u
off line nainu rada. Upute za rad s ovim programom su i nadalje pri kraju udbenika.
Svjesni smo da su se i u ovom popravljenom izdanju mogle potkrasti pogreke, moda i
u dopunama. Biti emo zahvalni svima koji nam putem elektronike pote (adrese dostupne
na gore spomenutoj stranici) ili na bilo koji nain ukau na propuste i pogreke.
U Slavonskom Brodu i Zagrebu, listopada 2004.
Autori

PREDGOVOR
uz prvo izdanje
Ovaj je udbenik, prije svega, namijenjen studentima strojarstva i brodogradnje kao prirunik za
vjebe i pripremanje ispita iz Statike, koja se po nastavnom programu izuava u Mehanici I u prvoj
godini studija. Viegodinje je iskustvo pokazalo da istaknuti primjeri na predavanjima i rjeavani zadaci na vjebama, u okviru redovne nastave, nisu dostatni za utvrivanje teorijskih osnova i razumijevanje temeljnih naela Statike.
Dobar dio grae za ovaj udbenik koriten je iz, sada ve rasprodanog, udbenika Zbirka zadataka iz mehanike I Statika >10@, uz znaajnu dopunu u teorijskom dijelu, posve novom grafikom izgledu te sadrajnim izmjenama u svrhu suvremenijeg pristupa u tumaenju grae. Udbenik sadrava
70 rijeenih primjera te 261 zadatak s rjeenjima. Sve je ilustrirano s 574 slike i ilustracije te 9 tablica.
Ovaj je udbenik podijeljen u osam poglavlja i u redoslijedu kako se predaje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu i Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu Sveuilita u
Osijeku, to je slino i s programima drugih strojarskih i brodograevnih fakulteta u Republici Hrvatskoj. Najvei broj zadataka je iz ispitnih zadaa na pismenom dijelu ispita iz Mehanike I u proteklom desetljeu na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu.
Svrha je ovog udbenika da studentima omogui kratki repetitorij teorijskih znanja na poetku
svakog poglavlja te primjenu teorijskih znanja na nizu zadataka koji slijede rijeene primjere. Isto tako, udbenik bi im trebao pomoi da se naviknu na metodian rad pri rjeavanju zadataka.

