Professional Documents
Culture Documents
28.
Sinhrone i sinfazne oscilacije, ta su, zato je bitna ta
pretpostavka i gde se koristi
29.
Pretpostavka da mase mogu da se diskretizuju, da li je
opravdana i koliko
30.
ta je forma, a ta glavna forma oscilovanja
31.
ta je svojstvo ortogonalnosti gl. forme oscilovanja
32.
emu slui modalna analizya
33.
Kako se dobija modalna matrica
34.
Gde se koristi modalna analiza
35.
ta je metod kon elemenata
36.
Koje su greke u MKE
37.
Koje interpolacione fje usvajamo u dinamici
38.
ta je mat krutosti za ortogonalne sisteme (Zm i K)
39.
ta povezuje prostorna matrica krutosti rama
40.
Koja je razlika izmeu intenziteta i jaine zemljotresa
41.
Koja je razlika izmeu Rihterove i Merkalijeve skale
42.
ta je magnituda
43.
ta je od inenjerskog znaaja za poznavanje za
projektovanje u seizmici
44.
ta je predominantni period i kako ga odreujemo
45.
ta radimo kod seizmike analize
46.
ta je direktna dinamika analiza
47.
ta je mikroseizmika rejonizacija, kad se koristi
48.
ta su seizmoloke karte
49.
Koje su pretpostavke ortogonalnih ramova
50.
Kad ne vai pretpostavka krutih tavanica
51.
Koja pretpostavka ortogonalnih ramova nije oravdana
52.
Da bi dobili dijagonalnu matricu masa ta treba uraditi
53.
ta je centar masa a ta centar krutosti
54.
Osnovni principi projektovanja po naem pravilniku
55.
Gde deluje seizmika sila (c.masa)
56.
VI seizmika oblast nije seizmiki aktivna (smatra se
tako)
57.
Koji je maks ugib odreen primenom linearne elast.
teorije
58.
ta radimo za element kod kojih su vertikalne oscilacije
merodavne
59.
Formula za torzione momente u seizmici
60.
Koje su vrednosti maks relativnih pomeranja u seizmici
61.
ta je duktilan materijal
62.
ta je konzistentna matrica masa
63.
ta je matrica masa i emu slui
64.
Na osnovu ega je dobijeno ekvivalentno vorno
optereenje
65.
ta su interpolacione fje (u optem sluaju a ta su za
tap), i kako izgledaju za fleksiono naprezanje
66.
ta je inercija
67.
ta je koliina kretanja
68.
Izvoenje matrice masa I krutosti za ortogonalne
ramove u seizmici
69.
ta je ipuls a sta je implusno optereenje
70.
ta je dinamika reetka i emu slui