Predgovor

U prvom su poglavlju dani osnovni pojmovi o vektorima u onom opsegu koji je neophodan za
primjenu u Statici. Vektorski raun moe esto zadavati znatne potekoe ako se dobro ne uvjeba uz
slikovni prikaz rezultata raunanja. Ovaj sadraj ni izdaleka ne obuhvaa sva znanja o vektorima koja
studenti strojarstva i brodogradnje stjeu u svom studiju, posebice iz matematike.
Drugo poglavlje ima poseban znaaj jer se viegodinjim praenjem rijeenih zadataka na ispitima, uvidjelo da studentima ipak manjkaju znanja iz prvog koraka u rjeavanju zadataka iz Statike:
uoavanje tijela koje se analizira i oslobaanje toga tijela od veze s drugima ili s okolinom na sustavan nain. Ovdje su istaknuti i osnovni pojmovi o spiralnoj opruzi, bez dokaza navedenih formula, a
koji se mogu nai u Teoriji elastinosti.
U treem su poglavlju obraeni mogui oblici redukcije sustava sila, od opeg primjera u prostoru
do jednostavnih konkurentnih sustava sila.
Uvjeti ravnotee: vektorski, grafiki i analitiki, obraeni su u etvrtom poglavlju u nizu rijeenih
primjera i zadataka s rezultatima koje su ve provjerili i studenti, rjeavajui ih na ispitima.
U petom je poglavlju obuhvaeno trenje klizanja, otpor pri kotrljanju, trenja u leajevima te trenje
ueta, s posebnom primjenom i kod remenskog prijenosa.
Posebna je pozornost dana estom poglavlju gdje je i najvei broj rijeenih primjera i zadataka, a
koji su u svezi s ravnim reetkastim nosaima te analizom unutranjih sila u ravnim punim nosaima.
Ovdje je primijenjeno pravilo o crtanju dijagrama unutranjih sila na nain da su pozitivne vrijednosti
crtane iznad apcisne osi to je u suglasju s veinom svjetskih udbenika iz Statike i Nauke o vrstoi.
U sedmom se poglavlju definiraju teita homogenih tijela i ravnih likova. Znaajan dio ovog
poglavlja su momenti tromosti ravnih poprenih presjeka koji nalaze primjenu u Nauci o vrstoi.
Konano, u osmom se poglavlju obrauju idealno savitljivi nosai lananice. Obraene su parabolina i obina lananica.
Posebno, deveto poglavlje, ini posljednji dio udbenika u kome se prua mogunost koritenja
jednostavnog kompjuterskog programa STATIKA u rjeavanju est tipova zadanih zadataka s praktiki
nebrojeno mnogo kombinacija koje itatelj moe izabrati po volji. Program je dostupan svakome i nalazi se na Internetu, dok se podloge za rad s ovim programom nalaze u ovom udbeniku.
Na kraju je udbenika Dodatak koji sadri podsjetnik matematikih formula iz algebre, geometrije, trigonometrije, analitike geometrije te diferencijalnog rauna. Ovo je samo najnuniji pregled ee koritenih formula uz skice koje nadopunjuju navedene izraze.
Jasno je da se u ovom prvom izdanju Uvoda u Statiku sa zbirkom zadataka mogu uoiti poneki
nedostatci i greke koje je bilo teko u potpunosti izbjei, zato emo biti zahvalni studentima, kolegama, napose itateljima, koji nas upozore na moebitne ispravke. Svako zapaanje moete nam uputiti i preko Interneta (podaci na http://www.sfsb.hr/ksk/statika). Sve moebitne ispravke emo objaviti
na istoj adresi.
Ovom prigodom elimo se iskreno zahvaliti svima koji su nam pruili pomo i podrku. Posebice
istiemo svoju zahvalnost recenzentima prof. dr. sc. Josipu Brniu, prof. dr. sc. Stjepanu Jeciu i prof.
dr. sc. Osmanu Muftiu, koji su nam ukazali na neke nedostatke te nam svojim sugestijama pomogli i
u onim najistananijim nijansama pojedinim definicija kako bi ih itatelji bez osobitog napora mogli
razumjeti i primijeniti. Rad lektorice mr. sc. Jasne Aman nas je oduevio. Oni gotovo jedva uoljivi
jezini zahvati u tekstu, zamjetno su poboljali razumljivost. Zahvaljujemo se uredniku Biblioteke
prof. dr. sc. Ivi Alfireviu na korisnim uputama, kako bi ovaj udbenik kao Knjiga 1 u biblioteci Tehnika mehanika, dostojno prezentirao ovaj niz. Nakladnik je stalno pokazivao iznimnu susretljivost i
pruao nam pomo svojim znanjem i iskustvom pa gospodi Franji Maletiu i dr.sc. Radulu Kneeviu
iskreno zahvaljujemo.

U svibnju 1999. godine.

Autori

1 UVOD
1.1 OZNAIVANJE
Radi jednostavnijeg praenja kratkog repetitorija, na poetku svakog poglavlja te rijeenih primjera, primjenjivane su jedinstvene oznake za pojedine mehanike i geometrijske
veliine koje su gotovo istovjetne s oznakama u udbeniku [12]. Odstupanja koja su uinjena, uvedena su radi bolje itljivosti, ali su usklaena sa Zakonom o mjeriteljstvu Republike
Hrvatske.
G G
Kako je sila vektor, to je nuno da se oznaiva na odgovarajui nain kao npr. F , F1 ,
G
G G
G
FA , N , S i slino. Od oznake ( ) se u nekim crteima odstupilo iz praktinih razloga, jer
bi to oteavalo njihovu itljivost. Sile koncentriranog optereenja u pravilu su oznaivane
oznakom F te gdje je to potrebno i dopunskim indeksom toke hvatita ili brojanim indeksom. U pravilu su koritene sljedee oznake :
G
x FB ili FB
- sila s hvatitem u toki B,
G
- komponenta odnosno projekcija sile FB u smjeru osi x,
x FBx i , FBx
G
G
x FR ili R
- rezultanta sustava sila ,
G
x F i, R
- komponenta odnosno projekcija rezultante FR u smjeru osi x,
Rx
x
G
x FS , FS ili S
- sila u tapu ili uetu,
G
x FnA , FnA ili N A - sila normalna na zajedniku dodirnu povrinu u toki A,
G
x FtA , FtA ili TA
- sila trenja u toki A,
G
x G ili G
- teina homogenog valjka, kugle, grede i slino,
G
x Q ili Q
- teina tereta, homogene ploe i slino,
G
x M ili M
- moment sprega sila.

U pravilu su izbjegavane oznake koje bi sadravale dva indeksa to znatno oteava itljivost i preglednost jednadbi.
Unutranje su sile u poprenom presjeku nosaa oznaivane na uobiajeni nain:
x N
- uzduna unutranja sila u nosau (u pravilu u smjeru osi x),
x Qz, Qy
- poprene unutranje sile u nosau (u smjeru osi z odnosno y),
x My, Mz
- momenti savijanja u nosau (oko osi y odnosno z),
x Mx ili Mt
- moment uvijanja u nosau (oko osi x).
Geometrijske su veliine oznaene oznakama:
x A, B,
- toke na promatranom tijelu,
x S
- teite tijela,
x a, b, l, ...
- udaljenosti izmeu toaka, duljina tapa i sl.,

x D, E,
- kut, mjeren u stupnjevima, dok je D mjeren u radijanima,
x A
- plotina povrine,
x S y, S z
- statiki momenti povrine oko osi y odnosno z,
x I y, I z
- aksijalni momenti tromosti povrine oko osi y odnosno z,
x Iyz
- devijacijski moment tromosti povrine oko osi y i z,
x I1, I2
- glavni momenti tromosti povrine oko glavnih osi 1 i 2.
Oznake koje se rjee susreu, obrazloene su u tekstu gdje se po prvi put javljaju.

Uvod

10

Primjenjivan je desni Descartesov koordinatni sustav i u primjeru ravninskih zadaa je

os x poloena horizontalno udesno, a os y vertikalno prema gore dok je os z okomita na
ravninu crtea. Kod ravnih je nosaa os x uvijek u smjeru uzdune osi nosaa udesno, os z
vertikalno prema dolje, a os y okomita je na ravninu nosaa. Potujui ovo pravilo kod
ravnih je okvirnih nosaa za svaki ravni dio nosaa postavljen zasebni koordinatni sustav.
Radi jednoznanosti komponenti reakcija veza, uvedene su oznake H za horizontalnu
komponentu i V za vertikalnu komponentu reakcije.
itatelji e zamijetiti da su u primjeru grafikih rjeenja, a u nedostatku boljeg slikovnog izraza, nepoznate sile crtane kao dvije tanke paralelne linije sa strelicom na kraju, a poznate su izvuene punom debljom linijom sa strelicom na kraju, za to se nadamo da e
pomoi u boljem razumijevanju grafikih rjeenja. Isto tako, oitane vrijednosti grafikih
rjeenja na temelju nacrtanog mjerila, nisu istovjetne s analitikim rjeenjem radi ograniene tonosti koju inae daju grafika rjeenja, a to je povezano s relativnom debljinom pera
i veliinom crtea plana sila. Odstupanje ne bi trebalo biti vee od 3 %.
1.2 POJAM KRUTOG TIJELA

Kod izuavanja statike vana je pretpostavka da su sva tijela idealno kruta, tj. da se ne
deformiraju pod djelovanjem optereenja. Kruto je tijelo dakle idealizirano vrsto tijelo.
Ono se pod djelovanjem optereenja ne deformira - ne mijenja svoj oblik i dimenzije. Kako
se statika koji put naziva i geometrija sila, uistinu je vano da se kod ovakve analize geometrija tijela ne mijenja za vrijeme djelovanja sila.
1.3 POJAM SILE

Sila je usmjerena ili vektorska veliina koja je odreena pravcem djelovanja, hvatitem,
iznosom i smislom. Sila se moe objasniti kao meusobno djelovanje materijalnih tijela koja nastoji promijeniti stanje gibanja tijela. Ona moe tijelo ubrzati, a vrsto tijelo i deformirati.
Na primjer, sila iznosa 25 N predouje se:
smisao ili smjer
oznaen strelicom
G
F

hvatite sile
p
pravac sile

Mjerilo : O F

10 N
ili 1 cm crt 10 N
1 cm crt

iznos ili modul

Ovakva je predodba "u mjerilu" uvijek nuna kada se vre grafika zbrajanja ili oduzimanja vektora sile ili drugi grafiki postupci kao npr. plan ili poligon sila, verini poligon
i sl. Iznos (intenzitet, apsolutna vrijednost ili modul) sile je skalarna veliina i oznaava se
G
kao npr. _ F _ ili F. Oznaka "crt" je skraenica od rijei crte. Ovim se eli posebno naglasiti
da je to duljina duine neke veliine pa tako i duljina strelice sile na crteu, a ne u stvarnosti.
Sila je u Statici vektor vezan uz pravac djelovanja, dok hvatite sile nije ovdje bitno.
Ovo znai da sila moe "kliziti" po svom pravcu. Ova je injenica u Statici vana osobito
kod grafikih postupaka, ali i kod statikog momenta sile gdje je pokazano da hvatite sile
u Statici s ovoga stajalita nije bitno.
Naravno u Nauci o vrstoi (Teoriji elastinosti, Teoriji plastinosti i sl.) promatra se
vrsto tijelo i hvatite sile je bitno te se ona ne smije pomicati po svom pravcu.

Uvod u statiku sa zbirkom zadataka

11

1.4 MJERNI SUSTAV U STATICI

U Statici se upotrebljava, kao i inae u Tehnikoj mehanici, Meunarodni sustav jedinica. Za Tehniku su mehaniku vane:
Veliina:
Naziv Oznaka
duljina
l
vrijeme
t
masa
m
sila
F

Mjera:
Jedinica
Naziv
m
metar
s
sekunda
kg
kilogram
N
njutn

Ostale jedinice koje se susreu u Tehnikoj mehanici su izvedene iz osnovnih. Tako je

izvedena jedinica za silu N (njutn) na temelju II. Newtonovog zakona.
1.5 OSNOVNI ZAKONI MEHANIKE PO NEWTONU

I.)

Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili stanju jednolikog pravocrtnog gibanja sve
dok neka sila koja na nj djeluje ne promijeni to stanje. (Zakon tromosti)

II.) Ubrzanje (vektor!) (promjena brzine) proporcionalno je sili koja djeluje na tijelo, a
zbiva se u smjeru djelovanja sile. (Zakon proporcionalnosti sile i ubrzanja)
III.) Dva tijela djeluju uvijek jedno na drugo silama koje su po veliini jednake, ali suprotna smisla. (Princip akcije i reakcije)
1.6 OSNOVNI AKSIOMI STATIKE

I.)

Ako na kruto tijelo djeluju dvije sile, ono e biti u ravnotei ako su sile kolinearne,
jednake po iznosu, a usmjerene suprotno. Kolinearne sile su one sile koje lee na istom pravcu.

II.) Rezultanta se dviju sila koje djeluju u istoj toki krutog tijela odreuje po zakonu
paralelograma. Dakle, ove se dvije sile mogu zamijeniti rezultantom, a isto tako se
ova rezultanta (dakle nova sila) moe rastaviti na dvije sile koje djeluju u istoj toki,
a na pravcu ove rezultante.
III.) Ravnotea ili jednoliko gibanje krutog tijela nee se promijeniti ako se tijelo oslobodi veza i umjesto njih dodaju se krutom tijelu sile koje ograniavaju slobodu gibanja
tijela na jednak nain. Ove se sile nazivaju reakcijama veza.
IV.) Stanje ravnotee ili jednolikog gibanja nee se promijeniti ako se tijelu doda ili
oduzme uravnoteeni sustav sila.
V.) Ako deformabilno tijelo pod djelovanjem sila zauzme deformirani ravnoteni poloaj, ravnotea se nee naruiti ako se deformirano tijelo razmatra kao idealno kruto
tijelo. Ovaj se aksiom esto naziva i princip solidifikacije ili naelo ukruenja.
Aksiom je tako oita tvrdnja da se ne dokazuje. Kako se preteiti dio Statike bavi ravnoteom sila koje optereuju neko tijelo moe se rei da pored gornjih aksioma Statike ulogu
u rjeavanju takvih zadataka ima i III. Newtonov zakon mehanike.
U narednih nekoliko slika i objanjenja pokazano je kolika je vanost osnovnih aksioma
Statike.

Uvod

12
G
F

Djelovanje dviju sila na tijelo (najee je to

ue ili tap) kada su u ravnotei je polazni ili osnovni oblik optereenja.
Ovaj sustav od dvije sile moe biti u ravnotei
samo onda ako su obje sile po iznosu jednake, a
suprotno usmjerene te naravno lee na istom pravcu (slika 1.1). U protivnom to bi bio spreg sila o
emu se govori u sljedeem poglavlju.

G
F

Slika 1.1
G
F1

Rezultanta se dviju sila koje djeluju u istoj toki

krutog tijela odreuje po zakonu paralelograma.
Koristei naelo da je sila klizni vektor, sila se
moe pomicati po svom pravcu pa tako i dvije sile
koje lee u istoj ravnini mogu se dovesti do toke u
kojoj se njihovi pravci sijeku (slika 1.2).
Dakle, ove se dvije sile mogu zamijeniti rezultantom, a isto tako se ova rezultanta (dakle nova sila) moe rastaviti na dvije sile koje djeluju u istoj
toki, a na pravcu ove rezultante.

A
G
R

G
F2

Slika 1.2
G
F1

Stanje ravnotee ili jednolikog gibanja nee se

promijeniti ako se tijelu doda ili oduzme uravnoteeni sustav sila (slika 1.3).
G
G
Kako se sile F i  F meusobno ponitavaju
G
to znai da nemaju rezultantu. Rezultanta sila F1 i
G
F2 ostaje i nadalje nepromijenjena.

A
G
F

G
F

G
F2

Slika 1.3
Ako neki sustav tijela pod djelovanjem sila zauzme ravnoteni poloaj, ravnotea se nee naruiti ako se ta tijela razmatraju kao jedno idealno kruto tijelo, slika 1.4. Ovaj se aksiom esto naziva i princip solidifikacije ili naelo ukruenja.
D

FAy
r

1m

1m

S
G

C
1m

C
2m

FAx

Slika 1.4

FC
1m

r
B

G
2m

2 REDUKCIJA SUSTAVA SILA

2.1 STATIKI MOMENT SILE I SPREG SILA
G
2.1.1 Statiki moment sile F s obzirom
O odnosno os z
K F Kna toku
K
MO r u F .
To je vektor s hvatitem u O i upravljen okomito na ravninu trokuta OAB (slika 2.1a).
Njegov se smjer odreuje po pravilu desnog vijka, dok je njegova apsolutna vrijednost (intenzitet ili modul) jednaka umnoku iznosa sile i njezinog kraka, tj. okomite udaljenosti h
K
toke O od pravca djelovanja sile:
M OF M OF F h .
K
Sa slike je vidljivo da je iznos statikog momenta sile F s obzirom na toku O jednak
dvostrukoj plotini povrine A trokuta OAB.
K Kako stranicu ovog trokuta AB predstavlja
duina ija je duljina jednaka iznosu sile F , plotina se povrine nee promijeniti ako se
vektor sile pomakne bilo kamo po svom pravcu djelovanja, dakle sila je u statici klizni vektor tj. moe se pomicati po pravcu djelovanja.
z
G
F

G
Mz

G
MO

A
A

G
r

G
F

G
r

Bc

G
Fc

Ac

a)

b)
Slika
2.1
K
Statiki moment sile F s obzirom na os z jest vektor, a predstavlja statiki moment
G
G
komponente sile F c s obzirom na toku O u kojoj os z probija ravninu 3. Iznos sile F c jeK
dnak je projekciji sile F na ravninu 3 koja stoji okomito na os z (slika 2.1b).
K
K
K K
M zF r x F ' , odnosno M zF M zF F ' h .
2.1.2 Spreg sila
G
Spregom sila nazivaju se dvije po iznosu jeM
dnake suprotno usmjerene sile na paralelnim

pravcima (slika 2.2). Moment sprega je vektorh

h2

ska veliina koja je slobodni vektor i stoji okoh

1

G
mito na ravninu 3 sprega. Smjer je odreen

F A
2
pravilom desnog vijka, a iznos je: M F h .
O A1 G
F
Kako vrijedi pravilo objanjeno slikom 2.1a
G
G
moe se pisati: 2 A1  2 A2 M F h1   F h2 .
K
K
Slika 2.2
Kako su po iznosu sile F i  F jednake:
G
M F (h1  h2 ) Fh to znai da je moment sprega M slobodan vektor jer poloaj toke
O moe leati bilo gdje u ravnini.

14

Redukcija prostornog sustava sila

2.1.3 Momentno pravilo ili Varignonov teorem

Na krutu plou 3 djeluje sustav komplanarnih sila razliitog pravca (slika 2.3). Ako vriG
K G
G G n G G
jedi da je rezultanta toga sustava sila R z 0 tada je M O r u R ri u Fi .
i 1

Ovo se pravilo moe primijeniti takoer na konkurentne i paralelne sile u prostoru.

Skalarno se, u ravnini, uzimajui u obzir
smisao djelovanja momenta sile moe pisati
G
G
Rh

MO

F1 h1  F2 h2  ...  Fn hn ,

F1

tj. statiki moment rezultante sustava sila s

obzirom na toku O jednak je zbroju momenata ovoga sustava sila s obzirom na istu
toku. Ovo se pravilo zove momentno pravilo ili Varignonov teorem.

+


h2

h1

G
r1

G
r3

F2

G
R

G
r

G
F3

h3

- pozitivan smjer momenta

- negativan smjer momenta

Slika 2.3

2.2 REDUKCIJA PROSTORNOG SUSTAVA SILA

2.2.1 Redukcija opeg sustava sila u prostoru na glavni vektor i glavni moment
a) Pojam redukcije sile
G
Redukcija sile F koja djeluje na tijelo (npr. s hvatitem u toki A) znai njezin paralelni pomak u neku drugu
toku hvatita, npr. B. Ovo ima za posljedicu da se k tijelu
mora pridodati odgovarajui spreg sila kako bi se ponitio
efekt redukcije sile (efekt paralelnog pomicanja sile).
Dokaz:
G
x za tijelo na koje djeluje sila F u toki A treba odrediti eljenu toku redukcije B, koja je prema toki A odG
reena vektorom poloaja r . U toki B dodati uravnoteene dvije sile (dvije sile istog iznosa i pravca
G
G
djelovanja, a suprotnog smjera) F i  F , slika 2.4a;
G
G
x sila F u toki A i sila  F u toki B ine par (spreg)
G G
G
G G
 r u F , a spreg sila je slobosila M r u  F

G
F

G
F

G
r

G
F

Slika 2.4a
G
F

G
r

G
M

dan vektor te se moe postaviti i u toku B;

x na ovaj je nain izvren paralelni pomak ili redukcija
Slika 2.4b
sile u toku redukcije B, slika 2.4b. K K K
Kada je zadan sustav sila u prostoru F1 , F2 ...Fn kao na slici 2.5a, koje djeluju u tokama
A1, A2 A
K n, Ktada Kredukcijom tih sila na proizvoljnu toku O (centarK redukcije)
K
K slijedi:K
n sila F1 , F2 ...Fn u toki O, kojih je rezultanta glavni vektor: R F1  F2  ...  Fn
n spregova sila, koji su ekvivalentni jednom rezultantnom spregu sila glavni moment
u toki O:

Redukcija sustava sila

15

K
MO

K
K
K
M 1  M 2  ...  M n

K K K K
K K
r1 u F1  r2 u F2  ...  rn u Fn .

K
K
R i M O nazivaju se ponekad zajednikim nazivom rezultanta prostornog sustava sila.
Daljnjom se redukcijom ovo moe svesti i na dinamu (dinamiki vijak).
z

G
M1

G
F1
A2

A1

G
Fn A
n

G
r1

G
rn

G
Fi

Ai

G
F1

G
Fn

G
F2

G
r2

G
F2
G
Mn

G O
ri

G
Mi

G
Fi

a)

G
M2

G
Mz

G
MO

G
R

G
Rz

G
My

G
Rx

G
Ry

G
Mx

b)

c)

Slika 2.5
K K
ANALITIKE KARAKTERISTIKE R i M O
n

i 1

i 1

i 1

G
G
G
Rx i  Ry j  Rz k .

K
R

yi Fiz  zi Fiy  , M y zi Fix  xi Fiz  , M z xi Fiy  yi Fix  ,

Mx

Fix , Ry Fiy , Rz Fiz ,

Rx

i 1

i 1

i 1

K
R

R x2  R y2  R z2 ;

Ry
Rx
; cos E
; cos J
R
R
cos 2 D  cos 2 E  cos 2 J 1 ,
cos D

MO
Rz
;
R

cos M

K
MO

G
G
G
M x i M y j M z k

G
M

M x2  M y2  M z2 ;

My

Mx
; cos \
MO

MO

Mz
;
MO

; cos -

cos 2 M  cos 2 \  cos 2 - 1 .

2.2.2 Redukcija paralelnog sustava sila u prostoru

Kada je zadan
K sustav
K K paralelnih
sila u prostoru F1 , F2 ...Fn kao na
slici 2.6a, mogue ga je zamijeniti s
jednom silom - rezultantom na
sljedei nain. Odabere se koordinatni sustav tako da je jedna os npr.
z, paralelna sa zadanim sustavom
sila. Izvri se redukcija sila na toku ishodita O pri emu je:
n

Rx
Rz

A1

G
MO

G
M

G
My

A2

i 1

i 1

i 1

Fiz Fi .

Momenti oko osi su:

G
Fn

Ai

G
F1

Fix 0 ; Ry Fiy 0 ;
n

An

G
F2

i 1

G
Fi

G
Mx

G
R

d
yR

xR
O1

Slika 2.6a

16

Redukcija prostornog sustava sila

y F

 yi Fi  ,

xi Fiy  yi Fix 

K
0 te je M O

Mx

iz

 z i Fiy

i 1

i 1

Mz

i 1

i 1

z i Fix  xi Fiz   xi Fi  ,

My

G
G
M x i M y j ,

i 1

y R R i M y  xR R gdje su xR i yR koordinate toke O1 u kojoj treba poK

K K K
loiti pravac rezultante R da ona zamijeni zadani sustav sila F1 , F2 ...Fn .

odnosno M x

2.2.3 Redukcija konkurentnog sustava sila u prostoru

a) Rezultanta konkurentno-prostornog sustava sila
K K K
Kada je zadan sustav sila F1 , F2 ...Fn , koje djeluju na jednu
toku (slika 2.6b) pri emu je svaka sila zadana svojim iznoK
som Fi i kutovima Di, Ei i Ji prema pozitivnim smjerovima

koordinatnih osi, onda su iznosi komponenata tih sila:

G
F2

J1

G
Fi

D1
E1
O

Fix
Fiy

Fi cos D i ,
Fi cos E i ,

Fiz

Fi cos J i , gdje je i = 1, 2, 3, n.

Rx

ix

i 1
n

Rz

 F cos D  ,
i

i 1

Ry

iy

i 1

Slika 2.6b
z

 F cos E 
i

i 1

F  F cos J  .
i 1

G
R

iz

G
Fn

Rezultanta tih sila ima projekcije u pravcima koordinatnih osi:

n

G
F1

i 1

G
G
G
Ove su tri sile Rx i , Ry j i Rz k ekvivalentne zadanom sustavu sila.
K
Njihovim se sastavljanjem moe odrediti jedna sila R , koja je rezultanta

zadanog sustava sila, a iji je iznos: R

Slika 2.6c

R x2  R y2  Rz2 ,

a njezin je pravac odreen s kosinusima kutova (slika 2.6c):

Ry
Rx
Rz
cos D
, cos E
, cos J
.
R
R
R
b) Rastavljanje sile u tri zadana pravca u prostoru

Potrebno je izabrati ishodite koordinatnog sustava u sjecitu zadanih pravaca, zadanu silu F smjestiti u to ishodite te iz donjih jednadbi izraunati iznose F1, F2 i F3 sila na pravcima a1, a2 i a3. Ako
se za neku silu izrauna negativna vrijednost, tada to znai da je
smjer te sile suprotan pretpostavljenom (slika 2.6d). Radi pregledG
nosti ucrtana je samo sila F1 na pravcu a1 s kutovima D1, E1 i J1.
F1 cos D1  F2 cos D 2  F3 cos D 3 F cos D ,
F1 cos E1  F2 cos E 2  F3 cos E 3 F cos E ,
F1 cos J1  F2 cos J 2  F3 cos J 3 F cos J .

G
F

J1
D1

a3

G
F1
E1

D
x

a1

O
a2

Slika 2.6d